Svet
Stare aborižinske pećine u klisuri Juukan Gorge u Zapadnoj Australiji koje je pre tačno godinu dana uništila rudarska kopmpanija Rio Tinto i dalje su nezaštićene, piše The Guardian. Taj incident koji je ispratila svetska javnost, pokrenuo je pitanje zakonskog definisanja kulturnog nasleđa starosedelaca Australije.Incident u kome su stare pećine uništene miniranjem dogodio se 24. maja 2020, na lokaciji rudnika gvožđa.Ugled Rio Tinto zbog incidenta koji se dogodio pre godinu dana u Zapadnoj Australiji je narušen, ali su zakoni, politika kao i odnosi moći koji su do njega doveli uglavnom ostali nepromenjeni.Vlada Zapadne Australije odbila je da se obaveže da moratorijumom zaustavi uništavanje lokaliteta na kojem se nalazi drevna kulturna baština australijskih aboridžina, uprkos preporukama saveznih državnih organa.Kako se naglašava, još ne postoji zakonska garancija da lokacija u klisuri Juukan ne može da bude ponovo uništena.Novi ministar za poslove sa aboridžinima, Stiven Davson, izjavio je da će se zakoni o aboridžinskom nasleđu naći u parlamentu tokom druge polovine 2021. godine.Do tada će važiti trenutni sistem koji omogućava da korisnici zemljišta, kao što su rudarske kompanije, mogu da zatraže dozvolu za izvođenje radova na mestima koja su registrovana kao aboridžinsko nasleđe i naruše njihov izgled.Davson je objasnio da će se određeni članovi novog zakona odnositi na širok spektar aktivnosti i radova, uključujući i nadogradnju puteva. Cilj je kako se dodaje da se zaštiti nasleđe naroda starosedelaca Australije, odnosno da takvim projektima ne dolazi do incidenata poput prošlogodišnjeg u klisuri Juukan Gorge.Ove godine, kako se navodi, data su dva odobrenja kompaniji Fortescue Metals Group koja želi da nadogradi putnu infrastrukturu u svom rudniku gvožđa u regionu Pilbara u Zapadnoj Australiji.Tradicionalni vlasnici klisure Juukan, aboridžinske zajednice Puutu Kunti Kurrama i Pinikura, izrazili su sumnju da će novi zakon sprečiti neku eventualnu buduću tragediju.BBC: RIO TINTU NALOŽENO DA OBNOVI ABORIDŽINSKE PEĆINE U AUSTRALIJI
"Rio Tinto je uništio sveto mesto u klisuri Juukan, jer su im zakoni to dozvoljavali, a ljudi koji su odgovorni za razvoj i nadgledanje tih zakona nisu ih zaustavili", rekla je Carol Meredith iz kompanije PKKP Aboriginal Corporation.Kao jedno o rešenja pominje se i pravo veta na planirane radove kojim bi se sprečilo uništavanje kulturnog nasleđa. Ono bi se dodelilo tradicionalnim vlasnicima zemljišta, u ovom slučaju aboridžinima.Parlamentarni predstavnici ukazuju i na činjenicu da australijski Zakon o zemljišnim pravima, u teoriji, tradicionalnim vlasnicima pruža mogućnost da se usprotive i kažu "ne" nekom projektu.Međutim, kako se dodaje, pregovore domorodaca sa rudarskim kompanijama reguliše Zakon o zavičajnom naslovu (Native Title Act) koji nije efikasan za zaštitu kulturne baštine.Sa druge strane zastareli zakoni Zapadne Australije daju ovlašćenje kompanijama da uništavaju životnu sredinu na svojim gradilištima, bez mogućnosti da ih neko u tome zaustavi.KOMPANIJA PROTIV KOJE PROTESTUJU GRAĐANI BIĆE STRATEŠKI PARTNER VLADE SRBIJE
"Kada imate tako velike i prestižne kompanije kao što je Rio Tinto, koje smatraju da mogu i da treba da unište kulturno nasleđe u klisuri Juukan, onda vam je potreban odgovarajući zakon", rekao je Džejms Ficdžerald iz Australazijskog centra za korporativnu odgovornost.On je rekao da je globalna reakcija koja je ispratila prošlogodišnji incident iznenadila vladu Zapadne Australije, kao i celokupnu rudarsku industriju, jer su svi oni smatrali da će se taj nemili digađaj brzo zaboraviti.Rio Tinto je uveo moratorijum na sve radove u krugu od 10 kvadratnih kilomatara od klisure Juukan i obavezao se da će ponuditi odštetu tradicionalnim vlasnicima zemljišta.Oštrije kažnjavanje menažera Rio Tinta zbog rušenja pećina zatražili su i akcionari te kompanije, pa su glavni menažeri dali ostavku nna svoje funkcije.Kompanija Rio Tinto namerava da eksploatiše rudu jadarit u Srbiji. Budući rudnik nalazio bi se u dolini reke Jadar blizu Loznice, a iz jadarita bi se izdvajao litijum koji se kortisti za proizvodnju električnih baterija.Projektu Rio Tinta u Srbiji usprotivili8 su se građani i ekološke organizacije, ali Vlada Srbije tvrdi da sa tom kompanijom želi da osnuje partnerski odnos.