Srbija

Srbija

CINS: Firmi Simpo ŠIK ponovo se sudi zbog pomora ribe

Protiv firme Simpo Šik iz Kuršumlije i njenog v.d. direktora trenutno se vodi treći po redu sudski postupak zbog ispuštanja otpadnih voda u reku Toplicu, piše Centar za istraživačko novinrstvo (CINS). Incident se dogodio u avgustu 2019. godine i tada je, kako se navodi, ugrožen opstanak riba u toj reci. Firma Simpo Šik je, kako podseća CINS, već dva puta je osuđivana zbog zagađenja vode i zbog toga je platila gotovo dva miliona dinara, a reč je o firmi koja je ćerka firma kompanije Simpo iz Vranja.Crna reka, uginule ribe koje plutaju po površini i nepodnošljiv smrad koji opisuju meštani bilo je stanje koje su krajem avgusta 2019. zatekle kamere Radio-televizije Srbije (RTS) u delu reke Toplice blizu Kuršumlije.Kako CINS navodi, inspekcija Ministarstva zaštite životne sredine za taj incident sumnjiči kuršumlijski pogon, Simpo Šik, pa je u oktobru 2019. godine protiv te firme i njenog direktora Milorada Andrejevića u javnom tužilaštvu podneta prijava za privredni prestup.PRAVO NA VODU: U RAKITI SU GRAĐANI PRINUĐENI DA SAMI SPROVODE VLADAVINU PRAVA Simpo Šik se bavi proizvodnjom lesonita, šper ploča, parketa i masiva i nalazi se uz obalu Banjske reke koja se ubrzo uliva u Toplicu, a direktor Milorad Andrejević nije želeo da komentariše postupak koji je u toku.Zakon o zaštiti i održivom korišćenju ribljeg fonda koji je, prema navodima inspekcije, u ovom slučaju prekršen, navodi da je zagađenje ribolovne vode štetnim i opasnim materijama zabranjeno. Ukoliko sud utvrdi da je kombinat prekršio zakon, zaprećena je novčana kazna do tri miliona dinara."Samo treba zakon da se sprovodi striktno i da kazne budu odgovarajuće. Vrlo često kazne kod nas nisu odgovarajuće", smatra biolog Miroslav Nikčević.On kaže da novčane kazne mogu da reše problem samo ako su dovoljno visoke, tako da se zagađivaču ne isplati da zagađuje životnu sredinu.Zagađenje Banjske reke utvrdio je niški Institut za javno zdravlje, a ispitivanje je tada pokazalo da su u vodi bile povećane koncentracije amonijum-jona, sulfida, fenola, mangana i gvožđa, kao i smanjene vrednosti kiseonika. Analiza je utvrdila i da su u reci Toplici bile povećanje koncentracije arsena, amonijum-jona i ortofosfata.Nikčević naglašava da ribama smeta nedostatak kiseonika, do čega dolazi raspadanjem velike količine organskih materija , pa samim tim i do gušenja ribe."Druga stvar je ako kroz otpadne vode neko pusti neki industrijski otrov", dodaje Nikčević.Prema njegovim rečima, ako se ispuštaju teški metali, to može da bude štetno za dalju budućnost, jer se oni talože i duže vreme da truju živi svet.VEĆ DVA PUTA PLATILI KAZNU ZA ISTU STVARPrvi postupak zbog zagađenja reke protiv firme Simpo Šik vodio se kada je ta fabrika počela da radi 2011. godine,  kada je vanredna inspekcija utvrdila da ta firma nije ispitivala kvalitet otpadnih voda pre i posle prečišćavanja po propisima, iako je bila u obavezi da to radi. Inspektori su utvrdili i da je i nakon prečišćavanja kvalitet vode koji je ispuštan u Banjsku reku bio loš, čime je opstanak riba mogao biti ugrožen.Prilikom suđenja okrivljeni su naveli da su oni pratili kvalitet vode pre ispuštanja u reku, kao i da je koncentracija otpadnih voda pre ispuštanja u reku bila u skladu sa propisanim vrednostima. Međutim, sud ove navode nije mogao da prihvati pošto ih, kako se navodi u presudi, nije radilo ovlašćeno lice, a podaci su u suprotnosti za analizama niškog Instituta za javno zdravlje.Privredni sud u Nišu doneo je odluku da su pogon i direktor kao odgovorno lice dužni da plate novčanu kaznu 400 hiljada dinara bila je kazna za Simpo ŠIK, dok je tadašnji direktor morao da plati deset puta manje, 40 hiljada dinara.Naredne 2012. godine ponovila se slična situacija, a okrivljeni su, kao i prvog puta, negirali krivicu. U presudi u koju je CINS imao uvid navodi se da oni nisu jedini zagađivači, kao i da ne može da se utvrdi da su oni odgovorni za pomor ribe. Sud je prihvatio navode da postoje i drugi zagađivači, ali to ne isključuje činjenicu da je i Simpo ŠIK, kako se navodi u presudi, ispuštao štetne materije u nedozvoljenim količinama.Privredni sud u Nišu utvrdio je da je firma odgovorna za ispuštanje štetnih materija i da je time ugrozila opstanak riba.Ovog puta novčana kazna je bila veća, Simpo ŠIK osuđen je na kaznu od 1,5 miliona dinara, dok je tadašnji direktor bio dužan da plati 100 hiljada dinara.REŠENJE: IZGRADNJA POSTROJENJA ZA OTPADNE VODERibočuvar Dragan Mijajlović smatra da će zagađenje reke Toplice postojati sve dok se ne izgradi fabrika za prečišćavanje vode."Mi na tome insistiramo više od 30 godina, ali od toga nema ništa", kaže Mijajlović.Prilikom prethodnih suđenja iz Simpo ŠIK-a su naveli da njihovo postrojenje za prečišćavanje vode radi, ali ono, prema podacima niškog Instituta za javno zdravlje, nije dovoljno. Sud je dva puta utvrdio da je reka bila prekomerno zagađena.U Kuršumliji trenutno ne postoji postrojenje za prečišćavanje vode, ali je ova investicija najavljena za naredni period. Krajem 2020. godine predsednik opštine Kuršumlija Radoljub Vidić rekao je da je u toku izrada studije izvodljivosti za izgradnju tog postrojenja.

