Svet

Italija: Najnovije istraživanje pokazuje da mikroplastika završava u ribljim telima

Mikroplastika kao gotovo nevidljivi plastični otpad u proizvodima za svakodnevnu upotrebu, poput šampona, sapuna ili farbi  završava u odvodima i kanalizaciji i odatle dospeva u more i tlo, prenosi portal Greenpeace.Istraživanjem Greenpeace-a i stručnjaka italijanskog Univerziteta Marke, obuhvaćeno je oko 300 reprezentativnih jedinki različitih morskih vrsta koje se koriste u ljudskoj ishrani. Iako se veći deo plastike zadržava u delovima ribe koje ne koristimo u ishrani, Greenpeace ističe da to ne treba olako shvatati.Rezultati analiza pokazuju da je najviše mikroplastike u živim organizmima (u 75% uzoraka) pronađeno u Toskanskom arhipelagu, a najmanje u okolini Sardinije."Greenpeace" je pokrenuo peticiju sa zahtevom da italijansko Ministarstvo životne sredine potpuno zabrani upotrebu mikroplastike u komercijalnim porizvodima.Evropska agencija za hemikalije takođe namerava da predloži potpunu zabranu upotrebe mikroplastike u kozmetičkim proizvodima, kućnoj hemiji, bojama i đubrivu.Na štetan uticaj mikroplastike ukazao je i naš poznati genetičar Miodrag Stojković u svom nedavno objavljenom koautroskom naučnom radu.Više o tome na sledećem linku.

Svet

Crna Gora: Prihodi od turizma 96 odsto manji nego lane

Crna Gora će ovog meseca od turizma prihovdovati oko 10 miliona evra, što je 28 puta manje u odnosu na isti period prošle godine, pišu podgoričke Vijesti pozivajući se na informacije kojima raspolaže taj sektor privrede. Prostom računicom došli su do cifre koja govori da su prihodi manji za oko 96 odsto.Kako navode Vijesti, broj turista je manji za oko 92%, a broj noćenja po osobi smanjio se sa šest i po dana na četiri. Prošle godine je u julu ostvareno oko 3,7 miliona noćenja, a u istom mesecu ove godine svega 200 hiljada.Razlog za toliki pad vidi se u činjenici da najveći broj turista ove godine čine domaći gosti koji često u hotele dođu samo na produženi vikend, pa je malo onih koji ostanu sedam i više dana, objašnjavaju iz turističke privrede Crne Gore.Prema tim podacima manja je i prosečna potrošnja turista, na dnevnom nivou i to za 27 evra u proseku, ranije je ta cifra iznosila 77 evra.To se objašnjava slabijom pltaženom moći domaćih u odnosu na goste iz inostranstva. Većina luksuznih hotela čiji su gosti na smeštaj i ostale usluge trošili i hiljadu evra dnevno, sada su zatvoreni.Zbog pogoršanja epidemiološke situacije i mera za suzbijanje virusa korona, sličan trend se predviđa i u avgustu.Tada se, u najoptimističnijem scenariju očekuju prihodi koji će btiti desetostruko manji u odnosu na isti mesec prošle godine"Čak i da tokom avgusta dođe do otvaranja granica prema nekim državama i uspostavljanja avio-prevoza, ne možemo očekivati prihod od turizma veći od 30 do 40 miliona. To znači da niko ko se bavi ovom delatnošću ne može očekivati ni da pokrije troškove“, rekao je jedan od sagovornika Vijesti koji živi od turizma.Procene govore da će biti dobro ako se ostvari i 20 odsto prošlogodišnjeg prometa. Prema ovim podacima, pad crnogorskog BDP-a ove godine biće značajno veći od procene Vlade Crne Gore koja smatra da će on biti 6,8 odsto manji nego lani.

