Svet

Svet

Tel Aviv postao najskuplji grad na svetu

Izraelski grad Tel Aviv postao je najskuplji grad na svetu što se tiče osnovnih životnih troškova i po tim parametrima pretekao Hong Kong, Pariz i Cirih, piše The Economist. Razlog je kako se navodi jačanje izraelske nacionalne valute šekel u odnosu na dolar, kao i poskupljenje transporta i namirnica.Tel Aviv je rangiran kao najskuplji grad na svetu za život zahvaljujući brzom rastu inflacije koja je podigla cene čitavog niza dobara i usluga širom sveta zbog pandemije koronavirusa, a na listi najskupljih gradova prema rang listi magazina The Economist.Francuska prestonica je druga među Top 10 najskupljih gradova, zajedno sa Singapurom, dok su Cirih i Hong Kong četvrti i peti na rang listi, Njujork šesti, Ženeva sedma, zatim slede Kopenhagen, Los Anđeles i Osaka. London je na 17. mestu, Sidnej 14, a Melburn 16.Prema ostalim parametrima koji se rangiraju na drugim listama Tel Aviv je bio drugi grad na svetu po najskupljim cenama alkoholnih pića i prevoza, peti što se tiče lične nege i šesti sa najskupljim uslugama za rekreaciju. Zauzeo je trećinu svih deset glavnih kategorija u oblasti potrošnje koje analizira The Economist.Ovo je lista deset najskupljih svetskih gradova za životAšhabad najskuplje mesto za strance, Beograd stoji znatno bolje MANJA PONUDA DIKTIRA POSKUPLJENJECene energije i hrane u nekim zemljama porasle su kakos e navodi zbog ograničene trgovine, nedostatka radne snage i takozvanim "uskim grlima" u lancu snabdevanja. Istraživanje je pokazalo da je cena  bezolovnog benzina porasla za 21%.Podaci o 50.000 roba i usluga u 173 grada koji su rangirani, tokom avgusta i septembra. Cene su u proseku porasle za 3,5%, mereno u lokalnoim valutama. To je kako se dodaje najveća stopa inflacije koja je zabeležena u poslednjih pet godina.Ove godine na rang listi Ekonomista našlo se četrdeset novih gradova. Glavni grad Škotske Edinburg bio je na 27. mestu u rangu sa gradovima poput Oklanda i Mineapolisa. Još dva nova grada, Štutgart i San Dijego ušla su u 50 gradova.Rim je zabeležio najveći pad na listi najskupljih gradova, za 16 mesta na 48, uz nagli pad cena namirnica i odeće. Bangkok i Lima imali su značajan pad u svim kategorijama.Teheran je skočio za 50 mesta na 29. zbog nestašica robe i poskupljenjem uvozne robe, nakon novih američkih sankcija. Taj grad zajedno sa Taj grad zajedno sa Karakasom, Damaskom i Buenos Ajresom beleži najveću stopu inflacije.Damask je rangiran kao najjeftiniji grad na svetu, što se tiče troškova života, a nakon njega su Tripoli u Libiji i Taškent, glavni grad Uzbekistana.Nikad više novca na tržištu nepokrenosti, kvadrat u Beogradu na vodi 9.700 evraOvo je 10 najmiroljubivijih zemalja na svetu, a evo kako se kotira naš region

Svet

Mocart kugle pojela korona

Pad broja turista i raznih proslava, naglo je opala tražnja za Mocartovim kuglama, prenosi Russia Today. Kopmanija Salzburg Schokolade koja ih proizvodi zbog toga je podnela zahtev za stečaj.Stečaj je pokrenut u Okružnom sudu u Salcburgu u utorak , a menadžment kompanije izrazio je nadu da će uspeti da prebrodi taj težak period.Prodavnice u Beču i Salcburgu bile su zatvorene nedeljama tokom pandemije. Proizvođač slatkiša nije isplatio novembarske plate svojim zaposlenima niti naknade za božićne praznike.Istorija Salzburg Schokolade datira iz 19. veka, odnosno 1897. godine kada je osnovana pod imenom Rajsigl. Šezdeset godina kasnije preselila je svoju proizvodnju u mesto Grodig.Pad prodaje slatkiša od prošle godine nije mogao biti nadoknađen u ovoj godini, uprkos novim izvoznim poduhvatima kompanije.Muzej, a da ga pojedeš (VIDEO)Deset zanimljivih činjenica o čokoladiVučićeva gorka čokolada: Švajcarcima 12 miliona evra subvencija