Srbija

Počinje mart, mesec frankofonije

Mesec frankofonije obeležava se svake godine u martu, a u narednih 30 dana i u Srbiji će se predstavljati bogatstvo francuskog jezika i frankofonih kultura. Poseban datum biće 20. mart, Dan frankofonije, koj...

Srbija

Vlasnik Bus plusa i ubuduće naplaćuje karte, ali pod novim imenom

Posao naplate karata u beogradskom javnom prevozu, vredan oko 75 miliona evra, dobila je firma Kentkart (Kentkart Southeast Europe), piše portal Pištaljka. Ta firma je i prethodnih deset godina naplaćivala karte u beogradskom javnom prevozu, ali pod drugim imenom, Apeks solušn (Apex solution).Apeks solušn je vlasnik sistema za naplatu karata Bus plus i pratile su ga brojne kontroverze, a ugovor sa njegovim "naslednikom" će ovog puta biti potpisan na trinaest godina, a ne na deset kako je bilo prvi put.Kako piše Pištaljka, na otvaranju tenderskih ponuda, bilo je potrebno svega sedam minuta pa da postane jasno kako će pobednik tendera biti samo jedan od dva ponuđača, koliko ih je i javilo na tender.Uslov tendera, kako se navodi, bio je da je ponuđač radio poslove za sisteme sa više od hiljadu vozila u jednom gradu mogla je da zadovolji samo jedna firma i to je upravo ona firma koja poslednjih devet godina naplaćuje prevoz u Beogradu.Drugi ponuđač, firma Bus lodžik iz Požarevca, javila se na tender zajedno sa hrvatskom firmom Penta, iako nije ispunjavala dva bitna uslova: nije imala neophodnu bankarsku garanciju i nije imala posao za više od hiljadu vozila u jednom gradu. Požarevačka firma, kako objašnjava njen direktor Ivan Kočev, bavi se naplatom karata u javnom prevozu u Novom Sadu, Nišu, Subotici i još nekim gradovima u Srbiji i zbirno pokriva oko 3500 vozila, ali ni jedan od tih gradova nema traženih hiljadu vozila na jednom mestu.Kočev kaže da tako velike sisteme kao beogradski, koji ima oko 1800 vozila, nema niko u regionu. Na pitanje zašto su se javili na konkurs kad ne ispunjavaju osnovne uslove, direktor Bus lodžika rekao je da je glavni razlog bio da se čuje za njih."Tržište za ove poslove nije veliko. Osim nas i Apeksa, iz regiona se njima bavi i firma Četvrta pot iz Slovenije, a na tenderu sam očekivao i firme iz Nemačke i Nika elektronik iz Češke", kaže Kočev.Kako prenosi Pištaljka, portal javnih nabavki zabeležio je jedno pitanje ponuđača o tome da li je moguće da komunikacija sa ponuđačem bude na engleskom jeziku, iako zakon o javnim nabavkama daje tu mogućnost.Beogradski Sekretarijat za javni prevoz odgovorio je da se ponuda dostavlja na srpskom jeziku.Firma Kentkart Southeast Europe, odnosno doskorašnji Apeks solution, ponudu je poslala sa dve povezane firme iz Istanbula: Kentkart ege elektronik (Kentkart Ege Elektronik), kao i Kent Kart Anadolu elektronik (Kent Kart Anadolu Elektronik Sanayi).Turska firma Kentkart je u vreme osnivanja Apeksa 2009. godine bila manjinski vlasnik Apeksa sa 10%.Većinski vlasnik Apeksa bila je domaća firma Lanus čiji su vlasnici bili skriveni iza nekoliko povezanih firmi čiji je osnivač bio Nenad Kovač, poznatiji pod nadimkom Neša Roming.Pištaljka je inače 2012. godine objavila dugo skrivani ugovor između Beograda i Apeksa kojim je zaključen ovaj posao decenije, a koji je nejasan u tolikoj meri da se nije znalo ni kolika je vrednost posla. NEJASNO DA LI GRAD BEOGRAD ŽELI DA PREUZME BUS PLUS "Tada smo otkrili da je u članu 26. tog ugovora bilo navedeno da Grad posle četiri godine eksploatacije može da otkupi sistem po 'povoljnijim ili cenama datim u prijavi'", navode u Pištaljci. Međutim, napominju da u ugovoru nisu bile navedene te cene, kao i da se iz njega se nije dalo ni zaključiti šta će se desiti sa sistemom za naplatu karata posle isteka ugovora ako ga Grad u međuvremenu ne otkupi.Do kupovine tog sistema, zapravo, nikad nije došlo, a sada se ispostavlja i da će stari vlasnik Bus plusa posao naplate karata obavljati i duže nego prvi put.Nije bilo jasno ni kome onda pripadaju elektronski čitači, kao ni da li su ti oni bili predmet kupovine ili su samo iznajmljeni i koliko sve to košta.ČESTE PROMENE VLASNIČKIH UDELA U APEKSUPo dobijanju posla, vlasništvo u Apeksu se menja pa 2013. godine, kako se navodi, Kentkart postaje većinski vlasnik sa 55 odsto, a Lanusu pripada 45 odsto. Istog dana, u julu 2013. godine, Lanus svoj udeo smanjuje na 21%, a u vlasništvo ulazi Sava Terzić i postaje vlasnik 24%. Dan kasnije, Lanus izlazi iz vlasništva, a udeo od 21% pripada firmi Proceskom, jedne od firmi iza kojih se svojevremeno "skrivao" već pomenuti Lanus.Proceskom je u većinskom vlasništvu Vojislava Krstića (51%), a suvlasnici su Sava Terzić (30%) i Ivan Bukelić (19%).Vlasništvo nad Apeksom, koji se sada zove Kentkart, ostalo je nepromenjeno do danas, a direktor beogradskog Kentkarta od osnivanja je Veljko Vlahović.Mutni poslovi oko Bus plusa bili su jedan od glavnih argumenata Srpska napredne stranke u predizbornim kampanjama protiv bivše vlasti.Uprkos obećanjima predstavnika te partije da će po dolasku na vlast poništiti nezakonite ugovore, ne samo da nisu rešiti nejasnoće već su po dolasku na vlast prestali da pominju sporne ugovore.

