Fiat, kompanija Fiat, automobili

Srbija

Fijat u Kragujevcu na plaćenom odsustvu do 18. maja

Radnici fabrike „Fijat Krajsler automobili Srbija“ (FCA) biće na plaćenom odsustvu do 18. maja, a da li će ono biti produženo i posle tog datuma znaće se u međuvremenu, rečeno je danas agenciji Beti u Samostalnom sindikatu te fabrike.Radnici FCA su bili na plaćenom odsustvu od 16. marta, a posle uskršnjih praznika su koristili i stare godišnje odmore.Prema rečima predsednika sindikata Zorana Markovića, u fabrici su radno angažovani, ali „redukovano“, samo radnici bezbednosti, generalnog servisa i protivpožarne zaštite.Na ulazu u fabriku se nalazi medicinska sestra koja radnicima meri temperaturu, a za zaposlene su obezbeđene zaštitne maske i rukavice.

2020

Rio Tinto donirao 40.000 evra u Beogradu i Loznici

U sklopu šireg plana saradnje s lokalnom zajednicom, kompanija Rio Tinto izdvojila je 40.000 evra kako bi pomogla napore građana i Vlade Republike Srbije u borbi protiv širenja pandemije COVID-19. Od ukupnog iznosa donacije, 20.000 evra u dinarskoj protivvrednosti je donirano Crvenom krstu u Loznici, a 20.000 evra Crvenom krstu u Beogradu. Donacija je iskorišćena za nabavku paketa pomoći sa osnovnim životnim namirnicama i higijenskim proizvodima najugroženijim kategorijama stanovništva u Beogradu i Loznici. Generalna direktorka Rio Tinta u Srbiji Marni Finlajson je povodom uplate donacija istakla sledeće:“Svedoci smo da se svet suočava sa dosad neviđenom pandemijom izazvanom korona virusom i skreno saosećamo sa svima onima koji su direktno pogođeni. Mnogo naših poslovnih partnera i članova zajednice u kojoj poslujemo igraju vitalnu ulogu u borbi protiv suzbijanja daljeg širenja pandemije. Naša kompanija ima dugu saradnju sa svim partnerima i žiteljima lokalne zajednice, te želimo da pomoć pružimo odmah, u ovim teškim trenucima.” Pored finansijske donacije, Rio Tinto se odrekao državnih subvencija za ublažavanje negativnih efekata COVID-19 u visini od 50.000 eura i radi na obezbeđenju nastavka radova na implementaciji Projekta “Jadar” u skladu sa pravilima i preporukama vezanim za zdravlje i bezbednost na radu.

Srbija

Počinje ispitivanje kolektivnog imuniteta građana Srbije na COVID-19

Od danas će se na teritorije sprovoditi studija koja će ispitati kolektivni imunitet građana na koronavirus, kao i procenat asimptomatskih slučajeva u populaciji. Studija će obuhvatiti 7.000 domaćinstava ili oko 17.000 građana, javlja Radio-telezizija Srbije (RTS).Za učešće može biti pozvano bilo koje domaćinstvo u Srbiji, kako bi se formirao slučajni statistički uzorak, a anketari neće dolaziti na kućne adrese, već će građani upitnike popunjavati u regionalnim zavodima za javno zdravlje.Lekari iz zavoda će prvo telefonom zvati domaćinstva, objasniti im značaj studije i pozvati ih da učestvuju. Nakon toga, ukoliko pristane, porodica će dobiti svoj termin u zavodu za javno zdravlje.Tamo će najpre potpisati saglasnost za učešće u studiji, posle toga će popuniti tri upitnika i uzeće im se od šest do deset mililitara krvi za dalje testiranje, navela je za RTS Tatjana Pekmezović, rukovodilac seroepidemiološke studije.Pekmezovićeva navodi da će se tim putem i ponavljamnjem studije na istim ispitanicima pronaći asimptomatske slučajevi, lanci transmisije u porodicama ali i percepciju od rizika bolesti u populaciji."Na osnovu toga biće fomirane mere ako se virus ponovo javi", dodaje ona.Dekan Medicinskog fakulteta Nebojša Lalić navodi da je cilj i definisati koje su to osetljive populacije na ovaj virus i koji su faktori rizika koji su doprineli lošem ishodu."Nema posebnih dužnosti koje učesnici u studiji imaju, a upitnik neće sadržati nezgodna pitanja", istakao je Lalić. Koordinaciju aktivnosti na terenu vršiće Institut za javno zdravlje "Dr Milan Jovanović Batut".