Svet

Milijardu dolara za održive projekte

MOL će potrošiti milijardu američkih dolara na nove, niskougljenične i održive projekte, kako bi postao ključni igrač u CEE u cirkularnoj ekonomiji i kako bi se približio svom cilju ka nultoj emisiji CO2 do 2050. godineMOL Grupa je ove godine, u vrlo neizvesnom pandemijskom poslovnom ambijentu, ostvarila najbolje kvartalne rezultate u istoriji. Kakav je doprinos srpskog tržišta finansijskim pokazateljima?MOL Serbia je značajno tržište za MOL, a naše učešće u finansijskim pokazateljima to i dokazuje. Rezultati MOL Serbia na kraju prošle godine, kao i naš plasman na Biznis Top 150 listi – 19. po prihodu, 52. po dobiti, pokazali su da smo uspeli da se izborimo sa svim izazovima koje je pandemija donela. Istim tempom nastavili smo i ove godine. Otvaranje zemalja i popuštanje mera doprineli su povećanom broju putovanja, što se svakako odrazilo i na naše rezultate. Osim MOL EVO goriva, kafa i hot dog su naši najprodavaniji artikli.MOL Grupa je usvojila ažuriranu Strategiju 2030+ „Shape Tommorow“ koja akcenat stavlja na održivi razvoj. Šta su glavni ciljevi, kako planirate da dostignete karbonsku neutralnost?Jedan od temelja Strategije MOL Grupe 2030+ je da igra ključnu ulogu u oblikovanju cirkularne ekonomije koja je bazi- rana na niskoj emisiji ugljenika. U narednih pet godina, MOL će potrošiti milijardu američkih dolara na nove, niskouglje- nične i održive projekte, kako bi postao ključni igrač u CEE u cirkularnoj ekonomiji i kako bi se približio svom cilju ka nultoj emisiji CO2 do 2050. godine. MOL je početkom ove godine napravio iskorak u lancu vrednosti i od korisnika biogoriva postao proizvođač, realizacijom investicije u Rafineriju Dunav. Kao deo MOL Grupe, MOL Serbia poštuje i promoviše sve propise koji se odnose na zaštitu životne sredine. Radujemo se novim propi- sima o biogorivima na našem tržištu, koji će Srbiju dodatno dovesti na put ekološki prihvatljivijeg okruženja i uskladiti zakonodavstvo sa standardima EU.MOL ima za cilj da pomogne ljudima u pokretu, bez obzira na to koji način transporta ili goriva kupac koristi. U budućnosti će to značiti prodaju kilometara umesto litara: proširićemo portfolio alternativnih goriva i kompleksne usluge mobilnosti.Ove godine ste nastavili sa prošlogodišnjom strategijom proširenja maloprodaje i otvaranja novih servisnih stanica u Srbiji. Kakvi su vam dalji planovi za ovo tržište i kako se to uklapa u „Shape Tommorow“ strategiju?Za nas u Srbiji najvažnije smernice stra- tegije „Shape Tomorrow“ odnose se na proširenje maloprodajne mreže i transformaciju naših stanica u prodajna mesta sa kvalitetnim MOL EVO gorivima, različitim uslugama, robom široke potrošnje i gastro ponudom Fresh Cornera, tako da naše poslovanje u budućnosti neće zavi- siti isključivo od prodaje fosilnih goriva. Nastavljamo sa rekonstrukcijom stanica u cilju pružanja najboljeg iskustva kupci- ma i sa željom da MOL servisne stanice budu mesta na kojima će se kupci osećati prijatno. Nama su kupci u fokusu, a cilj nam je da im ponudimo više od točenja goriva mesto na kome mogu da obave osnovnu kupovinu, popiju šoljicu dobre Fresh Corner kafe ili ručaju dok su na putu. Poslednjih godina MOL je posvećen razvoju EV infrastrukture i pozitivno utiče na usvajanje EV u CIE. U Srbiji radimo kontinuirano na projektu uvođenja elektropunjača i nadamo se da ćemo biti u prilici da kupcima u narednom periodu ponudimo i ovaj vid energije.Srbija predstavlja značajno tržište i, u skladu sa tim, neprestano i proaktivno tražimo mogućnosti za dalji rast i razvoj kompanije. Širenje mreže servisnih stanica i unapređenje postojećih ostaje je- dan od prioriteta na srpskom tržištu.

Svet

Evrozonu očekuje inflacija od 4,9 odsto u novembru

U evozoni će, kako se očekuje, godišnja inflacija u novembru iznositi 4,9 odsto, što je rast u odnosu na oktobar kada je iznosila 4,1 odsto, pokazala je fleš procena Eurostata. Najveći godišnji porast cena se očekuje u energetskom sektoru , 27 odsto, u  odnosu na oktobar kada je rast iznosio 23,7 odsto.Tabaković o inflaciji: Jeste bura, ali nije uragan Slede cene usluga sa rastom od 2,7 odsto, u odnosu na 2,1 odsto u oktobru. Cene neenergetskih industrijskih dobara porašće 2,4 odsto (u oktobru je rast iznosio 2 odsto). Cene duvana, hrane i alkohola porašće 2,2 odsto u poređenju sa oktobrom kada je rast iznosio 2,1 odsto. Inflacija u evrozoni tri odsto