Srbija

Krizni štab: Za vikend radno vreme ugostiteljskih objekata do 14 časova

Prema novim merama Kriznog štaba koje su donete na jutros održanoj sednici, tržni centri, kafići i restorani tokom ovog vikenda mogu da rade od 6 do 14 časova, saopštila dr Darija Kisić Tepavčević na konferenciji za novinare.Nakon 14 časova dozvoljena je samo dostava, tako da nije moguća ni takozvana „šalterska“ usluga u kafićima i restoranima. Hoteli u svojim restoranima i kafe barovima moći će da služe goste do 14 sati, a posle toga pa sve do 22 časova, ova usluga dozvoljena je samo osobama koje imaju uplaćen smestaj u tom hotelu ili nekom drugom smeštaju. Ovo znači da osobe koje nemaju prijavljen boravak u hotelu ne mogu biti uslužene u hotelskim kafićima i restoranima u subotu i nedelju posle 14 časova, rekla je Tepavčević.Kladionice, kockarnice, dečje igraonice, teretane, fitnes centri, baloni za fudbal i drugi sportove za dane vikenda radiće takođe od 6 do 14 časova. Sportski objekti koji imaju unapred zakazana takmičenja biće dostupni isključivo za te namene i nakon 14 časova. Trgovinski objekti, apoteke, benzinske pumpe, ordinacije, stomatološke ordinacije, laboratorije, pozorišta, veterinarske ambulante, kao i kozmetički, frizerski saloni i objekti za pružanje zanatskih usluga moći će ovog vikenda da rade od 6 do 20 sati.Dr Darija Kisić Tepavčević saopštila je da je, prema najnovijim informacijama, u Srbiji u poslednja 24 sata registrovano 3.339 novozaraženih od 14.128 testiranih, dok je preminulo 16 osoba.

Srbija

BILO VEĆ Šta Srbija treba da radi sa porukama EU?

Za Novu ekonomiju: Lana Engel, MSc psiholog, ACT terapeutPokornost se kod nas brka sa saradljivošću, tj. kooperativnošću. Razlika između saradnje i pokornosti je u stepenu zrelosti učesnika i u njihovom preuzimanju lične slobode i lične odgovornosti za svoje odluke i ponašanje. Od EU predstavnika se često čuje da je izbor integracija naša odluka. Nas niko ne sili da se priključimoNisam političar. Nisam čak ni politikolog ili sociolog. Povrh toga, već 14 godina ne živim u Srbiji. Pa ipak, čini mi se da, upravo zato što imam dugogodišnje iskustvo saživota sa ljudima iz dve različite kulture, eksjugoslovenske/srbijanske i holandske, tj. na osnovu ta dva referentna kadra ili perspektive, kao i na osnovu mog stručnog iskustva (psiholog u kliničkoj praksi), mislim da mogu da dam nekoliko sugestija koje se tiču postizanja boljeg međusobnog razumevanja sa zvaničnicima EU i njihove veće zainteresovanosti da nam se pomogne. Ideje koje ću izneti su čisto hipotetičke, jer lično nisam upoznala nijednog predstavnika EU u komunikaciji sa Srbijom. Moje pretpostavke se baziraju na uvidima u kulturološke razlike između „nas i njih“, posebno kada se radi o načinu komunikacije i manirima kako se pristupa rešavanju sporova i rešavanju problema u jednoj, a kako u drugoj kulturi, kao i kako te razlike i pogrešna iščitavanja poruka, mogu dovesti do zastoja i nesporazuma u komunikaciji i saradnji.  Pošto cenim praktičnost i upotrebnu vrednost pisanija, u ovom tekstu ću izneti neke, po meni, uvrežene zablude u javnom diskursu koje se tiču EU i (verovatno) predstavnika EU u našoj zemlji, njihovih namera, misije, agende i sl., i pokušaću da ih osvetlim iz jedne različite perspektive. Nadam se da će to uneti malo više svetla i jasnoće u ovaj zamršen problem. U ovom broju „Nove ekonomije“, baviću se zabludama i uzrocima međusobnog nerazumevanja. U sledećem tekstu/broju, fokusiraću se na praktične ideje kako da se poboljša komunikacija i saradnja sa EU.Pođimo od zabluda, njihovih uzroka i posledica:Zabluda br. 1: EU podržava Vučića jer će on da im „isporuči“ Kosovo i zato opozicija nema šanse. Drugim rečima: EU je stalo samo do Kosova, a vrednosti civilnog društva ih ne zanimaju. Ili malo emocionalnije: EU je baš briga za nas „obične smrtnike“ u Srbiji i naš kvalitet života. Oni su hladni i bezdušni i gledaju isključivo svoje interese. U našoj javnosti se ovakav zaključak izvodi na osnovu suzdržanog ponašanja i odmerenih, diplomatskih fraza koje koriste zvaničnici EU. Moje životno i profesionalno iskustvo u Holandiji mi govori da su Holanđani daleko od neosetljivih, neemotivnih, neempatičnih ili hladnih ljudi. Takođe, nisu niti slepi niti glupi i odlično (u proseku dosta bolje od nas, jer to uče i neguju tokom socijalizacije/vaspitanja) analiziraju i tumače motive i ponašanje drugih ljudi. Oveća razlika između „njih“ i „nas“ je u tome koliko pokazujemo emocije, tj koliko smo ekspresivni. Ili još preciznije i izrazitije, koliko otvoreno pokazujemo tzv. negativne emocije, a posebno ljutnju, neprijateljstvo i neslaganje. Holanđani su mnogo (ali baš mnogo) rezervisaniji i uvijeniji u iskazivanju kritike i neslaganja. Neslaganja često izražavaju uvijeno, kroz šalu ili „diplomatski“. Ako ih zaista naljutite ili povredite, vrlo često neće reći ništa. Ali neka vas to ne zavara. Zapamtiće vam to za sva vremena i svakako će se „setiti“ da vam to „napomenu“ ili „uzvrate pravom merom“ u za njih pravom trenutku. Sa druge strane, ako ste fer, a posebno ako ste ugroženi i treba vam pomoć, iskustvo mi govori da su Holanđani u proseku vrlo empatični i da hoće da pomognu i po stepenu darežljivosti ili požrtvovanosti se ne razlikuju mnogo od nas. Kod nas postoji uverenje da je inat specifičnost našeg naroda. Što se inata tiče, meni se čini da ga Holanđani imaju još više od nas. Ako želite da postignete neki cilj, onda je uvek bolje da pokušate prijateljski da se sporazumete. Naime, ako Holanđani nešto ne trpe, onda su to pretnje i prisile. Na to će se do srži uvrediti i (pošto su suzdržani) možda vam neće odmah „odbrusiti“ (kao što mi to volimo), ali će se svakako zainatiti. Vratiće vam sigurno, kad tad. Sećanja na uvrede i prevare oni „čuvaju u naftalinu“. Jedan poznat primer vezan za nas su dešavanja u Srebrenici i prisustvo holandskih trupa tokom ovih dešavanja. To je u Holandiji u javnosti još uvek nekakav „trn u oku“, ma kako da je davno „zaboden“.Ceo tekst čitajte u štampanom izdanju br. 77 .

