Srbija

Unesko traži od Srbije objašnjenje za oprečne korona brojke

Sa evropske Katedre za bioetiku organizacije Unesko u Predsedništvo Srbije stigao je zahtev da se objasne protivrečni podaci o broju zaražeih i umrlih od korona virusa u ustanovama za socijalnu zaštitu, kao i da se dematuju izveštaji o zlostavljanju dece u centrima za socijalni rad, prenelo je portal Nova.rs.U zahtevu se traži i da se saopšti šta je preduzeto da se zaustavi takve radnje, ako ih je bilo, a osumnjičeni procesuiraju."Odgovor koji smo dobili iz kabineta predsednice Vlade ne posvećuje nijednu jedinu reč ključnom pitanju koje se tiče protivrečnih podataka o broju zaraženih i preminulih od kovid-19 u ustanovama socijalne zaštite", navodi se u saopštenju.Dodaje se da je predlog predsedniku Srbije upućen pošto je dopis o spornim kriminalnim pitanjima dostavljen na privatni mejl šefa te Katedre prof. dr Vojina Rakića.Kako se u saopštenju dodaje, šef Uneskove Katedre za Evropu tražio je dopunu dopisa u vezi sa veoma ozbiljnim kriminalnim radnjama u centrima za socijalni rad."Ujedno je ponovljena inicijativa da se, na osnovu sumnji na kriminal u centrima za socijalni rad, daju ovlašćenja policiji da oduzima predmete ovim centrima, kao i da pritvara socijalne radnike koji su pod sumnjom da se bave ili da su se bavili kriminalom koji pogadja najranjivije delove populacije", stoji u saopštenju.Precizira se da se u vezi sa kriminalnim radnjama pominju zlostavljanje i zanemarivanje dece, zlostavljanje njihovih roditelja, prodaja beba, dodela dece hraniteljskim porodicama za novac, pa čak i ubistva, o čemu su opširno izveštavali mediji.U dopisima koji su stgili na privatnu adresu šefa Katedre, negirana je bilo kakva odgovornosti ministarstva, uz, kako je precizirano "opšte administrativne frazeologije da medijima ne treba uvek verovati".

Svet

Učimo na tuđim greškama: Kako je u Izraelu prošlo otvaranje škola

Izrael je tokom marta i aprila bila jedna od najuspešnijih zemalja u borbi protiv korona virusa. Broj zaraženih se spustio na manje od 15 dnevno. Vlada je odlučila da se 17. maja deca vrate u škole. Od tada broj zaraženih počinje ponovo naglo da raste.Izraelska vlada nametnula je tokom marta oštre mere karantina u borbi protiv pandemije. To smanjilo broj novozaraženih, koji je sa preko 700 novih slučajeva početkom aprila smanjen na dvocifreni broj početkom maja. Ohrabrena ovim uspehom, Vlada Izraela odlučila se da se deca vrate u škole 17. maja da bi završila školsku godinu.Otvaranje škola se, međutim, preklopilo sa otvaranjem privrede. Pre otvaranja škola već su bili otvoreni šoping molovi i pijace, a ubrzo nakon toga i mesta za molitve, restorani, barovi. Dozvoljena su i venčanja.Izgleda da je sve bilo prerano. Prvi prijavljeni zaraženi učenik bio je iz jedne srednje škole u Jerusalimu. Uskoro je zabaleženo 154 zaražena učenika i 26 pripadnika osoblja te škole.Kasnije se saznalo da u školi se nisu poštovale mere socijalne distance. Slična situacija zabeležena je u drugim školama. U učionicma u kojima je sedelo po 35-40 dece, maske nisu bile obavezne. Kada je krajem maja naišao talas vrućine (nekoliko dana preko 40° C), mnoge škole su zatvorile prozore i pustile klimu, što je pogodovalo širenju zaraze u školama.Kada se školska godina završila krajem juna, Vlada Izraela saopštila je da je zabeležila 977 učenika i nastavnika zaraženih virusom. Van škola, međutim, broj zaraženih je počeo naglo da raste i krajem jula popeo se na preko 2.000 novih slučajeva dnevno.Ipak, čini se da Izrael predstavlja usamljen slučaj ovakvo velike eurupcije zaraze posle otvaranja škola. Danska je otvorila škole 15. aprila. Nemačka, Finska i Norveška su to uradile odmah nakon toga. U ovim slučajevima, međutim, poštovane su mere socijalne distance. Deca su razvrstana u manje grupe (u danskim školama po 12-oro đaka u učionici), časovi, odmori i ručak se dešavaju u različita vremena što smanjuje kontakt među grpama. U ovim zemljama nema ovako naglog rasta broja  zaraženih tokom juna i jula.

Srbija

Dejan Manić, proizvođač kraljevske pirotske kobasice: Fali nam meso

U Srbiji kažu što južnije to tužnije, ali Pirot i njegovi žitelji očito su davno iskoračili iz šablona, pa i kada je u pitanju poslovni ambijent.Očiti primer je mašinski tehničar Dejan Manić Mana (43) koji je sa grupom sugrađana krenuo u stvaranje brenda i inicirao Sajam peglane kobasice, koji je ove godine po osmi put održan u prepunoj hali Kej, sada već pod pokroviteljstvom grada.Za to vreme Manić, kao jedan od pionira Udruženja proizvođača „peglane kobasice“, kako objašnjava za „Novu ekonomiju“, prešao je dug proizvodni put, koji ga je unapređenjem tehnologije doveo do proizvoda koji će se na sledećoj sajamskoj manifestaciji naći pod imenom „Kraljevska peglana kobasica“.„Teško je danas opstati, a da se čovek pored svog ne lati još nekog drugog posla. Ne samo Pirot, već je Srbija danas takva da čovek mora pored redovnog da ima i dopunsko zanimanje. Malo je ljudi u Pirotu koje znam a da ne rade više poslova, manje ili više uspešno, ali je to očito neophodno da bi obezbedili pristojan život za sebe i svoju porodicu“, objašnjava Dejan Manić.Uspeo je da  svoj radni angažman u proizvodnji guma u kompaniji Tigar Tyres upotpuni i privatnom biznisom u kome se suočio s nizom nelogičnosti, kao i ostali preduzetnici. No, s ponosom naglašava da mu je njegova proizvodnja peglane kobasice obezbedila i prvo mesto i  medalju za kvalitet  na Sajmu kojim je ovaj brend postao prepoznatljiv u Srbiji i regionu.Nova ekonomija: Na Sajmu je bilo čak 40 proizvođača takozvane  peglane kobasice. U očito jakoj i velikoj konkurenciji, ima li mesta za sve na tržištu?Dejan Manić: Naravno da ima, čak i ne zadovoljavamo potražnju. Nikad nisam imao problema sa prodajom, kao ni ostali pirotski proizvođači. Prvo tržište je bilo lokalnog tipa, samo u gradu, a kasnije je naš proizvod plasiran i po celoj Srbiji. Imali smo i besplatni marketing kada je reč o poslanicima iz ovog kraja koji su „peglanu kobasicu“ odnosili za Beograd. Naravno da razmišljam, kao i mnogi, o povećanju proizvodnje, ali tu dolazimo do prepreka i problema.Prva i osnovna je nedostatak sirovine za veću proizvodnju, koja mora biti sa Stare planine.Ovde su sela opustela, nema ljudi, nema obnove stočnog fonda, sve je zamrlo. To je mislim i strateški problem ove države, da spreči odumiranje sela, da obezbedi uslove da se ljudi vrate i da se obezbedi pogodnosti za razvoj stočarstva. Bez sirovine nema proizvodnje, to je valjda svima jasno i to je osnovni problem i kod proizvođača peglane kobasice koji bi hteli da prošire proizvodnju i tržište.Volja dakle postoji, plasman takođe, ali nema sirovina. Mi proizvođači ne odustajemo od svog proizvoda, ali nam zaista preti opasnost da nećemo imati sirovine za proizvodnju.Nastavak teksta možete pročitati u 72. broju štampanog izdanja časopisa "Nova Ekonomije".

