
Evro sutra 117,22 dinara
Dinar će sutra neznatno promeniti vrednost prema evru i zvanični srednji kurs biće 117,2208 dinara za evro, saopštila je Narodna banka Srbije.Danas zvanični srednji kurs iznosi 117,1606 dinara za evro. ...
Akcize za bezolovni benzin će od narednog meseca poskupeti za između šest i sedam dinara (sa 55 dinara po litru na 62,47 dinara po litru), predviđeno je rebalansom budžeta koji je upućen u skupštinsku proceduru. Cena dizela koju plaćaju potrošači će zbog skoka akciza umesto 204 dinara po litru od 1. oktobra biti oko 210 dinara, a ukupna cena benzina će sa 189 porasti na 195 dinara, rekao je za Betu analitičar Nebojša Atanacković.
Na olovni benzin akciza će sa dosadašnjih 52,5 dinara poskupeti na 66,42 dinara po litru, na gasna ulja sa 54 dinara na 64,24 dinara po litru, na kerozin 74,89 dinara po litru (umesto dosadašnjih 62 dinara), dok će akciza na ostale derivate nafte skočiti sa 62 dinara na 74,89 dinara po litru.
Prema predlozima Vlade Srbije, akciza na kilogram nepržene kafe će od 1. oktobra poskupeti 20 dinara, dok će na kilogram pržene kafe država uzimati dodatnih 25 dinara.
Predlog poskupljenja obuhvata, pored goriva i kafe, i duvanske proizvode, alkoholna pića, kao i tečnosti za punjenje elektronskih cigareta.
U naredne dve godine, po prvi put uvešće se i plaćanje akciza na prirodni gas za krajnje korisnike (od 1. januara 2025. godine) i nikotinske vrećice – snus (ali od početka 2024. godine), predloženo je izmenama Zakona o akcizama.
Akcize na cigarete povećavaće se, kao i do sada, sukcesivno. Od oktobra će poskupeti sa 84,25 dinara na 90,99 dinara po paklici, da bi do 2025. godine dostigle iznos od 95,85 dinara po pakli od 20 cigareta.
Usled povećanja akciza, ne menja se iznos akcize do koga se ostvaruje pravo na refakciju (povrat) plaćene akcije za gorivo koje se koristi za transport, grejanje, kao i u industrijske svrhe.
Za jaka alkoholna pića akciza će umesto dosadašnjih 46,25 dinara biti 49,95 dinara (na osnovicu od jednog hektolitra na temperaturi od 20 stepeni Celzijusa).
Akciza se obračunava tako što se osnovica množi brojem koji označava zapreminu alkohola izraženu u hektolitrima u gotovom proizvodu.
Akciza za niskoalkoholna pića će umesto 23,14 dinara po litru biti 24,99 dinara po litru, dok će litar piva poskupeti za oko dva dinara – sa 26,44 dinara po litru na 28,55 dinara za istu zapreminu.
Od 1. januara 2024. godine oprezivaće se i novi proizvodi, nikotinske vrećice (snus). U pitanju su jednokratni proizvodi koji sadrže nikotin ili jedinjenja nikotina i druge sastojke, upakovani su u vrećice, a sve su popularnije zamene za cigarete.
Predlogom zakona uvodi se i nova akciza na prirodni gas za krajnju potrošnju koji se koristi kao gorivo za pogon motornih vozila i za grejanje. Akciza na prirodni gas plaćaće se od 1. januara 2025. godine.
Novim zakonskim rešenjem predlaže se i uvođenje mogućnosti povrata plaćenih akciza za nosioce porodičnih poljoprivrednih gazdinstava.
Povrat akciza odnosio bi se na motorno gorivo koje se koristi u poljoprivredne svrhe za pogon poljoprivrednih mašina.
Prema Zakonu o akcizama, predmet oporozivanja su derivati nafte u koje spadaju olovni benzin, bezolovni benzin, gasna ulja, kerozin, tečni naftni gas (TNG) i ostali derivati nafte koji imaju raspon destilacije do 380 stepeni celzijusa. Oporezuju se i biogoriva i biotečnosti kao i električna energija za krajnju potrošnju.
Srbija i dalje oporezuje manji broj proizvoda nego što to propisuje Direktiva o oporezivanju energenata i električne energije, pa je zbog toga predloženim izmenama zakona prevdiđeno proširenej obima proizvoda na koje se plaćuju akcize.
Izmenama zakona predviđa se i uvođenje sistema e-akciza. U pitanju je centralizovani informacioni sistem kojim upravlja Ministarstvo finansija, navodi se u obrazloženju zakona.