Srbija

Snažni rezultati Erste Banke uprkos krizi

Uprkos krizi i uz saradnju sa klijentima, Erste banka ostvarila je snažne rezultate u 2020. godini i zabeležila je rast ukupnih depozita za više od 38 odsto i kredita više od 17 odsto, navodi se u saopštenju Banke.Na kraju 2020. godine, stanje kredita plasiranih stanovništvu i mikro klijentima je uvećano za 16 odsto u odnosu na kraj prethodne godine, i iznosi 97,05 milijardi dinara. U poređenju sa krajem 2019. godine, i stanja depozita stanovništva i mikro klijenata su takođe zabeležila rast za 28,2 odsto i iznose 101,32 milijardi dinara. Stanje kredita plasiranih pravnim licima sa krajem 2020. godine iznosi 94,15 milijardi dinara i predstavlja rast od 18,8 odsto u odnosu na kraj 2019. godine. Stanja depozita pravnih lica rastu i beleže značajan rast za 57,4 odsto u poređenju sa krajem 2019. godine i iznose 74,27 milijardi dinara.U pogledu operativnog poslovanja, Banka je na kraju 2020. godine ostvarila 8,1 odsto više operativnih prihoda u odnosu na isti period prošle godine, kao i rast operativnih rashoda za 9,2 odsto. U odnosu na isti period 2019. godine, operativna dobit Banke beleži rast od 5,4 odsto i iznosi 2,96 milijardi dinara, dok je na kraju 2019. godine Banka ostvarila 2,81 milijardi operativnog rezultata.Na kraju 2020. godine ostvareno je 8,16 milijardi dinara dobiti po osnovu kamata, što je za 11,5 odsto više u odnosu na isti period prethodne godine, kada je taj prihod iznosio 7,32 milijardi dinara. Neto dobit po osnovu naknada i provizija je viša za 7,9 odsto i iznosi 1,91 milijardi dinara, dok je na kraju istog perioda prošle godine iznosio 1,77 milijardi dinara.Ukupna neto dobit na kraju 2020. godine iznosi 1,33 milijardi dinara, što je za 50,2 odsto niži rezultat u odnosu na kraj istog perioda 2019. godine, kada je neto dobit iznosila 2,68 milijardi dinara, i u skladu je sa procenama načinjenim pri pravljenju rezervacija za potencijalne troškove rizika u okolnostima pandemije, kao i izdvajanju sredstava za prelazak na novi operativni sistem Banke. NPL je na istom nivou kao i na kraju 2019. godine i iznosi 1,4 odsto.Broj korisnika digitalnih kanala distribucije na kraju 2020. godine je veći za 27,3 odsto u odnosu na kraj 2019. godine, tako da sada oko 380 hiljada klijenata Erste Banke koristi internet i mobilno bankarstvo. Erste Grupa ostvarila neto rezultat od 783 miliona evra u godini pogođenoj virusom korona„Postigli smo dobre rezultate na svim svojim tržištima u godini koja je pred nas stavila izuzetne izazove. Naši operativni rezultati su ostali stabilni i naša kapitalizacija je odlična. Želimo da naši akcionari učestvuju u tim rezultatima, te ćemo zato – u skladu sa preporukom ECB – predložiti dividendu od 50 centi po akciji za 2020. na Godišnjoj skupštini akcionara i takođe ćemo rezervisati do jedan evro po akciji za potencijalnu buduću isplatu dividende“, rekao je finansijski direktor (CFO) Erste Grupe Stefan Dorfler.- Krediti klijentima su zabeležili porast od 3,6 odsto, a ukupni depoziti klijenata zabeležili su porast od 9,9 odsto.- Koeficijent kapitala CET 1(konačni) ponovo je zabeležio rast, sa 13,7 na 14,2 odsto.Mreža Erste Banke broji 88 poslovnih jedinica na kraju četvrtog kvartala 2020. godine.