Srbija

Pad prodaje goriva još uvek ne obara cenu

Manji prihodi naftnih kompanija u Srbiji odraziće se i na priliv novca koji država prima kroz poreze i akcize, dok će predmet razmišljanja svakako biti pojeftinjenje goriva u maloprodaji, piše list Danas.Danas navodi podatke brokerske kuće Momentum, koji pokazuju da je Naftna industrija Srbije u prvom kvartalu ove godine poslovala sa gubitkom od 1,1 milijarde dinara.Procenjuje se da će u drugom kvartalu gubitak biti znatno veći, a u potpuno istoj situaciji se nalaze i sve ostale naftne kompanije prisutne u Srbiji.Jedan od glavnih razloga za lošije poslovanje je pandemija korona virusa i zatvaranje oklnih zemalja za građane Srbije."Zbog toga naši ljudi u velikom broju ne idu na odmore a stranih turista koji bi prolazili kroz Srbiju do svojih destinacija i punili gorivo na benzinskim pumpama takođe nema. Sve se to odražava na znatno niže zarade naftnih kompanija od onih koje su očekivane", navodi za Danas Goran Radosavljević generalni sekretar Nacionalnog naftnog komiteta Srbije.On procenjuje da se gubici u prodaji nekih derivata kreću i do 50 odsto."Pojavio se novi problem a to je znatno manja potražnja za gorivom. U Srbiji se to odrazilo da su na nekim derivatima u maloprodaji kompanije beležile niže procente prodaje u iznosu od 30 do 50 odsto", kaže Radosavljević. On ističe da je neminovnost da će se to odraziti i na prihode koje država ubira od dažbina naftnim kompanijama."Kada je reč da li će zbog rapidno manje tražnje za gorivom u maloprodaji naftne kompanije biti prinuđene da smanjuju cene to zavisi od tržišta", smatra Radosavljević.Prema njegovim rečima, u ovom trenutku, potražnja za gorivom nije uzrokovana manjom platežnom moći vozača, već manjim korišćenjem vozila.Zbog toga, kako objašnjava, manja cena goriva možda neće biti garant da će potrošnja biti veća."Novi izazov za njih će pak uslediti kada pod uticajem ekonomske krize koju će stvoriti epidemija korona virusa neki ljudi ostanu bez posla i bez sredstava da uopšte voze kola i kupuju benzin. To će biti treća krizna faza od početka godine s kojom će se suočiti kompanije koje posluju u naftnom sektoru" zaključuje sagovornik Danasa.Nakon vanrednog stanja, država je povećala akcize na gorivo u iznosu od jedan dinar, a to se desilo početkom jula meseca.

Svet

Naučna studija pokazala kako korona utiče na vremensku prognozu

Studija koju je sproveo dr Jing Čen sa Univerziteta u Lankasteru pokazala je da smanjen broj komercijalnih letova u velikoj meri utiče na tačnost vremenske prognoze, prenosi portal Biznis i finansije. Meteorološke prognoze se inače dobrim delom zasnivaju na podacima o vremenu koje prikupljaju komercijalni avioni. Međutim, sada zbog pandemije ima manje letova, a samim tim i manje podataka.Razlog za to je činjenica da manji broj aviona na nebu znači i manji broj podataka o temperaturi vazduha, brzini vetra i sl.Prema istraživanju Jing Čena u martu, aprilu i maju meteorološke prognoze su manje "pogađale" nego ranije. Najveće greške, kako objašnjava, pravljene su tamo gde je bilo veoma malo letova.Manje grešaka je zabeleženo u gusto naseljenim delovima sveta koji su opremljeni velikim brojem stanica za merenje, kao što je Evropa.Ako ovakva situacija potraje, kaže Čen, to će stvoriti veliki problem industriji usluga posebno onima koji se bave grejanjem ili hlađenjem prostorija, ali i poljoprivrednicima. Takođe, biće teže predvideti ekstremne vremenske pojave kao što su razorni uragani ili monsuni.

Srbija

Srbija navodnjava manje od dva odsto poljoprivrednog zemljišta

Ministarstvo poljoprivrede, Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) i Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih nacija počeli su realizaciju projekta izrade nacionalne Strategije navodnjavanja i petogodišnjeg Akcionog plana i Investicionog plana, prenosi list Danas."U naredne dve godine identifikovaćemo konkretne prioritete za ulaganja, koji će povećati poljoprivrednu produktivnost, održivost proizvodnje uz zaštitu životne sredine i otpornost na klimatske promene kroz poboljšane postojeće i razvijanje nove mreže za navodnjavanje", izjavila je direktorka Republičke direkcije za vode Ministarstva poljoprivrede, Nataša Milić.  Glavni cilj projekta je unapređenje poljoprivredne proizvodnje povećanjem kapaciteta za navodnjavanje jer je Srbija jedan od vodećih poljoprivrednih proizvođača i izvoznika žitarica i uljarica u regionu."Ovim projektom želimo da omogućimo uključivanje i učešće svih relevantnih institucija, vladinih agencija, naučnih instituta, privatnog sektora, poljoprivrednika i njihojednog od najvećih izazova u poljoprivredi Srbije", poručio je Miljan Ždrale, regionalni direktor agrobiznis sektora EBRD za Centralnu i Jugoistočnu Evropu.Sa druge strane, klimatske promene i sve učestaliji sušni periodi se odražavaju izuzetno negativno na prinose i prihode.Veće navodnjavanje će omogućiti uzgajanje useva veće vrednosti, ali i povećati prinos onih koji se već uzgajaju.Otpornost na klimatske promene svakako bi trebalo da se poveća, jer se u Srbiji trenutno navodnjava manje od dva odsto obradivog zemljišta.