Svet

Uber najavio nova ulaganja u Hrvatskoj

Nakon pandemijskih restrikcija koje su primenjene prošle godine, platforma Uber planira da nastavi sa ulaganjima i širenjem svog poslovanja u Hrvatskoj, prenosi SEEbiz. U Uberu se nadaju da će naredna godina biti povoljnija, kao i da će se ljudi uskoro vratiti uobičajenim aktivnostima."U Hrvatskoj primećujemo znakove oporavka, što je krenulo sa povratkom velikog broja turista i vraćanjem na pretpandemijske nivoe poslovanja. To je omogućilo da naši vozači i partneri stanu na noge n", kaže Country menadžer Ubera za Hrvatsku Morena Šimatić.Ona dodaje da je potražnja na nivou pre pandemije, ali se kao i u ostalim evropskim zemljama ne oporavlja brzo, pa se duže čeka na uslugu, a skuplje su i njihove cene. U Hrvatskoj Uber posluje u Zagrebu, Dubrovniku, Splitu, Rijeci, Zadru, Osijeku i Puli, a cilj je da se proširi broj tih lokacija.Uber otpustio 3.500 zaposlenih preko Zoom-aBugari zabranili “ruski Uber”Uber odustao od razvoja autonomnih vozila Komentarišući nezadovoljstvo uslovima i pravima koje je protestom iskazao deo Uberovih vozača, ona ističe da platforma poštuje njihovo pravo, kao i da prati rasprave o novom Zakonu o radu, nadajući se povoljnijim rešenjima za poslovanje unutar digitalne ekonomije.Uber, platforma za prevoz putnika i dostavu robe, dostupan je u 10 hiljada gradova u preko 70 zemalja i ima oko 101 milion aktivnih korisnika sovje platforme, kao i oko. 3,5 miliona vozača i dostavljača.Uber nije dostupan u Srbiji, ali posluje kompanija Cargo koja se bavi sličnim delatnostima.

Svet

Vlasnik kragujevačkog Fijata sklopio sporazum sa dobavljačem litijuma

Kompanija Stelantis (Stellantis) u okviru koje posluje Fijatova fabrika u Kragujevcu i australijska kompanija Vulcan Energy Resources Limited sklopile su sporazum o snabdevanju litijum-hidroksidom koji će se koristiti za proizvodnju automobilskih baterija u Evropi, prenosi Breakingthe news. Prve isporuke planirane su za 2026. godinu.Prema petogodišnjem sporazumu, Vulcan Energy će obezbediti Stellantisu 81.000 tona i maksimalno 99.000 tona litijum-hidroksida. Dogovor je deo napora da se doprinese panevropskom projektu Zero Carbon Lithium prema kome bi preko 70% Stellantisovih vozila na tržištu u Evropi i 40% vozila u Sjedinjenim Državama bilo sa niskom emisijom CO2 do 2030. godine.Stelantis je nedavno izjavio da namerava da proizvodi dva miliona električnih vozila godišnje.Spajaju se Fijat i PežoŠta sve znamo o projektu za iskopavanje litijuma u dolini Jadra? Italijanski Fijat i francuski Pežo spojili su se sredinom januara u zajedničku kompaniju pod nazivom "Stelantis", nakon što je regulatorno antimonopolsko telo Evropske unije odobrilo integraciju dva proizvođača automobila.Tada je najavljeno da će nova kompanija Stelantis, što u prevodu znači "obasjan zvezdama" imati tržišnu vrednost od oko 50 milijardi evra, a zvanično će početi da radi do kraja prvog kvartala sledeće godine.Najavljeno je i da će okviru nove kompanije poslovati i kragujevački Fijat. Zajednička kompanija, sa projektovanom proizvodnjom od oko 8,7 miliona vozila godišnje, postaće, po obimu proizvodnje, četvrti proizvođač automobila na svetu, iza Folksvagena, Tojote i grupacije Reno–Nisan–Micubiši, a ispred Dženeral motorsa, Forda i drugih svetskih automobilskih kompanija.Stelantis prema ranijim najavama obuhvata brendove Abart, Alfa Romeo, Fijat, Krajsler, Džip, Lančija, Maserati, Pežo, Sitroen, Opel i druge.Budući da je fabrika u Kragujevcu jedna od najsavremenijih u FCA grupaciji u kojoj je veći deo proizvodnje digitalizovan, očekuje se će u zajedničkoj kompaniji brže doći do novog modela.U Srbiji su trenutno u toku brojni protesti zbog istraživanja litijuma, kao i zbog namere rudarske kompanije Rio Tinto da iskopava taj mineral u dolini reke Jadar.

Svet

Onlajn prodaja u SAD za „Crnoi petak“ opala prvi put u istoriji

Onlajn prodaja tokom Crnog petka je opala, što je prvi put da je potrošnja niža u odnosu na prethodnu godinu, navedeno je u izveštaju Adobe Analytics-a. Kupci su online navodno potrošili ukupno 8,9 milijardi dolara ove godine, što je malo manje u odnosu na 9 milijardi dolara koliko je potrošeno 2020. godine.  Trend pada mogao je biti uzrokovan porastom rane potrošnje, budući da su neke prodavnice počele sa rasprodajama i promocijama već u oktobru.„Prvi put ikada, Crni petak je doživeo preokret trenda rasta u odnosu na prethodne godine“, rekao je za The Verge vodeći analitičar u Adobe Digital Insights, Vivek Pandija i dodao da potrošači strateški kupuju poklone mnogo ranije u sezoni kao i da su fleksibilni, kako bi bili sigurni da dobijaju najbolje ponude.Iako je rana prodaja bila glavni uzrok pada, problemi u globalnom lancu snabdevanja mogu biti značajan faktor. Prema Adobeovom izveštaju, obaveštenja o nedostatku zaliha su porasle za 124 odsto od januara 2020. godine, što otežava kupcima da dobiju proizvode koje žele. U izveštaju se navodi da su uređaji i elektronika najviše pogođeni ovim problemom, a trenutni nedostatak čipova sigurno ima veze sa tim.Među najpopularnijim tehnološkim proizvodima tokom Crnog petka bili su Nintendo Svič i Meta Kvest 2 (ranije Oculus). Do sada su kupci potrošili preko 3 milijarde dolara za 19 dana tokom ove praznične sezone dok je prošle godine, otprilike u ovo vreme, potrošnja premašila 3 milijarde dolara za svega pet dana.