Svet

Grčka će skladištiti sanitetski materijal za potrebe EU

Planirana je izgradnja magacina na tajnoj lokaciji u Grčkoj, koji će skladištiti sanitarni materijal koji će biti korišćen za potrebe Evropske unije, kao deo plana Evropske komisije da stvori zalihe medicinskih potrepština i vakcina pred novi talas zaraza korona virusa, piše Ekathimerini.Od aprila već su sagrađena dva skladišta u Nemačkoj i Rumuniji, a rukovodioci grčke civilne zaštite i zamenik ministra Nikos Hardalias ciljaju na stvaranje još jednog u Atici.Grčki predlog predat je Briselu u junu i, prema poslednjim informacijama, prihvatila su ga nadležna tela Komisije.Predviđeno je da u magacinu bude oko milion maski za lice, zaštitnih odela, rukavica i drugih sanitarnih potrepština. Zalihe će se skladištiti u objektu od 2.000 kvadratnih metara, uz pristup vazdušnoj bazi Elefsina i međunarodnom aerodromu u Atini.Grčka civilna zaštita je već postigla dogovor s dobavljačima, tako da će im u roku od 40 dana od potpisivanja konačnog ugovora dostaviti 25 odsto od ukupne ugovorene količine.Preostalih 75 odsto mora biti isporučeno u roku od 90 dana od potpisivanja konačnog ugovora. Finansiranje projekta biće u potpunosti pokriveno sredstvima EU.Na predlog evropskog komesara za upravljanje krizama Janeza Lenarčića, Evropska komisija je u martu odlučila o stvaranju zaliha sanitetskog materijala kao i vakcina, kada postanu dostupne.

Srbija

Nadležni razmatraju uvođenje kovid aplikacije u Srbiji

Aplikacija koja prati kontakte sa ljudima zaraženim korona virusom, trebalo bi da uskoro zaživi u Srbiji, a prema rečima nadležnih neće koristiti podatke o ličnosti i biće dobrovoljna, piše list Danas.Prema tim najavama građani će sami instalirati aplikaciju na svoje telefone i tako dobijati obaveštenja da li su bili u kontaktu sa ljudima zaraženim kovidom 19.Jedini podatak koji će aplikacija upotrebljavati biće korsnički ID.Poverenik za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti Milan Marinović izjavio je da je sredinom jula održao sastanak sa vladinom kancelarijom za informacione tehnologije."Namera je da Institut za javno zdravlje Batut uspostavi i koristi softversko rešenje za mobilne uređaje covtak, uz podršku vladine kancelarije za informacione tehnologije i RFZO-a", objašnjava Marinović.On je rekao da će se ID za aplikaciju dobijati od lekara, a u njenom radu ključna je blutut tehnologija."Na osnovu jačine blutut signala procenjuje se koliko su dve osobe međusobno udaljene. Pri tome podaci o vašim kontaktima mogu biti sačuvani samo u vašem telefonu, što predstavlja decentralizovan pristup, a mogu biti sačuvani i u jednoj većoj bazi kojom rukovodi na primer Ministarstvo zdravlja, to je centralizovan pristup", kaže Andrej Petrovski iz Šer fondacije. On ističe da centralizovan pristup otvara prostor za zloupotrebe jer se ljudi prate sve vreme."Mogu da se koriste i GPS podaci, što ne bi trebalo, jer nije važno na kojoj lokaciji ste bili, već je važna sama informacija da ste imali rizičan kontakt", napominje sagovornik Danasa.Poverenik je rekao da na sastanku nije bilo reči o pomenutim pristupima."Takođe je skrenuta pažnja da se mora predvideti kako ćese osigurati tačnost podataka, koliko će se i kako podaci čuvati", ističe Marinović.Napominje se da su sve pojedinosti važne, naročito zbog propusta koji su pratili izradu informacionog sistema kovid 19, čime je takođe rukovodio Batut, uz podršku RFZO i vladine kancelarije za informacione tehnologije. Poverenik je inače uputio primedbu da nedostaje studija utIcaja kovid informacionog sistema, kao i ugovor između Batuta i RFZO.MASOVNI NADZOR ILI ZAŠTITA PRIVATNOSTIDragana Bajić, jedna od autorki analize Centra za evropske studije, kaže da su blutut aplikacije bolji izbor od onih koji beleže lokacije korisnika: "Svaka namera da se izradi aplikacija mora da pođe od okupljanja predstavnika vlasti, poverenika, civilnog društva i tehnološke zajednice kako bi se našlo rešenje koje sve zainteresovane strane podržavaju i koje bi bilo predstavljeno na transparentan način". Amnesti internešenal nedavno je upozorio da 11 zemalja u svetu koristi kovid aplikacije koje ozbiljno narušavaju privatnost građana jer koriste GPS podatke. Prema njihovim podacima Norveška, Kuvajt i Bahrein koristile su posebno invazivne aplikacije koje su služile kao mehanizmi za masovni nadzor.Nakon ovog njihovog izveštaja, Norveška je povukla svoju aplikaciju.Iz Vlade Srbije nisu odgovorili na pitanja u vezi sa izradom aplikacije za praćenje kontakata zaraženih osoba koronom.