Ministarstvo preuzima podatke iz drugih registara koji se vode kod nadležnih organa, kao i podatke u vezi sa akciznim proizvodima, obveznicima akcize i učesnicima u prometu. Sistem treba da omogući i podnošenje elektronskih zahteva za izdavanje kontrolnih akciznih markica i elektronskih zahteva za izdavanje i obnavljanje dozvola.
U okviru sistema e-akciza uvode se i kontrolne akcizne markice sa QR kodom.
Predloženim rebalansom budžeta Srbija je predvidela da za informacioni sistem e-akcize utroši 840 miliona dinara (7,2 miliona evra) 2023. godine i 420 miliona dinara (3,6 miliona evra) 2024. godine.
Preuzimanje delova teksta je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na novaekonomija.rs
Dinar će sutra neznatno promeniti vrednost prema evru i zvanični srednji kurs biće 117,2208 dinara za evro, saopštila je Narodna banka Srbije.Danas zvanični srednji kurs iznosi 117,1606 dinara za evro. ...
Izrada plana za ostvarivanje strateškog partnerstva Evropske unije (EU) i Srbije u oblasti održivih sirovina napreduje sporo zbog trenutne situacije u Srbiji, rekli su agenciji Beta obavešteni sagovornici u ...
Međugodišnja inflacija u Srbiji u martu ove godine bila je 4,4 odsto, a mesečna 0,1 odsto, objavio je Republički zavod za statistiku (RZS).Cene proizvoda i usluga lične potrošnje, kojima se meri inflacij...
Institucije u Srbiji koje su uključene u borbu protiv pranja novca i finansiranje terorizma treba da budu dodatno ojačane, izjavio je u petak ministar finansija Siniša Mali.On je predsedavao sednicom Кoo...
Iako se državni zvaničnici neretko hvale time da je Srbija prošle godine imala rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) koji je bio među najvišim u Evropi, uz obavezan epitet da je "ekonomski tiga...
Arhiv javnih skupova, koji prebrojava učesnike brojnih skupova u Srbiji, izneo je svoju procenu o broju učesnika skupa "Ne damo Srbiju"....
Na skupu "Ne damo Srbiju" u Beogradu došlo je do incidenta kada je došlo do guranja građana, napadnut je Nemanja Šarović, a jedno lice pokušalo je da oduzem i telefon novinara našeg lista....
Skup studenata i građana u Novom Pazaru počeo je incidentima, kada su studenti pokušali da spreče odlazak autobusa sa pristalicama vlasti za Beograd. Međutim, studenti su kasnije nastavili protest uz nešto promenjen...
Znamo li ko su bili Mihajlo Pupin i Milutin Milanković? Da, bili su univerzitetski profesori. Pupin na Univerzitetu Kolumbija u Njujorku (40 godina), a Milanković na Univerzitetu u Beogradu (46 godina). A po čemu ih pamtimo? Po tome što su bili izuzetni - naučnici, a ne po njihovom nastavnom radu....
PREMIUM sadržaji na platformi NovaEkonomija.rs Inforamcije koje imaju dodatnu vrednost
POGLEDAJ SVEОбавештења
Kakva kriminalna država Srbija i njena vlast…Stvarno ste preterali nikakav osecaj za stanovnistvo. NIKAKVA EMPATIJA SAMO UZIMANJE…VALA BAS STE PRETERALI.
Samo rokaj!
Glasaju za to.
Zaboravili ste akcizu na vazduh mafijo.
Što ne prikažu kolima je ukupna akciza na litar goriva koju država uzima od građana.
Velika pljačka gradjana,da bi nepismene gradjane „obradovali“ povećanjem plata i penzija.
Ovo nije povećanje nego pljačka. Imaćemo scenario kao kada su rumuni dolazili kod nas na pijacu da kupe vegetu, tako ćemo i mi od sledeće godine kod njih
Gospode Bože, pa dokle bre više??!!
Svaka cast za sve bolji zivorni standard. Zivela srbija.
Ajmo nato, tepih bombardovanja
Sta reći? ODLAZI BAGRO!
Pojačao se apetit ekonomskog tigra,a i glad našeg naroda,i sendviči su poskupeli takođe
GLASAJTE SAMO ZA SNS ! IDEMO DO SMRTI ROKAJJJJJJJJ !
VOSTANI SERBIE DAVNO SI ZASPALA !
Pa vi ste turci haraclije olosi nevidjeni dokle bre vise ajde dusu nam uzmite jebem vam mater lopovsku bando jedna beogradska vi nemate dusu bre skotovi i lazovcine jedne.
Tko Vam je izračunao da kafa ide 20 i 25 din.