Svet

Svaki stanovnik planete u proseku dužan 37.500 dolara

Ukupni globalni dug predstavlja i iznosi, pokazuju podaci za drugi kvartal tekuće godine. Ove brojke predstavljaju poboljšanje u odnosu na prvi kvartal, kada je globalni dug bio 362 odsto BDP-a. To bi značilo da je svaki stanovnik planete u proseku dužan 37.500 dolara. Ukupni nivo duga, koji čine državni, dug domaćinstava i korporativne i bankarske dugove porastao je za 4.800 milijardi dolara do kraja juna, i veći deo ovog duga predstavlja državni ili nacionalni dug. To je neto akumulacija budžetskog deficita vlade, odnosno ukupan iznos koji vlada duguje poveriocima.Na prvom mestu po pitanju nacionalnog duga u odnosu na BDP te zemlje, nalazi se Japan sa čak 235 odsto duga, dok je u pitanju SAD nešto manje od 134 odsto BDP-a zemlje, i samim tim njihov dug je održiviji. Gledajući cifre, javni dug Japana iznosi više od 13.000 milijardi dolara, a Sjedinjenih Država skoro 29.000 milijardi dolara.Srbija ima ustaljenu praksu zaduživanja jer njen nacionalni iznosi skoro 59 odsto BDP-a, a prema oceni portala VisualCapitalist to je svaka država čiji dug premašuje 50 odsto BDP-a. U regionu, u tu grupu ne spada samo Bosna i Hercegovina sa dugom koji je prošle godine iznosio 7,28 milijardi dolara ili 36,72 odsto BDP-a.  Dok je dug Hrvatske, koja je članica Evropske Unije, 47,5 milijardi dolara to jest 73,2 odsto BDP-a.Gledajući zemlje Južne Evrope, grčki dug iznosi oko 300.000 milijardi dolara, i predstavlja 353 procenta globalnog BDP-a. Dok dug Italije premašuje 3.000 milijarde dolara i prestavlja 135 odsto BDP-a ove zemlje, pokazuju podaci MMF-a, a prenosi Biznis.rs.Gledajući zapadnu Evropu, Francuska je pre pandemije dugovoala 2.900 milijardi dolara (98 odsto BDP-a), dok Nemačka sada duguje više od 4.300 milijardi dolara. Trenutni dug najveće ekonomije sveta iznosi oko 72,5 odsto BDP-a, a prema stručnim prognozama, mogao bi da bude manji od 70 odsto.Dok je dug Kine porastao sa 41,5 odsto, koliki je bio 2014. godine, na 54,4 bruto domaćeg proizvoda. Druga ekonomija sveta je uoči pandemije je dugovala skoro 9.000 milijardi dolara.Sa druge strane, Rusija je deveta na listi najmanje zaduženih zemalja sveta i njen nacionalni je oko 19 odsto BDP-a.Stručnjaci nisu sasvim saglasni u proceni rizika od prekomernog zaduživanja. Neki veruju da to neminovno mora dovesti do povećanja kamata i troškova zaduživanja, što umanjuje ekonomski rast i ulaganja u javni sektor.Međutim, ovogodišnji izveštaj RBC Wealth Management navodi da su troškovi servisiranja američkog duga smanjeni 2020. godine zahvaljujući niskim kamatama. Pitanje je samo koliko dugo će niske, takozvane nulte kamatne stope, ostati održive, pre svega zbog inflacije.

Svet

Američkim kompanijama preti ruska cenzura

Ruski državni regulator za telekomunikacije Roskomnadzor pozvao je 13 stranih, uglavnom američkih kompanija da osniju svoje zvanične kancelarije u Rusiji do 2022. godine, preneo je Rojters. Među njima su  kompanij poput Apple, Google, Meta (Facebook), Telegram, TikTok i Twitter.Zahtev je u vezi sa odredbama novog zakona koji je stupio na snagu početkom jula i koji zahteva lokalne kancelarije za "internet kompanije" sa preko 500.000 korisnika na dnevnom nivou.Međutim, neke od kompanija već imaju kancelarije i nejasno je šta predstavlja zvanično prisustvo. Oni za koje se smatra da krše zakon mogu da budu podvrgnuti potpunim zabranama ili ograničenjima oglašavanja, prikupljanja podataka i novčanih transakcija.Ocenjuje se kako postoji zabrinutost u vezi sa tim da bi Rusija mogla da iskoristi taj zakon i ostvari veću kontrolu nad tim kompanijama i njihovim sadržajem.Rusija uskoro oporezuje rudarenje kriptovaluta?Rusija upozorava da će "morati da reaguje" ako se BiH pridruži NATO-u Rusija se sukobila sa Eplom više puta, uključujući novčanu kaznu zbog navodne zloupotrebe dominacije u App Store. Nedavno usvojeni zakon mogao bi regulatornim organima mogao dati mnogo više uticaja.Ovaj potez bi takođe mogao da pomogne Rusiji da izvrši pritisak na kompanije i da one cenzurišu sadržaj koji vlada smatra neprihvatljivim, kao što su objave na društvenim mrežama koje podržavaju političku opoziciju, odnosno Putinove protivnike.Rusija je značajno tržište koje neke kompanije ne bi smele da izgube.  Neke od njih možda će morati da donose neprijatne odluke po svoje poslovanje bez obzira na konačan ishod.