Srbija

Zaštita kulturnog nasleđa: Zgrada BEKO na Dorćolu u novom ruhu

Zgrada nekadašnje Beogradske konfekcije BEKO, uspešno je transformisana u zgradu Kalemegdan Business Center, jer je prilikom izgradnje i adaptacije poštovano kulturno nasleđe i kulturna zaostavština grada, piše portal Gradnja.rs. Autor projekta je arhitektonski studio Remorker Architects. "Rezultati su više nego odlični, a tim Remorker Architects je ovim projektom potvrdio da je dorastao znatno ozbiljnijim projektantskim poduhvatima i time obezbedio svoju poziciju u samom vrhu arhitektonske scene", piše istoričar umetnosti Marko Stojanović.On podseća da je ovaj arhitektonski studio već uspeo da rekonstruiše poslovnu zgradu nekadašnje kompanije "Trudbenik", koja je postala Bulevar 79."Fasada je potpuno pročišćena, sa velikim čeličnim prozorima, što rešenju daje jednu potpuno vanvremensku formu, pogodnu za sve vrste rekonstrukcija i prenamene", navodi Stojanović.ARHITEKTURA ZAŠTITILA KULTURNO NASLEĐE"Što se tiče arhitekture, ona je u potpunosti odgovorila na uslove zaštite, pa je zgrada koja se isprva sastojala od podrumske etaže, prizemlja, tri sprata i potkrovlja, dobila jedan vizuelno nenaglašen stakleni aneks, koji iako izveden u savremenim materijalima, nije narušio arhitektonski sklad celine", kaže Stojanović.Podseća i da je velika pažnja posvećena enterijeru."Podrumska etaža coworkinga je dobila nešto više industrijski izraz, gde su noseći zidovi ogoljeni do opeke, a pod ostavljen na nivou stare betonske košuljice, a prizemna i ostale spratne etaže dobile su bele kubuse, dok su podovi oplemenjeni pločicama sa geometrijskim paternom".U zgradi su instalirani liftovi, a stepenište rekonstruisano, novi dizajn čeličnih ograda podseća na preiod kada je zgrada izgrađena, napominje Stojanović.Kako sami autori naglašavaju, cilj je bio da se napravi originalan i prepoznatljiv ambijent koji poštuje kulturno nasleđe. Dodaje se da takav trend pruža Beogradu mogućnost za rešenja koja slave bogatu kulturnu zaostavštinu.Industrijska zgrada kompanije BEKO, izgrađena je 1931. godine, autor projekta nije poznat, ali Marko Stojanović smatra da se radi o veštom arhitekti.

Srbija

Iz Srbije na PCR testiranje u Mađarsku

Zbog komplikovane procedure za testiranje na korona virus, građani Srbije odlučuju se i na putovanje u susednu Mađarsku i testiranje u pograničnim privatnim klinikama, piše Radio Slobodna Evropa.U Segedinu u južnoj Mađarskoj, udaljenom oko 220 kilometara od Beograda, posluju najmanje dve privatne klinike koje građanima Srbije nude PCR testiranje i testiranje na antitela.Testiranje se u ovim klinikama obavlja i po hitnom postupku, preko reda, u roku od 24 časa, uprkos znatno višem cenovniku usluga u odnosu na cene u Srbiji.Cena PCR testiranja je 130 evra po osobi, a ukoliko je neophodno hitno testiranje, potrebno je doplatiti još 50 evra. Analiza na antitela korona virusa je 70 evra, dok je brzi serološki test 60 evra.U Srbiji nije moguće uraditi PCR testiranje u privatnim klinikama, a u državnim akreditovanim institucijama procedura zahteva čekanje u redovima, a potom i višednevno čekanje na rezultate. U pojedinim gradovima, poput Šapca, Novog Sada i Užica, se dešavalo i da nema dovoljno testova. Gradonačelnik Šapca je i zvanično 1. jula tražio od državnih vlasti da se tom gradu daju testovi.PCR testiranje na lični zahtev u Zavodu za javno zdravlje Beograd košta oko 50 evra, a kako se navodi na sajtu te institucije svi termini su popunjeni do 20. avgusta, a novo zakazivanje je moguće pokušati 18. avgusta.Kako se objašnjava, ovo testiranje je uglavnom namenjeno putnicima u međunarodnom saobraćaju.U Zavodu je moguće uraditi i serološko testiranje, koje košta oko 10 evra, a ovakvu vrstu testiranja je moguće uraditi i u privatnim laboratorijama po nešto višim cenama. Naprimer, prema cenovniku jedne od privatnih klinika u Beogradu - serološki test je 2.000 dinara, odnosno oko 17 evra.Na osnovu novih mađarskih propisa koji su doneti krajem jula, Mađarska je Srbiju uvrstila u žutu zonu rizičnih zemalja, što znači da stranci i državljani Mađarske koji dolaze iz država sa tog spiska, moraju 14 dana u karantin.Za tranzit kroz Mađarsku potrebno je koristiti koridor - autoputeve i označene benzinske pumpe. Potrebno je koristiti isključivo granične prelaze Horgoš/Reske i Tompu, kao i Hegyeshalom/Nickelsdorf.Svi građani Srbije mogu da dođu u Mađarsku i da se kreću u krugu od 30 km od granice, i dužni su da napuste ovu državu u roku od 24 sata.

Svet

Italijanske vlasti nisu slušale preporuke stručnjaka o blažim merama

Vlada Italije odbacila je preporuke svojih naučnih savetnika za blažu zabranu kretanja u martu, na početku epidemije, otkrili su novoobjavljeni dokumenti, navodi Politico EU.Početkom marta, uoči pandemije koronavirusa u Italiji, vladi je preporučeno da se država podeli u dve celine, sa strožijim merama za pogođeniji severni deo zemlje.Međutim, samo 48 sati kasnije uvedena je potpuna zabrana kretanja na celoj teritoriji zemlje, sa znatno strožijim merama u odnosu na druge zemlje Evrope poput Nemačke i Ujedinjenog Kraljevstva.Premijer Italije Đuzepe Konte rekao je parlamentu krajem marta da su odluke o merama “oduvek bazirane na tačnim procenama naučnog komiteta.” Parlament mu je takođe produžio ovlašćenje za vanrednu vladavinu do kraja oktobra.Konte je zatim bio suočen sa kritikama od strane opozicionih partija zbog stroge vladavine i ograničavanja građanskih sloboda.Naučni komitet preporučio je prvobitno vladi zatvaranje škola, barova i noćnih klubova u zemlji, a u severnom području, posebno regionu Lombardije, preporučeno je zatvaranje teretana, bazena, i muzeja, kao i zabranjivanje sportskih događaja.Nije bilo preporuka gde je navedeno uvođenje potpune zabrane kretanja, a čak je navedeno da bi crkve i restorani mogli da nastave sa radom širom Italije dokle god se stanovništvo pridržava mera socijalnog distanciranja, otkrili su dokumenti.Sledeći dan je u celom regionu Lombardije uvedena zabrana kretanja, a nakon što je više stotina ljudi pobeglo vozom na jug zemlje, Konte je saopštio da će zabrana kretanja važiti za celu teritoriju ItalijeZapise naučnog komiteta objavio je Fondazione Luigi Einaudi, istraživački institut u Rimu, koji je preduzeo pravne mere kako bi dokumenta bila objavljena. Advokat instituta Roko Todero rekao je: "Dugo su bile na snazi velike restrikcije građanskih sloboda, i građani imaju pravo da znaju koji su naučni i epidemiološki razlozi stajali iza njih."Vesti o odluci vlade da se uvede potpuna zabrana kretanja bez naučne osnove imaju veliku šansu da dovedu do negodovanja u manje pogođenom jugu Italije.

