Srbija

Srbija

Sa decom samo iskreno o koronavirusu

Kako da deci objasnite zašto ne mogu u park, šta je epidemija koronavirusa ili koliko je važno da često peru ruke? Ovo su samo neka od pitanja sa kojima se roditelji suočavaju u vreme koronavirusa.Lekari Instituta za mentalno zdravlje predlažu da roditelji o koronavirusu otvoreno razgovaraju sa decom, da budu iskreni ali i da vode računa o uzrastu svog deteta.„Važno je da ne dajemo lažna obećanja, kao recimo moći ćeš sutra da izađeš. To nisu dobre stvari. Trebalo bi im sve reći kako jeste, ali i biti optimistični jer je to jedini način da smanjimo anksioznost naše dece koja kao i kod nas u ovim situacijama postoji“, rekla je za RTS Milica Pejović Milovančević, v.d direktora Instituta za mentalno zdravlje.U vreme kada su umesto u vrtiću ili školi deca kod kuće potrebno je organizovati njihovo vreme.„Kada se završi posao oko škole, uključite školarce u kućne poslove. Eto prilike da pomažu u kuhinji, u čišćenju kuće, da slože svoje stvari, nauče nešto novo ili pročitaju novu knjigu, predlaže Milica Pejović Milovančević.Normalno je, kaže, da su u ovakvoj situaciji i roditelji uplašeni.„Ono što je važno, da roditelji te strahove i tu anksioznost koliko god je moguće na druge načine rešavaju i da pokušaju da svoju decu zaštite od toga“, navodi v.d direktorka Instituta za mentalno zdravlje.Među savetima psihologa iz Instituta za mentalno zdravlje su i oni da roditelji u razgovoru sa decom o koronavirusu omoguće i deci da postavljaju pitanja, ali i da budu iskreni ako neki odgovor ne znaju.Stručnjaci navode i da je važno da se deca podsete decu na male ali bitne stvari koje moraju da rade da bi ostali zdravi od češćeg pranja ruku do držanja odstojanja od drugih ljudi kako bi se zaštitili od koronavirusa.

Srbija

Fabrika kablova iz Smedereva otpustila 150 radnika na određeno

Fabrika kablova za automobilsku industriju PKC Wiring Systems u Smederevu, zbog smanjenog obima posla, otpustila je 150 radnika koji su radili na određeno vreme, javile su Smederevske novine.  "Reč je o zaposlenima koji su imali ugovore o radu na određeno vreme zbog privremeno povećanog obima posla. Od PKC smo dobili nalog da se tim licima urade otkazi, s obzirom na trenutnu situaciju koja se odrazila i na njihovo poslovanje. Sve je u skladu sa zakonom i mi smo u skladu sa potrebama poslodavca za kojeg smo angažovali radnike i postupili – potvrdio je za portal Zoran Bukilić iz beogradske agencije za zapošljavanje Trenkvalder.PKC Wiring Systems is Smedereva u vlasništvu je istoimene firme iz Finske, članice PKC Group koja posluje u sektoru automobilske industrije.Kompanija je prema podacima iz poslednjeg dosptupnog finansijskog izveštaja, na kraju 2018. godine imala 1520 zaposlenih.Podsećamo, Nova ekonomija je krajem prošle godine pisala da je država Srbija u decembru 2019. dodelila ovoj kompaniji  subvenciju od 6,4 miliona evra što je pokrivalo trećinu investicije te firme u proširenje kapaciteta fabrike kablova u Smederevu.Kako je tada planirano, subvencija će se isplatiti  u pet tranši od 2020. do 2024. godine.Kompanija se obavezala da zaposli najmanje 1.200 novih radnika do kraja 2023. godine, čija će osnovna zarada biti najmanje 20 odsto veća od minimalca.Ova kompanija dospela je u žižu javnosti prethodnih godina zbog toga što je od 2014. do 2016. godine dobila na ime subvencija za otvaranje novih radnih mesta 7,5 miliona evra.Takođe, proizvodnu halu ovom preduzeću izgradila je lokalna samouprava Smedereva tako što je uzela kredit od 7,8 miliona evra, pa prodala zgrade i zemljište PKC-u za 6,29 miliona – oko 1,5 milion evra manje nego što je vrednost kredita.Subvencije za strane investitore: Politički poeni o trošku države