Svet

Severna Makedonija raspisala konkurs za dodelu 5G frekvencija

Agencija za elektronske komunikacije (AEC) Severne Makedonije raspisala je javni konkurs za dodelu frekvencija za petu generaciju (5G) mobilnih mreža.Rok za dostavu ponuda je 35 dana, a javno otvaranje ponuda zakazano je za 5. januar. Odluka o odabiru ponuditelja koji će sudjelovati u predviđenom postupku javnog nadmetanja biće donesena u roku od sedam dana od dana javnog otvaranja ponuda.Ponuđači će su u obavezio da daju pisanu izjavu da će početi koristiti radiofrekvencije navedene u odobrenjima za korištenje radijskih frekvencija u roku od devet mjeseci od dana pravosnažnosti odobrenja.Ove godine rekordna ulaganja u 5G mrežuBrže do 5G i novih tehnologija uslov da budemo Sicilijumska dolina Zapadnog Balkana Odobrenja za korištenje mobilnih radio frekvencija (AEK, A1, A2, A3, B1, B2 i B3) izdaju se na period od 15 godina. Odobrenja za upotrebu fiksnih  frekvencija (B41, B44, B45 i B46) izdaju se na period od šest godina.Odobrenja važe od dana izdavanja odobrenja i sa pravom produženja u skladu sa makedonskim Zakonom o elektronskim komunikacijama.Prvu probnu 5G baznu stanicu u Srbiji pustila je kompanija Telenor i ona se nalazi u Naučno-tehnološkom parku u Beogradu. Ipak, među stručnjacima vlada i mišljenje da se sa uvođenjem 5G u Srbiji kasni.5G mreža stigla u komšilukŠta će mi 5G mreža kada 4G zadovoljava sve moje potrebe?

Svet

Socijalni klimatski fond EU, korist ili šteta u zelenoj traniziciji?

Evropska komisija je predložila osnivanje „fonda za socijalnu klimu“ kojim bi se potpomoglo da najugroženija domaćinstva budu uključena u zelenu tranziciju. Ovaj predlog nije naišao na pozitivne reakcije kod istraživača i članova Evropskog parlamenta.Fond je kritikovan zbog toga što ne bi ispunio ono što je potrebno za podršku najsiromašnijim evropskim domaćinstvima. Očekuje se da će novac doći iz odvojenog predloga za uvođenje tržišta ugljenika za drumski transport i zgrade, za koje kritičari kažu da rizikuje da podstakne energetsko siromaštvo.Prema istraživačkom centru “Jackues Delors”, druga šema trgovine emisijama goriva(ETS) za transport i grejanje rizikuje da pogorša društvene izazove povezane sa energetskom tranzicijom.Veći računi za energiju prouzrokovani cenom ugljenika mogli bi imati značajne društvene posledice za evropske porodice u zamenu za samo ograničene koristi od dekarbonizacije, upozorava istraživački centar u radu istraživača Kamil Defard.Prema njenim rečima Fond neće biti dovoljan da ublaži negativne efekte ETS, što može dovesti do društvenih nemira. Smatra da bi ovaj predlog trebao da bude “zakopan”.Evropska komisija bi trebalo da odvoji Fond od drugog ETS-a i da za finansiranje Fonda treba da se korist dodatni prihodi provobitnog ETS koji su bili daleko veći od očekivanog ove godine, rekla je Defard u razgovoru za EURACTIV.Slične kritike stigle su i iz zemalja EU, poput Poljske, čije je protivljenje toj ideji samo ojačalo otkako je kriza cena energije pogodila evropske potrošače u jesen.Stvaranje posebnog ETS-a za transport i grejanje za zgrade „moglo bi dovesti do daljeg značajnog povećanja cena energije, posebno u zemljama u kojima se veliki procenat domaćinstava oslanja na kotlove na ugalj“, upozorio je poljski ministar klime i životne sredine Adam Giburže-Četvertinjski .Evropska komisija je jasno stavila do znanja da će fond za socijalnu klimu ostati povezan sa ETS-om.„Kroz novi socijalni klimatski fond, Komisija će obezbediti 72,2 milijarde evra u tekućim cenama za period 2025-2032 u budžetu EU, koristeći u principu odsto dodatnih prihoda od proširenja ETS-a. Predlog je da se ovo kombinuje sa nacionalnim doprinosima od najmanje 50%. To bi omogućilo Fondu da mobiliše 144,4 milijarde evra za socijalno pravednu tranziciju“, objasnili su Komisije.Ali količina novca na raspolaganju je takođe predmet kritike. Čak i izostavljajući kontroverznu vezu sa drugim ETS, fond za socijalnu klimu će doći prekasno i neće obezbediti dovoljno novca za okončanje energetskog siromaštva u Evropi, smatra Kornelija Ernst, nemačka poslanica u Evropskom parlamentu za levicu.Ernest navodi da 72 milijarde za Fond koje bi trebale da budu raspoređene tokom sedam godina počevši od 2025 godine, predstavljaju konzervativan potez. Dodaje da im(Evropi) treba raniji očetak i da novac nije dovoljan.