Svet

Kineske bespilotne letelice u Srbiji brinu EU i SAD

Kina je isporučila Srbiji šest vojnih bespilotnih letelica nakon što je naša zemlja rešila da ih kupi u okviru kontroverznog sporazuma sklopljenog pre godinu dana, čime je NATO faktički ostavljen po strani, piše portal Zerohedge.Iako Srbija ima zvaničnu politiku vojne neutralnosti u odnosu na NATO, u poslednje vreme saradnja sa tim savezom jača. Međutim nabavka kineskih bespilotnih letelica i najava predsednika Srbije da želi da nabavi sistem protivraketne odbrane S-400 od Rusije, primorao je zvanični Vašington da zapreti sankcijama.Srbija je nedavno postala prva zemlja u Evropi koja je za svoju vojsku nabavila kineske bespilotne letelice, što ljudima u Briselu diže obrve od čuđenja, prema prisanju Bloomberga:"Kineske akcije podstiču NATO da se okrene prema Aziji i odgovori na moguće promeni na moru koje bi ga ugrozile. Uticaj Kine na Balkanu ogleda se u nastojanju da uđe u oblasti gde je ranije bila dominantna Rusija. Inicijativa Jedan pojas, jedan put već je doprinela da Kina postane glavni igrač u politici Srednje Azije".Kineske bespilotne letelice imaju dug domet, pucaju na mete sa udaljenosti od devet kilometara i da snimaju teren i objekte koji se nalaze duboko u neprijateljskoj teritoriji, piše Bloomberg.Prodaja bespilotnih letelica Srbiji, kako je ranije objavio jedan američki vojni magazin, predstavlja najznačajniji pomak za Peking u Evropi gde se države tradicionalno oslanjaju na američke i evropske proizvođače oružja.Prošle godine srpski predsednik potpisao je nekoliko sporazuma sa Pekingom o proširenju inicijative Pojas i put.Prema tom sporazumu, od Kine se očekuje da izgradi nove elektrane, položi prenosne kablove i optičku vlakna, izgradi nove železničke pruge i luke u zemlji."Lako je primetiti razloge zbog kojih je Kina uzdrmala čelnike NATO-a. Širenjem inicijative Pojas i put po Evropi, Kina je iskoristila stratešku imovinu: luke, elektroprivredu i firme za robotiku, počev od Sredozemnog do Baltičkog mora", piše između ostalog portal Bloomberg.

Svet

Bivši potpredsednik Evropskog parlamenta pod istragom zbog putnih troškova

Poljsko tužilaštvo radi na slučaju bivšeg potpredsednika Evropskog parlamenta Rišarda Čarneckog zbog navodnih nepravilnosti u putnim troškovima i dnevnicama, preneo je Politico EU.Slučaj je bio upućen poljskom tužilaštvu od strane Evropske službe za suzbijanje prevara (OLAF).Istraga pokriva isplaćene naknade za troškove između 2009. i 2014. godine, a OLAF Pres služba potvrdila je da je njihova istraga završena i da je “konačni izveštaj koji sadrži sudske preporuke po pitanju slučaja poslat poljskom tužilaštvu u maju 2019. godine.““Istraga je ispitala moguće nepravilnosti po pitanju nadoknade za putne troškove i isplate dnevnice,“ a takođe je navedena preporuka Evropskom parlamentu da se neopravdano potrošeni iznos nadoknadi.Čarnecki, član Evropskog parlamenta 16 godina kao i član poljske vladajuće stranke “Pravo i pravda,“ navodno je podneo dokumenta u kojima se navodi da je proveo samo 15 minuta u Briselu između putovanja.Potpredsednik Evropskog parlamenta od 2014. do 2018. godine, Čarnecki je smenjen nakon što je kolegu iz opozicione partije nazvao saradnikom nacista.

Svet

Majke u Americi u akciji: Prave kućnu školu

Roditelji u Americi počeli su da organizuju samostalnu nastavu za svoju decu, u nekim slučajevima nalazeći privatne učitelje, kako bi manje grupe dece mogle u kućama ili većim prostorima da nastave sa obrazovanjem dok američke škole ne nastave sa redovnim radom, piše MIT Technology Review. Grupe roditelja na društvenim mrežama, najčešće majke,usijale su se od aktivnosti. Dok američka vlada i dalje razmatra rizike redovne nastave, roditelji formiraju grupe dece sličnih godina za samostalne časove. Za razliku od tradicionalnog školovanja kod kuće kad roditelj sam školuje svoje dete, roditelji smatraju da je važno uvođenje društvenog elementa, bez velikog rizika od infekcije koji se javlja kad su desetine dece u jednoj učionici.Formiranje manjih grupa takođe omogućava deljenje troškova za angažovanje privatnih, a u nekim slučajevima penzionisanih, učitelja. Tutor kod kuće nije jeftin, spominje se cena od 10.000 dolara po detetu. U grupama bez privatnih učitelja pojedini roditelji odgovorni su za sprovođenje časova dok ostali mogu da se posvete poslu na radnom mestu ili na daljinu.Neki roditelji u ovakvim grupama dobrovoljno menjaju školsku nastavu zbog briga o bezbednosti, dok ih drugi koriste kao dodatne časove tokom jesenje nastave koja će verovatno biti neredovna kako bi se omogućilo socijalno distanciranje unutar školskih prostora.Ideje za biznisOdređeni preduzetnici takođe su iskoristili ovaj pokret, osnivajući sajtove gde zainteresovani roditelji mogu pronaći odgovarajuću grupu za svoje dete u zavisnosti od razreda, lokacije, učestalosti, posebnih uslova kao i obaveznog nošenja maske.Majk Teng, osnivač kompanije Swing Education, prilagodio je svoj biznis za uparivanje potencijalnih zamenskih nastavnika sa školama kojima su potrebni, i pokrenuo novi program kojim privatne grupe mogu naći nastavnike. Teng navodi da je za učitelje važna mogućnost stabilnog prihoda bez rizika infekcije koji se trenutno javlja u školama.Reakcija postojeće zajednice koja je dosad školovala decu kod kuće za sad je mešovita. Velikom broju roditelja koji su svoju decu obrazovali kod kuće pre početka pandemije smeta što se ove grupe formiraju bez obzira na postojeće zakone.U nekim državama, poput Merilenda, roditeljima koji decu školuju kod kuće ilegalno je angažovanje nekog drugog za obrazovanje deteta. Grupe za samostalnu nastavu pozivaju se na to da ovakva nastava ne spada pod tradicionalno školovanje kod kuće.