Srbija

G20 namenile 5.000 milijardi dolara svetskoj ekonomiji

Lideri grupe zemalja G20, koja okuplja zemlje sa najvećim ekonomijama na svetu, složili su se da "upumpaju" više od 5 biliona dolara (5.000 milijardi dolara, oko 4 i po biliona evra) u globalnu ekonomiju, kako bi smanjili gubitke poslova i prihoda zbog pandemije koronavirusa, javlja Rojters (Reuters).Na samitu G20 održanom putem telekonferencije, lideri zemalja su rekli da će u saradnji sa Svetskom zdravstvenom organizacijom i drugim međunarodnim institucijama „učiniti sve što je potrebno da se savlada pandemija“.  Grupa je saopštila da će osigurati protok neophodnog medicinskog materijala i drugih dobara preko granice i rešiti prekide u lancima snabdevanja.Lideri zemalja G20 izrazili su zabrinutost za ranjive zemlje, posebno za Afriku, i populaciju poput izbeglica, i prepoznali potrebu da se osnaže globalna mreža socijalnih programa i zdravstveni sistemi zemalja. „Čvrst osmo posvećeni tome da budemo ujedinjeni front protiv zajedničkog neprijatelja“, saopštila je grupa. Saudijski kralj Salman bin Abdulaziz je u uvodnom obraćanju rekao da grupe zemalja G20 treba da nastave sa normalnim protokom usluga i dobara što je pre moguće, kao pomoć da se poverenje u globalnu ekonomiju vrati. Saudijska Arabija, koja trenutno predsedava grupom G20, sazvala je samit nakon ranijih kritika zbog spore reakcije grupe zemalja na pandemiju

Srbija

U Srbiji 168 firmi zvanično ne radi zbog korone

Zbog koronavirusa u Srbiji se 67 hiljada radnika nalazi kod kuće i ne radi, a 168 kompanija je zaustavilo proizvodnju, prenela je agencija Beta pozivajući se na podatke Privredne komore Srbije (PKS).PKS je na onlajn konferenciji Srpske asocijacije menadžeraiznela predloge državi, koji se tiču pomoći privredi u vidu poreskih rasterećenja, pokrivanja dela troškova zarada zaposlenih, kao i stvaranjem uslova za povećanje likvidnosti firmi, kazao je savetnik predsednika PKS Mihajlo Vesović .Predsednik Srpske asocijacije menadžera Dragoljub Damjanović naveo je da su tokom krize na najvećem udaru mala i srednja preduzeća i da Vlada ne sme da zakasni sa merama pomoći.Dok privrednici u Srbiji čekaju mere države, na svetskom nivou već se prave procene koliko će ljudi ostati bez posla posle koronavirusa.Međunarodna organizacija za rad (MOR) procenjuje da bi prinudne mere i ograničenja zbog pandemije mogle bez posla da ostave između 13 i 35 miliona ljudi. Procena MOR-a je da će "siromaštvo uz rad" do kraja godine pogoditi između 8 i 35 miliona radnika, koji će uspeti da zadrže posao ali uz minimalne plate.Portal Saveza samostalnih sindikata prenosi i da otpuštene radnike čeka gubitak mesečnih prihoda od 860 do 3 400 milijardi američkih dolara. Kriza posle pandemije koronavirusa najviše će pogoditi najsiromašnije, sezonske i nekvalifikovane radnike.

Srbija

Đokovići Srbiji doniraju milion evra u respiratorima i ostaloj opremi

Najbolji teniser sveta Novak Đoković i njegova supruga Jelena Srbiji će donirati milion evra vredne respiratore i druge medicinsku opreme namenjene borbi protiv epidemije koronavirusa, prenosi portal N1.Novak i Jelena Đoković su se novinarima obratili putem video konferencije, kada su naveli da će se jedan broj respiratora dopremiti iz Kine, a jedan iz Nemačke.Đokovići su naveli da su prethodnih nedelja istraživali koju je opremu najbolje donirati u ovoj zdravstvenoj krizi, da su se odlučili za respiratore kao trenutno najpotrebnije, kao i da trenutno vlada velika nestašica ovih uređaja.Đoković je najavio i dalju pomoć preko fondacije."Vanredna je situacija i svako od nas u sklopu svojih mogućnosti pokušava da doprinese. Kao što je bio slučaj sa poplavama naša fondacija će otvoriti poseban račun i na taj način odgovoriti na zahteve mnogih ljudi iz inostranstva kako bi mogli i oni da konkretno pomognu", rekao je Đoković.