Svet

Kinezi izgradili najveći vetropark u Hrvatskoj

Kineska kompanija Norinco završila je izgradnju vetroparka Senj, trenutno najjače vetroelektrane u Hrvatskoj, preneo je portal Nacional.hr. Reč je drugoj najvećoj kineskoj investiciji u toj zemlji, nakon izgradnje mosta na poluostrvu Pelješac. Vetroelektrana Senj instalisane snage 156 megavata (MW) nalazi se na obali Jadranskog mora. Investicija u elektranu prvo je procenjena na 180 miliona, ali je na kraju dostigla 230 miliona evra.Vetroturbine su postavljene u vetrovitom području iznad Senja, grada poznatog po buri i velikoj snazi vetra u širem području.  Puštanju u prbni rad prisustvovao je i bivši predsednik Hrvatske, Stjepan Mesić, poznati promoter hrvatskog izvoza u Kinu.Izgradnja Vetroelektrane Senj koja ima 39 vetroturbina počela je pre tri godine. Prve četiri turbine su puštene u probni rad, dok će ostale biti puštane u probni rad u narednih šest meseci.Srbija planira dve nove velike hidroelektrane, Đerdap 3 i BistricuKompanija iz Osla investira u vetroparkove u Srbiji Vetropark se prostire na 65 kvadratnih kilometara. Pored vetroturbina projekat obuhvata i pomoćnu opremu, prateće stubove, novu buster stanicu, izgradnju i rekonstrukciju dalekovoda.Procenjena godišnja proizvodnja vetroparka je oko 538 GWh. Kako prenosi Nacional, Norinco je zainteresovan i za gradnju solarnih elektrana u blizini Zadra, koji je južno od Senja, na nekih 120 kilometara.Do završetka vetroparka Senj, najveća elektrana za proizvodnju energije iz vetra bio je Korlat, snage 58 MW. Inače, vetroelektrana Krš-Pađene, sange 142 MW, je u probnom radu.Prva najveća kineska investicija u Hrvatskoj, most koji spaja teritoriju Hrvatske sa ostrvom Pelješac i obilaženje bosanskog obezbeđuje nesmetan, koštala je više od 500 miliona evra.

Svet

Poznati kozmetički brend gasi društvene mreže

Kozmetički brend Laš kozmetiks(Lush Cosmetics) najavio je da će u petak 26 novembra deaktivirati svoje naloge na Fejsbuku, Instagramu, TikToku i Snepčetu kako bi skrenuli pažnju na to kako te platforme utiču negativno na mentalno zdravlje ljudi.Kompanija je najavila da će ostati van tih kanala društvenih medija širom sveta sve dok platforme ne obezbede bezbednije okruženje za svoje korisnike.Brend koji favorizuju milenijalci i generacija Z ostaće bez oko 660 hiljada pratilaca na Instagramu i više od milion pratilaca na Fejsbuku, dok će ostati aktivan na Jutjubu i Tviteru.Ovo nije prvi pokušaj Laša da napusti društvene mreže. Kompanija je napravila sličan potez sa svojim nalozima u Velikoj Britaniji 2019. godine rekavši da su „umorni od borbe sa algoritmima“ i žele da budu direktno u kontaktu sa svojim klijentima.Međutim, najnoviji napor se dešava u vreme kada su kompanije koje su vlasnici društvenih medija pod još intenzivnijim nadzorom o tome kako njihove platforme mogu doprineti problemima mentalnog i fizičkog zdravlja, posebno među mlađim generacijama, prenosi CNN.Kompanija je poznata po društveno-odgovornom aktivnostima, pored toga što ne testira svoje proizvode na životinjama (Cruelty free), učestvovala je ekološkim i društvene akcijama, kao što su Black Lives Matter ili ekološka održivost i borba protiv seče šuma. 

Svet

EU ograničava onlajn oglašavanje političara

EU želi da natera one poput Fejsbuka i Gugla da otkriju kako ciljaju ljude političkim oglašavanjem, dok pokušava da osvetli mračni svet onlajn kampanja.Nacrt novog zakona, u koji je uvideo Fajnenšel tajms, sugeriše da tehnološke kompanije treba da obelodane broj ljudi na koje cilja politička reklama, koliko dugo oglas traje i metode koje koriste da izaberu ko će ga videti.U dokumentu se upozorava da je način na koji su velike internet kompanije koristile podatke ljudi da ih ciljaju političkim oglasima imao „negativne efekte“ na „njihovu slobodu mišljenja i informisanja, da donose političke odluke i koriste svoja glasačka prava“.Fejsbuk je u SAD zaradio skoro 3 milijarde dolara od maja 2018. od reklama o društvenim pitanjima, izborima ili politici, dok je Gugl zaradio 810 miliona dolara.Iako je političko oglašavanje samo mali deo ukupnih prihoda dve kompanije, bilo je više pritužbi da trenutni sistem dozvoljava političkim partijama da ciljaju birače bez ikakve transparentnosti.Vera Jourova, potpredsednica Evropske komisije za vrednosti i transparentnost, ovog meseca je rekla publici u Lisabonu da je digitalno oglašavanje u političke svrhe „nekontrolisana trka prljavih i neprozirnih metoda“."Moramo da pritisnemo dugme 'uspori', jer je naša demokratija previše dragocena", rekla je ona. „Pravo da se govori ne znači pravo da se dođe.Pravila će naterati političke stranke da označavaju svoje oglase i primorati kompanije koje rade na takozvanim reklamnim poslovima da jasno identifikuju koja politička partija finansira reklamu.Očekuje se da će uredba stupiti na snagu pre kraja sadašnjeg Evropskog parlamenta 2024. Pooštrena pravila će takođe primorati korisnike na Tviteru da identifikuju svakoga ko sponzoriše njihove objave.Kompanije koje krše pravila suočavaju se sa kaznom do 5 odsto prometa u skladu sa pravilima privatnosti koja važe u bloku, kaže se u nacrtu predloga. Izvršenje će biti predato nacionalnim vlastima.Kada se nacrt zakona objavi, o tekstu će se raspravljati između država članica, parlamenta i komisije u „trijalog“ diskusiji.Zabrana načina na koji velike onlajn platforme tretiraju političko oglašavanje deo je šireg pokreta u Briselu koji se bavi moći Big Tech-a.Gugl i Fejsbuk nisu odmah odgovorili na zahtev za komentar.