Srbija

AmCham izabrao nove članove Upravnog odbora

Članice Američke privredne komore u Srbiji (AmCham) su na Generalnoj skupštini izabrale su Biljanu Bujić iz kompanije KPMG i Svetoslava Atanasova iz Coca-Cola HBC Serbia & Montenegro za nove članove Upravnog odbora te organizacije. Bujić će takođe preuzeti dužnosti sekretara blagajnika.Zoran Petrović, predsednik UO, predstavio je tom prilikom rezultate rada u prethodnoj godini i najavio obeležavanje 20 godina uspešnog poslovanja AmCham-aUprkos ulasku u drugu godinu COVID pandemije, članice AmCham-a su "umereni optimisti" u pogledu razvoja poslovanja, navedeno je i saopštenju."Kao i u prethodnih 20 godina, naš cilj je da, u saradnji sa državom pokrenemo inicijative i doprinesemo kreiranju strategija i politika koje poboljšavaju regulatorni okvir poslovanja i podstiču rast srpske privrede i povećanje broja radnih mesta", naveo je Petrović.U 2021. godini AmCham članice kao najvažnije preduslove za rast, ističu odlučniji napredak u institucionalnim reformama, daljem unapređenju vladavine prava, efikasnosti pravosuđa i borbi protiv korupcije.AmCham takođe vidi prostor za unapređenje efikasnosti javne administracije kroz omogućavanje elektronskog komuniciranja sa svim organima, optimizaciji procedura, njihovoj digitalizaciji, kao i poboljšanju poreskih, carinskih i procedura iz oblasti deviznog poslovanja i zdravstva.Suzbijanje nelegalne trgovine na internetu, unapređenje ekoloških zakona i radno pravnog zakonodavstva svakako ostaju visoko na listi prioritetnih reformi za bolji privredni ambijent.AmCham HERO nagrada medicinskim radnicimaUpravni odbor je doneo odluku da su laureati AmCham Leader in Change HERO nagrade za 2021. godinu: doktorka Vojislava Nešković, vanredni profesor na Vojnomedicinskoj akademiji u Beogradu i anesteziolog u Vojnomedicinskom centru Karaburma, i doktor Steva Stanišić, infektolog i anesteziolog na Univerzitetskom kliničkom centru u Nišu."Ove godine HERO nagrada ide u ruke onih koji to najviše zaslužuju, istinskih heroja današnjice, naših zdravstvenih radnika. Ovom prilikom želeli bismo da se zahvalimo svim medicinskim radnicima, koji su u prethodnoj godini na svim frontovima rizikovali svoje zdravlje i živote kako bi spasili naše i živote naših bližnjih. AmCham odaje duboku počast svima koji su u borbi za živote drugih izgubili svoj", kazao je Petrović.Američka privredna komora u Srbiji predstavlja 200 američkih, međunarodnih i domaćih kompanija koje zapošljavaju oko 95,000 građana Srbije i koje su ukupno u zemlju investirale četrnaest milijardi evra.

Srbija

Srbija zajmi 20 miliona za obnovu institucija kulture

U skupštinskoj proceduri nalazi se predlog po kom bi se Srbija kod Razvojne banke Saveta Evrope zadužila 20 miliona evra za sprovođenje Projekta modernizacije infrastrukture u kulturi. Država će za sprovođenje projekta obnove i rekonstrukcije institucija kulture uložiti dodatnih deset miliona evra.Predviđena je mogućnost da Srbija prilikom povlačenja tranše izabere fiksnu ili varijabilnu kamatnu stopu, a krajnji datum raspoloživosti kreditnih sredstava je 31. decemba 2024. godine.Za svaku pojedinačnu povučenu tranšu, zajmoprimac ima mogućnost da odabere period otplate, do 20 godina.U tekstu okvirnog sporazuma nalazi se i lista projekata koji mogu očekivati finansiranje:- Narodno pozorište u Beogradu (radovi na obnovi i održavanju enterijera, obnova istočne fasade koja gleda na Francusku ulicu, scena izvođačkih umetnosti);- Muzej Jugoslavije u Beogradu;- Narodno pozorište u Nišu – Obnova zgrade i izgradnja "Male Scene";- Umetnički paviljon "Cvijeta Zuzorić";- Digitalizacija 11 centara kulture u celoj Srbiji;- Obnova i pretvaranje stare železničke stanice u muzej;- Ranija ložionica stare železničke stanice u Beogradu – Obnova "Ložionice";- Galerija umetnosti na Kosančićevom vencu u Beogradu – izgradnja;- Višefunkcionalni kulturni centar u Pirotu.Predlagač je u dokumentu naglasio da je ova lista okvirna zbog toga što procena preliminarnih troškova može da bude premašena zbog neočekivanih radova koji su uslovljeni "starošću zgrada i vrstom radova"."Srbiji ima oko 100 muzeja i većina njih se nalazi u zgradama koje su kategorisane kao kulturno nasleđe i pod zaštitom su države. Stanje mnogih zgrada je loše zbog limitiranog ulaganja, proteka vremena, kao i ekonomskih i društvenih promena u poslednjih pedeset godina", navodi se u predlogu.Razvojne banke Saveta Evrope je Srbiji prethodno odobrila bespovratnu pomoć od 400.000 evra za pripremu aktivnosti za ulaganje u infrastrukturne kulturne i kreativne projekte u Srbiji.Bespovratna sredstva biće namenjena za realizaciju studija predizvodljivosti i izvodljivosti, tehničke opravdanosti i konkursa za izvođačke projekte za tri glavna kulturna projekta u Beogradu.Prvi je Muzej Nikole Tesle, koji će biti premešten u novu zgradu Termoelektrane "Snaga i svetlost" na Dorćolu, drugi stara zgrada Ložionice u Savskoj ulici , a treća "Radionica", zgrada koja se za potrebe Narodnog pozorišta koristi za izradu scenografije, a koja u narednom periodu treba da se pretvori u alternativni višenamenski performans prostor.