Svet

Korona-kriza može i blagotvorno delovati na istočnoevropske startape

Kriza izazvana koronavirusom dovela je do znatnih kratkoročnih promena u tome kako akteri posmatraju poslovne i kućne aktivnosti, a trenutna kriza će prisiliti preduzetnike na promene u načinu razmišljanja i dovesti do novog talasa inovacije u regionu istočne Evrope, ocenjuje Biznis rivju (Business Review).Dok koronavirus nastavlja da bude problem za celokupno poslovanje, inovativna preduzeća će ubrzano nastaviti da nude rešenja za pojedinačna tržišta ili industrije, kaže Marijus Genea, vodeći partner kapitalnog fonda Catalyst Romania."Promene u ponašanju klijenata imaju veoma pozitivan efekat na neka inovatna preduzeća, tako da bi mogli da vidimo drastično ubrzani rast u nekima od njih, ali ovo se oslanja na pretpostavku da će promene budu dugotrajne, a ne samo privremeno prilagođavanje na karantin. Vreme će pokazati, ali već vidimo neke trendove koji su do izražaja došli tek u doba karantina, pa počinjemo da razumemo šta bi mogle biti neke od trajnijih promena", navodi Genea za BR.Preduzetnici koji se godinama bore sa sićušnim budžetima i izgrađuju otpornost sopstvenog poslovanja mogu u trenutnoj krizi da izgrade svoje ime i na međunarodnom tržištu nakon što dobiju sastojak koji nedostaje.U prilog tome ide i teza da su sstartapi u srednjoj i istočnoj Evropi, upravo zbog situacije u svojim matičnim državama, počiele da osporavaju dominaciju zapevropskih konkurenata, prema Financial Times rangiranju 1.000 najbrže rastućih kompanija u Evropi.Otprilike 10.000 ovakvih preduzeća u Istočnoj Evropi obezbedilo je svoje prvo finansiranje tokom proteklih pet godina, dok je deset inovatnih firmi u Srednjoj i Istočnoj Evropi trenutno vrednije od milijardu dolara."Biće dosta promena u tržištu kako velike kompanije ne budu uspele da se prilagode novim uslovima, ili previše ulože u to prilagođavanje, tako da bi mogli uskoro da vidimo prinove ili nove lidere na tržištu. Istočna Evropa ima šansu, ali samo ako su preduzetnici dovoljno odlučni da brzo delaju,” rekao je Mihaj Rotaru, osnivač rumunske firme Neobility.Dok mali broj kompanija u Rumuniji pokušava da se proširi po regionu ili međunarodno, neke su krenule globalnim putem, uzimanjem kapitala od internacionalnih invenstitora, dodao je.On podseća da je Evropska komisija dodelila oko 166 miliona evra 36 kompanija sa ciljem borbe protiv pandemije, a još 148 miliona evra biće dodeljeno još 36 kompanija kako bi se pospešio plan za ekonomski oporavak Evrope, što bi preduzeća morala da imaju na umu dok .

Svet film

Holivud nastavlja sa odlaganjem premijera

Holivudske produkcije nastavile su da odlažu premijere blokbastera, ili za naredne godine ili do daljnjeg, zbog pandemije koronavirusa. To nastavlja da ugrožava najveću filmsku industriju, ali i bioskope, ko...