Srbija

Lidlova školska oprema za uspešne početke

Kao roditelj čije dete polazi u školu prvog septembra, sigurno ste već počeli sa pripremama za njihov povratak nastavi. Dobra vest je da vam ove godine ne treba spisak, jer se u Lidlu sav pribor za đake nalazi na jednom mestu i to po povoljnim cenama. Na vreme krenite u kupovinu kako biste se opremili pre prvog zvona i iskoristili prednosti ove kratkotrajne ponude.U Lidl prodavnicama možete pronaći raznovrsne sveske po ceni od samo 34,99 dinara. Trodelna pernica u četiri varijante, koja sadrži sve što je potrebno jednom đaku za pisanje, crtanje i brisanje, košta samo 599,99 dinara. Sav pribor od prvog časa pa do poslednjeg zvona može stati u školski ergonomski ranac zapremine do 27l po ceni od 1.599 dinara.Treba da vodite računa o tome da materijal za školu bude dopadljiv, ali i koristan za razvoj veština vašeg deteta. Da bi od malih nogu postali organizovani, u tome im može pomoći dvostrana tabla sa markerom za zapisivanje podsetnika i domaćih zadataka, koja je dostupna u Lidlu po ceni od 199,99 dinara.Osim kupovine neophodne opreme, trebalo bi pripremiti decu za nastavu i povratak školskim obavezama. Raspust je vreme kada se deca, a i roditelji, maksimalno opuste od svih školskih obaveza, ali kako đaci kažu, raspust brzo prođe i septembar dođe. Šta učiniti da to ne bude preveliki šok i za đake i za roditelje objašnjava specijalni pedagog i psihološki savetnik Milan Radovanović. „Potrebno je već u avgustu prilagoditi režim spavanja deteta što je bliže moguće onom kada se ide u školu, da bi dete imalo dovoljno vremena za kvalitetan san. Osim toga, bitno je da steknu naviku da završe sve higijenske jutarnje obaveze na vreme, da se obuku, doručkuju, i pripreme sveske i udžbenike prema školskom rasporedu časova. Deca vole da učestvuju u kupovini birajući sebi stvari i to im je najčešće jedan od najlepših trenutaka pripreme za školu, pa ih obavezno uključite i u taj proces“, savetuje Milan Radovanović.Kažu da je svaki početak težak, ali kad uz sebe imate sjajne saveznike koji će vas potpuno opremiti za „prvo školsko zvono“, prvi septembar se dočekuje spremno. Uz dobru pripremu, savete psihologa i blagovremenu nabavku u Lidlu, vi i vaši klinci već ste dobili prvu peticu!

Svet

Bugarski ugostitelji traže da konobari više ne nose maske u baštama

Bugarsko Udruženje restoratera zatražilo je da konobari i drugi ugostitelji koji rade napolju više ne nose zaštitne maske, jer se mere zaštite širom zemlje sve manje poštuju, preneli su bugarski mediji."Možda se nismo razumeli, ali čini se da koronavirusa više nema. Ili je to barem u Bugarskoj to jeste, izgleda kao da ga nema. Mnogi ljudi se stalno okupljaju u grupe bez držanja distance, a ne nose ni maske", kažu predstavnici tog udruženja."Mi pratimo vesti, ali nigde nismo videli da u Bugarskoj više nemamo COVID-19. Moguće je da smo propustili tu vest, jer nepoštovanje mera zaštite sve više i više uzima maha".U isto vreme, kažu da su njihovi zaposleni u obavezi da nose maske i to redovno kontrolišu nadležne institucije. Čak i na otvorenim prostorima i na skoro 40 stepeni Celzijusa, navodi se u njihovom saopštenju."Zato tražimo da nas zvanično obavestite ako u Bugarskoj zaista više nema virusa, kao i da mere zaštite više ne važe", kažu u udruženju."S obzirom na masovno nepoštovanje nametnutih pravila i okupljanje grupa bez uvažavanja distance, insistiramo da se ukine pravilo da naši zaposleni koji rade napolju nose zaštitne maske. Pravilo da za jednim stolom mogu da sede maksimalno četiri osobe, sada je potpuno besmisleno, jer se van restorana u malim prostorjiama okuplja daleko više ljudi", objašnjavaju ugostitelji u Bugarskoj. Poručuju da ta pravila vode samo gubicima u poslovanju, smanjuju promet, pa bi im bilo od velike koristi da se ponovo preispita njihova svrha.

Svet

Tramp je potpisao naredbu o zabrani poslovanja sa vlasnicima TikToka i WeChat-a

Tramp je potpisao naredbu o zabrani poslovanja sa vlasnicima TikTokaAmerički predsednik Donald Tramp potpisao je naredbu kojom se zabranjuje bilo kakvo poslovanje sa kineskim kompanijama BajtDens koja poseduje TikTok i Tensentom u čijem je vlasništvu popularna aplikacija za razmenu poruka ViČet, a stupiće na snagu za 45 dana, piše portal TechCrunch.Trampova administracija radi na „čišćenju nepouzdanih kineskih aplikacija“ iz američkih digitalnih mreža, a TikTok i ViČet smatra kao veliku pretnju na nacionalnu bezbednost Sjedinjenih Američkih Država.„Aplikacija TikTok može biti korišćena za širenje dezinformacija od kojih će Komunistička partija Kine imati veliku korist, a mi moramo preduzeti agresivne mere protiv nje kako bismo zaštitili nacionalnu bezbednost Sjedinjenih Američkih Država“, rekao je Tramp u jednoj od naredbi.U drugoj uredbi Tramp se osvrnuo na Tensent i njihovu aplikaciju ViČet rekavši da ova aplikacija za razmenu poruka „automatski čuva ogromne količine podataka o svojim korisnicima i to može pružiti Komunističkoj partiji Kine pristup ličnim i imovinskim podacima Amerikanaca“.Američki senat u četvrtak je izglasao zabranu korištenja TikToka na službenim telefonima federalnih zvaničnika.U međuvremenu, Majkrosoft je potvrdio da je kompanija zainteresovana za kupovinu TikToka. Dok je Majkrosoft u početku izrazio interesovanje za kupovinu samo američkog dela poslovanja, u nedavnom izveštaju Fajnenšal Tajmsa navedeno je da kompanija sada razmišlja o kupovini globalnog poslovanja TikToka.Majkrosoft očekuje da će konačnu odluku o kupovini TikToka doneti do 15. septembra. Ako pregovori ne budu okončani, kineska društvena mreža biće zabranjena u Sjedinjenim Američkim Državama samo nekoliko dana nakon ovog roka.Peking se snažno protivi odluci SAD-a da zabrani ove tehnološke kompanije, prema navodima portparola Ministarstva spoljnih poslova Kine Venga Venbina.TikTok i ViČet obavljaju svoje poslovne aktivnosti u SAD-u u skladu s propisima zemlje, naglasio je Veng, tvrdeći da Vashington koristi nacionalnu sigurnost kao izgovor.