2020

CarGo upošljava još 500 ljudi kao odgovor na krizu

 Direktor kompanije CarGo Technologies Vuk Guberinić rekao je danas da je Korona virus izazvao velike ekonomske posledice i da će zato CarGo već u toku ove nedelje uposliti još 500 ljudi u sklopu svog sistema, koji trenutno ima više od 4.000 ljudi. „Jutros sam dobio informaciju od predsednika udruženja Aleksandra Vučića da se u samo poslednjih nedelju dana javilo 2.874 ljudi za posao. Već ove nedelje će CarGo uposliti 250 ljudi zahvaljujući saradnji sa Udruženjem i nabavci novih automobila“, kazao je Guberinić.On je dodao da će novi Bulter servis uposliti još minimum 250 ljudi u prvoj fazi, dok prema projekcijama razvoja u budućnosti taj broj može da bude veći i od 10.000 ljudi u celoj Srbiji. Na konferenciji za medije, organizovanoj ispred Skupštine grada, kako je rekao, na simboličnom mestu, Guberinić je istakao da se posle teških mera otvaraju Beograd i Srbija. „Mi verujemo da moramo da upošljavamo umesto da otpuštamo. Naša tehnologija je preduslov da se ljudi samouposle. Jedan od glavnih odgovora na krizu i rešenje nalazi se u tehnologiji i u inovacijama. Dalji razvoj tehnologija koje upošljavaju je neophodan preduslov za dalji razvoj Srbije. Ako neko bude želeo da zaustavlja inovacije, zaustaviće Srbiju“, kazao je on.On je dodao da je CarGo u proteklih 15 dana uposlio 10 novih inženjera i programera kako bi što brže razvili Batler servis za elektronsko poručivanje namirnica iz marketa i restorana. Guberinić je naglasio da im se javio i veliki broj naših ljudi iz dijaspore koji su radili za Uber, Lift i slične servise. „Sa velikim zadovoljstvom smo se odazvali njihovom pozivu. Jer je to i poziv naše zemlje. Dijaspora da ostane, da svi radimo zajedno u našoj i za našu zemlju“, istakao je on. Guberinić je istakao da se trenutno pregovara sa potencijalnim partnerima u Novom Sadu i Nišu kako bi se i u tim delovima Srbije krenulo sa upošljavanjem. Direktor CarGo je pozvao i ostale društveno odgovorne kompanije da investiraju i stvore impulse za dalji rast privrede. „Ne smemo da čekamo krizu u strahu i da se molimo da nas zaobiđe, jer ona nikoga neće zaobići. Zato pozivamo druge komapnije da i oni nastave sa investicijama. Ako niko ne bude investirao, ako niko ne bude radio, niko neće imati kako da kupi ni jedan proizvod ni jednu uslugu“, zaključio je Guberinić.