Svet

Gasprom će obezbediti trećinu svetske gasne potrošnje

Ruski holding Gasprom saopštio je da je povećao proizvodnju prirodnog gasa za 15,2% za 58,8 milijardi kubnih metara tokom deset i po meseci ove godine u odnosu na isti period 2020. To će, kako se napominje, podmiriti više od trećine potrošnje gasa u svetu."Više od trećine svetskog postupnog rasta potrošnje gasa biće pokriveno Gaspromovim povećanjem proizvodnje. Kompanija ne samo da podupire pouzdano poslovanje ruskog sektora goriva i energije, već daje i značajan doprinos razvoju globalnog energetskog tržišta", dodaje se u saopštenju.Gasprom napominje da je potrošnja gasa u svetu u porastu. Prema preliminarnim podacima, potrošnja prirodnog gasa u svetu će porasti za 150 milijardi kubnih metara na ukupno 4,2 biliona kubnih metara. Najveći rast tražnje beleži se na glavnim Gaspromovim tržištima, u Rusiji, Kini i Evropi.Gasprom je saopštio da ne planira proizvodnju gasa iz škriljaca koja, kako ističe, negativno utiče na životnu sredinu. Kompanija dodaje da raspolaže dokazanim rezervama gasa na konvencionalnim nalazištima.U Gaspromu smatraju da će gas iz škriljaca steći status 'kontaminiranog' izvora energije, jer će ekološke agende sve više dobijati na značaju. Gas iz šljriljaca proizvodi se korišćenjem metode hidrauličkog lomljenja stena.LETNJE PRIPREME ZA ZIMU: KOLIKO KOŠTA INSTALACIJA GREJANJA NA GAS?Skočila cena gasa u Evropi

Svet

Zamena polovine javne rasvete u Zagrebu koštaće 42 miliona evra

U Zagrebu se sprovodi rekonstrukcija oko 40 odsto javne rasvete. Rekonstrukcija se sprovodi po modelu javno-privatnog partnerstva u okviru projekta vrednog 318 miliona kuna (42 miliona evra) i predstavlja deo strategije da glavni grad Hrvatske postane pametan grad.Ovim projektom Zagreb želi da želi da poveća energetsku efikasnost sistema, smanji negativan uticaj na klimu, kao i da se pripremi da postane pametan grad (smart city, eng.), navela je Regionalna energetska agencija sjeverozapadne Hrvatske – REGEA, koja je pripremila i operativno izvodi projekat. Realizacijom projekta ostvariće se ušteda u održavanju kao i smanjenju u potrošnji struje oko 75 odsto, odnosno oko 21 gigavat sata godišnje. Rekonstrukcijom javne rasvete doći će i dosmanjenja emisija CO2 za oko 5.000 tona na godišenjem nivou, navela je REGEA.Modernizacija sistema javne rasvete je predviđena po modelu ugovora o energetskom učinku (energy performance contracting – EPC).Po takvom modelu ugovora privatni partner, koji još uvek nije poznat, samostalno projektuje, finansira i izvodi radove na rekonstrukciji javne rasvete i garantuje ostvarenje ugovorenih standarda. Ugovor se sklapa na sedamnaest godina – dve godine su predviđene za projektovanje i izvođenje radova, a petnaest za pružanje usluge javne rasvete, prenosi Balkan Green Energy News.Program zamene dela javne rasvete realizuje se uz pomoć programa Evropska lokalna energetska podrška (ELENA – European Local Energy Assistance) i projekta RePubLEEc.Grad Zegreb realizacijom ovog projekta se neće ni zadužiti, već će doći i do uštede zbog troškova električne energije.Ovakav EPC ugovor garantuje izvršenje i štiti javni novac, jer se u slučajevima neostvarivanja ugovorenih standarda naknada automatski umanjuje na mesečnom nivou (engl. pay-per-performance scheme), što nije u interesu privatnog partnera, stoji u saopštenju.Grad imati mogućnost komunikacije i nadzora i regulacije svetiljki u stvarnom vremenu, kao i evidenciju kvarova i potrošnje energije, jer je ugovorom  predviđeno i otvaranje upravljačko-nadzornog centra sistema javne rasvete, pa će Svaka svetiljka u sistemu će imati predviđeno mesto za postavljanje različitih senzora – za merenje buke, temperature vazduha, vlage, protoka vozila, osvetljenosti, nadzora punjača električnih vozila i komunikacijskih antena. Sve to zajedno stvara mogućnosti za Smart City aplikaciju. 

