Srbija je na međunarodnom tržištu kapitala privukla ogromno interesovanje investitora za svoje državne obveznice, sa potražnjom koja je premašila osam milijardi evra, saopštilo je danas Ministarstvo finansija. Dok zvaničnici ovo vide kao potvrdu ekonomske stabilnosti, ovo može da bude znak da su visoke kamatne stope i prinosi ključni razlog za ovoliku atraktivnost srpskih hartija od vrednosti u 2026. godini.
Prvi potpredsednik Vlade i ministar finansija Siniša Mali izjavio je da je potražnja od preko osam milijardi evra najbolji pokazatelj makroekonomskog uspeha. Međutim, značajan faktor koji stoji iza ovog interesovanja su povoljni uslovi za investitore, odnosno visoke kamatne stope koje Srbija nudi u poređenju sa nekim razvijenijim tržištima. Emisija je realizovana u tri tranše, uključujući „zelene“ obveznice sa kuponskom stopom od 4,875 odsto i dolarske obveznice koje su nakon hedžinga pretvorene u evro-stopu od 4,66 odsto. Ovi nivoi prinosa, iako povoljni za državu u trenutnim tržišnim okolnostima, predstavljaju veoma atraktivnu priliku za američke i evropske investitore koji traže stabilne, a visokoprinosne instrumente.
„Cena nafte značajno raste, skočivši sa 60 na 115 dolara po barelu. Ovaj porast donosi neizbežan ‘uvozni talas’ inflacije koji pogađa gotovo sve zemlje, direktno ili indirektno. U situaciji visoke inflacije, prirodno je da novac poskupljuje, odnosno da kamatne stope rastu. Iako centralne banke (poput ECB ili Fed-a) možda još nisu zvanično reagovale, Euribor (tromesečni, šestomesečni, a naročito dvanaestomesečni) je već značajno porastao,“ kaže finansijski strateg, Vladimir Vasić. Kako kaže naš sagovornik, očekuje se da će novac u budućnosti biti još skuplji, pa se svako zaduživanje koje se realizuje pre nego što tržište potpuno odreaguje smatra uspehom.
Upravo su ovi nivoi kamatnih stopa, u kombinaciji sa investicionim kreditnim rejtingom zemlje, ključni razlog zašto su investitori pokazali toliku spremnost da ulože svoj novac u srpske državne papire, stoji u saopštenju ministarstva. No, danas je i Svetska banka izašla sa prognozom da će inflacija do kraja godine u Srbiji zabeležiti privremeni skok od 6 odsto. U tim uslovima, kamatne stope postignute na današnjoj aukciji neće biti dovoljne da privuku investitore. Umesto toga država će morati da se zadužuje po višim kamatama.
„Postoji svojevrsna ‘trka sa vremenom’ da se obezbede jedna do dve milijarde pre nego što kamatne stope dodatno skoče. Investitori su spremni da prihvate stope (poput 5 odsto) ako je inflacija na nivou od 3-4 odsto, jer novca na tržištu generalno ima, ali je ključno pitanje cene po kojoj će on biti plasiran.
Smatra se pozitivnim što je prilika za zaduživanje iskorišćena pre nego što su troškovi kapitala otišli nagore“, navodi strateg za finansije.
Kamatna stopa od 4,75 odsto ocenjena je kao povoljna u datim okolnostima, uz Vasićev komentar da se time „uskače u poslednji voz“ za jeftinije zaduživanje.
Ministar finansija je istakao da se sredstva koriste za aktivno upravljanje javnim dugom, uključujući prevremeni otkup obveznica koje dospevaju 2027. godine, čime se jača stabilnost javnih finansija. Ostatak sredstava biće usmeren u velike kapitalne projekte u okviru nacionalne strategije „Srbija 2030“.
Teže i skuplje zaduživanje Srbije, prodato samo 13 odsto obveznica