Srbija

Paket mera za pomoć srpskoj privredi, ali na Instagramu Siniše Malog

Ministar finansija Siniša Mali objavio je na svom Instagram nalogu da je njegov tim spremio  odličan paket mera koji će pomoći  privredi da se održi na stabilnim nogama, a koji će uskoro biti predstavljen javnosti.View this post on InstagramPoslednji u nizu sastanaka o Programu ekonomskih mera za smanjivanje negativnih efekata prouzrokovanih pandemijom virusa #covid_19 i podršku privredi Srbije. Ovo je moj tim koji nedeljama unazad vredno radi kako bismo doneli najbolje moguće mere, kojima će i poslodavci i zaposleni biti zadovoljni. Posle detaljnih analiza, procene efekata i brojnih sastanaka, mislim da smo spremili odličan paket mera koji će pomoći našoj privredi da se održi na stabilnim nogama, a koji će uskoro biti predstavljen javnosti.A post shared by Siniša Mali (@mali_sinisa) on Mar 27, 2020 at 2:51am PDTPrethodni dan je ministar poljoprivrede Branislav Nedimović najavio da će obris plana za pomoć srpskoj privredi biti poznat za 10-15 dana. Predsednik Srbije je takođe najavio plan za 10 dana. U isto vreme, danima unazad domaće i strane poslovne asocijacije predlažu niz mogućih mera za ublažavanje negativnih efekata korona krize na privredu Srbije. I zemlje u okruženju već su reagovale i izašle sa kriznim merama. Predlozi za spas privrede svakog dana, ali Vlada Srbije još ćuti Pravovremeno reagovanje je važno jer je veliki broj biznisa zatvoren, a jedan broj radnika je ostao bez posla. Najveći teret krize trpi privatni sektor dok, prema najavama vlasti, u javnom sektoru neće biti otpuštanja.Oglasio se i Fiskalni savet koji je rekao da podržava jednokratno, privremeno povećanje budžetskog deficita i javnog duga dok traje kriza, čak i u slučaju da ono bude relativno veliko, pod uslovom da se ova sredstva usmere racionalno i odgovorno.Kako je ukazano, ekonomska neizvesnost predstavlja, uz brigu o zdravlju, veliko opterećenje za jedan deo stanovnika Srbije i opravdana je finansijska intervencija Vlade, pod uslovom da se ta sredstva usmere racionalno i efikasno."Cena potrebnih mera biće gotovo izvesno visoka, ali ju je opravdano platiti kako bi privatni sektor prošao kroz ovu privremenu krizu sa što manje posledica, odnosno da bi sutra svojim poslovanjem i plaćanjem poreza omogućio vraćanje novonastalog javnog duga", naveo je Fiskalni savet.Zoran Petrović (Raiffaisen banka): Vlada da izađe sa merama, za bisnis je važno poverenje

Srbija

Sve banke u Hrvatskoj ukinule naknade za bankomate druge banke

Sve banke u Hrvatskoj odazvale su se preporuci Hrvatske narodne banke i privremeno su ukinule naknadu za podizanje keša na bankomatima druge banke, saopštila je centralna banka.Centralna banka takođe je dala preporuku za izdavanje debitnih kartica za najugroženije potrošače kao i za izdvojeno vreme rada poslovnica za penzionere.Preporuka za kartice se odnosi na najugroženije grupe klijenata: starije osobe koje nemaju uopšte debitne kartice i na klijente koji su zbog blokade otvorili zaštićene račune za koje neke banke nisu predvidele izdavanje debitnih kartica. 

Srbija

Da li će Srbija biti tužena za izgubljenu dobit u doba korone?