2020

Coca-Cola novom kampanjom pruža podršku HoReCa sektoru

„Ko kaže da moramo da se vratimo na staro? Šta ako smo najveća promena ti i ja? Šta ako odlučimo da budemo otvoreni, kao nikada pre?”, stihovi su pesme poznatog britanskog umetnika Pesnika Džordža, koji se udružio sa Coca-Colom u prvoj, dugo očekivanoj kampanji poznatog svetskog brenda od početka pandemije korona virusa.  Inspirativna pesma, centralna je tema kampanje ,,Otvoreni kao nikada pre’’ i treba da podstakne  ljude da se otvore za nove mogućnosti, da pokrenu promene koje zavise od njih samih i da cene sve sitnice koje čine život. od početka globalne pandemije Pesnik Džordž je bio izuzetno aktivan u širenju podrške kroz svoje stihove. On poručuje da ne uzimamo stvari zdravo za gotovo, da možemo da uživamo više u onome što nas okružuje, da negujemo odnose sa ljudima koji su nam bliski i poziva na solidarnost i empatiju među ljudima jer se sve prepreke prevazilaze lakše kada smo udruženi.Ovo je prva kampanja posle pauze u marketinškim aktivnostima za Coca-Cola sistem, budući da je već na početku ove globalne pandemije odlučeno da se svi resursi preusmere u pružanje humanitarne pomoći širom sveta. Zajedno sa partnerskim punionicama i Coca-Cola Fondacijom, globalno je donirano preko 120 miliona dolara organizacijama u znak podrške i za borbu protiv korona virusa. I u Srbiji su svi resursi bili  preusmereni na glavne prioritete, a humanitarne aktivnosti realizovane su u tri faze: tokom prve, pomoć je išla za zdravstvene centre i medicinske radnike koji su bili na prvoj liniji borbe sa korona virusom, u drugoj fazi u partnerstvu sa Crvenim krstom obezbeđena je donacija u vrednosti 200.000 dolara za najugroženije, dok se u trećoj- fazi oporavka, pažnja usmerava ka oporavku privrede i preduzetnika.  ,, Nakon prve dve faze pomoći, naš fokus je sada na podršci koju ćemo u narednom periodu pružiti partnerima iz Horeca sektora koji su u ovoj situaciji pretrpeli značajne ekonomske gubitke. Predstojeća kampanja nije samo motivišuća - ona ima jedan jasan i konkretan cilj: da podrži male biznise, lokalne hotele, kafiće i restorane, od kojih su mnogi tek sada otvorili svoja vrata posle veoma izazovnog perioda. Ugostiteljski sektor u Srbiji zapošljava preko 65 000 ljudi, koji se trenutno bore za opstanak i mi želimo da im u tome pomognemo.“, rekao je Svetoslav Atanasov, generalni direktor kompanije Coca-Cola HBC Srbija. U okviru kampanje ,,Otvoreni kao nikada pre’’ Coca-Cola će odabranim ugostiteljima staviti na raspolaganje deo svog digitalnog oglasnog prostora, a neki od najautentičnijih će imati priliku i da ispričaju svoje priče na digitalnim kanalima. Kroz različite aktivacije Coca-Cola će u narednom periodu podržati preko 600 ugostiteljskih objekata širom Srbije. „ Za nas ,,Otvoreni kao nikada pre’’ nije samo kampanja, već proširenje naše svrhe i potpuno novo razmišljanje u izmenjenom svetu. Pored posvećenosti i želje da ponudimo najbolje osvežavajuće napitke koji odgovaraju na sve potrebe potrošača, želimo da inspirišemo ljude da krenu napred, i učinimo svet drugačijim i boljim, ujedno pomažući i jedan od najznačajnijih sektora u privredi na svetu“, izjavila je Andrea Dragan, direktorka marketinga za gazirane napitke kompanije Coca-Cola.

