img

Srbija

Srbija

Država produžava ugovore bez saglasnosti komisije

Vlada Srbije je dozvolila korisnicima javnih sredstava, odnosno republičkim i lokalnim institucijama, javnim preduzećima, agencijama i drugim državnim organima, da tokom trajanja vanrednog stanja bez saglasnosti posebne komisije produžavaju ugovore sa radnicima koji nisu zaposleni za stalno, objavljeno je u Službenom glasniku.Po važećoj uredbi, Komisija za davanje saglasnosti za novo zapošljavanje i dodatno radno angažovanje kod korisnika javnih sredstava mora da da saglasnost za bilo koju vrstu dodatnog angažovanja radnika.Novom proširenom uredbom, broj lica zaposlenih na određeno vreme zbog povećanog obima posla, lica angažovanih po osnovu ugovora o delu, ugovora o privremenim i povremenim poslovima, preko omladinske i studentske zadruge ili lica angažovanih po drugim osnovama mogu se bez dodatnih dozbola održavati na nivou od 15. marta 2020. godine.

Srbija

Hotelijeri očekuju pomoć od najmanje 6 meseci

Mere državne pomoći za ugostiteljstvo nisu dovoljne i primenljive su samo delimično, a za očuvanje radnih mesta u hotelima i restoranima potrebna je pomoć u isplati minimalne zarade za period od najmanje 6 meseci, rekao je za eKapiju Georgi Genov, direktor Poslovnog udruženja hotelsko-ugostiteljske privrede Srbije (HORES). “Sagladavamo mere i radimo istraživanje koje bi mere bile efektivne, kako bismo predložili novi paket koji bi bio značajan za nas. Niko ne sagledava nas specifično, jer mi nismo fabrika i nećemo 1. juna početi da radimo, jer nećemo imati goste” kaže Genov.On je rekao da su hoteli u Srbiji inače i tokom zimske sezone radili umanjenim kapacitetom, da su najviše pogođeni smeštaji na Dunavu i banje i da hoteli neće moći da nastave da rade.“Hotelijeri su iscrpljeni, pred kolapsom su. Mi nismo sposobni više da investiramo, uzimamo kredite, dolaziće do prodaje hotela, jer neće moći da nastave da rade. Hoteli u Beogradu za strane turiste, za poslovne ljude, sigurno neće raditi do oktobra, u najboljem slučaju. Biće velikih problema za njihov opstanak, jer tu se radi o opstanku. Oni nemaju rezervu”, rekao je Genov.On smatra da je potrebno odlaganje plaćanja struje, zato što hoteli plaćaju angažovanu struju, čija je cena visoka i kada hoteli ne rade, i iznosi 20 – 30 hiljada evra mesečno.Genov kaže da bi hotelijerima za mesece kada ne rade trebalo da pomognu i lokalne samouprave, jer ugostitelji plaćaju “ukupno 42 fiskalna i parafiskalna nameta”, a za značajnu meru pomoći smatra umanjenje PDV-a na hranu, sa 20 na 10 odsto.“Mi smo i ovako u teškoj situaciji, nama je prosek plata 310 EUR, jer imamo problem sezonalnosti. Treba sačuvati radnike, ali i poslodavce, jer ako oni ne mogu da pokrenu biznis, nema ni radnika”, rekao je Genov.Posle krize zbog pandemije koronavirusa turizam će, kaže Genov, biti primoran da se osloni na domaće goste. Prema procenama, na globalnom nivou će cene u ugostiteljstvu pasti za 20 – 30 odsto, a normalizacija stanja može se očekivati tek početkom naredne godine.“U normalno stanje turizam će se vratiti tek od januara 2021, jer hoteli sigurno neće raditi, jeftinije im je da ne rade, a mi ne možemo da skladištimo naše usluge”, rekao je Genov i dodao da oko koraka potrebnih za promociju nakon kraja pandemije HORES već sarađuje sa Turističkom organizacijom Srbije.

