
Komesari EK bili blisko povezani sa naftnom industrijom
Tri najviša zvaničnika u „zeleno orijentisanoj“ Evropskoj komisiji Ursule fon der Lejen - Žozep Borelj, Stela Kirjakidis i Adina Valean - donedavno su imali bliske veze sa industrijom fosilnih goriva, pokazuje novo istraživanje međunarodne nevladine organizacije Global Witness, piše Euractiv.Iako su svi oni prekinuli veze sa svojim prethodnim radnim mestima pre nego što su se pridružili Evropskoj komisiji, njihove prošle aktivnosti ili veze članova njihovih porodica sa industrijom fosilnih goriva „trebalo bi u najmanju ruku da budu povod za razmišljanje o njihovoj ulozi u „zelenim“ izveštajima Komisije“, kaže Global Witness.Španski komesar Žozep Borelj, zadužen za spoljnu politiku, verovatno je najdirektnije povezan sa interesima za fosilna goriva.Od 2009. do 2016. godine bio je u odboru Abengoe, španske energetske kompanije koja je uključena u izgradnju elektrana sa kombinovanim ciklusom gasne turbine (CCGT). Za to vreme, Borelj je godišnje dobijao od Abengoe do 300.000 evra.Odnosi sa Abengoom već su mu doneli neke probleme, naime 2012. godine bio je primoran da podnese ostavku na mesto predsednika Evropskog univerzitetskog instituta nakon što se nije izjasnio o svom interesu u španskoj energetskoj kompaniji.Interesovanje Španca za energetski sektor nije nimalo iznenađujuće. Magistrirao je ekonomiju nafte i proveo je skoro deceniju kao inženjer španske nacionalne naftne kompanije Cepsa.Ipak, Global Witness kaže da njegova prošla profesionalna aktivnost pokreće pitanja o njegovoj sposobnosti da vodi zelenu diplomatiju Evropske unije na pregovorima UN-a o klimi kasnije ove godine.Za razliku od Borelja, komesarka sa Kipra Stela Kirijakides, zadužena za zdravstvo, nije imala direktne profesionalne veze sa industrijom fosilnih goriva.Međutim, njena izjava o finansijskim interesima, predata Komisiji u februaru ove godine, otkriva da je njen suprug bio direktor u Motor Oil Holdings Ltd i Petroventure Holdings Limited, dve kiparske kompanije koje zajedno poseduju 40 odsto udela u velikoj grčkoj kompaniji za preradu i trgovinu nafte Motor Oil Hellas.Motor Oil Hellas upravlja Rafinerijom Korint, najvećim privatnim industrijskim kompleksom u Grčkoj, koji prerađuje 186.000 barela sirove nafte dnevno. Kompanija je takođe bila uključena u eksploataciju prirodnog gasa u Teksasu i Tanzaniji.Kada se govori o rumunskoj komesarki Adini Valean, stvari postaju malo zamršenije.Naime, Global Witness je saznao da je Valean bila član savetodavnog odbora kompanije Finite Assets Ltd, kompanije koja je registrovana na Britanskim Devičanskim ostrvima, gde je dobijala konsultantske honorare u vrednosti od 104.325 evra.Ovaj konsultantski posao Valean je obavljala dok je još uvek bila član Evropskog parlamenta, pre nego što je preuzela svoju trenutnu ulogu, prema posebnoj izjavi o finansijskim interesima koju je podneo njen suprug, rumunski političar.Dok je Valean bila u savetodavnom odboru kompanije Finite Assets, kompanija je bila u potpunom vlasništvu švajcarske kompanije Rompetrol Holding S.A., koja je prema izveštajima medija bila u vlasništvu rumunskog milijardera Dinu Patričua.Patriču je postao najbogatiji čovek Rumunije nakon što je Rompetrol prodao kazahstanskoj državnoj naftnoj i gasnoj kompaniji KazMunayGas, u dva odvojena ugovora između 2007. i 2009. godine.„Nema nagoveštaja da su veze rumunske komesarke sa milijarderom uticale na njen rad u Evropskom parlamentu“ ili na druga područja politike, kaže Global Witness. „Ali njena bliskost sa ovom industrijom postavlja šira pitanja o njenim prioritetima i njenom položaju u Komisji“, dodaje ova organizacija.Valean je bila vođa delegacije Evropskog parlamenta na klimatskom samitu UN-a 2018. godine, učestvujući u globalnoj klimatskoj diplomatiji na najvišem nivou.Evropska komisija smatra da nije došlo do nikakvog sukoba interesa.
























