img

Srbija

Srbija

Nedoumice oko korona minimalca: manja plata nego minimalac i poslodavac na pijaci

Portalu Nova ekonomija i dalje se javljaju građani sa pitanjima u vezi sa korona minimalcem odnosno u vezi sa  finansijskom pomoći u vidu tri minimalne zarade koju daje Vlada Srbije. Podsećamo, isplaćena su dva minimalca, a za 7. jul je najavljeni treći. Javila nam se žena paušalac koja sebi isplaćuje ličnu zaradu, ali plata joj je manja od iznosa minimalca koji daje država. Ona od nadležnih nije mogla da dobije odgovor da li sme da podigne ceo minimalac ili samo u visini svoje plate?Kako su za Novu ekonomiju rekli u kompaniji Paušal.rs, bez obzira da li novac isplaćje sa svog tekućeg računa ili COVID računa, na sve isplate ona mora obračunati i platiti porez i doprinose. "Ako joj je trenutno plata manja od minimalca, moze podići taj manji iznos ili obračunati porez i doprinose na pun iznos umesto manji, i onda podići ceo iznos, kažu u Paušalu.Drugo pitanje dobili smo od žene koja radi na pijaci, na tezgi. "Zaposlena sam kod druge osobe koja mi redovno plaća poreze i doprinose i plaćeni su i za mart, april i maj. Platu dobijam u vidu dnevnica, jer smo se tako dogovorile kad sam počela raditi. Znači moje dnevnice do 20. marta sam uzela, posle toga nastaje period kad pijaca ne radi i mi ne radimo zbog vanrednog stanja sve do 8. maja. Za taj period ja nemam nikakva primanja sem plaćenih poreza i doprinosa. Ima li moja gazdarica pravo da mi traži da podignem minimalac i vratim njoj za sva tri meseca", pitala je čitateljka Nove ekonomije.U Paušalu.rs kažu da nema. "Ne, ukoliko je ona prijavljeni radnik kod svog poslodavca ima pravo na ugovorom definisanu naknadu, bez obzira na situaciju koja se desila", ističu u agenciji.Kako paušalac podiže korona minimalac

