Svet

Svet

Mafija povezana sa komunističkim špijunima glavni razlog protesta u Bugarskoj

Već dva meseca Bugari protestuju protiv mafijske oligarhije koja je okupirala državne institucije, pravosuđe, medije i službe bezbednosti, piše portal Politico.Građani Bugarske koji protestuju zahtevaju ostavku predsednika vlade Bojka Borisova i Glavnog tužioca The Cap-a (Policajca) Ivana Geševa.Mnogi Bugari su besni jer je budućnost njihove dece dovedena u pitanje u zemlji koja je označena kao najsiromašnija u Evropskoj uniji i gde je mafija iznad zakona.Prema nedavnim istraživanjima, 80 odsto Bugara smatra da je korupcija široko rasprostranjena, a više od 70 procenata čvrsto podržava proteste.Bure baruta u Bugarskoj zapalio je sedmog jula  Hristo Ivanov, bivši ministar pravde i šef antikorupcijske partije Da Bugarska. On je na jednoj plažu na Crnom moru, uživo pred kamerama pokazao kako Ahmed Dogan, počasni predsednik Etničke turske stranke u Bugarskoj i nekadašnji agent iz sovjetske ere protivpravno zauzima javno zemljište za svoju palatu i pristanište i ilegalno koristi državne agente kao svoje čuvare.Protesti su postali žešći prošle nedelje kada se policija sukobila sa građanima tokom takozvanog “velikog nacionalnog ustanka”.Kako piše Politico, današnji oligarsi i mafija u Bugarskoj vode poreklo od špijunske službe iz doba komunizma koja je sticala moć u krvavim kriminalnim obračunima tokom devedesetih godina.Tada je Broj 1 u mafiji bio Ilija Pavlov, rvač i bivši agent državne bezbednosti, koji je vodio konglomerat zvani Multigrup i koji je ubijen iz snajpera 2003. godine.U ovoj priči on se ponovo pominje jer su ljudi iz tajne policije koji pripadaju njegovoj generaciji i dalje jako moćni.Bojko Borisov takođe ima pedigre “tvrdog momka” jer je bio karate šampion i telohranitelj bivšeg komunističkog diktatora Bugarske Todora Živkova.Istaknuti mafijaš optužio ga je da je povezan sa reketiranjem zvanom SIC, ali je on to odlučno porekao, predstavljajući se kao glavni razarač korupcije. PREDSEDNIK NA STRANI NARODADemonstranti i predsednik države Rumen Radev, međutim, vide Borisova kao glavnog pokretača mafije.Aktuelna korupcionaška kriza delimično potiče iz činjenice da su sada oslobođeni straha od strožijeg kažnjavanja EU sve drskiji oligarhijski kraljevi vraćaju taktikama iz devedesetih u želji da dominiraju bugarskom ekonomijom. Jedan od glavnih razloga koji je izveo demonstrante na ulice je i taj da EU neprekidno ulaže novac u tu zemlju a da veći deo tih para završi u rukama mafije.Pri tome, Unija ne zahteva veću vladavinu zakona.Brisel i Berlin, nisu kritikovali Borisova koji je ključni saveznik nemačke kancelarke Angele Merkel i predsednice Evropske komisije Ursule von der Leien u Evropskoj narodnoj stranci desnog centra.

Svet

Portland zabranio korišćenje tehnologije za prepoznavanje lica

Grad Portland u Sjedinjenim Američkim Državama zabranio je u sredu upotrebu tehnologije za prepoznavanje lica kako gradskim vlastima, tako i kompanijama, piše CNN.Odluka grada Portlanda da spreči lokalnu samoupravu i preduzeća da koriste tehnologiju za prepoznavanje lica je najopsežnija zabrana koju je pojedinačni grad do sada doneo.Tehnologija za prepoznavanje lica postaje sve rasprostranjenija, ali mnogi ljudi kritikuju ovu tehnologiju zbog rasnih pristrasnosti, narušavanja privatnosti i potencijala za zloupotrebu.Ova pitanja su očigledno bila na umu gradskog veća koje je jednoglasno izglasalo zabranu upotrebe ove tehnologije. Privatne firme biće dužne da se pridržavaju novog propisa od 1. januara naredne godine.San Francisko, Oukland i Boston takođe izričito zabranjuju gradskim vlastima identifikovanje osoba prema dostupnim slikama iz baza podataka.„Tehnologija je tu da nam olakša živote i ne služi tome da je javni i privatni entiteti koriste protiv građana”, rekao je gradonačelnik Portlanda.