2020

Solidarnost kompanija u 7. nedelji pandemije

Kompanija Petrol donirala 5 miliona dinara za zdravstvoPetrol Srbija je, kao društveno odgovorna kompanija, donirala 5 miliona dinara za nabavku opreme neophodne za suzbijanje epidemije koronavirusa. Korisnici donacije biće Institut za virusologiju, vakcine i serume Torlak i Republički fond za zdravstveno osiguranje. Na ovaj način kompanija će podržati napore za očuvanje života i zdravlja građana Srbije. "Tokom izazovnih vremena, naš zajednički cilj je da preuzmemo odgovornost i pokažemo solidarnost prema zajednici u kojoj živimo i radimo. Kroz ovu donaciju želimo da podržimo naše zdravstvene institucije i radnike, kao i da pokažemo poštovanje prema njihovim naporima. Zajedno ćemo izaći kao pobednici", rekao je Uroš Bider, generalni direktor kompanije Petrol. Kompanija Petrol je, u skladu sa preporukama Vlade Srbije preduzela je sve neophodne mere kako bi zaštitila svoje radnike i sačuvala radna mesta. Pored toga, velika pažnja je usmerena na očuvanje zdravlja i zaštitu potrošača. Mercator donirao 4 miliona dinara za bolnice i kasarneKompanija "Mercator-S" donirala je robu u vrednosti od oko četiri miliona dinara za kovid bolnice i kasarne Vojske Srbije angažovane u borbi protiv pandemije Kovid 19, a prvi kontigent donirane pomoći isporučen je danas kovid bolnici KBC "Dragiša Mišović". U narednih mesec dana jednom nedeljno voda, sokovi, slatkiši i voće biće isporučivani KBC ‘’Dragiša Mišović’’, Zemunskoj bolnici, Kliničkim centrima u Novom Sadu, Nišu i Kragujevcu, dok će kasarnama u Kneževcu i Zucama biti isporučena sredstva za higijenu i dezinfekciju. „Kad je proglašena pandemija korona virusa prvo smo zaštitili naše zaposlene. Prvi smo postavili pleksiglas pregrade na kasama i podne oznake za održavanje rastojanja u radnjama. Nastojali smo da naši ljudi i cenjeni potrošači dobiju što je moguće bolje uslove za rad i za nabavku osnovnih namirnica. Mercator-S je za izvanredan rad u vanrednim okolnostima svim kolegama u maloprodaji isplatio bonuse na zarade. Dali smo svoje ljude, znanje i donacije gde god nam se ukazala prilika, i koliko god smo bili u mogućnosti. U pet kliničkih centara u Srbiji i dve vojne kasarne, doniraćemo robu u vrednosti 4 miliona dinara. Medicinski radnici u bolnicama Dragiša Mišović i Zemunskoj, kao i Kliničkim centrima u Novom Sadu, Nišu i Kragujevcu, na nedeljnom nivou dobijaće namirnice koje će im pomoći da izdrže radeći najteži i najvažniji posao za Srbiju danas. Srećni smo što imamo priliku da solidarnost, kao jednu od primarnih vrednosti naše kompanije proširimo na društvo u celini”, rekao je Lazar Marković, direktor područja maloprodaje u kompaniji Mercator-S.Mobi Banka i Telenor obezbedili 6 infuzionih i 1 špric pumpu bolnici na BanjiciMobi Banka i Telenor u saradnji sa Fondom B92 donirali su sredstva za nabavku šest infuzionih i jedne špric pumpe koje će biti isporučene zdravstvenim ustanovama u Srbiji kao pomoć u borbi protiv COVID-19.  Te pumpe namenjene su bolnici na Banjici, koja trenutno služi kao COVID 19 bolnica i deo su neophodne medicinske opreme koju koriste pacijenti na respiratorima, a omogućava infuziju tečnosti, lekova i hranljivih materija u sistem cirkulacije pacijenta i preciznije doziranje lekova putem intravenozne infuzije. Tokom vanrednog stanja i ograničenog kretanja, Mobi Banka svojim korisnicima omogućava da upravljaju finansijama onlajn, bezbedno i lako, putem mobilne i internet aplikacije i uz napredne digitalne usluge. Telenor je usmeren na to da održava mrežu jakom i stabilnom, kao i edukuje korisnike kako da telekomunikacione usluge obavljaju onlajn „I kod kuće ostajemo povezani!“. Obe kompanije prate i sprovode sve preporuke nadležnih institucija, vodeći računa računa o bezbednosti i zdravlju zaposlenih, koji uspešno rade od kuće.UNICEF, Crveni krst i USAID pružaju vitalnu podršku deci i porodicamaUNICEF i Crveni krst Srbije, uz finansijsku podršku USAID-a, isporučili su danas vitalne higijenske potrepštine romskom naselju u selu Veliko Polje, u opštini Obrenovac, a kao podršku u borbi protiv pandemije COVID-19 u Republici Srbiji. Higijenski paketi sadrže sapune, šampone, deterdžente za pranje suđa i veša, toalet papir, kao i informativne materijale na srpskom i romskom jeziku o simptomima COVID-19 i uputstvima o merama zaštite od bolesti, navodi se u saopštenju UNICEF-a. Od izbijanja COVID-19 u Srbiji, UNICEF je u saradnji sa Crvenim krstom Srbije distribuirao 2.700 higijenskih paketa zajedno sa informacijama vezanim za zaštitu od virusa korona. U toku je dodatna distribucija porodicama koje žive u siromaštvu, deci i mladima koji žive u rezidencijalnim ustanovama, hraniteljskim porodicama i