Srbija

RFZO će vraćati novac dat za testiranje ako kovid test nije izvršen

Republički fond za zdravstveno osiguranje (RFZO) objavio je da počinje povraćaj novca gradjanima koji su na lični zahtev obavili testiranje RT-PCR metodom na prisustvo virusa koronavirusa ili serološko testiranje na prisustvo antitela, navodi se u saopštenju.Ti gradjani treba direkciji RFZO-a da dostave popunjen obrazac zahteva, dostupan na sajtu RFZO-a ili u slobodnoj formi.Potrebno je da pojedinci tu navedu prezime i ime, adresu, jedinstveni matični broj gradjana (JMBG), a za strane državljane broj osiguranja ili broj pasoša.Za pravna lica koja traže povraćaj novca potrebno je navesti naziv, sedište adresu i PIB pravnog lica, i spisak zaposlenih za koje se traži povraćaj novca, s podacima o licima i JMBG.Takodje je potrebno dostaviti kopiju naloga o uplati, iznos koji se zahteva za povraćaj, razlog podnošenja zahteva i naziv banke i broj tekućeg računa na koji će novac biti uplaćen.Podnošenje zahteva se može obaviti na imejl adresu testovi@rfzo.rs ili u pismu poslatom na adresu: Republički fond za zdravstveno osiguranje, Jovana Marinovića 2, 11040 Beograd, sa obaveznom naznakom "Zahtev za povraćaj sredstava na ime testiranja na lični zahtev".

Svet

Kina zatvara američki konzulat SAD kao odgovor na američke mere

Kina je naložila Sjedinjenim Američkim Državama da zatvore konzulat u gradu  Čengdu, u provinciji Sinhua na jugozapadu zemlje, kao odgovor na zahtev američkih vlasti da Kina zatvori svoj konzulat u Hjustonu, javio je Rojters.Kako je preneo Asošijejted pres, Sjedinjene Američke Države su taj potez obrazložile optužbama da Kina krade podatake o medicinskim i drugim istraživanjima. Zvanični Peking  je nakon toga saopštio da će odgovoriti recipročnom merom ukoliko Vašington ne razmotri svoju odluku. "Amerika je ozbiljno prekršila međunarodno pravo, osnovne norme međunarodnih odnosa i uslove Konzularne konvecije Kine i Sjedinjenih Američkih Država. Naši bilateralni odnosi su narušeni" saopštilo je kinesko Ministarstvo spoljnih poslova. U saopštenju se dodaje da su kineske vlasti obavestile američku ambasadu da povlače saglasnost za rad konzulata u Čengduu koji je otvoren 1985. godine. Zaposlenima je dat rok od 72 sata odnsono do ponedeljka ujutru da isprazne objekat, a američka ambasada u Pekingu se još nije oglasila tim povodom.Zbog tenzija u američko-kineskim odnosima, opala je tražnja za akcijama na regionalnoj berzi u Kini, a nacionalna valuta juan je zabeležila najnižu vrednosti u protekle dve nedelje. Odnosi između Vašingtona i Pekinga su se naglo pogoršali ove godine, počeviši od trgovine i tehnologije, preko rešavanja krize izazvane korona virusom i pitanja autonomije Hong Konga.Američki državni sekretar Majk Pompeo rekao je da Sjedinjene Američke Države i saveznici moraju da izvrše pritisak na Komunističku partiju Kine kako bi promenila način na koji sada vodi politiku.Profesor Univerziteta Fudan u Šangaju i stručnjak za američke studije Vu Ksinbo, objasnio je da je Americi konzulat u Čengduu važan jer preko njega dobija informacije o strateškom naoružanju koje razvijaju Kina i Tibet. Dodaje da je taj konzulat, u ekonomskom smislu, manje važan američkim vlastima konzulata u Šangaju, Guangdžou i Hong Kongu.

Srbija

Vlada menja i dopunjuje Program standardizovanog seta za mikro, mala i srednja preduzeća