Svet

Očekuje se preko milijardu izbeglica zbog klimatskih promena do 2050. godine

Više od milijardu ljudi moglo bi do 2050. godine da bude raseljeno zbog ubrzanog porasta svetske populacije, smanjivanja zaliha vode i hrane i sve češćih prirodnih katastrofa, što bi sve moglo da rezultira pojačanom migracijom ka Evropi, pokazuje izveštaj Instituta za ekonomiku i mir (IEP) iz Sidneja, piše portal Euractiv.U najnovijem izveštaju Registar ekoloških pretnji, IEP je rizike koji prete čovečanstvu grupisao u dve kategorije: nestašice hrane i vode i porast broja stanovnika sa jedne, i prirodne nesreće poput poplava, suša, ciklona, porasta nivoa mora i temperature sa druge strane.Prema najnovijem istražvanju rađenom na osnovu podataka UN i drugih organizacija, 19 zemalja koje se suočavaju sa najvećim brojem ekoloških pretnji, među kojima su i Avganistan, Sirija, Irak, Čad, Indija i Pakistan, ujedno spadaju i među 40 zemalja u svetu koje su najteže pogođene nasiljem i nemirima.     Neke od tih zemalja "već su se našle u začaranom krugu u kojem borba za oskudne resurse rađa sukobe, a sukobi, zauzvrat, dodatno osiromašuju resurse",  navodi se u izveštaju.Do 2040. godine 5,4 milijarde ljudi, što je više od polovine projektovane svetske populacije, živeće u 59 zemalja za koje se veruje da će imati problema sa vodom. Istovremeno, do 2050. godine oko 3,5 milijardi ljudi suočiće se sa nestačicom hrane što je 1,5 milijardi više nego danas.Prognoze su da će 2050. godine na planeti živeti blizu 10 milijardi ljudi, što će stvoriti dodatni pritisak na ograničene resurse i rađati sukobe, a Registar ekoloških pretnji ukazuje da bi i do 1,2 milijarde ljudi iz siromašnih i nestabilnih oblasti, poput podsaharske i severne Afrike, južne Azije i sa Bliskog istoka, do 2050. godine moglo biti primorano da migrira.  "To će imati ogromne društvene i političke posledice, ne samo na zemlje u razvoju, već i na razvijene. Masovna raseljavanja dovešće do većih tokova migracije ka najrazvijenijim zemljama", rekao je osnivač IEP Stiv Kilelea.Kilelea je ocenio da će se u narednim decenijama razviti dva glavna pravca migracija, i to jedan koji vodi preko severa Afrike i drugi sa Bliskog istoka i iz južne Azije.U zveštaju IEP se procenjuje da će veliki deo ljudi koji se budu kretali tim migcionim rutama završiti u Evropi, pošto čak i male ekološke pretnje i prirodne nesreće mogu da izazovu masovne pokrete stanovništva, a razvijenije države u Evropi i Severnoj Americi će biti u stanju da se bolje prilagode hirovima klime."To je nešto o čemu Evropa mora da vodi računa", upozorio je Kilelea.Izveštaj IEP objavljen je u vreme kada Evropska unija pokušava da reformiše postojeći Zajednički evropski sistem azila (CEAS), o kojem su pregovori stali od početka migrantske krize 2015. godine.Šefica Evropske komisije Ursula von der Lajen prvobitno je planirala da u septembru predstavi predlog novog sistema azila, ali će to verovatno biti odloženo.U izveštaju IEP se navodi da nestačica vode i hrane može da dovede do masovnih migracija iz 31 zemlje, koje nisu u stanju da se izbore sa ekološkim krizama.Pa ipak, u pregovorima o budućem višegodišnjem budžetu EU, deblji kraj izvukli su upravo fondovi za podršku trećim zemljama i razvojnu pomoć EU. I mnoge zemlje širom sveta su proteklih godina smanjile budžetska sredstva namenjena humanitarnoj i razvojnoj pomoći.   Kilelea je ocenio da će zbog uticaja pandemije COVID-19 na globalnu privredu narednih godina biti problema u izdvajanju novca za pomoć nerazvijenim zemljama, ali je naglasio i da je "neophodno razmisliti šta je u strateškom interesu država".

Svet

Grčka osniva poseban fond za razvoj 5G mreže

Vlada Grčke stvara fond Faistos za firme koji je namenjen investicijama u istraživanje i razvoj 5G aplikaicja i usluga, piše eKatimerini.Stvaranje fonda sprovodi se prema zakonu koji ministar za digitalno upravljanje Kiriakos Pierakakis namerava da predstavi pred parlament u sledeći utorak.Faistosov fond treba da stvori odgovarajuće poslovno okruženje u Grčkoj za korišćenje mreža pete generacije mobilnih telefona. Zajedno sa podsticajima za velike investicije u okviru tendera za 5G licencu, vlada očekuje bržu realzaciju investicija za uspostavljanje nove mreže.To pokazuje i iskustvo na međunarodnom nivou, jer te vrste investicija idu ruku pod ruku sa tražnjom koja počinje od samih preduzeća.Faistos fond će od države dobiti 25 odsto od prihoda prodaje licenci za 5G mrežu, a aukcija za četiri zone frekvencija početno je procenjena na 367 miliona evra.Ako u budućnosti više zona postane tehnički dostupno za 5G mreže i prava na njihovo korišćenje budu kupljena, novih 25 odsto državnih prihoda od njihove prodaje ulazi u imovinu novog fonda.Pored predviđenih više od 90 miliona evra od tendera za 5G, Faistosu će investicije dolaziti i iz privatnog sektora, koji će takođe moći da ulažu u njegov kapital. Fond će biti pod kontrolom Helenske kompanije za imovinu i učešća, poznate kao hiperfund.Novi zakon predviđa i takozvani Lični broj, koji služi za identifikaciju ljudi koji ulažu u javni sektor.Lični broj će se sastojati od devet cifara i dodeljivaće se svakom pojedincu, a neće se menjati čak ni u slučaju smrti investitora.BRŽE DO 5G I NOVIH TEHNOLOGIJA USLOV DA BUDEMO SICILIJUMSKA DOLINA ZAPADNOG BALKANA