Srbija

Kada nema izvršenja, „Krov nad glavom“ pomaže siromašnima

Organizacija Združena akcija „Krov nad glavom“ poznata je po svojoj borbi za pravo na dom i po tome što organizuje odbrane kuća i stanova ljudi kojima preti izbacivanje od strane izvršitelja, ali i po pružanju pomoći ljudima koji su ostali bez doma i nalaze se u teškoj materijalnoj situacji.Kada je proglašeno vanredno stanje, Krov nad glavom je zahtevao od Komore izvršitelja i Vlade Srbije da zabrane izvršenja za vreme pandemije koronavirusa. Nekoliko dana nakon toga Komora je izdala preporuku izvršiteljima da ne izvršavaju u ovom periodu i od početka vanrednog stanja nismo imali primere iseljenja ljudi. Međutim, aktivisti Krova imaju posla i u vanrednom stanju, pokrenuli su kampanju „Niko gladan, niko žedan, niko bez doma“  i pozvali građane da doniraju sredstva od kojih kupuju hranu, lekove i ostale namirnice za najugroženije. Organizacija je saopštila da su samo u petak dostavili hranu i higijenske proizvode za  50 ljudi na teritoriji Beograda. U akciju se uključuju i sami građani koji doniraju sredstva, a u petak je dogovorena saradnja sa ekipom popularne emisije Marka Žvaka, koja će takođe donirana sredstva prosleđivati Krovu.O akcijama Krova nad glavom u toku vanrednog stanja, razgovarali smo sa aktivistkinjom Ivanom Anđelković. Čime se Krov nad glavom trenutno bavi? Kada je počela vanredna situacija i kada je Komora donela preporuku da se obustave prinudna izvršenja, mi smo prešli na neke nove delatnosti. Vlada je izdala preporuku da se ostaje kod kuće, ali se postavlja pitanje da li svako ima kuću i u kakvim uslovima živi. Beskućnici su se pojavili kao najugroženija kategorija, jer oni dom nemaju, a sa tim u vezi nisu u stanju da održavaju osnovnu higijenu, da se okupaju ili operu ruke. Dodatno su ugroženi i time što teže dolaze do hrane ili pijeće vode, sada su zatvoreni restorani, pa je teže doći i do hrane koja završava u kontejnerima.Ko vam se javlja za pomoć?Javljaju nam se ljudi sa kojima smo i ranije bili u kontaktu, a koji žive u prilično lošim uslovima, u stanovima koji nemaju struju ili vodu. Zatim oni koji ne mogu da dođu do novca, do kog su u normalnim uslovima dolazili radom za dnevnicu, prodajom na pijaci ili sakupljanjem sekundarnih sirovina. Mnogi od tih porodica nemaju nikakve prihode i našli su se gladni, neke pogađa i to što žive u zabačenim delovima grada, pa iz tog razloga teže dolaze do stvari koje su im potrebne. Na koji način prikupljate novac? Većinu novca dobijamo od donacija građana, to je pozitivna stvar u ovoj situaciji, ljudi su se malo osvrnuli na to šta se oko njih dešava i vidi se puno solidarnosti. Neki nas prate i doniraju novac već duže vremena, neki su se sada uključili, a dobijamo uplate i od naših ljudi u dijaspori. Šta je ljudima najpotrebnije?Počeli smo da pravimo osnovne pakete koji treba da zadovolje najosnovnije potrebe porodicama. Ti paketi uključuju najosnovnije namirnice poput brašna, krompira, pirinča, voća i povrća, ulja, jaja i konzervirane hrane. Od higijenskih sredstava to su šampon, sapun, sredstvo za pranje sudova i deterdžent za veš.  Nekolicina nas koji imamo kola odlazimo u te veće nabavke i vozimo pakete, a aktivni su ljudi i na lokalu, koji nisu motorizovani, ali odlaze u manje nabavke i pomažu ljudima u komšiluku. Druga vrsta aktivnosti je pomoć beskućnicima, njima je potrebno više sredstava za dezinfekciju poput alkohola i maramica za suvo pranje ruku. Oni dobijaju više konzervirane hrane, ali imamo i grupu ljudi koji kuvaju za njih, da bi imali neki topli obrok i većina toga se deli u podzemnom prolazu u Nušićevoj ulici. Na koji način se javljaju ljudi kojima je potrebna pomoć?U koordinaciji smo sa još nekim organizacijama i pojednicima koji se bave stanovanjem i brigom o beskućnicima, pa na taj način pronalazimo ljude kojima je pomoć najpotrebnija. Imamo i nove članove, koji su se uključili oko ovih akcija. Sve što se dobije se preraspodeli, ali zavisimo i od te brzine kojom ljudi daju novac, nadamo se da ćemo moći da održavamo akcije. Ima mnogo više gladnih ljudi i onih u problemu nego što mi možemo da pokrijemo. Pre par dana smo na primer bili u Kamendinu u Zemun polju. Došli samo sa kolima punim hrane i higijenskih sredstava, naravno to je video ceo komšiluk. Prišlo nam je sigurno tridesetak ljudi, koji su nam rekli da su potpuno odsečeni, da ne dobijaju ništa, da ih ignorišu socijalne službe, tu ima i penzinera i invalida...Vodite li računa o zaštiti aktivista i ljudi kojima pomažete? Svako od nas je nabavljajo za sebe maske i rukavice i tako idemo i u nabavke i isporuku namirnica. Mi na žalost ne možemo da dobavimo tu osnovnu zaštitu za ljude. Često nam se i na to ljudi žale i kažu da umeju da održavaju higijenu, ali da nemaju osnova sredstva. Ne samo rukavice, nego ni toplu vodu ili novca za sapun, šampon i slično.  Vlast je pričla o pomoći i o paketima penzionerima, ali to nije paket od koga može neko da preživi. Građani građanima pomažu mnogo više nego što to radi država i to je znak da smo zajedno jači i da brinemo jedni o drugima. U ovim okolnostima se vidi da je suludo očekivati od Vlade da nam pomogne, mi moramo da pomognemo jedni drugima. Donacije nam šalju ljudi koji su takođe siromašni, uplaćuju nam po 200-300 dinara, što je za njih veliki izdatak. Ovu lekciju koju smo sada naučili treba da održimo i u narednom periodu, zaključila je Ivana Anđelković.