Srbija

Prijavljivanje za novu sezonu BizKviz lige do ponedeljka

Prijave za drugu sezonu kompanijskog takmičenja BizKviz ligu 2021 ističu u ponedeljak, 1. marta. Tokom 12 ligaških nedelja i na dva finalna duela, od marta do juna 2021. godine, ekipe najuspešnijih kompanija iz Srbije će imati priliku da ojačaju timski duh, da u direktnom duelu odmere intelektualne snage, ali da se i zabave, druže i uspostave kontakte sa kolegama iz drugih kompanija.Svaki BizKviz traje približno dva sata i obuhvata deset različitih igara i više od 100 pitanja iz opšte kulture, a u njemu ravnopravno mogu učestvovati svi vaši zaposleni, bez obzira na pol, starost ili fizičku spremu.BizKviz liga predstavlja novi koncept "pab kviza", organizuje se kao potpuno interaktivno takmičenje (bez papira, olovaka i prepisivanja), uz kompletno elektronski obračun bodova i plasmana.Pored nadematanja u onlajn okruženju, postoje planovi da se finalno nadmetanje održi uživo, ukoliko to okolnosti i važeći epidemiološki uslovi dozvole, a najuspešniji, najzabavniji i najuporniji učesnici Lige dobiće prigodne pehare i medalje."S ponosom ističemo da smo prvu sezonu, uprkos pandemijskim okolnostima, uspešno realizovali s proleća 2020. godine i srećni smo da naše takmičenje postaje tradicionalno", naveli su organizatori.U saradnji sa Fondacijom Ana i Vlade Divac, BizKviz liga stipendira najuspešnije srednjoškolce iz Srbije koji dolaze iz socijalno ugroženih porodica i zato vas još jednom glasno pozivamo da nam se pridružite i pomognete ostvarenju jednog plemenitog cilja.Više informacija o konceptu BizKviza, uslovima učešća i izvod iz propozicija lige možete pronaći na internet stranici BizKviz lige ili u brošuri koja je dostupna OVDE.

Srbija

Bezbednost hrane zbog pandemije ključna tema za dve trećine potrošača

Briga ljudi za bezbednost hrane i za zaštitu životne sredine pojačane su aktuelnom pandemijom korona virusa, saopštila je kompanija Tetra Pak, nakon svog istraživanja populacije potrošača koje sprovodi svake godne, na globalnom nivou. Kompanija naglašava i da više od dve trećine ispitanika smatra da je bezbednost hrane jedna od najvažnijih društvenih tema.Dodaje se da na globalnom nivou, 77% potrošača smatra da je jedan od ključnih izazova i hrana koja završava kao otpad.Isti broj ispitanika smatra da COVID-19 predstavlja "stvarnu opasnost", dok briga o životnoj sredini takođe ostaje upadljivo važna tema u svesti potrošača.Trinaesto po redu Tetra Pak Indeks istraživanje pokazalo je da je globalna zabrinutost za bezbednost hrane i njenu buduću dostupnost porasla za 10%, kao i da se u 2020. popela na nivo od 40% u poređenju sa 30% koliko je zabeleženo u 2019. godini. Više od polovine potrošača veruje da je povećavanje bezbednosti hrane odgovornost proizvođača i to smatraju glavnim izazovom kojom bi kompanije najpre trebalo da se pozabave u budućnosti. Prema ovogodišnjem istraživanju, zdravlje je usko povezano sa temama bezbednosti hrane i higijene.Dve trećine potrošača reklo je da biti zdrav znači i biti bezbedan, a 60% njih na globalnom nivou pokazalo je zabrinutost za bezbednost kao i za higijenu hrane koju kupuju.Potrošači tvrde, kako se navodi i da je jedna od osnovnih namena ambalaže, bezbednost hrane i izrazili su zabrinutost u vezi sa mogućim uticajem inovacija u oblasti zaštite životne sredine na bezbednost hrane.Većina ispitanika navodi i da je korišćenje "održive ambalaže" jedna od osnovnih tema kojom bi proizvođači trebalo da se pozabave."Kroz blisku saradnju sa našim klijentima i partnerima, već se nalazimo na putu da stvorimo potpuno održivu ambalažu za hranu, kartonsku ambalažu koja je napravljena isključivo od obnovljivih ili recikliranih materijala (i) od sirovina kojima se odgovorno upravlja", izjavio je generalni direktor kompanije Tetra Pak, Adolfo Orive.SVETSKI DAN BEZBEDNOSTI HRANE: DA LI GLEDAMO KAKVU HRANU JEDEMO? OTPAD OD HRANE - RASTUĆI PROBLEMNajnovije istraživanje koje je sproveo Tetra Pak Indeks govori i o tome da raste otpad koji nastaje od neiskorišćene hrane, jer više od tri četvrtine ispitanika to smatra razlogom za zabrinutost. "Uticaj pandemije na lance snabdevanja je pojačao svest o tome da je hrana koja završava kao otpad rastući problem. Postoji verovatnoća da će ovakav sentiment i dalje nastaviti da se pojačava, uporedo sa potrebom da se nahrani rastuća svetska populacija", navodi se u saopštenju povodom najnovijeg istraživanja.Potrošači navode i da je smanjenje otpada hrane istovremeno i najvažniji problem životne sredine na koji oni mogu da utiču, ali je i jedan od prva tri prioriteta za proizvođače. "Zbunjujuće deklarisanje predstavlja barijeru u tom smislu, ali brendovima nudi i mogućnost za unapređenje komunikacije", dodaje se u saopštenju.Istraživanje kopmanije Tetra Pak sprovedeno je u saradnji sa kompanijom Ipsos.