Srbija

Stanari parkića na Banovom brdu: Upornost uvek na kraju pobeđuje

Intervju sa Milenom Popević iz Inicijative "Sačuvajmo naš parkić", za podcast “Dan posle”Razgovarao: Aleksandar GubašDan posle - Milena Popević o odbrani parkića (AUDIO)Kako je počela cela priča oko parkića na Banovom brdu, i šta stoji iza celog slučaja?Milena Popević: Naš deo priče je počeo 11. jula 2019. godine, kada smo odjednom saznali da je ta zelena površina, koju smo mi 50 godina održavali i smatrali parkom koji pripada zgradi, privatna svojina. Došao je čovek, negde oko 8:00 h, i krenuo da seče stabla koja su se tu nalazila. Dosta komšija je odreagovalo -- neki su se odmah uputili u opštinu da traže odgovore, drugi su se okupili oko zgrade -- međutim, presudan trenutak je bio kada je odbornik iz Opštine Čukarica, Dejan Jovanović, koji se onomad borio za Košutnjak, uleteo na parcelu i zaustavio tu seču. Onda se tu skupila jedna kritična masa ljudi, a pozvana je i policija, i tu je, otprilike, u stvari početak te naše borbe i agonije, koja je trajala nešto više od godinu dana. To nisu bili samo ljudi iz naše zgrade, iako uglavnom svi sa ovom borbom povezuju samo nas... Okupili su se i stanari okolnih zgrada, a dolazili su i drugi ljudi sa Banovog Brda -- dešavalo se da nam se pridruže i prolaznici koji su se tu zadesili, i videli da se nešto dešava. Mi smo imali danonoćna dežurstva, jer smo pre svega morali da obezbedimo da se ta stabla koja su oni posekli ne iznesu, da bi postojali dokazi da su isečena. Svakako nije dozvoljeno tek tako poseći stablo, pa makar to bila i vaša parcela -- a on je stabla prvo isekao na parceli koje nije njegova. Da pojasnimo -- znači, taj parkić se sastoji od nekoliko parcela. Šta je tu u čijem vlasništvu? MP: Ta zelena površina je sastavljena od tri parcele, od kojih su dve u vlasništvu "Niva bildinga", a jedna je u vlasništvu nekoliko građana. Investitor nije vlasnik te srednje parcele, i čak je građevinsku dozvolu imao samo za jednu parcelu od tri. Uprkos tome, on je ogradio ceo park i počeo da seče, i sa sečom se stalo tek kad je došla policija. Mi komšije iz okolnih zgrada smo se zatim okupili, i organizovali smo dežurstvo, ne bismo li sprečili dalju seču. Hteli smo da ga sprečimo da poseče još stabala, i da postavi građevinsku tablu, jer nam je otprilike rečeno: “Ako se postavi građevinska tabla, to je kraj.” Ali, eto, ta građevinska tabla nije postavljena ni narednih godinu dana. Mi smo sa borbom prvo krenuli preko institucija  -- kucali smo na vrata opštine, i u jednom trenutku smo čak i uspeli da dođemo do predsednika opštine... U opštini smo održali nekoliko sastanaka sa investitorima.A ko je zapravo investitor u ovom slučaju? MP: Ovo možete da proverite i sami u APR-u -- taj Ninoslav Adžić ima preko 40 firmi koje su u blokadi. Odmah nam je nešto tu bilo sumnjivo, i odmah smo posumnjali da to neće biti kako treba i kako je on obećavao. Oni su nam tu mahali nekim papirima -- to je bila ta građevinska dozvola, koja je bila samo za jednu parcelu... On je za drugu parcelu dobio dve građevinske dozvole tek u januaru mesecu ove godine, i to u jeku naših demonstracija. Tad se dogodio i jedan upad njihov sa strane, kad je investitor došao u pratnji obezbeđenja iz firme "Atlas sekjuriti". Mi smo tada ponovo krenuli sa protestima, i neko je u tom trenutku imao herca da njemu da dve građevinske dozvole baš tada, u januaru, za tu drugu parcelu. Kad nekome sa strane kažete da investitor hoće da izgradi tri zgrade na nekom placu, njima to isprva ništa ne znači -- ali kad dođu, kad vide stanje na terenu, onda kažu: "Pa dobro, pa gde on misli ovde zgrade da stavi? To će vama biti prozor do prozora." Pa da, upravo se zato i bunimo. Zato nam smeta... Da je on tu izgradio te tri zgrade, imali bismo velikih problema. Komšije koje žive u prizemlju i na prvom spratu ne bi videle belog dana...  Kada bi, ne daj Bože, izbio neki požar na petom ili šestom spratu naše zgrade, vatrogasno vozilo uopšte ne bi moglo da priđe. Znači, tu su postojali ozbiljni problemi, ne samo u vezi toga da li mi hoćemo da kod svoje zgrade imamo zelenu površinu, i da li nama odgovara zgrada ili ne. Stvarno su postojali ozbiljni problemi u odnosu na taj njegov plan gradnje. Bilo je raznih incidenata -- jednom je investitor doveo nekog nekog čoveka koji je pretukao dvojicu naših komšija, i na kraju je policija sve njih zajedno tužila za učestvovanje u tuči. Evo, to smo nedavno saznali, i malo smo ostali šokirani...Komšije su tužene zato što su podmetnuli nos, verovatno... MP: Da, otprilike tako. (smeh) U suštini, ta tuča je bila okidač za to da počnemo da pravimo protestne šetnje. Mi smo do tada uglavnom mirno protestovali, sedeli smo ispred zgrade da nas ljudi vide, skupljali smo potpise za peticiju podrške... Do tada smo već skupili nekih 3.000 potpisa, i to samo sedeći tu pored našeg parka. Dolazili su ljudi iz cele Srbije, ne samo iz Beograda. Značilo im je, valjda, kada vide da se ljudi zajedno bore protiv nečega... Onda je došla zima, i s njom donekle i zatišje. Međutim, mi smo neprestano bili u pripravnosti, jer se dešavalo da nam u nedelju uveče u 20:00 h uleću sa "Atlas sekjuritijem" ne bi li uneli tablu. Ali ljudi su se uskomešali, nastalo je guranje, i oteta je ta tabla... Mi smo tada već bili izverzirani, i znali smo da treba da zovemo policiju čim se oni pojave, upravo da ne bi dolazilo do incidenata. Tu, u januaru mesecu, su ljudi već bili prilično onako na ivici živaca. Dolazili su i neki koji uopšte nisu sa Banovog Brda, pa su hteli da se tuku, tražili su da uđu tamo da se obračunavaju sa ovima iz obezbeđenja... Verovatno najkritičniji trenutak je bio jednom kada su uleteli sa bagerom. Uspeli su da prođu tim nosačem bagera, i bager je u roku od dva minuta uleteo u park, porušio barikade, porušio je i ogradu koji su oni postavili... Investitor je tad doveo verovatno 15 najvećih momaka iz "Atlas sekjuritija koji su se poređali. Mi smo u roku od tri sata okupili ljude i napravili protest. To veče smo se okupili i zatvorili smo celu Požešku, ljudi iz celog Beograda su došli da nas podrže. Te noći smo imali čak i jednu, možda ne baš opasnu situaciju -- ali, kako da kažem, nije vam svejedno kad se takve stvari dešavaju, jer onda možete vi da ispadnete krivi za to, a u suštini niste... Neki čovek je prišao našem komšiji i rekao: "Je l' imaš ti neki nož?" Komšija ga je tu pogledao i pitao o čemu se radi, i ovaj mu je rekao: "Hajde da uđemo tamo i da isečemo nešto na bageru." Da li je on bio samo ljutiti građanin, ili je to provokacija, ne bi li ispalo da mi nekome pretimo noževima -- to sad stvarno ne znam, i ne bih volela ni da nagađam...Kakav je generalno bio odnos policije prema protestu stanara -- i što se tiče takvih incidentnih situacija, i što se tiče protestnih šetnji i skupova?MP: Oni su nam uglavnom bili medijatori. Stajali su između nas, i starali su se da ne dođe do incidenata. Kad god smo se okupljali u velikom broju, oni su legitimisali i ove investitorove, i naše građane, da tako kažem. Pratili su nas kad smo išli u protestne šetnje pratili su nas, i održavali su red i mir... Sa policijom načelno nismo imali problema. Oni su ljudi prosto radili svoj posao, bili su tu, i moram da kažem da su uvek izlazili na teren kada smo ih pozvali. A zvali smo ih uvek kad je postojala opasnost da dođe do nekih incidenata. Jeste, bilo je i nekih hapšenja, i uglavnom su hapsili nas -- pretpostavljam na prijave investitora. Tako su protiv nas komšija podignute neke krivične prijave, i nadamo se da će one biti povučene, sad kad je potpisan taj protokol. Za prekršajne prijave ćemo ipak morati da sačekamo da prođe sudski proces, da vidimo šta će se desiti. Oni su tim krivičnim prijavama pokušavali da nas zastraše, pretili su nam da će nam lomiti lobanje, da će nas loviti jednog po jednog, i takve stvari smo slušali... Ali eto, zajedno smo nekako uspeli da prevaziđemo taj strah. Nije nam bilo svejedno, ali prosto, kada se upustite u neki takav proces, u tako neku bitku, morate da očekujete i da će takvih stvari biti. Koji su vam bili