
Objavljen plan proširenja Muzeja savremene umetnosti
Arhitekta Branko Stanojević sa svojim saradnicima osvojio je prvu nagradu na konkursu za paviljon i proširenje kapaciteta Muzeja savremene umetnosti u Beogradu.Muzej savremene umetnosti u Beogradu u saradnji sa Udruženjem arhitekata Srbije raspisali su sredinom jula konkurs za idejno rešenje paviljona MSU u Beogradu, sa proširenjem magacinskih kapaciteta muzeja.Žiri je doneo jednoglasnu odluku da se prva nagrada dodeli arhitekti Branku Stanojeviću sa saradnicima: Ana Komnenić, Dimitrije Prelić i Andrea Stanković.Koncept za idejno rešenje Muzeja savremene umetnosti predstavljen je kroz dualan odnos postojećeg i novonastalog arhitektonskog pejzaža, kaže arhitekta Stanojević za naš portal."Dualnost se ogleda u težnji da novonastala arhitektonska volumetrija ne ugrozi postojeće arhitektonsko i kulturno nasleđe, a da se istovremeno oblikom i funkcijom uključi u postojeću strukturu."Paviljon u formi i obliku ostvaruje indirektan/neutalan odnos sa objektom MSU, a direktan/posredan odnos preko funkcije samog objekta. Upravo ova dualnost stvorila je određene preduslove da se iz nje same stvara oblik i funkcija budućeg Paviljona, kaže Stanojević.Ekstenzija parteraOblikovno paviljon postaje ekstenzija već postojećeg parternog uređenja, tako da ne utiče na arhitektonsku volumetriju i proporciju muzeja. Funkcionalno pozicioniran na raskrsnici svih puteva i vizura na parceli, omogućio je stvaranje novih potcelina (trg, pozornica, tribine…).Ovakav pristup neutrališe njegovu pojavnost, a uspešno reaktivira već postojeće sadržaje MSU i ostavlja mogućnost za nove, zaključuje arhitekta Branko Stanojević.Poziv za korišćenje PaviljonaKonkursnim zadatkom predviđene su dve programske celine: paviljon (kafe restoran i prodavnica) i magacini za proširenje postojećih kapaciteta magacinskog prostora muzeja.Prvu projektovanu programsku celinu čini paviljon sa komercijalnim sadržajima muzeja, podeljenim na ugostiteljstvo i trgovinu. Kafe-restoran i prodavnica projektovani su u jednom objektu – Paviljonu, sa svojim glavnim i pomoćnim prostorijama.Paviljon je projektovan tako da posetilac na njega nailazi kada izađe iz muzeja, te mu se nameće logično kretanje ka paviljonu kao poziv na njegovo korišćenje.Objekat je prizemni, sa jednom podzemnom etažom. U prizemlju se nalazi sala i bašta kafe-restorana, šank i pomoćni magacin restorana, kao i prodavnica. Ona zauzima krajnji deo sale i na taj način ne remeti funkcionisanje restorana, već ga dopunjuje sadržajem koji posetioce može zanimati, te održava ambijent izložbenog prostora u ovom restoranu koji i jeste integrativni deo MSU. Prodavnica ima svoj zasebni ulaz, a police-paneli imaju funkciju mobilnosti, tako se da u svakom trenutku njihovim pomeranjem može ostvariti celovitost sa restoranom.Paviljonu se, osim nakon izlaska iz muzeja lako pristupa i okolnom stazom koja vodi od ulaza muzeja do javnog parkinga u ulici Ušće i keja na reci. Paviljon se može u određenim trenucima koristiti kao izložbeni prostor ili prostor za promocije. Takođe, njegova specifična forma može omogućiti da kosina postane gledalište, a travnati deo između ulaza u muzej i paviljona pozornica.Novi magacinski prostoriDrugu projektovanu programsku celinu čini dodatni novi magacinski prostor, u smislu proširenja postojećih kapaciteta Muzeja savremene umetnosti. Isprojektovan je podzemni jednoetažni objekat uz severoistočnu stranu objekta muzeja, te je sa njim direktno povezan komunikacijama sa postojećeg nivoa -1 muzeja.Novi blok magacina ima i spoljni pristup i vezu sa već oformljenom postojećom stazom (rampom) kojom se pristupa postojećem nivou -1 muzeja. Ovakvim rešenjem obezbeđen je tehnički pristup za dovoz/odvoz izložbenog materijala i opreme, kao i potencijalni evakuacioni izlaz za korisnike ovog prostora direktno u spoljni prostor.MaterijalizacijaNa fasadi paviljona predviđena je kvalitetna staklena fasadna bravarija sa niskoemisionim staklima. Blok koji nije transparentan zamišljen je kao betonska konstrukcija (kosina i krovna ploča), na kojoj je formiran zeleni krov. Završna obloga podova predviđena je kao liveni industrijski pod u boji betona.




-270x152.jpg)