Iako je još uvek upitno da li bi preduzeća iz Srbije mogla da pred domaćim sudovima zatraže naknadu za izgubljeni dobit, strani investitori bi mogli da pokrenu investicione sporove pred međunarodnim telima za arbitražu u dva slučaja: ako je u ugovorima koji su sa njima potpisani prenebegnuta viša sila koju predstavlja pandemija ili ako sudovi utvrde da prilikom proglašenja vanrednoog stanja nije ispoštovana zakonska procedura.Fiskalni savet je u svojim ocenama budžeta za 2020. godinu naveo da su svote koje Srbija izdvajaja za sporove koje je izgubila pred međunarodnim arbitrima dostigle cifru od oko 200 miliona evra, uglavnom zbog nepoštovanja ugovornih obaveza.Premijerka Ana Brnabić je na prošlonedeljnoj konferenciji za novinare implicirala da su se mere ograničenja kretanja građana i rada pojedinih preduzeća postepeno uvodile, kako bi država umanjila mogućnost da bude tužena strana za izgubljenu dobit u sporovima pred domaćim sudovima.Advokati sa kojima je razgovarala Nova ekonomija navode da je još uvek rano da se razmatraju tužbe protiv države, a da će klijenti takav potez razmatrati tek kada prođe vanredno stanje. Dodaju i da bi trebalo pregledati sve ugovore sa stranim ulagačima i proveriti da li eksplicitno predviđaju pandemiju kao takozvanu višu silu, prilikom koje se država odriče od odgovornosti za potencijalne gubitke.Ekonomista i konsultant za strana ulaganja Milan Kovačević navodi da bi većini ugovora trebala da isključi mogućnost naknade štete i da je generalno pravno da se u slučajevima više sile ugovorne strane trebaju samo da gledaju da izbegnu da oštete jedna drugu, ali da mogućnost pokretanja investicionih sporova ne bi isključio."Ne bih isključio tu mogućnost jer je predsednik (Aleksandar Vučić) uvek govorio da će Srbija nuditi bolje uslove od drugih zemalja", navodi Kovačević i dodaje da bi u slučaju da bi u slučaju da Ustavni sud oceni da vanredno stanje nije proglašeno u skladu sa svim domaćim propisima došlo do "većeg rizika (od investicionih sporova)".On je kazao i da je većina ranije potpisanih međudržavnih ugovora sa stranim kompanijama, zaključenih pre ukidanja Zakona o stranim ulaganjima, verovatno nije podložno riziku od tužbi.Predsednica Centra za pravosudna istraživanja (CEPRIS) Vida Petrović Škero je navela da za ograničenja prava svako može da tuži državu, ali samo ukoliko mere nisu bile donete ili sprovođena mimo pravnih propisa.Petrović Škero je kazala i da relativno nov zakon koji reguliše proglašenje vanrednih situacija predviđa i mogućnost pandemija, da je proglašenje vanrednog stanja regulisano Ustavom, ali da je upitno kako su mere vanrednog stanja proglašene."Ustav kaže da se vanredno stanje uvodi kada se običnim zakonskim merama ne može više sprovesti sve što je potrebno. Da li je i ko je procenjivao takvu situaciju je veliko pitanje, jer je to kod nas predložio ministar odbrane (Aleksandar Vulin). To je dosta čudno zato što u normalnim okolnostima to treba da predloži Narodna Skupština", navodi Petrović Škero.Ona je dodala da ne zna da li Skupština, dok još uvek nisu bile proglašene mere koje zabranjuju okupljanje većeg broja ljudi u zatvorenom prostoru, nije mogla da se sastane, kao i da se parlament ne raspušta ni u periodu vanrednog stanja."Da li je moglo da se obezbedi da poslanici imaju maske i rukavice, ili da ne zasedaju u zgradi Skupštine ako im je mala, kao što sada Vlada zaseda van svoje zgrade zbog opasnosti od epidemije, ja to ne znam. Ali znam da je po Ustavu Skupština telo koje prvenstveno može doneti tako velike i značajne mere za funkcionisanje države. Sada se postavja pitanje da li onaj koji je predložio vanredno stanje mogao da proceni da Skupština faktički ne može da zaseda", rekla je Petrović Škero.Ocenila je i da bi se izbegle dodatne štete od pandemije, koje će na globalnom nivou biti velike, moraju da se pojačano prate zakonske i ustavne norme, a da trenutna situacija predstavlja veliku neizvesnost, a da je teško da je neko mogao da predvidi u ugovorima potpisanim u prethodnim mesecima mogućnost prirodne katastrofe i pandemije. 