Srbija

Dnevnica za branje malina do 3000 dinara

Branje malina već je počelo u mačvansko – prnajvorskom kraju, a polako stižu i u moravičko – zlatiborski okrug i na jug zemlje. Predstavnici proizvođača, kažu da je najveća ponuđena cena do sada ove sezone 250 dinara po kilogramu i ne očekuju da će ove godine biti problem da se pronađu berači.„Zbog stanja zasada koje je aktuelno u poslednjih nekoliko godina, ali i vremenskih uslova i pandemije korona virusa, očekuje se da ovogodišnji rod maline bude manju imeđu 20 i 30 odsto u odnosu na 2019-tu godinu“, kaže predsednik Asocijacije malinara Srbije Dobrivoje Radović.On dodaje da je problem postojao još od početka sezone radova, u martu.„Imali smo jedan dobar deo toplog perioda, zatim su usledile jake oluje bez padavina, topao vetar, gde je dobar deo malinogorja uništen. Trenutno više od mesec dana imamo padavine i u toku je takozvano otimanje od samih vremenskih prilika da se primene agrotehničke mere“, kaže Radović, koji maline gaji u mestu Prilike kod Ivanjice.BERAČI NA RADNOM MESTURadović objašnjava da je polovina malinara već angažovala berače, jer su mnogi od njih već brali svoje zasade jagoda i trešanja, a dnevnica je od 2,5 do 3 hiljade dinara sa smeštajem i tri obroka.Iste informacije o dnevnicama dobijamo i od Borka Pavića, predstavnika udruženja Saveza „Srpska malina“.„Što se tiče berača, potrebni su, naravno, ali za razliku od prethodnih godina, kada je proizvodnja malina bila u ekspanziji i kada su se pojavljivali razni polsodavci koji nisu ispoštovali berače u svakom smislu, ova godina je skroz drugačija. Sve se vratilo na svoje, berači se plaćaju dnevnicom od oko 2,5 do 3 hiljade dinara“, kaže Pavić dodajući da se kod nekih malinara berači plaćaju 60 dinara po kilogramu ubrane maline.„Mislim da je to za ovu godinu sasvim zadovoljavajuće, jer i mi ne znamo koja će biti konačna otkupna cena. Za sada se nudi od 140 do 250 dinara po kilogramu i to se odnosi na Arilje, Ivanjicu, Šabac i Valjevo“, objašnjava Pavić.Dobribvoje Radović naglašava da njegovo udruženje neće pristati na velike razlike u otkupnim cenama.„Pratimo situaciju i znamo sve podatke, tako da otkupljivači više neće moći da manipulišu. Nećemo dozvoliti da razlike u cenama na nivou Srbije budu od 10 do 60 dinara. Jedna kompanija je ponudila cene od 190 do 250 dinara po kilogramu u mačvansko – prnjavorskom kraju.“KOLIKI ĆE BITI OVOGODIŠNJI ROD ?Predstavnik Asocijacije malinara Srbije, kaže da je prošlogodišnja količina izvežene maline bila 120 hiljada tona, ali da je to realno bilo 60 hiljada tona.„Oko 40 hiljada je bilo na lageru i još 20 hilajda je uveženo. Očekujemo da rod za 2020. bude između 20 i 30 odsto manji nego 2019. Za to postoji niz faktora, sušenje malinjaka, neodržavanje, korona virus i neizvršenje agrotehničkih mera, a ima i zapostavljenih malinjaka koji šire zarazu na one koji se redovno obrađuju“, kaže Dobrivoje Radović.Borko Pavić, takođe smatra se da će rod srpske maline ove godine biti manji.„Ove godine u Zapadnoj Srbiji su neprekidne padavine. Nadamo se malo boljem vremenu. Ono nam ne ide na ruku, kvalitet maline je veoma dobar ali su malinjaci u veoma lošoj kondiciji“, ocenjuje Pavić.Malinari podsećaju da je prethodnih godina cena maline doživljavale velike padove, što je uticalo da mnogi voćari dignu ruke od svojih malinjaka.„Moramo da vratimo manje površine, kao nekada što su se gajile od po 20-30 ari, porodično, sa prinosom od po 25 do 30 tona po hektaru. Na žalost, zadnje 2-3 godine, a i ova se računa u to mi imamo prinos od 3-5 tona po hektaru“, upozorava Dobrovoje Radović i naglašava da su trud i ulaganja veliki, a prinos mali.Prema njegovim rečima, ove godine, malinari će dodatnu pažnju pokloniti ličnoj higijeni radnika, zbog korona virusa.„Mi se svake godine pridržavamo higijenskih mera, a sada to mora da se pooštri. Svako ko okuplja više radnika, ima i onih malinara koji zaposle između 20 i 30, maksimalno mora da vodi računa o higijeni, dezinfekciji ruku, prostora za obedovanje, o tome kako se pije voda i ostalom.“Radović podseća i da se u saradnji sa Institutom za voćarstvo iz Čačka radi na formiranju jedinstvenog matičnjaka gde će se gajiti kvalitetne sadnice malina, što će prema njegovim rečima, poboljšati prinose.Čedomir Savković

Srbija

BIRN: Poreski obveznici plaćaju stranačke botove

Oko 1500 ljudi bavi se pisanjem komantara za Srpsku naprednu stranku na sajtovima i društvenim mrežama, koristeći aplikaciju Castle (Zamak), piše portal Javno.rs, pozivajući se na istraživanje BIRN-a. Kako se dodaje, problem je još veći jer su mnogi autori komantara javni službenici koji to rade tokom radnog vremena. BIRN je sporoveo uistraživanje intervjuišući programera koji zajedno sa svojim kolegama prati onlajn akcije Srpske napredne stranke, a njih vode, takozvani botovi. Programer nije želeo da otkrije svoj identitet, ali je poznato njegovo ime na Tviteru - „Robin Xud“.Prema podacima Robinove grupe i nalazima istraživanja koju je sproveo BIRN, naprednjaci upravljaju vojskom botova preko aplikacije Castle.Ona kako se tvrdi, služi za manipulaciju javnim mnenjem u Srbiji.Uz pomoć programera, novinarka BIRN-a dobila je ekskluzivni pristup bot mreži tokom nekoliko meseci 2019. godine, posmatrajući kako stotine ljudi širom Srbije svakodnevno ulaze u aplikaciju Castle tokom radnog vremena u cilju promovisanja propagande SNS i omalovažanja protivnika, kršeći pravila koje su postavili giganti društvenih mreža poput Twitter-a i Facebook-a kako bi se izbeglo koordinisano manipulisanje ljudima.U rezultatima istraživanja navodi se da nije sporno voditi takvu onlajn kampanju, ali da u ovom slučaju činjenice govore o tome da nije poznato ko finansira aplikaciju, koja očigledno radi u interesu SNS.Sporno je, dodaje se, i to se komentari pišu u toku radnog vremena javnih službi, kao i da su mnogi od autora zaposleni u tim službama.To na kraju ukazuje na činjenicu da stranačke botove finansiraju poreski obveznici Republike Srbije.Kao primeri imenuju se jedan od rukovodilaca Gerontološkog centra u Beogradu, zaposleni u lokalnoj vlasti u Žablju, šef u službi komunalnih poslova u opštini Apatin i mnogi drugi.Oni BIRN-u nisu odgovorili na pitanja postavljena zbog pomenitih navoda, dok su neki kratko saopštili da nemaju komentar.Ovo međutim nije prvi put da se govori o toj temi. U avgustu prošle godine niški portal Južne vesti objavio je svedočenje neimenovanog člana SNS i bivšeg člana Internet tima koji je rekao da su botove organizovali partijski funkcioneri sa namerom da stvore lažnu sliku zadovoljstva građana vlašću, kao i da odbijanjem tih aktivnosti rizikuju otkaz u javnim preduzećima.Vebsajt http://castle.rs/ prvi put je registrovan u oktobru 2017. godine. Vlasništvo nije vidljivo od kada je aktivirana klauzula o privatnosti za ovaj domen, navodi BIRN dodajući da ima dovoljno dokaza da ga kontroliše SNS.