Srbija

Može li država da ima „crni fond“?

Od početka epidemije koronavirusa, Srbija se suočila sa nedostatkom respiratora i počela nabavku. Nejasno je iz kojih se sve sredstava respiratori nabavljaju, o čemu svedoči i izjava predsednika Srbije sredi...

Srbija

Zaštitimo i sakupljače sekundarnih sirovina

Sakupljačima sekundarnih sirovina preti zaraza koronavirusom jer nemaju zaštitnu opremu prilikom direktnog kontakta sa otpadom koji građani odlažu. Zrenjaninski socijalni forum (ZSF) apeluje na sve solidarne građane koji u malim šivaonicama šiju zaštitne maske, da doniraju delić te zaštitne opreme i sredstava za ličnu higijenu sugrađanima koje je, kako kažu, država prekrižila i učinila nevidljivim.“Sakupljači sekundarnih sirovina nisu prepoznati od države kao radnici, pa ne ostvaruju nikakva prava koja proizlaze iz radnog odnosa. Nemali broj njih nema ni socijalnu niti zdravstvenu zaštitu jer nema ko da ih posavetuje kako da to ostvare. Zato često dolaze u situaciju da kada se razbole od raznih infektivnih bolesti tek prilikom odlaska u bolnicu saznaju da nemaju zdravstveno osiguranje koje bi pokrilo troškove lečenja, navodi se u saopštenju ZSF-a.Apeluju na građane i da olakšaju prikupljanje plastične ambalaže tako što bi je razdvojili i posebno odložili, a gradsko preduzeće “Čistoću” da ne sklanja tu ambalažu koja je jedini izvor prihoda nekim porodicama.U budućnosti bi, kažu, trebalo inicirati postavljanje dostupnih, a ne kao sada zaključanih pet kontejnera i organizovanje sakupljača sekundarnih sirovina da budu prepoznati kao radnici nadničari.