Srbija

Hrvatska priprema „korona zakon“ koji će umanjiti prava radnika?

Ministarstvo rada Hrvatske priprema novi zakon koji bi omogućio suspendovanje pojedinih odredbi trenutno važećeg Zakona o radu i umanjenje prava radnika tokom zdravstvene krize izazvane epidemijom koronavirusa, piše specijalizovani portal radno-pravo.hr.Zakon sa radnim nazivom "Zakon o uređenju radnih odnosa u okolnostima proglašene epidemije bolesti COVID -19" bi navodno trebao da omogućni smanjivanje plata putem pravilnika o radu do minimalnca, ukidanje prava radnika na isplatu jednokratnih materijalnih prava, kao i mogućnost jednostranog isključenja pojedinih odredbi kolektivnih ugovora, poput materijalnih prava. Dalje, zakon bi poslodavcu omogućio da zaposlenom ponudi dodatak ugovora o radu kojim bi se u vremenskom trajanju važenja odluke o proglašenju epidemije skratilo ugovoreno radno vreme, odnosno ugovorila plata niža od prvobitno ugovorene, ali i omoguilo poslodavcu da jednostrano odluči o radu  od kuće.Novi zakon bi navodno i drukčije uredio prava na naknadu zbog prekida rada do kojeg je došlo u vanrednom stanju,  isključenje odredbe o primeni povoljnijega prava za radnika iz članka 9. Zakona o radu, i pravo poslodavca da donese odluku o korišćenju godišnjeg odmora radnika bez prethodno propisanog petnaestodnevnog roka.Propis će poslodavcima olakšati i donošenja odluka o rasporedu ili promeni rasporeda radnog vremena radnika, isključenje obaveze savetovanja s radničkim većem i traženja njegove saglasnosti, i ukidanje obaveze peroidičnih pregleda radnika na poslovima s posebnim uslovima rada za vreme epidemije koronavirusa, što znači da bi izdata uverenja važila do daljnjeg.Portal Poslovni.hr javlja da je nadležno Ministarstvo poručilo da nijedna odredba zakona neće biti usvojena bez prethodnih konsultacija i savetovanja sa sindikatima, koji ipak navode da je Vlada Hrvatske odlučila da iskoristi vanrednu okolnost na štetu radnika."S druge strane, već u ranijim razgovorima su nam poslodavci rekli da ukoliko u ovim vanrednim okolnostima ostanu na snazi sve odredbe zakona, da će biti izloženi tužbama", prenosi Poslovni.hr i naglašava da će se zakon ticati i zaposlenih u javnim i državnim službama.

Srbija

Carić (Erste): Banke visoko likvidne, aktivno pripremaju pomoć privredi i građanima