izbegličkim i migrantskim porodicama. „Samo snažnom saradnjom s vladama, kompanijama i partnerima možemo da osiguramo da potrepštine od vitalnog značaja nastave da stižu do najugroženije dece. U ovim nesigurnim vremenima, UNICEF, zajedno sa svojim partnerima, pokazuje značaj zajedničkog rada za očuvanje zdravlja i za dobrobit svakog deteta“, rekla je Ređina De Dominićis, direktorka UNICEF-a u Srbiji. „Zahvalni smo na podršci USAID-a i Crvenog krsta koji su omogućili ovu isporuku u vreme velikih izazova“.Nestle - saveznik u borbi protiv pandemijeDruštveno odgovorna kompanija Nestlé donirala je 7 infuzionih pumpi Centru za anesteziologiju i reanimatologiju Kliničkog Centra Srbije, a za lekare, penzionere i druge koji su među ugroženima zbog pandemije virusa COVID-19, izdvojila je više od 200 hiljada potrebnih proizvoda. „Kompanija Nestlé je već 15 godina lojalan partner Srbiji i trudimo se da kao pravi saborac pomognemo u teškim okolnostima u kojima se sada nalazi cela zemlja. Na ovaj način, posebno želimo da zahvalimo svim zaposlenima u bolnicama na njihovoj posvećenosti i požrtvovanosti“, izjavila je Milica Milanović, menadžer korporativnih poslova kompanije Nestlé Adriatic S. Nestlé je u saradnji sa Republičkim fondom za zdravstveno osiguranje svoje proizvode donirao lekarima iz dečijih bolnica – Institutu za majku i dete, Univerzitetskoj dečjoj klinici u Tiršovoj, Bolnici za pedijatriju „Dr Olga Popović Dedijer” i Bolnici za dečje plućne bolesti i tuberkulozu pri KBC „Dr Dragiša Mišović“, a brojni Nestlé proizvodi stigli su i u Gradski zavod za hitnu medicinsku pomoć, kao i u Institut za javno zdravlje „Milan Jovanović Batut“. Takođe, u saradnji sa Gradom  Beogradom i Privrednom Komorom Srbije,  Nestlé  je za penzionere i druge ugrožene grupe donirao više od 35 hiljada supa, kao i nekoliko hiljada drugih važnih proizvoda.SBB fondacija obezbedila 600 litara medicinskog alkohola za KC KragujevacU želji da pomogne medicinskom osoblju u borbi protiv koronavirusa, SBB fondacija, deo United Grupe, je donirala 600 litara medicinskog alkohola Kliničkom centru Kragujevac. Ovom donacijom omogućeno je funkcionisanje komore za dezinfekciju, pomoću koje se medicinski radnici Kliničkog centra u Kragujevcu dezinfikuju nakon pružanja pomoći pacijentima obolelim od koronavirusa. Od početka zdravstvene krize izazvane epidemijom COVID 19, United Grupa je pomogla sa 3 miliona dolara celom regionu, od čega je samo za Srbiju izdvojeno čak milion dolara pomoći u novcu i medicinskoj opremi koja se isporučuje u nekoliko etapa u zemlju. Kao društveno odgovorna kompanija koja posluje u sedam zemalja u regionu, United Grupa se od početka epidemije trudila da zdravstvenim radnicima omogući što bolje i bezbednije uslove za rad i na taj način doprinese zdravlju i sigurnosti svih građana.UNICEF u Srbiji prikupio preko milion dolara za podršku zdravstvenom sistemuPoslovna zajednica u Srbiji pokazala je visok nivo solidarnosti i uprkos smanjenju poslovnih prihoda usled usporavanja privrede, brzo je reagovala na apel koji je UNICEF uputio kompanijama i pojedincima da doniraju. Od početka izbijanja krize izazvane pandemijom COVID-19, UNICEF u Srbiji prikupio je ukupno 1.056.000 dolara za nabavku respiratora i medicinske i zdravstvene opreme, navodi se u saopštenju. Kompanija Schneider Electric i njen globalni razvojni centar u Novom Sadu među prvima su  ponudili da  da doniraju sredstva UNICEF-u za nabavku opreme koja je najneophodnija zdravstvenom  sistemu. Ukupna donacija Schneider Electric-a, uključujući i lične donacije zaposlenih u ovoj kompaniji, iznosi 107.300 dolara. „Veoma cenimo doprinos privatnog sektora ubrzanom ostvarivanju rezultata za decu. Ovakva mobilizacija sredstava je od ključnog značaja i za redovne programe za decu i u vanrednim situacijama poput ove sa kojom se sada svi suočavamo. Privatni sektor u Srbiji jedan je od onih koji su najbrže reagovali na globalni apel UNICEF-a, zajedno sa Kinom, Danskom, Sjedinjenim Državama i Kanadom. Zahvaljujem svim kompanijama koje su donirale UNICEF-u kako bismo se zajedničkim snagama izborili sa korona virusom i sačuvali živote u Srbiji“, rekla je Ređina De Dominićis, direktorka UNICEF-a u Srbiji. Na poziv su se odmah su odazvali Nordeus i kompanije Symphony, Exlrt, Execom, Prozone, Vega IT, Orion Telekom, Tajfun Hil, Catena Media, Endava, Continental Automotive, Telenor,  Telegroup, Kursevi Online i Quantox Technology kroz direktne donacije organizaciji UNICEF u Srbiji. U kompanijama Nordeus, Symphony i Nutanix donirali su i njihovi zaposleni, a menadžment ovih kompanija pozvao je i svoje poslovne partnere da se priključe apelu. NLB banka donirala novac udruženjima koja šiju maskeNLB