Svet

Stranci u crnogorskim bankama čuvaju skoro pola milijarde EUR

Nerezidenti, odnosno osobe koje ne žive u Crnoj Gori, u tamošnjim bankama drže 447 miliona evra, ili 13,5 odsto svih depozita u njihovom bankarskom sistemu, podaci su Centralne banke Crne Gore koje prenosi Pobjeda."Najveći pojedinačni depozit nerezidenta kod jedne banke u Crnoj Gori iznosi 9,4 miliona evra. Depoziti 30 nerezidenata sa više od milion eura u poslovnim bankama iznose ukupno 58,6 miliona eura", prenosi portal Bankar.me.Ukupni depoziti građana i privrede u crnogorskim finansijskim institucijama iznose 3,3 milijarde evra, a podaci ukazuju da se novac koji deponuju stranci u Crnoj Gori smanjuje."Na isti datum prethodne godine učešće depozita nerezidenata u ukupnim depozitima iznosilo je 14,6 odsto", ističu iz Centralne banke.

Svet

Indonezija povećava PDV tehnološkim gigantima

Indonezija je dodala još 12 tehnoloških kompanija, među kojima i Tviter i Zum, na listu onih koje će plaćati veći porez. Firme koje se nalaze na ovoj listi uglavnom posluju na internetu i sada su u obavezi da plaćaju PDV od 10 odsto, piše portal Biznis i Finansije.Prethodno, u julu ove godine, ta država je stavila na pomenutu listu i Alfabet, koji u vlasništvu ima Gugl, kao i Fejsbuk i Netfliks.Australija takođe trenutno razmatra uvođenje sličnih mera. Australija je napravila nacrt zakona koji bi primorao tehnološke divove poput Gugla i Fejsbuka da medijima plaćaju distribuciju njihovog sadržaja.

Svet

Novac se retko pere kriptovalutama

Tradicionalni metodi nastavljaju da dominiraju globalnim operacijama za pranje novca, čija se vrednost procenjuje na 2 biliona dolara, navodi se u izveštaju Udruženja za međunarodne međubankarske finansijske telekomunikacije (SWIFT).Kako prenosi portal ZeroHedge, uloga kriptovaluta u prajnu novca je često preuveličana, dok se za te svrhe i dalje najčešće koristi "običan" novac i tradicionalne kriminalne metode.Metode poput trgovine droge, krijumčarenje novc, ili poslovnica koja uglavnom primaju gotovinu poput restorana i dalje su najzastupljeniji.U odnosu na njih, slučajevi gde je zabeleženo korišćenje kriptovaluta za pranje novca je na minimalnom nivou, a SWIFT navodi da je opšto korišćenje digitalnih valuta od strane sajberkriminalaca "veoma retko".Međutim, privatne kriptovalute i internet tržišta navedeni su kao rastuća pretnja."Pogodni faktori uključuji rastući broj 'altkoina' (alternativnih kriptovaluta) koji su nedavno pokrenuti i koji se usredsređuju na potpuni anonimitet tokom transakcija", navodi izveštaj SWIFT.Još jedan potencijalni alat za pranje novca predstavlja pojava specijalizovanih internet tržišta koja zahtevaju samo imejl adresu za korišćenje, a omogućuju razmenu ilegalnih kripto prihoda u stvarna sredstva poput nekretnina ili satova.