Domaće banke će pojačati kreditiranje kompanija koje su pogođene trenutnom zdravstvenom krizom, moratorijum na otplatu dugovanja neće značajno uticati na njihovu likvidnost, a nema potrebe da Narodna banka Srbije (NBS) za sada preduzima druge mere za očuvanje sistema, rekao je predsednik Izvršnog odbora Erste Banke Slavko Carić .Carić je tokom onlajn razgovarao sa predstavnicima medija istakao da Udruženje banaka Srbije ima intenzivnu komunikaciju sa NBS o nedavno uvedenim merama (poput moratorijuma na otplatu kredita), preporukama za ponašanje banaka u kriznoj situaciji, kao i merama za povećanje obima finansiranja bankarskog sektora.Napomenuo je i da se intenzivna komunikacija odvija sa Ministarstvom finansija o paketu mera koji podrazumeva povećanje kreditne aktivnosti banaka ka kompanijama koje će biti oštećene zbog aktuelne situacije sa korona virusom.On je ocenio da je moratorijum na plaćanje kredita pre svega namenjen građanima i kompanijama koji zbog aktuelne situacije ostaju bez prihoda ili su im prihodi dramatično smanjeni."Oni sigurno treba da iskoriste ovu meru, jer im omogućava da nemaju odliv likvidnosti koji bi išao na servisiranje kredita. S druge strane, onima koji su ostali sa istim prihodima kao i pre krize više se isplati da nastave da svoje kreditne obaveze izmiruju kao i dosad. Prema tome, ovo nije pitanje kalkulacije, već likvidonosnog opstanka svakoga ko za sebe treba da donese odluku", rekao je Carić.Na pitanje kako će se vanredno stanje odraziti na mala i srednja preduzeća, Slavko Carić je napomenuo da odgovor varira od industrije do industrije."Sigurno će za sve one koji su zaduženi mera moratorijuma biti dobrodošla, tako da neće imati obavezu da plaćaju kredite. Nadam se da će inicijativa za odgađanje raznih vrsta poreza takođe uroditi plodom. Zajedno sa Ministarstvom finansija baš za takva preduzeća – mala i srednja – pripremamo paket mera koji bi im likvidonosno pomogao, po pojedinačnom zahtevu, kreditima koji bi bili dati na duži rok, dve do tri godine, da premoste ovih 60 do 90 dana dok se situacija ne normalizuje.On je napomenuo da je u mnogim zemljama praksa da država garantuje ili 100 odsto ili do maksimuma ukupne izloženosti povrat sredstava bankama koje bi davale takve kredite.Ocenio je da nije preporučljivo, u pogledu stabilnosti finansijskog sistema, da se takav rizik prenese u potpunosti na banke, navodeći prakse iz zemalja regiona kao dobre primere.Kada je reč o likvidnosti banaka, Carić je naglasio da je ona u ovom momentu izuzetno visoka. Podsetio je da su se sve banke od 2010. pripremale za neku potencijalnu novu krizu, tako da su im pokazatelji likvidnosti i adekvatnosti kapitala na veoma visokom nivou."Ovih 90 dana prestanka plaćanja kredita neće napraviti kritičan problem za bankarski sektor u celini. Po prvim simulacijama, likvidnost bankarskog sektora će nakon toga ostati na nivou od odličnog ka zadovoljavajućem", napomenuo je Carić.On je podsetio da je NBS ove nedelje organizovala dve aukcije. Na jednoj se kroz devizni svop, banke koje imaju višak devizne likvidnosti mogu zadužiti kod NBS po izuzetno povoljnim uslovima za dinare, a na drugoj banke koje imaju višak državnih hartija od vrednosti mogu da ih založe sa jako malim umanjenjem i dobiju likvidnost od NBS."Za sada nema potrebe da NBS preduzima dodatne mere, poput umanjenja obavezne rezerve. NBS ima veliku lepezu neiskorišćenih mogućnosti za pružanje likvidnosti. Osim toga, devizne rezerve NBS su oko 13,7 milijardi evra, više nego što su ikada bile, tako da mi kao zemlja i bankarski sektor imamo i deviznu likvidnost koja je visoka, naročito imajući u vidu da su dramatično umanjeni uvoz u Srbiju i spoljnotrgovinska aktivnost, pa je i odliv deviznih rezervi umanjen. Dakle, u ovom momentu imamo veliku količinu i dinarske i devizne likvidnosti", rekao je Carić.Kada je reč o aktuelnoj instrukciji NBS o isplati penzija, Carić je istakao da će se Erste Banka maksimalno potruditi da svim svojim klijentima koji su penzioneri izađe u susret u što kraćem roku. Podsetio je da pogotovo u vreme digitalizacije banke nisu opremljene tehnički, a i kad je reč o ljudstvu, da pakuju novac u koverte i šalju ih na adrese građana, te da moraju da vode računa i o bezbednosti u tom kontekstu."Ono što možemo da uradimo je da motivišemo naše starije sugrađane i klijente da što više koriste kartice kao mnogo bezbedniji način plaćanja, digitalne kanale i beskontaktno plaćanje. Na raspolaganju im je i opcija instant plaćanja, tako da svako može da prebaci novac kome god treba, na brz i jednostavan način. Imamo sve mogućnosti da gotovinu, koja predstavlja rizik, u što većoj meri izbacimo iz opticaja", zaključio je Carić.