Svet

Zaposleni Amazona spremaju opšti štrajk za Crni petak

Zaposleni u Amazonu širom sveta pripremaju se za štrajk za Crni petak kako bi se poboljšali uslovi rada i zahtevala veća odgovornost od rukovodilaca kompanije.Štrajk će biti organizovan u više od 20 zemalja u okviru kampanje “Make Amazon Pay”  koju vodi koalicija od 70 sindikata i organizacija uključujući Greenpeace, Okfam i Amazon Vorkers International. Zahtevi koji se traže u okviru ove kampanje su uključuju povećanje plata, bolju sigurnost posla i „obustavljanje oštrog režima produktivnosti i nadzora koji je Amazon koristio da bi stisnuo radnike“. Na protestu se očekuju zaposleni iz svih sektora.“Koalicija takođe poziva na "vraćanje društvu" koje uključuje pojačane napore za održivost, povećanu transparentnost podataka i privatnosti i okončanje partnerstava sa policijskim snagama i imigracionim vlastima koja su "institucionalno rasistička"”, navodi Businessinider.U okviru zahteva kampanje se navodi da Amazon nije sam u ovim lošim praksama, ali je se nalazi u centru propalog sistema koji pokreće nejednakost, klimatski slom i demokratsko propadanje.„Pandemija je razotkrila kako Amazon stavlja profit ispred radnika, društva i naše planete…Amazon uzima previše, a vraća premalo. Vreme je da učinite da Amazon plati,” navedeno  je veb stranici ove kampanje.Potparolka Amazona Keli Nantel rekla je saopštenju da  kompanija „izmišlja i značajno ulaže“ u nekoliko kategorija kojima se kampanja bavi,kao što su posvećenost klmatskim naporima da se dostigne neto nulte emisije ugljenika do 2040. kao i da se zalažu za poboljšanje konkurentnih plata i beneficija.„Ove grupe predstavljaju različite interese,  iako nismo savršeni ni u jednoj oblasti, ako objektivno pogledate šta Amazon radi u svakoj od ovih oblasti, videćete da svoju ulogu i svoj uticaj shvatamo veoma ozbiljno,” rekla je Nantel.Uspon kampanje je pratio veliki pritisak na sindikalno udruživanje u celoj kompaniji, kao i nedavno u Amazonovom skladištu na Staten Islandu. Kao jedan od primera se navodi umešanost Amazona u kontraverzu da je navodno učestvovao u taktici razbijanja sindika učestvovao u taktici razbijanja sindikata koja je možda osujetila glasanje u skladištu u Alabami.U naporima da dođu do pravde kampanje “Make Amazon Pay” je optužila Amazon za izbegavanje poreza. Prema izveštaju ProPublica objavljenom u junu, njen osnivač Džef Bezos nije platio porez na dohodak između 2006. i 2018. On je trenutno najbogatija osoba na svetu sa neto vrednošću od 210,7 milijardi dolara

Svet

Hrvatski startap pošumljava dronovima

Osnivači hrvatskog startupa Magic Forest došao je na ideju da usavrši pošumljavanje goleti pomoću prilagođenih dronova, prenosi portal Mreža.bug.hr. Cilj je da se pošume područja pogođena požarima, sušom, bolestima, sečom, rudarstvom i krčenjima.Tehnologija koja se primenjuje nije nova, ali projekat Magic Foresta u Hrvatskoj raspršuje semenke drveća u većim količinama i brže nego što mogu drugi slični projekti."Iz dronova se izbacuju kuglice veličine loptice za golf, pri padu na tlo oslobađaju sastojke za stvaranje povoljnog mikro-okruženja kako bi se seme ukorenilo. Unutra osim semenke stavljamo i pijesak, travu, glinu i čil", navodi autor projekta Goran Ladišić.On objašnjava da se čili stavlja kako divlje životinje ne bi jele semenke. Letnji šumski požari u Hrvatskoj često se događaju na teško dostupnim područjima za sadnju drveća. Magic Forest prošlo je ljeto vršilo sadnju drveća u opštini Promina na jugu Hrvatske.Foto: Nova ekonomija/ Nacionalni park TaraProjekt se razvija već dve godine, a Ladišić kaže kako  je u testiranjima 40 odsto semenki izraslo u drveće.Upravljač dronova Ivan Vidaković kaže da se njihovom metodom za osam sati, uz korišćenje četiri ili pet dronova, sjemenke mogu da rasprše na oko 24 hektara zemljišta.Za projekt Magic Forest postoji interesovanje iz Ukrajine, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Austrije i Kalifornije. U Magic Forestu kažu da im je cilj učešće u projektu Europske unije za sadnju tri milijarde novih stabala drveća do 2030. godine u borbi protiv klimatskih promjena i gubitka biodiverziteta.Vlasnici privatnih šuma: Šteta od požara je više miliona evra