Mladi Danci najsamostalniji u EU, sa roditeljima najduže žive Hrvati
Prošle godine broj maldih u Evropskoj uniji koji žive sa roditeljima, kretao se od četiri odsto u Danskoj do 62 procenta u Hrvatskoj, objavio je Eurostat.Pored Danske, najmanje mladih koji žive sa roditeljima je i u Finskoj, 4,8 odsto i Švedskoj 5,7 odsto.Uz Hrvatsku, zemlje sa najvećim brojem mladih koji žive sa roditeljima su Slovačka sa 56 odsto i Grča sa 62 procenta.Ključni razlozi za osamostaljivanje mladih ljudi uzrasta od 25 do 34 godine su emotivna veza sa drugom osobom, finansijska samostalnost, tržište rada, pristupačnost cena stanova.Neretko je to i stvar kulturnih odlika.Prošle godine na nivou cele EU, mladi ljudi koji su se selili iz roditeljskih domova imali su u proseku 26 godina .Međutim, to se opet razlikovalo od jedne do druge države. Prošle godine u Švedskoj su odlazili sa 17 godina, Danskoj i Finskoj sa 21 navršenojm godinom, Luksemiburgu sa 20, Estoniji 22, Francuskoj, Nemačkoj i Holandiji sa 23.U južnim državama članicama EU mladi se sele sa navršenih 30 godina starosti.U Hrvatskoj i Slovačkoj taj prosek je oko 31 godinu, oko 30 je u Italiji, Bugarskoj i Malti.Prosek koji je zabeležen u Španiji, Portugaliji i Grčkoj je 29 godina i tu su mladi takođe duže ostajali da žive sa roditeljima.ŽENE KRAĆE OSTAJU U RODITELJSKOM DOMUU skoro svim članicama EU, mlade žene ranije napuštaju roditeljsko domaćinstvo.Najveće razlike među polovima registrovane su u Rumuniji (sa 25 godina žene, u poređenju sa 30 za muškarce), Bugarskoj (27 prema 32), Hrvatskoj (30 prema 33), Letoniji i Mađarskoj (25 prema 28) i u Slovačkoj (29 prema 32).MIGRACIJE MLADIH: DA LI JE BEOGRAD USPUTNA STANICA
