Srbija

Avio-kompanija KLM počinje da leti za Beograd

Holandska avio-kompanija KLM Royal Dutch Airlines će direktnim letovima povezivati Beograd i Amsterdam, počev od 13. maja 2021. godine. U početku će na ovoj relaciji KLM-ovi avioni leteti tri puta nedeljno, a prema planu avio-kompanije, od 11. juna ove godine putnicima će na raspolaganju biti svakodnevni letovi, navodi se u saopštenju.Na letovima će saobraćati avioni tipa Embraer 190, koji mogu da prime 80 putnika u ekonomskoj i 20 u biznis klasi.KLM je uveo niz zaštitnih mera na svojim letovima, kao što su upotreba HEPA filtera, obavezno nošenje maski i prilagođavanje usluga na letu, ali sve dok se ne sprovede masovna vakcinacija, testiranje na prisustvo virusa biće od izuzetne važnosti.„Bezbednost putnika i posade, kao i postepena obnova letova nakon prekida izazvanog izbijanjem pandemije virusa COVID-19, predstavljaju prioritetne ciljeve KLM-a“, navodi se u saopštenju.U skladu sa odlukom holandske vlade, za putnike koji u Amsterdam putuju iz zona visokog rizika, pored PCR tastova, obavezni su i antigenski testovi. KLM preporučuje putnicima da pre leta provere informacije u vezi sa putovanjem na kompanijskom portalu.Za sve avio-karte kupljene za letove do 31. decembra 2021. godine rezervacije se mogu menjati ili se može dobiti povraćaj novca.  Putnici mogu da promene svoju rezevaciju iz bilo kog razloga, dobiju vrednosni vaučer ukoliko odustanu od leta ili potpuni povraćaj novca ukoliko je let otkazan.Putnici iz Srbije će moći da lete ne samo do Amsterdama, nego i do brojnih destinacija širom sveta.

Srbija

Prosečna neto plata u decembru oko 560 evra

Prosečna bruto zarada u Srbiji tokom decembra 2020. godine iznosila je 90.849 dinara, dok je prosečna neto zarada bez poreza i doprinosa bila 66. 092 dinara (oko 560 evra), saopštio je Republički zavod za statistiku.Rast bruto zarada u periodu od januara do decembra 2020. godine, u odnosu na isti period 2019. godine, kako se navodi, iznosio je 9,5% nominalno, a realno 7,8%. Istovremeno, neto zarade su porasle za 9,4% nominalno, a realno za 7,7%.U poređenju sa istim mesecom prethodne godine (decembra 2019. godine), prosečna bruto zarada u decembru 2020. godine nominalno je veća za 10,4%, a realno za 9,0%.Sa ruge strane dok je prosečna neto zarada u istom periodu nominalno je bila veća za 10,6%, odnosno za 9,2% realno.Republički zavod za statistiku tvrdi i da je 50% zaposlenih u Srbiji tokom decembra 2020. ostvarilo zaradu od navedenog iznosa 48.676 dinara.PROSEČNA ZARADA U AVGUSTU OKO 498 EVRA Istraživanje o zaradama zasniva se na podacima iz obrasca Poreske prijave za porez po odbitku.Prosečne zarade izračunavaju se na osnovu iznosa obračunatih zarada za određeni mesec i broja zaposlenih.Napominje se da su analizom prosečne zarade obuhvaćeni svi poslovni subjekti koji su Poreskoj upravi dostavili elektronski popunjen obrazac poreske prijave sa obračunatim zaradama.U istraživanju o zaradama pod zaradom se podrazumevaju sve isplate zaposlenima na koje se plaćaju pripadajući porezi i doprinosi.Podaci se kako se navodi ne odnose na teritoriju Autonomne pokrajine Кosovo i Metohija.

Srbija

Oglašena prodaja fabrike čokolade „Simka“ iz Vranja

Fabrika čokolade "Simka" u Vranju oglašena je na prodaju zajedno sa ostalom imovinom Beogradske industrije hrane "Dunja", po ceni od 187,9 miliona dinara, prenele su Južne vesti. Prva licitacija je zakazana za 30. mart.Agencija za licenciranje stečajnih upravnika na svom sajtu navodi da zainteresovani za učešće u javnom nadmetanju treba da uplate depozit od 75,1 milion dinara.Industrija hrane “Dunja” bavila se proizvodnjom čokolade, kakaa i kondiktorskih proizvoda (slatkiša), a u stečaju je od marta prošle godine.Fabrika čokolade “Simka”, koja se prodaje u okviru kompleksa, osnovana je 1997. godine u industrijskoj zoni i prostire se na 5.284 kvadratna metara.U oglasu se navodi da je "Simka" opremljena za proizvodnju po najsavremenijim tehnološkim standardima.Sastoji se od građevinskih objekata u vanknjižnom vlasništvu stečajnog dužnika (jer nije bila izdata upotrebna dozvola), objekata koji nisu upisani kod RGZ - SKN Vranje (trafostanica, pomoćni objekat uz halu, bilbord - temelji i spremnik - cevovod AMV), zatim opreme u pogonima i radionicama i druge imovine.FIRMI MILENIJUM TIMA OKO 10 MILIONA EVRA BESPOVRTANE POMOĆI