Srbija

EBRD i Erste banka: Krediti za oporavak malih i srednjih preduzeća u Srbiji

Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) i Erste Banka saopštile su da ponuditi nove kredite za finansiranje malih i srednjih preduzeća u Srbiji, a u trenutku kada se zemlja oporavlja od krize izazvane pandemijom korona virusa. Iznos koji je za to namenjen je 40 miliona evra i 2,2 milijarde dinara.„U aktuelnoj situaciji je posebno važno obezbediti podršku malim i srednjim preduzećima da unaprede i očuvaju poslovanje finansiranjem svojih aktivnosti i potreba, bilo da se one odnose na investicije, obrtna sredstva ili likvidnost“, rekao je Slavko Carić, predsednik Izvršnog odbora Erste Banke.„Danas udružujemo snage sa našim dugogodišnjim partnerom Erste Bankom, kako bismo podržali male biznise širom zemlje. Delimo zajedničku ideju, viziju i odlučnost da prevaziđemo ovaj specifični izazov i osiguramo da održiva preduzeća mogu da prebrode nedavni šok i vrate se rastu“, izjavila je regionalna direktorka EBRD za Zapadni Balkan i direktorka za Srbiju Žužana Hargitaj.U saradnji sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj, Erste Banka je do sada realizovala pet kreditnih linija.Tokom 2019, Erste Banka povećala je broj kredita malim i srednjim preduzećima, za 11 odsto, depoziti su porasli za približno jednu petinu, a bankarske garancije za 45 odsto, mahom kao podrška građevinskoj industriji.Do sada, EBRD je uložila više od 5,9 milijardi evra u 265 projekata u Srbiji. Kako se navodi, podržava razvoj privatnog sektora, unapređivanje usluga javno-komunalnih preduzeća, kao zelenu ekonomiju.Kompanijama će na raspolaganju biti dugoročni i kratkoročni krediti, za finansiranje investicija, obrtnih sredstava, likvidnosti, kao i revolving krediti.

Srbija

Fond za razvoj odobrio još dve milijarde za pomoć privredi usled COVID-19

Fond za razvoj Srbije je na poslednjoj održanoj sednici Upravnog odbora odobrio 265 zahteva za kredite i drugu finansijsku pomoć privredi usled pandemije ukupna vrednosti 1,99 milijardi dinara.U saopštenju te institucije navodi se da je najviše pomoći odobreno u obliku kredita pravnim licima i preduzetnicima za likvidnost, po osnovu finansijske podrške u uslovima izazvanim pandemijom COVID-19 u ukupnom iznosu od 1,78 milijardi dinara.Dodatno, odobreno je i 15 kredita u ukupnom iznosu od 106,5 miliona dinara za likvidnost privrednih subjekata koji se bave turizmom, ugostiteljstvom i putničkim saobraćajem, kao i jedan dugoročni krediti za investicije vredan 30 miliona dinara.Kroz ivesticione kredite za pravna lica i preduzetnike po Programu podsticanja razvoja preduzetništva kroz razvojne projekte u 2020.godini, odobrena su tri kredita u iznosu od 77,7 miliona dinara i nešto više od 20 miliona diara u bespovratnim sredstvima.Na istoj sednici Fond je odbio 21 zahtev za finansijska podrška u uslovima izazvanim pandemijom COVID-19 za pravna lica i preduzetnike i tri zahteva za likvidnost za privredne subjekte koji se bave turizmom, ugostiteljstvom i putničkim saobraćajem.