Vlada Srbije donela je uredbu kojom će izmeniti i dopuniti Program standardizovanog seta usluga za mikro, mala i srednja preduzeća i preduzetnike koji se realizuje preko akreditovanih regionalnih razvojnih agencija (ARRA).U Program se dodaju novi stavovi 2 i 3 koji se odnose na neutrošena sredstva.Neutrošena sredstva koja su prošle godine preneta Razvojnoj agenciji u skladu sa Programom koristiće se ove godine.Isto tako neutrošena sredstva koja su preneta Fondu za razvoj koristiće se za sprovođenje terenske kontrole u okviru podsticanja razvoja preduzetništva kroz finansijsku podršku za početnike u poslovanju.Dopunjen je i stav koji se odnosi na namenu sredstava i obuku i nalaže da u periodu sprovođenja Programa svaka ARRA ima obavezu da sprovede najmanje osam obuka, od kojih „Obuka za početnike u poslovanju” mora biti organizovana najmanje  tri puta.Za sprovođenje navedenih obuka opredeljena su sredstva, pa će tako za jednodnevnu obuku biti opredeljeno 30.000, a za dvodnevnu 40.000 dinara.Ukupan godišnji budžet za ovu vrstu usluga iznosi  oko 14 miliona dinara.Stav 9. se takođe menja i nalaže da ukoliko se utvrdi da ARRA nije ispunila preuzetu obavezu izvršenja propisanog minimuma biti u obavezi da, od isplaćenih sredstava, uplati deo Razvojnoj agenciji i to kumulativno, po 40.000,00 dinara za svaku obuku koja nije održana do ukupnog broja od osam obuka u periodu sprovođenja Programa.Takođe ARRA će biti u obavezi da održi sve promotivne i savetodavne događaje predviđene ovim programom.Sredstva opredeljena budžetom za sprovođenje standardizovanog seta usluga iskoristiće se za pokrivanje troškova sprovođenja ažuriranja postojećih modula obuka, organizaciju obuka predavača i podizanje kapaciteta ARRA, troškove kontrole i nadzora sprovođenja Programa, kao i za usluge platnog prometa.

Srbija

Fond za razvoj odobrio 51 kredit za likvidnost, odbio 20 zahteva

Ukupna odobrena suma je veća od 388 miliona dinara, a ukupno 51 kredit namenjen je za likvidnost i investicije, saopšteno je iz te republičke institucije.Odlukom Fonda za razvoj odobrena su 34 kredita za likvidnost u iznosu od 218,6 miliona dinara.Namenjeni su finansijskoj podršci pravnim licima i preduzetnicima u uslovima poslovanja koji su izazvani pandemijom COVID -19.Odobreno je i 10 kredita za likvidnost Covid-19 za privrednike koji se bave turizmom, ugostiteljstvom i putničkim saobraćajem u iznosu od 48 milona dinara.Odlučeno je i da se dodele četiri investiciona kredita u okviru Programa podsticanja razvoja preduzetništva kroz razvojne projekte u 2020.godini.Njihov iznos je 122,3 miliona dinara kredita i 16,15 miliona dinara bespovratnih sredstava.Prošla su i tri Start up kredita za početnike u poslovanju u 2020. godini, koji se sastoje od 6,9 miliona kredita i 2.9 miliona bespovratnih sredstava.Kako je saopšteno, odbijeno je osam zahteva za likvidnost, tri za podsticaj i  devet zahteva za Start up.

Svet

Španske arhitekte škartom iz kamenoloma uklapaju kuće u pejzaž

Arhitekte iz studija GRX Arquitectos u Španiji projektovale su kuću Calixto od betona oko kojeg je slagan škart iz kamenoloma, sa željom da postignu rustičan izgled i očuvaju pejzaž, prenosi sajt Gradnja.rs.Sledeći tu ideju projektanti su došli do jodnostavnog programa sa garažom koja je dobro povezana sa vrtom.On je predvđen za organizovanje zabava sa porodicom i prijateljima.Kuća koja je uređena minimalistički kroz velike transparentne delove fasade, gleda na okolni pejzaž i kroz njih propušta prirodnu svetlost u unutrašnjost.Projekat je zasnovan na logici obilaska kuće, kao arhitekture promenade, gde se ističe povezanost sa pejzažem i okolnim vrtom, pišu arhitekte za portal ArchDaily.Kada se prolazi kroz kuću, otvori povezuju unutrašnji prostor sa spoljnim pejzažem.Ideja arhitekata GRX Arquitectos bila je da se vrt ne doživljava kao nestambeni prostor, već kao posrednik ka okolnom pejzažu kroz novu topografiju.Nije bilo namere da se pejzaž ugrozi savremenim materijalima i oblicima.Shodno tome, struktura kuće napravljena je od betona, dok je oko nje slagan lokalni kamen.Na taj način je, kako se objašnjava, dobijen nesavršen izgled.Čitava fasada kuće izvedena je primenom kamena iz lokalnog kamenoloma, koji je zapravo škart u proizvodnji velikih ploča, pa se tako sirovina dodatno iskorišćava.Ipak, arhitekte su imale na umu da izgled kuće naprave u skladu sa standardima koji važe za 21. vek.Ogromne zastakljene površine dozvoljavaju prodor velike količine svetlosti, dok je aluminijumska stolarija u sjajnom kontrastu sa belim kamenom.U enterijeru preovladava bela i siva boja, debljina zidova je 60 centimetara, što doprinosi visokoj termičkoj izloaciji kuće tokom letnjih dana.U zimskom periodu stakleni delovi fasade omogućavaju prodor svetlosti tokom oštre zime.Izgled Calixto  kuće moguće je videti na sledećem linku.