Svet

AstraZeneka obustavila testiranje vakcine na ljudima

Velika studija faze 3 koja ispituje vakcinu Covid-19, koju Astra Zeneka i Univerzitet Oksford testiraju na desetinama lokacija širom SAD-a, obustavljena je zbog sumnje da je izazvala ozbiljnu neželjenu reakciju kod učesnika u Ujedinjenom Kraljevstvu, piše portal Statnews.U narednoj izjavi, Astra Zeneka je saopštila da je pokrenula obustavu studije. Priroda neželjene reakcije i kada se dogodila nisu bile odmah poznate, iako se očekuje da se učesnik oporavi.Postoji niz različitih reakcija koje se mogu kvalifikovati kao ozbiljne neželjene reakcije, koje mogu izazvati hospitalizaciju, bolest opasnu po život, pa čak i smrt. Takođe nije bilo odmah jasno u kom kliničkom ispitivanju se pojavila neželjena reakcija, mada je jasna mogućnost da se to dogodilo tokom ispitivanja faze 2/3 u Velikoj Britaniji.Portparol je opisao pauzu kao „rutinsku radnju koja se mora dogoditi kad god postoji potencijalno neobjašnjiva bolest u nekom od ispitivanja, dok se istražuje, osiguravajući da održimo integritet studije“. Portparol je takođe rekao da kompanija „radi na ubrzavanju pregleda pojedinačnog događaja kako bi se umanjio svaki potencijalni uticaj na vremenski raspored studije“.Pauziranje kliničkih ispitivanja nije retka pojava, međutim za sada je nejasno koliko dugo ova pauza može trajati.Napredak ispitivanja pažljivo se prati s obzirom na hitnu potrebu za novim načinima za suzbijanje globalne pandemije. Trenutno ima devet kandidata za vakcinu u ispitivanjima faze 3. Astra Zeneka je prvo ispitivanje faze 3 za koje je poznato da je stavljeno na čekanje.Istraživači koji vode druga ispitivanja sada traže slične slučajeve neželjenih reakcija pročešljavanjem baza podataka koje je pregledao takozvani Odbor za nadzor podataka i bezbednosti.Astra Zeneka je tek u avgustu započela svoje testiranje faze 3 u SAD-u. Studija u SAD-u trenutno se odvija na 62 lokacije širom zemlje, prema kliničkim istraživanjima, vladinom registru, iako neki još uvek nisu započeli upis učesnika. Ispitivanja faze 2/3 prethodno su započeta u Velikoj Britaniji, Brazilu i Južnoj Africi.Treba napomenuti da je pravni tim Astra Zeneke zahtevao da ugovori, koje je kompanija potpisala sa zemljama o isporučivanju vakcine, sadrže klauzule o „odgovornosti kompanije“. Kompanija kaže da bez te klauzule ne bi bili voljni da istražuju i proizvode lek. Izgleda da se većina država složila sa takvim zahtevom.Dakle, Astra Zeneka neće snositi odgovornost za bilo kakve neželjene efekte koje mogu pretrpeti kandidati za vakcinaciju. Drugim rečima, kompanija je u potpunosti zaštićena od tužbi ljudi koji su vakcinisani i imaju neželjene efekte, bez obzira na to koliko su ozbiljni ili dugotrajni.Ovo zakonodavstvo, poznato kao "PREP Act", rezultat je velikog napora za lobiranje od strane američke farmaceutske industrije, a zakon je uveden uprkos snažnom protivljenju potrošačkih grupa. To znači da ako vas vakcina ne ubije ili namerno nanese povredu, ne možete tužiti te kompanije.

Svet

Svetske cene hrane skočile treći mesec zaredom

Globalne cene hrane porasle su treći mesec zaredom u avgustu, pod uticajem generalno bolje tražnje i slabijeg američkog dolara, navodi se u izveštaju koji je objavila Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih nacija (FAO).FAO indeks cena hrane, koji prati međunarodne vrednosti najčešće korišćenih prehrambenih proizvoda, u avgustu je u proseku iznosio 96,1 poena, što je 2 odsto više u odnosu na prethodni mesec i dostigao je najviši nivo od februara 2020. godine.FAO indeks cena žitarica porastao je za 1,9 odsto u odnosu na jul, u proseku za 7 odsto više od vrednosti zabeleženih u avgustu 2019. godineCene kukuruza porasle su za 2,2 odsto zbog zabrinutosti da će nedavna šteta na usevima u Sjedinjenim Američkim Državama uticati na ponudu, dok su međunarodne cene pirinča takođe porasle, usled sezonske potražnje i sve većim potrebama afričkog tržišta.FAO indeks cena šećera porastao je za 6,7 odsto u odnosu na prethodni mesec, što je odraz smanjenih izgleda za proizvodnju zbog nepovoljnih vremenskih uslova u Evropi i na Tajlandu, drugom po veličini izvoznika šećera na svetu, kao i snažne potražnje Kine.Indeks cena biljnog ulja povećao se za 5,9 odsto, posebno pod uticajem tražnje za palminim uljem, ali i za uljem soje, suncokreta i uljane repice.Ove izmene uglavnom se tumače očekivanim usporavanjem proizvodnje u vodećim proizvođačima, ali i sve većim pritiskom uvoza.Cena mlečnih proizvoda praktično se ne menja od jula, a kotacije sira i punomasnog mleka u prahu opadale su usred očekivanja obilne sezonske raspoloživosti izvoza u Okeaniji, dok su cene maslaca porasle zbog pooštravanja izvoznih mogućnosti u Evropi nakon avgustovskog toplotnog talasa koji je smanjio proizvodnju mleka.Indeks cena mesa FAO takođe je bio gotovo nepromenjen od jula, mada je bio manji za 8,9 odsto u odnosu na prethodni avgust, pošto je efekat niže potražnje za govedinom, piletinom i ovčetinom neutralisan rastućom potražnjom za svinjskim mesom u Kini.