Srbija

Dalji razvoj auto-industrije zavisiće od digitalizacije i prilagodljivosti

Poslednji podaci Ujedinjenih nacija prognoziraju da će pandemija smanjiti svetsku ekonomiju za 3,2 odsto, a da zastoj prozvodnje u auto-industriji već negativno odražavaju na tržište, glavne su poruke onlajn konferencije "SEE Automotive – Connect & Supply", koju je nedavno organizovao Automobilski klaster Srbije.Usled krize izazavane pandemijom, doći će do transformacije ne samo proizvoda već i potreba potrošača, a dalji razvoj auto-industrije zavisiće od mnogih faktora poput digitalizacije i prilagođavanja trendovima, a pre svega novim potrebama potrošača,  Nemačka organizacija za međunarodnu saradnju (GIZ)."Predviđanja su da će potrošači u budućnosti više koristiti uslugu deljenja automobila, te da će manje posedovati sopstvene. Ovo će uticati na porast potražnje za uslugama mobilnosti automobila, koje će u budućnosti biti mnogo više korišćene i profitabilnije.Kriza je za auto-industriju izazvala brojne probleme, poput rasta cena, odlaganja isporuke i manjka ljudskih resursa kod dobavljača, navodi se u istraživanju koje je sprovelo Udruženje za upravljanje lancima snabdevanja, nabavkama i logistikom (BME).Kako bi se odgovorilo na krizu, preduzete su mere aktiviranja rezervnih dobavljača, regulisanja troškova, kao i smanjenja proizvodnje, pokazalo je istraživanje BME koje je realizovano tokom aprila.Izazovi sa kojima se suočava autoindustrija i problemi na važnim evropskim tržištima odraziće se i na stanje ovog sektora u Srbiji, saopštio je GIZ."U Nemačkoj i Francuskoj se očekuju drastična smanjenja broja zaposlenih, veliki broj dobavljača ima probleme sa plaćanjem. Sektor se i pre pandemije suočavao sa velikim izazovima zbog zaokreta ka elektromobilnosti i digitalizaciji. Prodaja 'Fijat–Krajslera' je pala za 77 odsto, 'PSA grupa' je registrovala pad od 68 odsto, a 'Reno' 64 procenta. 'Folksvagen' je prošao nešto bolje sa padom od 46 odsto", kazao je Tomislav Knežević, rukovodilac projekta "Razvoj privatnog sektora u Srbiji" koji u okviru Nemačko-srpske razvojne saradnje implementira GIZ.On dodaje da je, s druge strane, zabeležen pozitivan trend direktnih stranih investicija u ovaj sektor u Srbiji, kao i dolazak kompanija koje investiraju u proizvodnju veće dodate vrednosti, sa većim nivoom znanja i većom kompleksnosti proizvoda.Osim toga, otvaraju se nove mogućnosti za lokalizaciju proizvodnje i veće uključivanje domaćih kompanija.Ipak, globalan izazov sa kojim će se u narednom periodu suočiti i automobilske kompanije u Srbiji ukoliko žele da zadrže svoju konkurentnost na međunarodnim tržištima je digitalna transformacija."Neophodno je da se kompanije u Srbiji uključe u proces digitalne transformacije, više sarađuju sa naučno-istraživačkim institucijama i obrazovnim sistemom i više investiraju u inovacije. Nadamo se da će podrška države u tome biti značajna. Takođe, dobroje što je digitaln transformacija u Srbiji prepoznata i našla svoje mesto u važnim strateškim dokumentima tako da kompanije mogu da očekuju značajnu podršku u budućnosti", smatra Knežević.