Srbija

Srbija aplicira za Fond solidarnosti EU protiv koronavirusa

Srbija će se prijaviti za sredstva iz Fonda solidarnosti EU za borbu protiv koronavirusa, koji mogu da koriste države članice EU i one koje pregovaraju o članstvu, saznaje portal European Western Balkans (EWB).  EWB-u je iz Kabineta ministarke za evropske integracije Jadranke Joksimović potvrđeno da postoji kontakt sa Generalnim direktoratom za regionalnu politiku Evropske komisije, koji upravlja Fondom."Započete su aktivnosti na pripremi aplikacije koja će biti upućena u skladu sa procedurama i rokovima koje predviđa usvojen tekst Uredbe", saopštio je Kabinet.Kabinet podseća da je iz Fonda solidarnosti EU 2015. godine nakon poplava isplaćeno bespovratnih 60,2 miliona evra, koji su iskorišćene za obnovu.Evropska unija izmenama Uredbe o Fondu solidarnosti proširila opseg sredstava i na vanredne situacije u javnom zdravlju. Ranije su bila dostupna samo u slučajevima prirodne katastrofe. Ovako izmenjena Uredba stupila je na snagu 30. marta.U skladu sa njom države pogođene pandemijom koronavirusa mogu da apliciraju za sredstva za nabavku medicinske i zaštitne opreme, kao i za negu i posebnu pomoć ranjivim grupama. Svaka zemlja će dobiti sredstva bez obzira na redosled prijavljivanja.Predviđeni troškovi suzbijanja krize moraju biti veći od 1,5 milijardi evra ili 0,6 odsto bruto nacionalnog dohotka države koja želi da aplicira. Sredstvima iz Fonda solidarnosti biće pokriveno  2,5 odsto iznosa ispod te granice, kao i 6% iznosa iznad nje.O prijavama država, koje se mogu podneti jednom, odlučivaće Evropski parlament i Savet EU.Država kojoj sredstva budu dodeljena moraće da ne kasnije od šest meseci posle isteka osamnaestomesečnog perioda, tokom kojeg sredstva moraju biti upotrebljena, u posebnom izveštaju prikaže načine na koje je sredstva potrošila.Države se mogu prijaviti do 24. juna.

Srbija

Ko plaća srpske botove?

Društvena mreža Tviter nedavno je objavila da je nedavno ugasila ukupno 8.558 naloga botova Srpske napredne stranke.Povodom toga, profesor na Fakultetu za ekonomiju, finansije i administraciju (FEFA) Goran Radosavljević kaže za Novu ekonomiju da se, iako se to ne može sa sigurnošću utvrditi, Tviterova objava može smatrati dokazom da nekoliko hiljada ljudi zaposlenih u državnim preduzećima rade i kao botovi za Srpsku naprednu stranku."Možemo pretpostaviti da se oni plaćaju iz budžeta", kaže Radosavljević.Ako je svaki od 8.558 blokiranih botova primao samo minimalac, to je sa porezima i doprinosima minimalni godišnji trošak od 43 miliona evra.Radosavjević smatra da mera koju je preduzeo Tviter neće imati efekat na duže staze, jer su ti isti ljudi ostali na radnim mestima i da će i dalje paralelno botovati za SNS."Nisu oni nestali, ti ljudi su ostali. Promenili su profile i dalje primaju platu iz budžeta", ocenjuje Radosavljević. On takođe smatra da to predstavlja "reprezentativni rizik za zemlju", jer se Srbija u Tviterovoj objavi našla uz zemlje poput Saudijske Arabije.Radom botova SNS na Tviteru bavila se i američki Univerzitet Stenford, koji je objavio analizu njihovog rada.Internet opservatorija ovog univerziteta je u analizi izdvojila nekoliko političkih ciljeva koje botovi ispunjavaju, kao što su promocija predsednika Aleksandra Vučića i SNS, promocija sadržaja koji Vučiću ide u korist i napadi na opoziciju.Stenford je uradio i kvantitativnu analizu pominjanja, retvitova i odgovora botova SNS. Zvanični Tviter profil predsednika Vučića pomenut je 6.156.226 puta, a botovi su retvitovali 1.700.122 objava tog naloga. Zvanični profil SNS pomenuli su 5.920.209 puta i retvitovali 4.522.455 puta.Na Stenfordovom spisku promovisanih aktera u vezi sa SNS našla se u premijerka Ana Brnabić, koju su botovi pomenuli 519.474 puta, a njene objave retvitovali su 431.846 puta.Kao jednu od glavnih funkcija botovskih naloga, Stenford je izdvojio i plasiranje linkova ka "veb-sajtovima povezanim sa SNS". Ukupno je na Tviteru cirkulisalo 14,8 miliona takvih linkova.Botovi nisu samo pominjali Vučića (@avucic) i druge naloge povezane sa SNS, već su koristili i heštegove. Hešteg #Vucic je tvitovan više od 2 miliona puta.U analizi se navodi da je „jasno da pumpajući porvučićevske heštegove, šireći sadržaj u korist SNS i napadima na opoziciju“ nalozi botova pokušavaju da promene narative na Tviteru „u korist vlasti“. Kao primer se navodi Vučićevo učešće na Bezbednosnoj konferenciji u Minhenu u februaru 2019. godine i pitanje Kosova. U Stenfordovoj analizi se ocenjuje da „iako je na Konferenciji ostvaren slab napredak po pitanjima (u vezi sa Kosovom)“, mreža botovskih naloga počela je da uverava „srpske korisnike Tvitera da Vučić preduzima sve neophodne korake“.  