Svet

Fon der Lajen predložila Mejred Mekginis za novu evrokomesarku

Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen predložila je 8. septembra da Irkinja Mejred Mekginis bude evropska komesarka za finansijske usluge a da potpredsednik EK Valdis Dombrovskis preuzme porfelj donedavnog  komesara za trgovinu Fila Hogana, javlja portal Euractiv.Izbor Mejred Mekginis, članice grupe Evropska narodna partija (EPP) i trenutno prve potpredsednice Evropskog parlamenta, doneće napredak na putu ka rodnom paritetu u Evropskoj komisiji koja će sada imati 13 žena i 14 muškaraca, što je za Fon der Lajen veoma važno.Irska je kao kandidata za komesara koji će zameniti Hogana predložila i Endrjua Mekduela, bivšeg potpredsednika Evropske investicione banke.Fil Hogan je u avugustu morao da da ostavku zbog kršenja zdravstvenih mera za suzbijanje epidemije korona virusa tokom posete Irskoj.Fon der Lajen je istakla "iskustvo" oba kandidata u pitanjima EU ali je izabrala Mekginis dodajući da ima "odlične kvalifikacije" i njeno "puno poverenje" za tu poziciju.Rezultat tog izbora je da će EPP zadržati "moćan" trgovinski portfelj.Mekginis će preuzeti portfelj finansijskih usluga u ključnom trenutku za EU. Komisija tokom jeseni treba da objavi brojne inicijative, ukjljučujući dugo čekane propise o kriptovalutama i predlog integrisanja sektora platnih usluga u Evropi.Irska evrokomesarka će biti zadužena i za poslove oko kompletiranja unije tržišta kapitala EU.Istovremeno će Dombrovskis, izvršni potpredsednik Evropske komisije zadužen za ekonomiju u interesu građana, dodati u svoj portfelj i trgovinu.Predsednica EK je rekla da će Dombrovskis takođe biti predstavnik Komisije na sastancima Evrogrupe zajedno sa komesarom za ekonomiju Paolom Đentilonijem.Pre nego što preuzmu portfelje, Mekginis i Dombrovskis će ići na slušanje pred evroposlanicima u Evropskom parlamentu.Uz Evropski parlament, izbor Ursule fon der Lajen mora da odobri i Savet EU.

Svet

Farmaceutska industrija EU protiv „nerealnih očekivanja“, bezbednost vakcine najvažnija

Generalna direktorka Evropske federacije farmaceutskih industrija i udruženja (EFPIA) Natali Mol izjavila je da je nemoguće sa sigurnošću odrediti kada će se pojaviti pouzdana vakcina protiv COVID-19. Istovremeno, mediji ocenjuju da Evropska unija kasni za drugim razvijenim državama u nabavci dovoljnih količina buduće vakcine za svoje građane, piše Euractiv."Imamo razumevanje i zaista delimo nadu i želju svih ljudi da se što pre pojavi vakcina protiv COVID-19 ali to nipošto ne sme da se dogodi nauštrb bezbednosti", rekla je Mol u intervjuu za grčku televiziju MEGA.Širom Evrope sve su žustrije rasprave o tome kada bi željno očekivana vakcina mogla da se nađe na tržištu. Pojedini zvaničnici EU izrazili su nadu da bi prva vakcina već u novembru mogla da dobije komercijalnu dozvolu, ali je sama farmaceutska industrija ublažila takva preterana očekivanja."Mnogo ljudi je reklo mnoge stvari. Znam da ima i glasina da Evropska agencija za lekove barata sa avgustom 2021.  godine kao terminom za tržišnu autorizaciju", rekla je Natali Mol."Zato treba da se držimo stvarnih najava a ne glasina i da osiguramo da budu sprovedeni svi neophodni testovi bezbednosti i efikasnosti da bi postojalo apsolutno poverenje u vakcinu", rekla je Mol.Prema najnovijim podacima Svetske zdravstvene organizacije (SZO), širom sveta u toku je 176 projekata razvoja vakcine protiv korone, a 39 potencijalnih vakcina ušlo je u kliničku fazu ispitivanja na ljudima.SZO je početkom septembra saopštila da ne očekuje masovniju vakcinaciju protiv COVID-19 do sredine 2021. godine.Istovremeno, prema izveštajima medija, Evropska unija u globalnoj utrci država da za svoje građane obezbede buduću vakcinu značajno zaostaje za SAD i Velikom Britanijom.Nemački dnevnik Velt (Die Welt) objavio je u nedeljnom izdanju da su SAD već obezbedile 800 miliona doza vakcine od šest različitih proizvođača. Pored toga, SAD su rezervisale i mogućnost da u nekom kasnijem trenutku nabave još 1,4 milijarde doza vakcine.Velika Britanija je takođe sa šest proizvođača sklopila ugovore o kupovini više od 340 miliona jedinica vakcine, što je stavlja na prvo mesto među industrijskim zemljama po broju vakcina po stanovniku.Sa druge strane, EU je za svojih 446 miliona stanovnika u 27 zemalja članica samo sklopila okvirni ugovor sa farmaceutskom kompanijom Astra Zeneka o kupovini 300 miliona doza vakcine, sa dodatnom opcijom za još 100 miliona.U Evropskoj komisiji, listu Velt je rečeno da komisija "radi na svim frontovima kako bi istu stvar dogovorila i sa drugim proizvođačima, sa kojima je već završila početne pregovore".