Banka je podržala inicijative »PokrivaLice« (https://www.facebook.com/pokrivaLICE/ ) i »zaštitilice« (https://www.facebook.com/groups/234862931000592/), koje su pokrenula udruženja BFW Design Collective u Beogradu i Džedajski pokret u Nišu. Udruženja su  organizovala volontere na šivenju zaštitnih maski i distribuciji institucijama i pojedincima kojima su one neophodne širom Srbije, a uz podršku NLB Banke, obezbediće još oko 4.000 zaštitnih maski. "Nameravamo da našim »zaštitama za lice« najpre besplatno opskrbimo zdravstvene radnike koji su u prvim borbenim redovima, a onda i građane" kaže osnivač Džedajskog pokreta Miloš Antić. On se zahvalio svima koji su uzeli učešće u ovoj akciji, kao i modnoj dizjanerki Neveni Kragić. "Naše okupljanje inicirala je potreba medicinskih radnika za zaštitnim maskama koju smo videli preko FB grupe "Pomoć za medicinsko osoblje" . Ubrzo smo se i mi organizovali, jos prvih dana vanrednog stanja, i putem društvenih mreža proširili informaciju o našoj akciji. Onda je solidarnost učinila svoje, pored dizajnera priključile su nam se i brojne krojačice, tekstilni dobavljači su nam donirali materijale, pridružili su nam se volonteri za distribuciju i mi smo shvatili da imamo načina da pomognemo velikom broju ljudi da dobiju PokrivaLice i time učinimo nešto za svoju zajednicu" rekao je Nenad Radujevic ispred udruzenja dizajnera BFW Design Collective.CarGo donirao više od 250 hiljada evra od početka krizeVuk Guberinić, direktor kompanije CarGo Tehnologies, rekao je da je obavljeno više od 30 hiljada besplatnih usluga za medicinske radnike, dostavljeno 10 hiljada besplatnih obroka za zdravstvene radnike, socijalno ugrožene i volontere, kao i da je organizovano 5 hiljada besplatnih dostava za penzionere i najugroženije. „Nakon mesec i po dana, sumirali smo naše aktivnosti i sa ponosom mogu da kažem da smo zajedno sa našim partnerima donirali više od 250 hiljada evra u cilju ublažavanja posledica korone. Od odricanja od zarade, troškova goriva, automobila, održavanja i drugih fiksnih troškova, do volonterskog servisa i preko deset hiljada besplatnih obroka. Zauvek ću pamtiti da smo u najtežem trenutku pokazali najveće jedinstvo u solidarnosti“, izjavio je direktor kompanije CarGo Tehnologies.  „Zdravstvenim radnicima smo makar malo olakšali borbu koju vode za sve nas. Planirali smo da pomognemo i apotekarima i zaposlenim u marketima, ali nažalost, to nismo mogli da izdržimo jer sami snosimo sve troškove, bez pomoći ili bilo kakvih subvencija. Ali i pored velikog finansijskog tereta i požrtvovanosti naših partnera, niko od nas se ne žali. Ništa ne može da se meri sa teretom koji su zdravstveni radnici poneli u ime i za dobro svih nas. Dugujemo im večnu zahvalnost“, izjavio je Guberinić. Guberinić je dodao da inženjerski tim radi na „CarGo Butler“ opciji preko koje će se, u samoj CarGo aplikaciji, naručivati namirnice iz marketa i hrana iz restorana, a bez ikakvog kontakta. Sandoz donirao lek hidroksihlorokin BatutuKompanija Sandoz je donirala značajne količine hidroksihlorokina kao potencijalnu terapiju za  hospitalizovane COVID-19 pacijente u Republici Srbiji. Na ovaj način kompanija je odgovorila na potrebe lekara u Srbiji da omoguće pacijentima pristup potencijalnoj terapiji, uz istovremeno napredovanje kliničkih ispitivanja u svetu u borbi protiv COVID-19. Sve količine leka donirane su Institutu za javno zdravlje Srbije ,,Dr Milan Jovanović Batut", a na molbu Predsednice Vlade Republike Srbije i u skladu sa  potrebama, distribuiraće se u ostale zdravstvene ustanove u zemlji. Protokol lečenja koji je definisan od strane eminentnih stručnjaka u Republici Srbiji uključuje primenu hidroksihlorokina kod hospitalizovanih pacijenata zaraženih virusom COVID-19 sa umerenom do teškom kliničkom slikom. Prema ovom protokolu, donirana količina leka dostupna je velikom broju pacijenata kod kojih je primena hidroksihlorokina neophodna. U toku je nekoliko kliničkih ispitivanja u kojima se istražuje efekat hidroksihlorokina u lečenju COVID-19. Hidroksihlorokin je lek koji se koristi za lečenje malarije i autoimunih bolesti kao što su sistemski lupus eritematozus i hronični poliartritis. Hidroksihlorokin još uvek nije odobren u svetu za lečenje infekcijom COVID-19. "U ovom momentu je važnije nego ikad da ispunimo svoju misiju povećanja dostupnosti lekova pacijentima u Republici Srbiji i podizanja kvaliteta zdravstvenih usluga u našoj zemlji. Donacijom ove značajne količine hidroksihlorokina dodatno doprinosimo proširivanju znanja i iskustva u primeni ovog leka u lečenju pacijenata sa COVID-19”, izjavila je Nataša Petrović, direktorka Sandoz Predstavništva Beograd u Republici Srbiji.#BudimoSolidarni