Srbija

RSE: Huavej je u Srbiju došao da ostane dugo

Srbija ne vidi razlog za preispitivanje saradnje sa kineskom kompanijom Huavej (Huawei), izjavila je za Radio Slobodna Evropa (RSE) državna sekretarka u ministarstvu trgovine, turizma i telekomunikacija Tatjana Matić.Huavej širi svoje poslovanje u Srbiji, a stav države o saradnji nije promenjen ni godinu dana nakon što su toj kompaniji, koja je među najvećim proizvođačima pametnih telefona i mrežne opreme, Sjedinjene Američke Države (SAD) uvele sankcije - uz obrazloženje ta kompanija predstavlja bezbednosnu pretnju zbog veza sa kineskom vladom.Huavej je navode američke administracije o špijunaži demantovao, ali je poslovanje te kompanije postalo predmet debate i u mnogim državama Evropske unije (EU), podseća RSE.Podsećamo, Huawei je u Srbiji dobio posao postavljanja kamera za nadzor. Kineska kompanija je jedan od najvećih dobavljača Telekoma Srbija o čeku je Nova ekonomija pisala ranije. Doktorand međunarodnih odnosa na Londonskoj školi ekonomije i politike (LSE) Vuk Vuksanović ocenio je za RSE da bi Srbija potencijalno mogla da ima problema, ali ne zbog Evropske unije, već zbog Vašingtona."Jel mi ćemo sigurno, bez obzira na to ko je u Beloj kući, živeti u eri intenzivne američko-kineske konkurencije", kaže Vuk Vuksanović.Što se tiče Srbije, dodao je, ona je svakako svesna da u skorije vreme neće postati članica EU "i samim tim Beograd smatra da može da sebi dopusti tu malo 'avanturističku' i 'oportunističku' spoljnu politiku, u kojoj se odmeravaju kratkoročne i srednjoročne dobiti i ne uzima se preterano u obzir dugoročna kalkulacija".Kinomanija o trošku budućih generacija

phone

Srbija

Sberbanka omogućila instant plaćanja aplikacijom ili QR kodom

Sberbank Srbija ad Beograd omogućila je svojim korisnicima instant plaćanje na prodajnim mestima ili putem QR koda, saopštila je Narodna banka Srbije (NBS).Instant plaćanja mogu se obaviti unapređenom aplikacijom za mobilno bankarstvo, ili putem NBS IPS QR koda koji je odštampan na pojedinim računima.Prema obaveštenju Sberbanke, više informacija o instant plaćanju može se dobiti na internet prezentaciji te finansijske institucije, u njenim ekspoziturama, kao i pozivanjem korisničkog servisa.

Srbija

Viz Er širi operacije u Srbiji, najavio modernizaciju flote

Viz Er (Wizz Air) saopštio je danas da će nastaviti širenje operacija u Srbiji dodavanjem novog Airbus A321 beogradskoj bazi, a da će u avgustu i druga dva aviona zameniti istim modelom. "Zamene kompletne beogradske flote na Airbus A321 avione predstavlja godišnji kapacitet od 1,31 miliona sedišta na prodaju, a za letove iz Beograda", dodaje se u saopštenju.Vodeći niskotarifni avio-prevoznik centralne i istočne Evrope navodi da će se nova letelica pridružiti njihovoj ovdašnjoj floti u julu 2020. godine, kao i da će pokrenuti devet novih ruta iz Beograda: za Hamburg, Keln, Fridrihshafen (Nemačka), Brisel Šarlroa (Belgija), Milano Malpensa (Italija), Lisabon (Portugal), Barselona El Prat (Španija), Oslo Sandefjord Torp (Norveška), Turku (Finska).Karte za navedene destinacije su već dostupne za rezervaciju putem veb-sajta kompanije ili putem aplikacije, sa početnom cenom od 19.99 evra.Avio-kompanija je nedavno najavila niz pojačanih higijenskih mera kako bi se osiguralo zdravlje i bezbednost putnika i osoblja, a kao deo novih protokola, tokom leta, kabinsko osoblje i putnici moraju da nose zaštitne maske, dok kabinsko osoblje takođe mora da nosi rukavice. "Od putnika se zahteva da poštuju mere fizičkog distanciranja koje su donete od strane lokalnih nadležnih zdravstvenih institucija i podstiču se da sve kupovine obave pre leta onlajn (prijava prtljaga, WIZZ Priority, brza traka), kako bi se smanjio svaki mogući fizički kontakt na aerodromu", saopštila je kompanija.Beogradski aerodrom je bio jedan od prvih u mreži WIZZ SEE sa letovima za Dortmund i London, a u Srbiji je dočekao preko pet miliona putnika. Viz Er ukupno nudi 28 ruta ka 16 zemalja sa dva srpska aerodroma, 23 rute iz Beograda i pet ruta iz Niša. 