najteži momenti i najveća iskušenja u svemu tome? MP: Najteži su bili upravo ti trenuci, recimo, kada je bila ta tuča u septembru. Prosto, plašili smo se da će tako biti stalno. Plašili smo se da će možda doći noću da nas tuku, ne bi li uspeli da uđu. Kad je ušao bager, to nam je stvorilo užasnu nesigurnost... Nismo gubili nadu, ali smo nekako pomišljali: "To je to. Gotovo je. Ušao je, i sad kad počne da kopa, kako ćemo?" Jedino da legnemo pod bager -- i na to smo bili spremni. Uletale su komšije i zaustavljale bager, i to smo radili... Ipak, svi mi imamo neke svoje granice, i neki se malo više plaše, neki malo manje -- prosto, nismo mogli da budemo sigurni dokle ćemo izdržati. Na svu sreću, nije dugo trajalo.Tokom protesta ste imali podršku raznih drugih organizacija, pokreta i inicijativa -- da li ste s nekima od njih razmenjivali iskustva? MP: Bilo je mnogo organizacija... Evo, ja sam napravila spisak, ne bih li se setila svih, ali se svejedno plašim da ću nekoga da propustim. Stanari iz naselja "Stepa Stepanović" su nas među prvima podržali, kad smo organizovali proteste, i doneli su nam jedan super transparent, na kome je pisalo: "Nemam leđa, imam komšije." To je stvarno bila jedna super stvar. I ljudi iz Zemuna koji se bore za Gardoš, i sa Novobeograđani koji imaju problem sa Savskim kejom... Pa Ne davimo Beograd, Čuvari vatre, udruženje Nacionalna koalicija za decentralizaciju iz Niša -- znači, dolazili su ljudi bukvalno iz cele Srbije, sa svih strana su nas podržavali.Udruženje za zaštitu ustavnosti i zakonitosti...MP: Jeste, jeste, i Savo nam je pomogao, i bio je tu sa nama od početka. Ali ja njega smatram svojim komšijom, pošto mu mama i tata žive u zgradi, tako da je ta saradnja sa njim došla nekako spontano. Mnogi  ljudi su dolazili, ne bih volela da nekoga izostavim... Mi se nikad nismo povezali sa nekom strankom, ali na protestima ste mogli da vidite dosta ljudi iz različitih stranaka. Ljudi su dolazili zato što su stvarno želeli da se izbore za tu zelenu površinu. I kada je bilo nekih predloga da nas neka stranka podrži, mi smo takve stvari uglavnom odbijali.A kako je cela ova situacija uticala na odnose među stanarima zgrade, na tu neku unutrašnju dinamiku vaše male zajednice? MP: Moram da priznam da smo da smo pre ove situacije sa parkićem bili prilično otuđeni. Naša zgrada je velika, ima 107 stanova, i mnoge komšije se međusobno nisu poznavale. Tokom svega ovoga smo se svi upoznali, i mnogi smo se i sprijateljili. I sad, eto, sedimo i pijemo kafe zajedno, pomažemo jedni drugima više nego što smo ranije... Ranije nekako nismo mogli da računamo da će komšija da nam priskoči u pomoć kad se nešto desi, ali sada to bez problema možemo. Zna se, imamo grupu u kojoj smo na vezi, i ako imamo neki problem, napišemo, pa ako neko može, pomogne. Ako ne, daće neko barem ideju šta i kako može da se uradi. Uspeli smo sve ovo da organizujemo, a pre toga nismo imali ni upravnika, ni ništa, baš smo bili onako... Mnogo je ljudi, pa ih je teško sve okupiti. Ali evo, oko parkića smo uspeli da se pokupimo i skupimo. Dobili ste i društvenu prostoriju. MP: Jesmo, da. To je jednom ranije bila ostava za đubre, “đubrana”, koja je posle sređena, i sada nam je tu prostorija stambene zajednice gde se okupljamo. “Đubrana” je postala “dežurana”. MP: Da, da. (smeh) Od milošte zvana “dežurana”.Vi ste tokom celog tih godinu dana odbrane parkića organizovali razne kulturne akcije i programe... MP: Najpre smo morali da na neki način privučemo pažnju medija. Društvene mreže jesu super stvar, imate vi i tu dosta vidljivosti, međutim, mediji su ipak nešto drugo... Ako vas vide i ako pričaju o vama, onda je to za vaš slučaj dobra stvar. Onda smo tako organizovali  kafu za komšiluk, pa smo onda pravili neke radionice za decu, i tako... Jednom nam je čak i jedan poni došao u goste. Imali smo dosta takvih akcija, i u jednom trenutku smo svake nedelje organizovali proteste. U stvari, ti protesti su doprineli tome da mi dođemo do sastanka sa gradonačelnikom. Na kraju ste, uz posredovanje zamenika gradonačelnika, potpisali sporazum sa investitorom. Kako je došlo do tog raspleta situacije, kakvo je trenutno stanje vašeg slučaja, i šta je najviše uticalo na to da ishod bude pozitivan? MP: Ova situacija sa koronom nas je malo usporila, pa pretpostavljam da je i to neko rešenje iz istih razloga odlagano. Rasplet je, u suštini, došao onda kada se zamenik gradonačelnika zainteresovao za naš slučaj. Na kraju je potpisan jedan protokol, koji nije pravno obavezujući, ali jeste moralno obavezujući. Mi smo se obavezali da nećemo praviti proteste, investitor se obavezao da neće graditi, a grad se obavezao da će investitoru nadoknaditi te parcele -- sad, da li će to biti u vidu drugog zemljišta, ili u vidu isplate, to će se već oni dogovoriti kako i šta. Taj predlog mora da se usvoji u Skupštini grada, ali dobili smo uverenje da nema razloga da se to ne desi, tako da očekujemo da će do nekog marta ili aprila sledeće godine naša zelena površina konačno dobiti taj status. Nama je važno samo da tu ne bude gradnje. Kad smo već čekali godinu dana, sačekaćemo još par meseci... Bićemo strpljivi, i nadamo da će sve to na kraju ipak biti OK, i onako kako je obećano. Na potpisivanju protokola su bili ljudi iz Gradskog zelenila, i hteli su odmah da razgovaraju i o tome šta i kako mi želimo da tu napravimo.Kako se osećate, na kraju svega? MP: Dobro se osećamo. To je, onako, onaj osećaj kad shvatiš da građani ipak imaju moć, i da samo treba da postoji ta neka pozitivna energija, koja mora pravilno da se usmeri. Šta je to najvažnije što ste naučili posle svega? Koje su to najznačajnije naučene lekcije, iskustva i preporuke, koje biste mogli da uputite nekom drugom ko bi se našao u sličnoj situaciji? Recimo, kad bi sad vas zvali da nekom drugom parkiću koji ima sličan problem prenesete vaša iskustva, šta biste im rekli? MP: Prvenstveno, da znaju šta im je cilj. A onda da se jednostavno drže toga, i da budu jedinstveni u postizanju tog cilja. Nismo ni mi svi super prijatelji, niti se svi super volimo -- ali kada se borimo za zajedničku stvar, onda smo svi jedinstveni. Kako ste vi definisali vaš cilj? MP: Cilj nam je bio da na tom mestu ostane zelena površina, i da investitor dobije drugu parcelu, ukoliko je to moguće. Hteli smo da on, ako ima sve regularne papire, sa gradom rešava svoj problem, a da grad nama proba da reši naš problem -- i mi smo, u suštini, na kraju baš to i dobili. Na šta biste nekim hipotetičkim braniocima nekog drugog parkića skrenuli pažnju, što se tiče metoda i trikova koje ona druga strana može da koristi?MP: Na noćne napade. Takođe, savetovali bismo ih da ne nasedaju na provokacije, da se ne plaše kad im dovedu one nabildovane momke. Oni su samo tu da vas zastraše. Ali nemojte se ni tući sa njima -- nema nikakve svrhe, nadrljaćete vi. Nasilje nije rešenje, generalno. Da je investitor možda prvo došao i postavio tablu, pa bio fin, i tu pričao sa komšijama, vamo-tamo, da im je ponudio neki parking -- moguće je da bi mu to i prošlo. Ali pošto je upao onako divljački, sa nekim ljudima koji su sekli bez ikakve opreme, odmah smo videli da tu nešto nije kako treba, i narod se prosto podigao i poludeo, i rekao: "Brale, ne može tako, bre." Pre vas je taj neki uzor borbe građana za zelenilo i zdravo okruženje bio Peti parkić, a sada ste taj simbol postali vi. Kakav je to osećaj? MP: Ne znam, zanimljivo je. Vrlo je zanimljivo kad ljudima možeš da pružiš neki pozitivan primer. To je, u stvari, ona varijanta: “Misli globalno, deluj lokalno” i ona se zapravo uvek pokaže kao najbolja. Ako hoćeš nešto da promeniš, prvo moraš da počneš od sebe -- bukvalno. Eto, tako smo i mi krenuli, sa tom pričom da želimo da naša zelena površina i dalje ostane naša, i da sačuvamo taj delić čistog vazduha. Ljudima smo ovime, valjda, pokazali da je moguće izboriti se -- sad, ne bih baš rekla protiv zla, ali protiv nečega što vas žulja. Probajte da se izborite, i, ako ste istrajni, velike su šanse da ćete uspeti. Uvek je ta upornost i istrajnost ono što na kraju pobeđuje.