Srbija

Mali: Prvi korona minimalac od četvrtka 7. maja

Isplata prve od tri minimalne zarade koju država daje poslodavcima, a oni zaposlenim, počeće u četvrtak i biće završena za dva dana, najavio je ministar finansija Siniša Mali.Za isplatu minimalnih zarada prijavilo se 237.000 poslodavaca, sa više od 1,1 milion zaposlenih, rekao je Mali gostujući na Radio-televiziji Srbije, a prenosi FoNet.On je ocenio da zbog krize uzrokovane koronavirusom u Srbiji "nije puno ljudi ostalo bez posla", kaže - Nacionalnoj službi za zapošljavanje se u poslednja dva meseca prijavilo samo 6.047 osoba.Mali je potvrdio da će prijave za dobijanje 100 evra pomoći punoletnim građanima početi 15. maja i trajaće do 5. juna, i istakao da je to neophodna mera, jer to rade i najrazvijenije zemlje sveta, a njome vlast hoće da unese optimizam među građane Srbije i pokaže da je država jaka.On je dodao da je iznos za odlaganje plaćanja poreza do sledeće godine dostigao 29,5 milijardi dinara.Penzioneri preduzetnici nezadovoljni jer neće dobiti korona minimalac

Srbija

Hoćemo na korona kafu?

Kafići i restorani u Srbiji počinju sa radom danas 4. maja, a zbog epidemije koronavirusa i gosti i zaposleni moraće da se pridržavaju brojnih mera. Gradski zavod za javno zdravlje Beograd izdaoo je i detalj...

Srbija

Kori Udovički: Krediti nedostižni za većinu privrede

Proizvodnja u toku vanrednog stanja biće niža, a broj privrednika koji će iz njega izaći prezadudženi će biti veći, nego što je moralo da bude, smatra Kori Udovički, direktorka CEVES-a I bivša guvernerka NBS.“Sad je važno da mere pomoći privredi zaista promene i olakšaju uslove njihovog poslovanja. Isplata „minimalca“ će da odigra bitnu ulogu, ali priprema sprovođenja ostalih mera, osim što kasni, ne obećava. Da bi se privrednicima koji još uvek mogu da spasu poslovanje pružila realna pomoć, država mora da preuzme ogromno povećani rizik u ovim uslovima”, kaže Udovički za Novu ekonomiju.   Veliki deo srpske privrede živi i „obrće kapital“ oslanjajući se samo na sopstvene rezerve.  To je u ovim uslovima bila do sad srećna okolnost – mala privreda u Srbiji bila je u stanju da nastavi da posluje i onda kad su na svetskim tržištima mnogi krenuli da krahiraju, jer su im presahnuli izvori kreditiranja. Međutim, te su rezerve u prethodnim sedmicama oštro smanjene.  Ako želimo da se sad ta privreda ne zaglibi u blatu nelikividnosti i međusobnih dugovanja, nešto mora istinski da se promeni u uslovima njihovog poslovanja. Za sada, olakšana likvidnost koju je NBS na vreme krenula da ubrizgava u finansijski sistem ne stiže do njih.  Ona stiže samo do najbolje uspostavljenih bankarskih klijenata. Većina srpske privrede to nije.  Skoro polovina malih i srednjih preduzeća i preduzetnika, a da ne govorimo o poljoprivrednicima, uopšte ne uzimaju bankarske kredite. Od one polovine koja se zadužuje, mnogi to rade samo povremeno. Za sad, podrška kreditiranju banaka neće, kao što je najavljeno, bitnije da promeni uslove u kojima posluje srpska privreda. U ovim neverovatno neizvesnim i svakako visokorizičnim uslovima banke mogu samo vrlo oprezno proširiti krug onih sa kojima rade. I pod najboljim uslovima njihovi krediti ne bi dosegli do dobrog dela manjih, potpuno nepoznatih, ili ranjivih preduzeća, smatra Udovički.