Srbija

Udruženje banaka: Ne šaljite lične podatke putem SMS-a

Udruženje banaka Srbije (UBS) upozorilo je građane da se trentnoj zdravstvenoj krizi pojavljuju i oni koji ovo vanredno stanje pokušavaju da iskoriste za prevaru, kao i da budu pažljivi sa zaštitom svojih ličnih podataka."Naime, jedan broj građana dobio je SMS poruku u kojoj se od njih, kao klijenata banke, traže lični podaci: jedinstveni matični broj građanina, broj računa, PIN i slično. Skrećemo pažnju da je reč o prevari, odnosno takozvanoj fišing kampanji", navodi se u saopštenju UBS-a.Ista organizacija navodi da će banke u kontekstu isplate penzija kontaktirati klijente, što može da podrazumeva i komunikaciju putem SMS poruka, ali da u toj komunikaciji banke nikada neće tražiti pomenute lične podatke, kao što su JMBG ili PIN kod."Molimo građane da obrate pažnju, da pre svega provere ko je pošiljalac poruke, a da u svakom slučaju čuvaju pažljivo svoje lične podatke, kao što je i do sada bila praksa u poslovanju sa bankama", dodaje se u soapštenju.Za više informacija o bezbednosti u poslovanju sa bankama možete pogledati veb-sajt Udruženja banaka Srbije.