Svet

Problemi u licenciranju slovenačke aplikacije za praćenje COVID-19

Kako bi se razvila aplikacija za praćenje širenja koronavirusa u Sloveniji, Ministarstvo zdravlja te zemlje zatražilo je od Ministarstva javne uprave da slovenska aplikacija bude bazirana na postojećem nemačkom modelu. Međutim kod nemačke aplikacije uočene su određene nedoslednosti u licenciranju otvorenog softvera nedugo nakon početka upotrebe, piše portal CMS Law Now.Iako je kod otvorenog softvera izvorni kod dostupan besplatno, što navodi neke programere do pogrešnog zaključka da ne postoji obaveza licenciranja, sam termin odnosi se na slobodu korišćenja, ali ne i slobodu od naknade za njegovu upotrebu.Kako bi se pravilno pokrile neophodne procedure za korišćenje otvorenog softvera u razvojnim projektima, treba identifikovati sve komponente softvera, a potom pregledati njihove ugovorne uslove, kako bi se osiguralo da nikakvi uslovi ne dovode do smetnji u dogovoru između vlade i razvojne stranke, kao i smetnju u samom korišćenju aplikacije.Ukoliko bude utvrđeno da se uslovi licence ne poklapaju sa vladinim dogovorom, najlakše rešenje bilo bi nalaženje tehničke alternative za taj softver.Nakon razvoja aplikacije mora se potvrditi da su obaveze license u skladu sa formalnim zahtevima, što zahteva pružanje potrebnih tekstova licence, kao i pružanje odgovarajućeg izvornog koda.Nasuprot tome, javna nabavka koju je Vlada Slovenije raspisala za nabavku softvera za aplikaciju koja bi pratila širenje COVID-19, nigde ne spominje ovaj tip licenciranja, piše CMS Law. "Postoji samo nekoliko mogućih objašnjenja za to. ILi Vlada Slovenije veruje da će programeri kreirati svoje rešenje bez Open Source licence, što bi moglo dovesti do obustave rada u slučaju neophodnih nadogradnji, ispravki ili drugih usluga, ili Vlada jednostavno veruje da će programer nastojati da samostalno ispunjavaju zahteve za licenciranje", navodi se u tekstu.Ukoliko razvojna stranka ne budu pokrili ove procedure moglo bi doći do privremene zabrane upotrebe aplikacije, kao i velikih dodatnih troškova za vladu.Proteklih godina kompanije usvajaju razne poslovne modele u pokušaju da se prihoduje od otvorenog softvera, od korišćenja spremnosti korisnika da kupe dodatne funkcije softvera pod komercijalnom licensom (takozvano dvostruko licensiranje), do prodaje dodatnih usluga.

Srbija

Koliko će novi moratorijum uvećati ratu kredita?