Svet

Gugl odustaje od planova za iznajmljivanje novih kancelarija u Evropi

Gugl je odustao od iznajmljivanja kancelarije u Dablinu za nekih 2.000 radnika, što odražava nesigurnost u pogledu budućnosti tradicionalnih radnih okruženja, piše Bloomberg.Tehnološki gigant je pregovarao o zakupu oko 18.766 kvadratnih metara prostora, a Gugl nije objasnio zašto je odustao od ovog plana.Gugl je ogroman igrač u tržištu nekretnina u Dablinu, zapošljava hiljade radnika i zauzima kancelarije oko takozvanih silicijumskih dokova u gradu. Iako kompanija planira da nastavi da ulaže u svoje irske operacije, pažljivo će se pratiti odluka da se ne nastavi sa novim lizingom, dok investitori vagaju uticaj izbijanja pandemije na grad.Tehnološki gigant trenutno ima oko 104.051 kvadratnih metara nekretnine širom Dablina, što je dovoljno za nekih 11.000 zaposlenih.Kompanije poput Tvitera, Gugla i Fejsbuka pomogle su u oživljavanju zemlje nakon kraha tržišta nekretnina, jer se inostrani novac slivao u izgradnju kancelarija i stanova.Guglova odluka verovatno odražava „dugotrajnije posledice pandemije koje ukazuju da će znatno više ljudi raditi od kuće čak i nakon korone“, rekli su Imon Hjuz i Beri Igan, analitičari kompanije Goodbody Stockbrokers.

Svet

Kovid aplikacija u Hrvatskoj doživela fijasko, kasni i diže lažnu uzbunu

Aplikacija Stop Covid 19 za praćenje korona virusa preko pametnih telefona trebalo bi da pomogne u suzbijanju pandemije, prenosi portal Index."Instalirali su mi je. Zasad ne radi ništa posebno", rekao je premijer Vlade Hrvatske Andrej Plenković.Ako aplikacija, kako piše ovaj portal još uvek postoji na Plenkovićevom telefonu, ona je prilično usamljena jer nema sa kim da komunicira. Preciznije bi zapravo, bilo da se kaže kako ne radi ništa, jer prema podacima stranice Sensor Tower koja prati preuzimanja i instaliranja neke aplikacije, hrvatski Stop Covid 19 preuzelo je manje od 15 hiljada ljudi. U Hrvatskoj inače ima više od 4 miliona aktivnih mobilnih telefona, što je više od broja stanovnika te zemlje.Kada je aplikacija lansirana govorilo se da treba da je koristi najmanje 60 odsto stanovništva da bi dala ikakve rezultate."Ta aplikacija služi samo da bi se pokazalo da se nešto radi. U stvarnosti je potpuno beskorisna", rekao je za Index IT stručnjak i konsultant Marko Rakar. On je još pri najavama aplikacije upozoravao na brojne tehničke probleme koji onemogućavaju da ona stvarno bude od koristi.Najvažniji problem je, kako je on objasnio, što ona značajno kasni u odnosu na zarazu i što upozorava na lažno pozitivne kontakte.NADLEŽNI RAZMATRAJU UVOĐENJE KOVID APLIKACIJE U SRBIJI