Srbija

Kako da se u kompaniji izborite sa dezinformacijama tokom korone

Sa širenjem pandemije korona virusa COVID-19 mogu da počnu da se šire i dezinformacije. U uslovima krize, organizacije su dužne da zaposlenima obezbede tačne i pravovremene informacije. Premda privreda još ne oseća sve posledice pandemije, postoji rizik od prekida u lancu snabdevanja, kao i rizik da kupci, tj. korisnici usluga budu dovedeni u neugodnu situaciju. Zasada je ovom situacijom pogođen segment poslovanja koji se odnosi na zaposlene i korisnike usluga. Zaposleni i korisnici usluga traže podršku od izvora kojima veruju kako bi smanjili svoju izolovanost. Strategija komunikacije u uslovima krize, bez obzira na njeno trajanje, može da bude od ključnog značaja. Ona treba da bude konzistentna u smislu načela komunikacije koji uključuju: transparentnost, saosećajnost i pravo na informisanje. Kako pandemija korona virusa COVID-19 utiče na mnoge elemente poslovanja, postavlja se pitanje šta još organizacije mogu da urade. Evo šta vam savetuje PricewaterhouseCoopersUpoznajte svoj auditorijum. Prilikom komunikacije potrebno je dati prioritet zaposlenima koji borave u virusom pogođenim područjima i onima koji su izloženi riziku; međutim, šira javnost takođe očekuje pomoć od organizacije koja bi trebalo da im smanji izolovanost i ukaže na osnovne smernice.  Kroz interakciju sa zaposlenima i javnošću treba učvrstiti brend i imidž organizacije, koji se sastoji od elemenata identiteta kao što su svrha rada organizacije i empatija.Budite jasni i dosledni kada šaljete poruke. Veoma je važno da se objektivno proceni šta organizacija može da uradi i da se prizna da su pojedine stvari izvan kontrole organizacije. Poruka koja se upućuje treba da sadrži informaciju o tome da organizacija radi sve što je u njenoj moći, kao i da smo u ovome svi zajedno.Usmerite pažnju na trenutnu situaciju. Potrebno je uspostaviti ravnotežu između transparentnosti u komunikaciji, pri čemu se podrazumeva otvoreno iznošenje zapažanja o potencijalnim rizicima, i upravljanja tzv. "faktorom straha." Društvene mreže i tradicionalni mediji mogu kod zaposlenih i javnosti da pokrenu strah i strepnju; međutim, kada je reč o pitanjima kao što su procenat globalne populacije koji bi mogao da se zarazi virusom, stopa smrtnosti i brzina širenja virusa, situacija u pogledu korona virusa COVID-19  je još uvek pod kontrolom. Ne umanjujući rizike, potrebno je da pomognete zaposlenima i javnosti da u svakom trenutku budu obavešteni o trenutnoj situaciji.Posvetite dužnu pažnju. Ako dođe do zaraze zaposlenih, prioritet organizacije bi trebalo da bude posvećivanje dužne pažnje zaposlenima, njihovim porodicama i kolegama. Međutim, postoje i druge obaveze koje ne zahtevaju hitno postupanje ali koje bi trebalo da budu uzete u razmatranje. Ako dođe do prekida u lancu snabdevanja, kupci će biti direktno pogođeni; međutim, ako se posledice prekida u lancu snabdevanja ograniče na neprijatno iskustvo, biće to zato što organizacija čini sve što što je u njenoj moći da zaštiti svoje zaposlene i širu javnost. Bitno je savesno postupanje.Prikupite i analizirajte podatke i informacije u cilju prepoznavanja eventualnih rizika. Krize uglavnom nastupaju neočekitvano, Organizacija može da se pripremi za različita scenarija, čak i za ona koja su malo verovatna, te joj to može biti od koristi kao priprema za svaku eventualnost. Šta je najgore što bi moglo da se dogodi? Na koji način bi se to odrazilo na reputaciju organizacije? Koje bi mere za ublažavanje rizika organizacija mogla da preduzme za svaki od scenarija? Omogućite dvosmernu komunikaciju. Za efikasno praćenje rizika potrebna je pomoć šire zajednice. Sektor obrazovanja se, primera radi, suočio sa posebnim izazovom kada su institucije obrazovnog sistema bile u situaciji da moraju brzo da pribave informaciju o tome da li su njihovi studenti boravili, odnosno da li su bili u kontaktu sa licima koja su boravila u virusom pogođenim područjima. Otvaranje telefonske linije za posebne namene, kao i stranice na veb sajtu na kojoj se razmatraju česta pitanja (FAQ stranica) može pomoći da se privuče pažnja određenih ciljnih grupa i podstakne razmena informacija.Vodite računa da ne dođe do neželjenih posledica. Dezinformacije koje se šire u uslovima krize mogu da povećaju rizik od diskriminacije određenih zajednica. U vreme krize potrebno je da se poveća broj korporativnih poruka u kojima se govori o inkluziji te brzo suzbije svaki nagoveštaj predrasuda.Iako je pred nama je još mnogo posla, poslovna zajednica je brzo i efikasno reagovala time što se usredsredila na to da osnovna komunikacija u kriznoj situaciji bude primerena. Pandemija izazvana korona virusom COVID-19 predstavlja ozbiljan ispit za svaku zajednicu; međutim, ako organizacije valjano ispune osnovne uslove, one će biti u mogućnosti da na najbolji način pomognu svojim zaposlenima, kupcima i klijentima, kako sada tako i u budućnosti.Napomena: Kompanija na PwC na globalnom nivou ima razvijenu strategiju krizne komunikacije, te je svaka članica mreže dužna da se nje pridržava. S tim u vezi, ovaj sadržaj je kreiran od strane Globalnog centra za krizne situacije i adekvatno prilagođen. 

Srbija

Kako da prijavite trgovine koje nezakonito povećavaju cene?

Građani i privrednici koji primete drastično i nezakonito povećanje cena životnih namirnica, lekova i medicinske opreme kao i zaštitne opreme ubuduće mogu to da prijave Kontakt centru Republičke inspekcije.Ovaj kontakt centar za prijavu nezakonitosti otvoren je kako bi se sprečile neregularnosti na tržištu u vreme pandemije koronavirusa, saopštilo je Ministarstvo državne uprave i lokalne samouprave.U Ministarstvu podsećaju i da nije svako poskupljenje nezakonito. Cene uglavnom uvoznih sirovina se menjaju, zbog epidemije koronavirusa poskupljuje i transport pa krajnja cena nekih proizvoda raste i ako nema zloupotreba.Građani drastično povećanje cena mogu da prijave Kontakt centru na broj 011/6350-322 ili putem sajta www.inspektor.gov.rs.Prijave mogu da se podnesu i anonimno, a oni koji ostave podatke dobiće u roku od tri dana informaciju kojoj republičkoj inspekciji je prosleđena prijava.Inače, Vlada Srbije naredila je da se za vreme vanrednog stanja ne mogu povećavati cene osnovnih životnih namirnica, zaštitne opreme i dezinfikacionih sredstava.