Novi moratorijum na otplatu mogao da se produži, pa bi korisnici kredita uz izvesnu mesečnu naknadu mogli da stopiraju još dve rate, piše Blic."Odluka o moratorijumu će početi da važi od 1. avgusta. Svi prateći detalji trebalo bi da budu usvojeni na vanrednom sastanku Izvršnog odbora centralne banke u ponedeljak", potvrđeno je tom dnevnom listu u centralnoj banci.Zamrzavanje kredita olakšalo bi situaciju mnogim dužnicima koji brinu o radnom mestu i manjoj rati kredita u narednim mesecima, prenosi portal Biznis i finasije.Ipak, kako se naglašava, svi koji su prihvatili prethodni moratorijum i novu olakšicu, moraće da računaju na ratu koja će biti i 700 dinara veća u odnosu na prosečnu ratu "pre korone", odnosno aprila meseca. To je zbog činjenice da banke i tokom moratorijuma obračunavaju redovnu kamatu i zatim je pripisuju dugu i ravnomerno raspoređuju na preostale rate.PRIMER 1: STAMBENI KREDITNa primer, ako je mesečna rata nekog stambenog kredita 300 evra i od toga kamata 150 evra, to znači da će banka tokom novog dvomesečnog moratorijuma obračunati redovnu kamatu od 300 evra. Taj iznos će nakon isteka moratorijuma podeliti podjednako na preostale rate.Ako je do kraja otplate preostalo još 10 godina (ili 120 meseci), mesečni trošak će biti veći za 2,5 evra ili oko 300 dinara.Napominje se da ako je prethodni moratorijum povećao ratu za oko 450 dinara, novi zastoj bi praktično početni mesečni iznos uvećao i za više od 700 dinara.To ujedno znači i da se kredit otplaćuje pet meseci duže.PRIMER 2: KEŠ KREDITAko se radi o keš kreditu od 500 hiljada dinara koji je u trećoj godini otplate (od ukupno sedam) i mesečna rata ovog kredita, sa kamatom od 9,82 odsto godišnje, sada iznosi 8.320 dinara, posle dva meseca novog moratorijuma rata će biti veća za nešto više od 200 dinara i iznosiće oko 8.500 dinara.Uz prethodni moratorijum i uvećanje rate od 310 dinara, znači da se u odnosu na mart ove godine banci mesečno plaća sumu veća za oko 500 dinara.U prvom krugu je moratorijum automatski odobravan svim korisnicima kredita, a oni koji su želeli da nastave sa redovnom otplatom zajma morali su da se jave svojoj banci.

Svet

Bivši potpredsednik Tesla Motorsa prelazi u hrvatske Rimac Automobile

Rimac Automobili imenovali su Krisa Porita, bivšeg glavnog inženjera Aston Martina, potpredsednika inženjerstva kompanije Tesla i i rukovodioca grupe za specijalne projekte u Eplu za glavnog tehnološkog direktora, navodi se u saopštenju kompanije.Tokom karijere duže od tri decenije, Porit je nadgledao razvoj sportskih i električnih vozila, a tokom svojih 16 godina u Aston Martinu bio je glavni inženjer za ograničenu proizvodnju hiperautomobila One-77 i V12 Vantage Zagato.Na poziciju potpredsednika inženjerstva u Tesli došao je 2013. godine, nakon čega je prešao u Epl gde je imao vodeću ulogu u grupi za specijalne projekte za razvoj novih proizvoda.„Kris se uklapa ovde. Delimo isti način razmišljanja, želimo da razvijamo automobile koji su zabavni i odličnog kvaliteta. Jedva čekam da vidimo šta ćemo moći da stvorimo zajedno.“, rekao je osnivač i izvršni direktor Rimac Automobila, Mate Rimac.Porit je rekao da je prilika da se pridruži kompaniji Rimac Automobili san svakog inženjera.