Svet

Svaka osma smrt u EU povezana sa zagađenjem

Oko 13 odsto smrti na teritoriji Evropske unije povezano sa zagađenjem, navodi se u izveštaju Evropske agencije za životnu sredinu (EEA), koje prenosi Euractiv.Stanovnici Evrope konstantno su izloženi ekološkim faktorima poput zagađenja vazduha, zvučnog zagađenja i štetnih hemikalija, a pandemija koronavirusa pružila je primer odnosa između "zdravlja ljudi i zdravlja ekosistema", dodaje se u izveštaju."Pojava zoonotskih patogena (bolesti koja se prenosi sa životinja na ljude) povezana je (i) sa ekološkom degradacijom i ljudskim interakcijama sa životinjama u lancu ishrane", stoji u izveštaju.Prema dostupnim podacima, 630.000 smrti na teritoriji 27 zemalja članica EU i Ujedinjenog Kraljevstva tokom 2012. godine moglo se prisvojiti ekološkim faktorima.Takođe je primetan kontrast između zapadne i istočne Evrope, podeljene duž društveno-ekonomskih linijia, navodi Euractiv.Rumunija oseća najveći negativan uticaj ekoloških faktora, jer je svaka peta smrt povezana sa zagađenjem, dok je u državama poput Švedske i Norveške to slučaj tek sa svakom desetom.Zagađenje je uglavnom povezano sa malignim oboljenjima, kardiovaskularnim i respiratornim bolestima, a Evropska agencija za životnu sredinu navodi da bi ”ove smrti mogle biti izbegnute uklanjanjem ekoloških rizika po zdravlje"."Siromašniji ljudi disproporcionalno su izloženi zagađenju vazduha i teškim vremenskim uslovima, uključujući toplotne talase i ekstremnu hladnoću. Ovo je povezano sa mestom gde žive, rade i idu u školu, često u ekonomsko uskraćenim urbanim sredinama, blizu gustog saobraćaja", navodi izveštaj.Kako navodi EEA, da bi se poboljšali zdravlje i životna sredina u Evropi potrebno je podsticati "zelene i plave površine", budući da hlade gradove tokom toplotnih talasa, ublažavaju poplave, smanjuju zvučno zagađenje i podržavaju biodiverzitet.

Svet

UEFA vraća emiterima 575 miliona evra

Evropska fudbalska unija (UEFA) obavestila je klubove da će emiterima otplatiti 575 miliona evra zbog prekida takmičenja u Ligi šampiona i Ligi Evropa, piše Radio Slobodna Evropa.UEFA je tokom sezone 2020/2021 od prodaje prenosa i sponzorskih ugovora za svoja klupska takmičenja trebalo da zaradi 3,25 milijarde evra godišnje."To je novac koji neće biti podeljen. Mi smo u procesu završavanja računa sa UEFA-om, uz smanjenje oko 575 miliona evra za međunarodna klupska takmičenja", rekao je danas predsednik Evropske asocijacije klubova (ECA) Andrea Anjeli na onlajn sastanku 250 članova tog udruženja.Klubovi Lige šampiona i Lige Evrope trebalo je da podele 2,55 milijardi evra od novčane nagrade UEFA-e, međutim pandemija je prinudno zaustavila, a pritom i izmenila sistem takmičenja uz manji broj utakmica u nokaut fazi.Kako kaže Anjeli, klubovi su i dalje u krizi i cela slika neće biti jasna sve dok ne počnu da se objavljuju godišnji izveštaji.„Pojedini klubovi pretrpeće veće gubitke nego čitave fudbalske konfederacije, poput UEFA-e“, rekao je on.Evropska asocijacija klubova smatra da će evropski klubovi u naredne dve godine imati manji prihod za četiri milijarde evra zbog uticaja pandemije. Anjeli je takođe predvideo pad vrednosti kada se obnove komercijalni ugovori, kao što su sponzorstva za dresove.

Svet

Amazon uklonio 20.000 lažnih recenzija u Velikoj Britaniji

Amazonovi najbolji recenzenti u Velikoj Britaniji učestvovali su u prevarama, ostavljajući hiljade ocena sa pet zvezdica u zamenu za novac ili besplatne proizvode. Kompanija je skinula oko 20.000 recenzija nakon istrage Fajnenšal tajmsa, prenosi portal The Verge.Džastin Frajer, broj jedan Amazonov recenzent u Velikoj Britaniji, u avgustu je u proseku na svaka četiri sata ostavljao ocenu od pet zvezdica, prema analizi FT-a. Mnoge od ovih recenzija odnosile su se na proizvode raznih kineskih kompanija. Frajer je kasnije ove proizvode preprodavao na ibeju (eBay).Prevare poput ovih obično počinju na društvenim mrežama i u aplikacijama za razmenu poruka kao što je Telegram, gde kompanije mogu da se sretnu sa potencijalnim recenzentima. Nakon uspostavljanja veze, recenzent bira besplatni proizvod, a zatim čeka nekoliko dana da napiše recenziju sa pet zvezdica. Nakon objavljivanja recenzije, dobijaju povraćaj novca, a povremeno i dodatnu uplatu.Amazon ima pravilo protiv objavljivanja recenzija u zamenu za „nadoknadu bilo koje vrste (uključujući besplatne ili snižene proizvode) ili u ime bilo koga drugog“. Ali čini se da je 9 od 10 najboljih recenzenata u Velikoj Britaniji prekršilo te smernice, baveći se sumnjivim aktivnostima. Uklonjenih 20.000 recenzija napisalo je sedam od 10 najboljih recenzenata.Kompanija je upozorena na Frajerovu aktivnost početkom avgusta. Najmanje jedan korisnik Amazona prijavio je sumnjive recenzije izvršnom direktoru Džefu Bezosu. Ovom korisniku je rečeno da će kompanija sprovesti istragu, iako do danas nije ništa preduzela povodom toga.Frajer tvrdi da mu definitivno nije plaćeno za objavljivanje lažnih ocena sa pet zvezdica.Lažne recenzije na Amazonu predstavljaju problem već nekoliko godina unazad, ali kako u ovom periodu sve više ljudi kupuje onlajn, problem se samo pogoršao.U maju je gotovo 58 odsto proizvoda na Amazonu u Velikoj Britaniji imalo lažne recenzije, prema kompaniji Fejkspot (Fakespot), koja analizira prevare sa rejtingom.Amazonov portparol rekao je da kompanija analizira recenzije pre nego što izađu u javnost, obrađujući oko 10 miliona recenzija svake nedelje. „Želimo da kupci Amazona kupuju sa poverenjem znajući da su recenzije koje su pročitali autentične i relevantne“, rekli su. „Imamo jasne smernice i za recenzente i za prodajne partnere koji zabranjuju zloupotrebu karakteristika naše zajednice, a mi suspendujemo, zabranjujemo i preduzimamo zakonske mere protiv onih koji krše ove smernice.“