Srbija

Regionalna Platforma oduđuje pritvaranje novinarke portala nova.rs

Mreža novinarskih asocijacija i medijskih sindikata "Regionalna platforma Zapadnog Balkana za zagovaranje slobode medija i bezbednost novinara" saopštila je da osuđuje hapšenje i pritvor novinarke portala nova.rs kao "neprihvatljivo" narušavanje medijskih sloboda.  "Uprkos tome što je naknadno puštena, smatramo da je ovo, kao i pokušaji da se ograniči slobodan protok informacija od strane Vlade Srbije neprihvatljivo kršenje prihvaćenih standarda medijskih sloboda čak i u vreme vanredne situacije", navodi se u saopštenju.Regionalna platforma pozdravlja puštanje Ane Lalić na slobodu i povlačenje mera „usmerenih na ograničavanje slobodnog protoka informacija“. Organizacija očekuje da će tenička oprema „Lalićevoj biti vraćena što pre, i da njeni izvori, ako budu otkriveni, neće trpeti nikakve posledice“.Takođe, Regionalna platforma je pozvala Vladu da poštuje „Ustav Republike Srbije i njene zakone“ i da se „suzdrži od korišćenja vanrednog stanja“ za ograničavanje medijskih sloboda, koje organizacija smatra posebno važnim tokom zdravstvenih kriza kao što je pandemija koronavirusa.Novinarka koja je pisala o stanju u KC Vojvodine puštena iz pritvora Novinarka Ana Lalić privedena je ubrzo nakon objavljivanja teksta pod naslovom "KC Vojvodine pred pucanjem: Bez zaštite za medicinske sestre", u kojem piše da Klinički centar Vojvodine (KCV) ima problem sa "hroničnim nedostatkom osnovne opreme i potpuno haotičnim uslovima rada u vreme pandemije".Vlada Srbija je u međuvremenu povukla odluku kojom se kriznim štabovima lokalnih samouprava zabranjuje da obaveštavaju javnost u vezi sa trenutnom zdravstvenom krizom.Regionalna platforma okuplja novinare iz Srbije, Bosne i Hercegovine, Severne Makedonije, Crne Gore i sa Kosova, i  broji više od 8.200 članova.

Srbija

Zašto država ne pomaže poljoprivrednicima?