Srbija

Nema „poršea“ bez Čačka, ali ni bez subvencija

Predsednik Aleksandar Vučić obišao je danas u Čačku pogone nove fabrike Forverk, koja proizvodi i delove za "Porše" i druge najpoznatnije automobilske brendove. On je poručio da  nema "poršea" bez Čačka. Po ustaljenom šablonu viđenom u ovoj predizbornoj kampanji kada predsednik posećuje fabrike, predsednik je sve rekao, ali je "zaboravio" da kaže da će nemačka kompanija dobiti 3,89 miliona evra subvencija iz budžeta Srbije.Prema ugovoru o podsticajima koji su pre tačno dve godine potpisali predstanik kompanije i ministar privrede, korisnik se obavezuje da zaposli ne manje od 560 radnika na neodređeno do 2024. i uloži u osnovna sredstva 18,2 miliona evra. Kompanija se obavezala i da primanja zaposlenih iznose najmanje 120 odsto minimalne zarade odnosno da budu najmanje 20 odsto veća od minimalca.Doneli smo dobru odluku kad smo se rešili da radimo u Srbiji, a još bolju što je to Čačak, rekao je Jirgen Miler generalni dirketor "Forverk Eldisi". On je rekao da je izgradnja auto-puta Miloš Veliki ubrzala tu odluku.Generalni direktor fabrike Forverk u Čačku Nenad Medenica je rekao da je pre dve godine tu bila livada na kojoj su ljudi pravili roštilj, dok se danas prave delovi za folksvagen, dajmler i BMB na najsavremenijim mašinama.Zahvalio je svima koji su doprineli u reliazaciji te investicije, a posebno predsedniku Srbije Aleksandru Vučiću i i gradonačelniku Čačka Milunu Todoroviću."Sada izvozimo delove za autoindustriju širom sveta. Veliki izazovi su iza nas, a još veći su pred nama, ali, ne sumnjam da ćemo ih savladati", poručio je Medenica.POLITIKA SUBVENCIJA: Od 10.000 do 150.000 evra po radnom mestu

Srbija

Ustavni sud: Za legalizaciju potrebna saglasnost svih suvlasnika zemljišta

Ustavni sud oglasio je neustavnim član 10. stav 7. Zakona o ozakonjenju objekata, prema kojoj se smatralo da je suvlasnik građevinskog zemljišta saglasan sa ozakonjenjem istog "ako je znao ili je mogao znati za izgradnju objekta, odnosno izvođenje radova koji su predmet ozakonjenja, ali se u vreme izgradnje tome nije protivio".U odluci objavljenoj u Službenom glasniku, navodi se da na građevinskom zemljištu na koje pravo polaže više lica, pored dokaza o rešenom imovinsko-pravnom osnovu podnosioca zahteva, neophodna i pismena saglasnost svih suvlasnika, odnosno sukorisnika na građevinskom zemljištu.Potvrda mora da bude sudski overena, obzirom da legalizacija kao javni interes ne sme preći granice "pravične ravnoteže", to jest ne sme da uspostavi nesrazmeran teret za lice čija se prava oduzimaju ili ograničavaju, ocenio je Sud.Prema odluci, uspostavljanje osnova za lišavanje imovine trećih lica radi stvaranja uslova za sticanje prava nesavesnog aktera bespravne gradnje "prevazilazi ustavno dopušten okvir tumačenja javnog interesa i čini osporenu odredbu nesaglasnu sa odredbom člana 58. stav 2. Ustava".Sud je takođe odlučivao i o više predloga za ocenjivanje ustavnosti drugih odredbi zakona o Zakona o ozakonjenju objekata, koje je na sednici odbio ili nije uzeo u razmatranje.

Srbija

Služba za zapošljavanje traži „Tajne klijente“

Nacionalna služba za zapošljavanje pokrenula je postupak javne nabavke za ispitivanje kvaliteta usluga koje zaposleni te službe pružaju korisnicima u Kragujevcu, objavljeno je u Službenom glasniku, a preneo Portal javnih nabavki.Kako se dodaje u saopštenju, ispitivanje će se obaviti u filijali NZS u Kragujevcu.Rok  za podnošenje ponuda je do 16. jula u 9 časova.Ponudu je potrebno dostaviti u zatvorenoj koverti, sa naznakom: „Ponuda za javnu nabavku u otvorenom postupku broj 45/20, za nabavku usluge ispitivanja kvaliteta usluga koje zaposleni NSZ pružaju korisnicima usluga („Tajni klijent“) - ne otvarati“ i dostaviti poštom na adresu: Nacionalna služba za zapošljavanje, ul. Кralja Milutina br. 8, 11000 Beograd ili ličnom predajom u pisarnici NSZ.