Svet

Austrijski BDP će se smanjiti 8% ove godine

Austrijska centralna banka očekuje da će ekonomski dobitak ove godine biti duplo manji nego što je bilo očekivano prošlog meseca, zbog produženja karantina usled koronavirusa, piše Roters.Guverner Austrijske nacionalne banke Robert Holzman sada očekuje pad od 8% BDP-a u odnosu na prethodni „umereni“ pandemijski scenario od 3.2%. Sada se procenjuje da će svaka nedelja karantina smanjiti godišnji BDP za 2 milijarde dolara.Uprkos tome što je Austrija bila jedna od prvih zemalja u Evropi koja je reagovala na pandemiju, uvodeći karantin nedelju dana pre ostalih i prva koja je popustila mere još 14 aprila, Holzman je i dalje ubeđen da će morati da računaju sa većim gubitkom.Trenutno se očekuje da će karantin trajati 13 nedelja, a faza izlaženja još dodatnih 10 nedelja, što će na kraju dovesti do pomenutih 8% pada godišnjeg BDP-a. „Ako jedan ili drugi proces bude trajao kraće, ekonomski pad će biti umereniji“ rekao je Holzman. Uprkos datim brojkama, centralna banka nije precizirala kada će doći do kraja ovog procesa.Austrijska koaliciona vlada je objavila da će hitna novčana pomoć privredi iznositi 38 milijardi evra kako bi pomogla kompanijama i ekonomiji da opstanu i prođu kroz ovaj period sa minimalnim posledicama, dok će ta pomoć ujedno ograničiti povećanje nezaposlenosti.

Svet

Francuska železnica traži pomoć od države, možda otpuštanja

Francuska železnička kompanija SNCF će tražiti državnu pomoć i verovatno smanjiti broj zaposlenih usled karantina koji je nastupio zbog COVID-19.Izolacija je krenula 17. marta kako bi se zaustavilo širenje koronavirusa, što je do sad železničku kompaniju koštalo 2 milijarde eura, izjavio je director SNCF Žan-Pjer Farandou.S obzirom da je kompanija zabeležila “preveliko zaduženje” tokom pandemije, verovatno je da će država pružiti neki vid ekonomske pomoći, kako bi se i maksimalno smanjio broj nezaposlenih.Kako izjavljuje Farandou, Francuska će početi sa ukidanjem izolacije 11. Maja, pa će SNCF nastaviti sa radom sa 100.000 zaposlenih koji će omogučiti da oko 50-60% vozova krene sa radom. Do sada je radilo samo 7% vozova koji su služili za hitne slučajeve. 

Svet

Danska i Poljska ne pomažu kompanijama iz poreskih rajeva

Danska i Poljska neće pružiti finansijsku pomoć zbog pandemije koronavirusa kompanijama koje su registrovane u takozvanim poreskim rajevima, javlja Business Insider.Dansko ministarstvo finansija saopštilo je 20. aprila da je program za pomoć produžen do jula, ali je naglasilo da firme bazirane u ofšor poreskim rajevima neće biti pokrivene.“Kompanije koje traže pomoć nakon produžetka aranžmana poraju platiti u skaldu sa međunarodnim sporazumima i nacionalnim pravilima. Kompanije bazirane u poreskim rajevima prema smernicama Evropske unije ne mogu dobiti kompenzaciju, utoliko što ih je u skladu sa zakonima EU i bilo kojim drugim međunarodnim obavezama moguće isključiti”, navodi se u saopštenju.Poljska je 8. aprila donela slične mere. Premijer Mateuš Moravjecki izjavio je da velike kompanije koje žele deo od oko 5 i po milijardi evra iz sredstava za pomoć moraju da plate porez, i dodao da treba “završiti sa poreskim rajevima”, koji su “propast modernih ekonomija”.Među najpoznatijim poreskim rajevima nalaze se Gibraltar, Bahami, Anodra, Bermudi, Britanska Devičanska ostrva, Kajmanska ostrva i Panama.