Država je najavila pomoć svima – i punoletnim građanima, malim i velikim preduzećima, samo poljoprivrednici nisu ni pomenuti. Zatvaranje pijaca mnoge poljoprivrednike stavilo je u gotovo nemoguću situaciju, kako doći do svojih njiva, ali i kako kada uberu proizvode da ih dostave kupcima?"Država bi poljoprivrednicima mogla da pomogne tako što bi im što pre isplatila sva zaostala dugovanja za prošlu godinu i prvi kvartal ove godine, pre svega premije. To je zakonska obaveza bez obzira na vanredno stanje", objašnjava za portal Nova ekonomija agroekonomista Milan Prostran.Osim toga, poljoprivrednicima bi pomoglo kada bi im država, recimo, povećala direktna davanja po hektaru.  Prvi na udaru su poljoprivrednici sa zasadima ranog povrća. Obrano je, a ukoliko ga uskoro ne prodaju, veći deo roda mogao bi da istruli.Povrtari u strahu da će im ceo rod propasti zbog vanrednog stanja "Kada uvodite zabranu, trebalo bi da ponudite neko rešenje tim ljudima. Recimo, možda je za pijace bilo rešenje da bude otvorena svaka druga tezga i da se održava ta distanca. Ove mere zabrane najviše pogađaju male i srednje farmere koji imaju nešto proizvodnje, ali sada svoje proizvode ne mogu da distribuiraju, nemoćni su. Nemaju ugovore sa trgovačkim lancima ni sa prerađivačkom industrijom. Jedini način da dođu do kupaca bile su im pijace, koje su sada zatvorene", kaže Prostran.Nije jasno zašto se među prvim merama pomoći privredi koje je Vlada objavila nije našla i pomoć poljoprivredi. Mediji navode da bi jedna od mera da se sačuva domaća poljoprivreda moglo da bude uvođenje prelevmana, odnosno taksi za uvoz voća i povrća koje se već proizvodi u Srbiji, kako bi se podstakla potrošnja domaćeg voća, jer ono iz uvoza postaje skuplje."Ovo je mera koja se  uvodi na određeno vreme, iz nužde, da pomognete domaćem proizvođaču. Može da uspori uvoz i pomogne domaćem proizvođaču da ne propadne i da obnovi svoju proizvodnju. Poljoprivrednik je taj koji nosi najveći teret, a vidite kako se sad u vreme globalne krize svi okreću ka hrani. U ovakva vremena one zemlje koje imaju sigurnu prehrambenu industriju sve lakše prebrode", procenjuje Prostran.Evropski poljoprivrednici trpe štetu zbog pandemije koronavirusa

Srbija

Preporuka poslodavcima: Puna plata zbog rizika posla

Vlada Srbije preporučila je poslodavcima čiji zaposleni odsustvuju s posla zbog potvrđenog koronavirusa ili im je naložena izolacija ili samoizolacija da im obezbede celu platu, objavljeno je u Službenom glasniku.U zaključku Vlade navodi se da se preporuka odnosi na one koji su zaraženi ili su se našli u opasnosti zbog rizika tokom obavljanja poslova, odnosno dužnosti i kontakata sa licima kojima je potvrđena zarazna bolest ili su naložene mere izolacije ili samoizolacije.  Preporuka za poslodavce je da ovim zaposlenima platu za prvih mesec dana izdvoje sami, a posle toga tako što će obezbeđivati razliku iznosa koji je garantovan obaveznim zdravstvenim osiguranjem i pune plate.Ova preporuka izdata je posle informacija da će zaposleni u Kliničkom centru Niš, upućeni u samoizolaciju zbog koronavirusa kojim su mogli da budu zaraženi na radnom mestu dobiti umanjenu platu za 35 odsto.Direktor Kliničkog centra Niš Zoran Radovanović objasnio je tada da će plate medicinskog osoblja biti umanjene, ne zbog njihove samostalne odluke, već zbog Zakona o zdravstvenom osiguranju po kojem svim zaposlenima koji su na bolovanju sleduje 65 odsto prosečne zarade.