Srbija

Sindikati železničara najavili štrajkove

Predstavnici sindikata radnika zaposlenih u železnici saopštili su da će u narednih 30 dana organizovati protest i jednočasovne štrajkove upozorenja, preneo je portal Mašina. Povod za tu odluku, kako objašnjavaju je nezadovoljstvo radnika kolektivnim ugovorom koji je deo sindikata železničara već potpisao sa poslodavcem.Ključni problemi u srpskoj železnici, kako kažu predstavnici sindikata, predstavljaju neusklađenost cene radnog časa sa zakonom, loši uslovi rada i veliki broj tužbi koje koštaju mnogo novca a do kojih dolazi zbog neadekvatnih kolektivnih ugovora."Da li se namerno uništava železnica, zašto niko ne odgovara za ovoliko propusta?", pitao je predsednik Glavnog štrajkačkog odbora železničara Saša Jocić.Kolektivni ugovor sklopljen je početkom februara i on kako se naglašava omogućava da veliki broj radnika železnice bude plaćen manje od minimalne cene rada zagarantovane zakonom.Prema rečima Saše Jocića železnička preduzeća troše više novca na sudske postupke u kojima zaposleni tuže preduzeće, nego što bi trošili na uskađivanje plata radnika sa zakonom.PUTOVANJE SRSPSKOM ŽELEZNICOM: UDOBNO I POMALO NOSTALGIČNO ISKUSTVO Kako Jocić objašnjava železnička društva su potrošila pet milijardi dinara na sudske postupke u 2020. godini, dok usklađivanje plata sa iznosom koji je garantovan zakonom ne bi koštalo više od dve milijarde dinara.Kako dodaju predstavnici sindikata, problemi u železnici se ne svode na plate i nisu počeli od juče. "Železnička društva su pretrpela oduzimanje imovine najveće vrednosti, restrukturiranjem je otpušten najveći broj zaposlenih, imamo oko 20% nižu zaradu od prosečne zarade u Srbiji, topli obrok i regres su najniži od svih javnih preduzeća", objašnjava Saša Jocić.Radomir Popović iz Nezavisnog sindikata železničara Srbije je podsetio na nedavnu smrt jednog radnika železnice i postavio je pitanje nadležnima da li u železnici ima dovoljno zaposlenih za bezbedan rad.Sindikati podsećaju i da je u procesu restrukturiranja železnica od skoro 20 hiljada zaposlenih ostalo 10 hiljada. To kako se naglašava znači i da neke njihove kolege obavljaju posao koji je predviđen za dva, a neretko i za tri radna mesta.Napominje se da kadar iz železnica poslednjih godina nije odlazio samo zbg otpuštanja, već su ljudi i sami napuštali posao i odlazili na rad u inostranstvo, zbog boljih uslova rada i vćih plata.Radnici kažu da će probati da organizuju generalni štrajk, ukoliko ni te aktivnosti ne navedu nadležne da reše probleme u železnici.

Srbija

Čet aplikacija za prijavu nasilja nad decom

Nacionalna dečja linija Srbije (NADEL) pokrenula je novu onlajn uslugu, koja deci i mladima omogućava da se obrate za pomoć i prijave nasilje putem dopisivanja u čet bot i Viber bot aplikaciji, navodi se u saopštenju.Nova usluga će omogućiti da se na lakši način prepozna svaki oblik nasilja i da se na vreme reagujes obzirom na to da se mlađa populacija najslobodnije oseća upravo prilikom ovakve vrste komunikacije.Unapređenje i podrška NADEL-u je od posebnog značaja u kontekstu sprovođenja nedavno usvojene Strategije za prevenciju i zaštitu dece od nasilja za period 2020-2023, kao i u cilju jačanja celokupnog sistema prevencije i odgovora na nasilje nad decom u Republici Srbiji.„Cilj je da se pruži maksimalna sloboda i podrška svoj deci i omladini da prijave bilo kakav oblik zlostavljanja i nasilja, da znaju da nisu sami i da imaju kome da se obrate za pomoć. Deca mogu putem četa da podele svoja iskustva, razmišljanja i probleme sa kojima se suočavaju i to na maternjem jeziku, bez obzira gde se u tom momentu nalaze“, rekla je ministarka za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Darija Kisić Tepavčević.Novi onlajn servis je pušten u rad u saradnji Ministarstva za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja, Centra za zaštitu odojčadi, dece i omladine Beograd i Unicef-a, uz finansijsku podršku Evropske unije.

Srbija

Srbija se zadužila milijardu evra dvanaestogodišnjom obveznicom

Republika Srbija emitovala je dvanaestogodišnju evroobveznicu od milijardu evra, po kuponskoj stopi od 1,65 odsto i stopi prinosa od 1,92 odsto, saopštila je Narodna banka Srbije.Ovo je obveznica najduže ročnosti koju je naša zemlja do sada emitovala na međunarodnom tržištu."Deo prikupljenih sredstava biće iskorišćen za otplatu postojećih dugova, dok bi drugi deo služio za obezbeđenje nastavka rasta naše ekonomije, pri čemu ni u jednom trenutku neće biti dovedena u pitanje održivost javnog duga", dodaje se u saopštenju.Tražnja investitora je tokom današnje aukcije bila 3,5 puta veća u odnosu na realizaciju, a postignuta stopa finansiranja u skladu je sa prosečnim prinosima po kojima se trguje evroobveznicama Rumunije uporedive preostale ročnosti, navodi se u saopštenju centralne banke."Srbija je danas na međunarodnom tržištu ostvarila stopu prinosa koja se može meriti sa pojedinim zemljama čiji je kreditni rejting investicionog ranga. To pokazuje da tržišni učesnici čvrsto veruju da i Srbija pripada ovoj kredibilnoj grupi zemalja. Današnja kuponska stopa od 1,65 odsto na obveznicu ročnosti od 12 godina predstavlja još veći uspeh nego kuponska stopa od 1,50 odsto koju smo 2019. ostvarili na obveznicu ročnosti od deset godina, a nesrazmerno bolja od dolarskog duga koji je nasleđen i čija je kuponska stopa bila enormno visokih 7,25 odsto", kazala je guvernerka Jorgovanka Tabaković.