Pod uslovom strože monetarne politike, koja verovatno zahteva dalje povećanje referentne kamatne stope, inflacija bi do kraja godine trebalo da se smanji na oko 8 procenata i predviđa se da će se 2024. godine vratiti u okvire ciljnog opsega Narodne banke Srbije.
Projektovani fiskalni deficit, za koji se ne očekuje da će premašiti 3% BDP-a 2023. godine, podržaće smanjenje inflacije i dalje smanjenje javnog duga.
MMF ističe da je Srbija postigla u prethodnoj decenije impresivan ekonomski rezultat koji je odraz snažnih ekonomskih politika. Ipak, posledice ruske invazije na Ukrajinu i domaći problemi, pre svega u energetskom sektoru, teško su pogodili ekonomiju.
Oštar porast međunarodnih cena energije, domaći problemi u proizvodnji električne energije i pooštravanje globalnih finansijskih uslova doveli su do povećanja potreba za fiskalnim i eksternim finansiranjem u 2022.
U okviru Stand-bi aranžmana (SBA) podržanog od strane fondova, makroekonomske neravnoteže su već počele da se smanjuju, a devizne rezerve su na vrhuncu svih vremena, navodi ova institucija.
Stroža monetarna politika je odgovarajuća za rešavanje izazovnog okruženja visoke inflacije, podršku dinarizaciji i dalje jačanje rezervi.
Vlasti su postigle snažan napredak u fiskalno-strukturnim reformama, uključujući u vezi sa investicijama i upravljanjem rizicima.
MMF navodi da je reforma energetskog sektora i dalje neophodna. Tekuća povećanja tarifa za električnu energiju i gas pomogla su da se smanje fiskalne subvencije i biće od ključne važnosti za finansiranje osnovnih energetskih investicija u narednim godinama.
Podsećamo, ovim aranžmanom planirano je poskupljenje struje u nekoliko navrata. Struja je već poskupela za 8% od januara ove godine, 8% od 1. maja, a naredna poskupljenja planirana su 1. novembra i još 1. maja iduće godine.
Novi zakon o državnim preduzećima (SOE), koji je usklađen sa najboljim praksama OECD-a, pruža snažnu osnovu za reformu upravljanja u energetskom sektoru i šire, ocenjuje MMF.
Ovaj zakon je povučen iz skupštinske procedure pre nekoliko nedelje zbog znažnog pritiska javnosti, o čemu je Nova ekonomija pisala OVDE.
Paralelno, značajan napredak je postignut u poboljšanju strukture i upravljanja energetskim državnim preduzećima, ocenjuje MMF što se odnosi na nedavni prelazak EPS u zatvoreni AD i ulazak Norvežana u UO ove ključne domaće kompanije.
U Beogradu su se u toku protesta koji se inače mirno odvijao dogodila dva incidenta, a veći su izbegnuti samo zahvaljujući tome što su oni koji protestvuju ostali pribrani i reagovali pravovremeno. Moguće je...
Iako je još uvek teško utvrditi tačan broj ljudi na današnjem protestu u Beogradu, jasno je da je najmasovniji koji se desio u novijoj istoriji. Procene se kreću oko brojke od više stotina hiljada ljudi, a u...
U Beogradu mirno protiče okupljanje onih koji protestuju i iz svih pravaca idu ka Trgu Slavija, a policijske snage su vidljive na svakom koraku i obezbeđuju saobraćajnice. Skoro je nemoguće utvrditi koliko ...
Za studente koji su peške i biciklima došli na protest „15. za 15“, sinoć organizovan je doček na Terazijama. Za pešake je bio postavljen crveni tepih, a dočekao ih je veliki broj građana - od Trga republike...
NOVA EKONOMIJA
prtplatite se za čitanje premium sadržaja
PREMIUM sadržaji na platformi NovaEkonomija.rsInforamcije koje imaju dodatnu vrednost
Koristimo kolačiće kako bismo osigurali da vam pružimo najbolje iskustvo na našoj veb stranici. Ako nastavite da koristite ovaj sajt, pretpostavićemo da ste saglasni sa tim.Ok