Svet

Uvođenje 5G mreže može da udvostuči potrošnju struje

Ako se 5G  rasporedi na isti način kao što je to bio slučaj sa 3G i 4G, mrežna portošnja će se drastično povećati, upozorava kompanija Erikson u izveštaju objavljenom u martu mesecu, prenosi Euractiv.Sa druge strane ukazuje se na odgovornost industrije telekomunikacija koja treba da razvije 5G bez dodatnog povećanja potrošnje energije."Neki provajderi su čak procenili da bi potrošnja energije mogla da se udvostruči kako bi se zadovoljili sve veći zahtevi u saobraćaju, uz poboljšanje postojeće mreže i uvođenje 5G. To nije održivo sa aspekta troškova i zaštite životne sedine", naglasio je Erik Ekuden iz Eriskona.Sa druge strane, dodaje da 5G mrežu odlikuju izvesni standardi u uštedi energije, pa je po tom pitanju ona sofisticiranija od prethodnih.To se, kako dodaje pre svega odnosi na sleep mode režim uređaja i efikasniji način prenošenja podataka, što dosta pomaže u racionalnoj potrošnji energije."Te prednosti i novi pristup u uvođenju mreže mogu da pomognu da se prenos podataka bude četiri puta veći bez većeg utroška energije", naglašava Ekuden.Direktor održivosti u Eriksonu Mats Pelbak Šarp podsetio da uvođenje svake nove mreže donosi značajno uvećanje potrošnje energije."To ne sme da se desi kada lansiramo 5G. Moramo da smanjimo potrošnju energije", naglasio je Pelbak Šarp.ŠTA KAŽE EVROPSKA UNIJAEvropska komisija nastojala je da ubrza razvoj 5G, omogućila je postavljanje njenih antena bez pojedinačnih dozvola, uz poštovanje propisa.Naglašava se i doprinos 5G novim uslugama u zdravstvu, energetici, saobraćaju i obrazovanju, smanjenju energetske potrošnje.Prilično optimistički zvuči i prognoza da će 5G mreža koristiti 90 odsto manje energije po jednom bitu od 4 G mreže.PREDLOZI KOMPANIJE ERIKSON"Prethodnim promenama često su se zadržavali postojeći mrežni sastavi uz dodavanje nove opreme, odnosno način izgradnje mreže mora da se promeni", naveo je Erik Pelbak Šarp iz Eriskona.On ukazuje da je ono što EU ističe kao značajne činjenice nije pravi put za uvođenje 5G.Važno je, kako naglašava, utvrditi gde se podaci najviše koriste, dimenziju opreme koja je neophodna na tim lokacijama i mesta gde su najveće dnevne varijacije u saobraćaju. Shodno tome inženjeri iz Eriskona navode četiri smrenice za izgradnju infrastrukture 5G mreže, koje treba slediti kako bi se uštede zaista postigle.1. Zamena postojeće mrežne aparature.2. Aktivirati softver za uštedu energije.3. Izbegavati glomazni hardver i sa tim u vezi uzeti u obzir potrebe određenog područja radi uštede energije.4. Koristiti veštačku inteligenciju za upravljanje infrastrukturom."Sa druge strane, ako je tehnologija za 5G izgrađena na isti način kao dosadašnja tehnologija, utrošak energije značajno će porasti", upozorio je.Euractiv navodi i da se veće brzine u prenošenju podataka kod 5G mreže oćekuju za pet godina, kada će ta mreža raditi na većim frekvencijama.

Srbija

Er Srbija odlaže određene letove

Er Srbija će određen broj letova odložiti, a letovi do tri destinacije iz njene mreže biće privremeno obustavljeni na duži period, navodi se u saopštenju aviokompanije. Ponovno uvođenje zabrana i ogr...

Svet

Nakon pada prihoda od oglasa, Tviter razmatra uvođenje pretplate

Nakon osetnog pada prihoda od oglasa u drugom kvartalu, Tviter je nagovestio svojim investitorima da razmatra o alternativnim načinima zarade, od kojih jedan može biti opcija pretplate, prenosi portal TechCrunch.Tehnološki gigant objavio je prihod od oglasa u iznosu od 562 miliona dolara, što je pad za gotovo četvrtinu (23%) u odnosu na isti period prethodne godine.Kako kažu iz Tvitera, pandemija i građanski nemiri naterali su mnoge oglašivače da pauziraju svoje oglasne kampanje što je znatno doprinelo padu prihoda.Najveće tržište kompanije, Sjedinjene Američke Države, zabeležilo je pad od 25 odsto u oglašivačkom sektoru.Izvršni direktor Tvitera Džek Dorsi rekao je investitorima da će verovatno ove godine pokrenuti „testove za pretplatu“, mada je napomenuo da će standardi za naplatu pojedinih delova servisa biti jako visoki.„Želimo da svaki novi model zarade bude komplementaran našem oglašivačkom poslu“, rekao je Dorsi.Ranije ovog meseca, glasine su planule o plaćenoj opciji za Tviter nakon što je kompanija otvorila poziciju usredsređenu na izgradnju platforme za pretplatu kodnog naziva "Gryphon."Akcije Tvitera su u to vreme porasle, signalizirajući apetit investitora da kompanija pronađe novi način zarade.Vrednost akcije Tvitera skočila je za 4 odsto nakon rezultata zarade.Prošlonedeljni bezbednosni propust koji je doveo do hakovanja Tviter profila velikih kompanija i pojedinaca takođe je negativno uticao na javnu sliku kompanije.Tviter je u subotu saopštio da su počinioci "manipulisali malim brojem zaposlenih i koristili njihove poverljive podatke" za pristup hakovanim nalozima.