Srbija

Zoran Sekulić, FoNET: Pritisci na medije rastu

Izvori informacija su sada još više zatvoreni nego inače, činjenice se jedva promaljaju kroz gustu propagandističku maglu, a politički i svaki drugi pritisci na profesionalne medije se umnožavaju, kaže za Novu ekonomiju Zoran Sekulić, direktor agencije FoNET.On kaže da je pozicija nekih medija sada još bolja, ali za medije koji nisu pod kontrolom vlasti, a koji su i inače u teškoj situaciji, stvari su sada postale teže i gore.“Medijski favoriti vlasti imaju ekskluzivnost u dobijanju informacija od prvorazrednog javnog interesa i apsolutni monopol nad sagovornicima koji su uključeni u suzbijanje  pandemije i deluje kao da se sve to kontroliše iz jednog centra”. U domenu medija vanredno stanje je upotrebljeno, da ne kažem zloupotrebljeno, za još veći pritisak na one koji nisu pod kontrolom vlasti. Ti mediji su sada još manje vidljivi nego ranije, sa još manje novca i imam jednu ozbiljnu bojazan da mi posle ove velike krize više nećemo primarno pričati o slobodi medija i izražavanja, nego ćemo pričati o pomoru medija koji nisu uspeli da prežive ovu tešku krizu, kaže Sekulić.„Bilo bi preterano da kažem da verujem u unapred smišljeni i razrađeni plan, ali sam siguran da vlast ima svest o konsekvencama po medijsku scenu koje proističu iz vanrednog stanja“. U toku vanrednog stanja imali smo dva drastična slučaja – privođenje koleginice sa portala Nova.rs i imali smo slučaj Jovane Popović koja je provela tolike puste dane u pritvoru i pred kojom je i suđenje i neizvestan ishod. U oba slučaja reč je o rigidnom tumačenje propisa, sa vrlo jasnom svešću o konsekvencama. Ne mogu, a da ne pomenem, i vladin zaključak koji je takođe imao za cilj da potpuno centralizuje i unificira informisanje. Vanredno stanje je otvorilo prostor i za selektivno tumačenje propisa, pa tako za isti prekršaj neko biva kažnjen novčano, dok se drugima sudi putem Skajpa. Na pitanje u kojoj meri mi sada iz ove ozbiljne krize javnog zdravlja ulazimo u političku krizu, Sekulić kaže da će njene razmere u velikoj meri zavisiti i od stanja stvari u ekonomiji. Ako se, posle ove pandemije, za velike svetske aktere predviđa višegodišnja recesija, to ni nas ne može da mimoiđe. Razmere recesije mogu da budu neuporedivo veće od bilo kakvih mera i injekcija, a to će onda neminovno uticati i na politiku. „Ne znam da li su se ljudi u izolaciji „oslobodili“, to ćemo da vidimo, ali primećujem veći stepen rezignacije nego što je to bilo pre ove krize. Nisam siguran da će spin doktori, koji drže glavne poluge medijske scene i na dnevnoj bazi majstorski kreiraju privide, opet uspeti sve to da natkriju. Nova „normalnost“ doneće i novu realnost“.

Svet

Najveća nezaposlenost u Americi od 1939.

Od sredine marta oko 30 miliona Amerikanaca tražilo je pomoć za nezaposlene. Zbog zabrane rada, kompanije širom regiona bile su primorane da otpuste radnike ili ugase biznis u potpunosti, javlja CNN. ...

Srbija

Boško Živković: Helikopterski novac opasna ideja

Do sada je naša ekonomija imala povoljan vetar u jedra, kamatne stope su se smanjivale, ponuda novca je bila velika, dotok novca u Srbiju je bio značajan. Monetarna politika je bila restriktivna. Izgleda da će se stvari promeniti, kaže za Nov u ekonomiju Boško Živković, profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu i bivši predsednik Saveta guvernera NBS.Više neće biti tako lakih uslova spolja, a oni presudno određuju našu monetarnu politiku.To dalje znači da se umesto dosadašnjeg dotoka kapitala može očekivati smanjeni dotok kapitala ili čak i iznenadno zaustavljanje priliva kapitala. Niko sada ne zna, kaže Živković, koliko će pandemija trajati, kako će se obnavljati ekonomska aktivnost u evrozoni. Mi smo visoko zavisni od evrozone i jako je važno kako ide trgovinska razmena, šta se dešava sa doznakama.Ako bi se u evrozoni razvili pesimistički scenariji, glavni problem postaje kako sačuvati stabilnost. Naša fiskalna politika biće ekspanzivna, govori se o helikopterskom novcu, a kao ideja to je jako opasno. Za razliku od krize iz 2008. godine kada je problem bio na strani tražnje, bile su niske nadnice, pad kreditne aktivnosti, loša očekivanja zbog čega su ljudi prestali da kupuju kuće, automobile,  luksuzne proizvode, sada imamo potpuno drugačiji problem, imamo problem da ponuda staje. Realni sektor se ubrzano zaustavlja. Sve ekonomske politike koje su usmerene na pojačavanje tražnje su matematički pogrešne, jer deluju na suprotnoj strani jednačine. Možete da bacate para koliko hoćete, ali nećete bitno poboljšati stvari, jer proizvodnja ne radi. Ako se ideje za stimulisanje tražnje nastave na globalnom nivou, to može dovesti do pojave koju smo videli 1980-ih godina, istovremeno inflaciju i usporeni rast, upozorava Živković