Svet

Nemačka se pridružuje komercijalnoj trci za svemir

Kompanija Isar Erospejs (Isar Aerospace), inovatno preduzeće iz Minhena, planira da lansira svoju privatno razvijenu Spektrum raketu do kraja 2021. godine, piše Fajnenšel Tajms (Financial Times).Model za raketu, dugačak 27 metara i koji će nositi više od tone tereta, može uspostaviti satelite na visinama između 400km i 1,200km, navodi kompanija.Sa podrškom investitora, koji uključuju Airbus i Earlybird, Isar planira da u budućnosti lansira barem 20 letova godišnje.Isar je jedna od tri nemačkih proizvođača raketa koji planiraju lansiranje u narednih par godina, zajedno sa kompanijama HyImpulse i Rocket Factory Augsburg, u pokušaju da se uspostave u rastućem tržištu lansiranja malih satelita.Tehnološki giganti poput Amazona i kompanije SpaceX već su najavili investicije vredne više miilijardi dolara, u svrhe lansiranja desetine hiljada satelita u orbitu tokom narednih par godina, kako bi uspostavili globalne mreže za internet.Mali sateliti takođe se mogu koristi za snabdevanje tačnih podataka sektoru poljoprivrede, kao i za podršku autonomnoj vožnji.Kako bi se smanjili troškovi, Isar koristi 3D štampače u svojim hangarima za proizvodnju 40 odsto svojih raketnih motora.Takva praksa će omogućiti kompaniji, koja cilja klijente sa potrebama lansiranja satelita od 50kg do 400kg težine, da naplaćuje 10.000 evra po kilogramu, navodi izvršni direktor kompanije, Danijel Mecler.Prva nemačka raketa lansirana u svemir bila je verzija V2 rakete 1942. godine. Prešla je Karmanovu liniju, graničnu visinu na kojoj zvanično prestaje atmosfera i počinje svemir 100km iznad površine Zemlje, Međutim nije uspela da dostigne orbitu.

Svet

Dizni kritikovan zbog snimanja Mulana u kineskoj provinciji Sinkjang

Dizni (Disney) je na meti kritika zbog snimanja novog filma „Mulan“ u delovima Kine gde je vlada optužena za ozbiljna kršenja ljudskih prava, piše BBC.U odjavnoj špici filma zahvaljuju se vladinoj sigurnosnoj agenciji u provinciji Sinkjang, u kojoj se smatra da je privredeno oko milion ljudi, uglavnom pripadnika muslimanske manjine Ujguri.Film je već bio bojkotovan zbog činjenice da je glavna glumica javno podržala hongkongšku policiju i njihovu reakciju prema demonstrantima u Hongkongu.Dizni nije komentarisao spor oko lokacije i odjavne špice.Kina kaže da su kampovi u Sinkjangu, ili kako ih ona naziva, centri za prekvalifikaciju i obuku neophodni da bi se poboljšala bezbednost.Igrani film Mulan je rimejk istoimenog animiranog filma iz 1998. godine o mladoj devojci koja zauzme očevo mesto u vojsci.Međutim, mnogi ljudi pozvali su na bojkot filma nakon što je kineska glumica Lu Jifej javno podržala hongkonšku policiju koja je poslednjih meseci optužena za nasilje nad prodemokratskim demonstrantima.Veliki broj ljudi na društvenim medijima primetio je u ponedeljak da se Dizni zahvalio brojnim vladinim telima u Sinkjangu, uključujući Biro za javnu bezbednost u gradu Turpan i „Odeljenju za promociju CPC Autonomne regije Ujgur u Sinkjangu“.Prema nekim tvrdnjama Ujedinjenih nacija, najmanje milion Ujgura nalazi se u pritvorskim centrima u Sinkjangu.Sjedinjene Američke Države optužile su Kinu za masovno zarobljavanje, verski progon i prisilnu sterilizaciju Ujgura.