Srbija

Zvanično otvorena privremena bolnica Beogradski sajam

Vlada Srbije donela je odluku o o otvaranju privremenog objekta za smeštaj i lečenje lica obolelih od zarazne bolesti COVID-19 – „Beogradski sajam”, objavljeno je danas u najnovijem Službenom glasniku.Privremena bolnica biće deo deo vojnozdravstvenog sistema kojim u uslovima vanrednog stanja upravlja Ministarstvo odbrane.Za potrebe privremene bolnice angažuju se zdravstveni radnici, zdravstveni saradnici i druga lica zaposlena u zdravstvenim ustanovama iz Plana mreže zdravstvenih ustanova, vojnim zdravstvenim ustanovama, državnim organima i pravnim licima osnovanim sredstvima u javnoj svojini za koje je posebnim zakonom predviđeno da obavljaju i poslove zdravstvene delatnosti. Oni su rešenjem svog rukovodioca upućeni na izvršavanje radne obaveze u privremenu bolnicu.Lekove, medicinska sredstva, sanitetski materijal i drugu neophodnu medicinsku opremu i zaštitna sredstva privremenoj bolnici obezbeđuje Republički fond za zdravstveno osiguranje.Oboleli se do Sajma voze posebnim sanitetskim vozilomPacijente  na lečenje u privremenu bolnicu upućuje zdravstvena ustanova nadležna za prijem i zbrinjavanje, a prevoz od zdravstvene ustanove do privremene bolnice vrši se posebnim sanitetskim vozilom pod uslovima i na način kojim se sprečava prenošenja zaraznih bolesti.Ishranu pacijenata u privremenoj bolnici obezbeđuje ustanova za smeštaj i ishranu studenata Studentski centar „Beograd”.Dezinfekciju privremene bolnice obavlja Zavod za biocide i medicinsku ekologiju, Beograd, a redovno održavanje higijene objekta obezbeđuje D.P. Beogradski sajam sa P.O. Beograd.Sajam obezbeđuje vojskaObezbeđenje objekta privremene bolnice vrši Ministarstvo odbrane i Vojska Srbije u skladu sa odlukom vrhovnog komandanta, navodi se u odluci. Koordinatora – rukovodioca privremene bolnice određuje ministar odbrane.Vojska angažovana protiv virusa u mnogim zemljama

Srbija

U porodilištu „Narodni front“ koronom zaraženo 5% zaposlenih

Epidemiolog Predrag Kon izjavio je danas da je u beogradskoj ginekološko-akušerskoj klinici "Narodni front" registrovano 46 zaposlenih koji su zaraženi koronavirusom, što čini nešto više od 5% radnika te zdravstvene ustanove, obzirom da prema prošlogodišnjim podacima porodilište ima ukupno 871 zaposlenog na neodređeno i određeno vreme.On je na današnjoj redovnoj konferenciji za novinare dodao da je ukupno 75 zaposlenih udaljeno s posla, kao i da svi njihovi kontakti u klinici, njih 150, ne pokazuju simptome, da su pod nadzorom i da rade uz korićenje zaštitne opreme i poštovanje svih zaštitnih mera.Kon je naveo da najveće porodilište u regionu nastavlja da funkcioniše neometano, da je količina posla ostala ista, ali da je broj lekara u dežurnim ekipama smanjen.Prethodno je pomoćnica direktora GAK "Narodni front" Branka Nikolić za N1 navela da ta institucija prima sve hitne slučajeve, a da život  porođaji"ne mogu da se zaustave na komandu zato što je pandemija"."Imamo dovoljno lekova, imamo ono što zahteva naš svakodnevni rad. Oni koji su se odazvali da rade, odnosno koji mogu da rade, svoj posao rade na najbolji mogući način. Oni koji su sprečeni da rade, imaju opravdanje za to i mi imamo dovoljan broj ekipa da obavlja ovaj posao. Bolnica je puna porođenih žena, puna beba, rekla sam vam da se u prethodna 24h porodilo 36 žena, prethodnih dana 30 porođaja, pa 19, porodilje nisu ni frustirane, niti je prisutna panika, one imaju svoj mir posle porođaja, a mi smo dužni i da im ga obezbedimo i održavamo", istakla je Nikolić.