Srbija

Srbija

Frilenseri održali protest, u ponedeljak pregovori sa Vladom Srbije

Udruženje radnika na interenetu održalo je protest ispred Narodne skupštine u Beogradu, jer država namerava da im retroaktivno naplati porez za nekoliko godina unazad. Protestu je prisustvovalo više hiljada frilensera i ostalih građana koji ih podržavaju. U međuvremenu je iz kabineta premijerke stigao poziv da sednu za pregovarački sto i otpočnu dijalog o aktuelnim problemima.Okupljeni građani su nosili transparente "Prvo zakon, onda porez!", "Prvo našim mladi, pa onda strani nomadi!", "Stop pljački radnika na internetu!".Obraćajući se okupljenima Milan Pogačar iz Udruženja radnika na internetu rekao je da je borba frilensera počela 15. oktobra, kada je "Poreska uprava na sraman način, na svom fejsbuk profilu, objavila da kreće u organizovanu pljačku svojih građana"."Toga dana smo, svi mi koji smo ovde i mnogi drugi, rešili da se okupimo i stanemo tome na put. Nećemo posustati, uvek ćemo biti tu da se borimo. Ovo je tek prvi protest i biće ih još ako bude potrebno", izjavio je Pogačar.On je rekao da ga je tokom protesta šef kabineta premijerke Ane Brnabić pozvao da u ponedeljak počne da pregovara sa premijerkom, ministrom finansija i direktorkom Poreske uprave o aktuelnim problemima frilensera."To je, pre svega, dokaz da naša borba, borba na ulicama, borba jedinim jezikom koji oni razumeju, dakle borba silom, jeste način na koji se dolazi do pobede", ocenio je Pogačar. Filenserima je poručio da ta činjenica ne treba da ih zavara i naglasio je da su solidarni sa svima koji se bore u Srbiji:"Radnici na internetu uz Srbiju i Srbija je uz radnike na internetu", zaključio je Pogačar.Okupljenjima se obratila i Tatjana Ćopić, prevodilac i profesor ruskog jezika. Njoj je kako kaže stigao poziv Poreske uprave da plati porez.Poziv se, kako objašnjava, odnosi na vreme koje je provela radeći kao frilenser za stranu firmu koja ima predstavništvo u Srbiji."Uvek sam bila prepoznata kao nezaposleno lice, iako sam radila po ceo dan i praznikom i vikendom, sa detetom u ruci. Mene sada Poreska uprava zove, od mene traže nekakve poreze koje su dužni da traže od te firme", kaže Tatjana Ćopić. Poručuje da ne želi ništa da plati, jer smatra da ništa ne duguje i jer joj država nikada nije ništa dala."Dete nisam mogla da upišem u vrtić jer sam nezaposlena. Ne osećam se dužna ovoj državi", poručila je Tatjana Ćopić.Na protestu je govorila i Milena Amon iz Udruženja "Zaštitnik preduzetnika i privrednika Srbije". Ocenila je da se u Srbiji godinama unazad oseća "sva težina administracije koja je preobimna, spora, štetna" kao i sva nepravda "netransparentnog i represivnog odnosa države prema privatnom sektoru". "Svedoci ste kojim metodama neefikasni državni aparat iz privatnog džepa puni budžet javnog sektora. Zato je važno da ovde i sada podvučemo crtu preko koje se ne sme preći", poručila je Amon.Dodala je da poreski sistem i sistem doprinosa mora da bude pravedan i prograsivan, a odnos države prema preduzetnicima pravedan, podsticajan i partnerski, poput onog u uređenim zemljama."Uslovi poslovanja moraju biti normalni i to su službenici ove zemlje dužni da nam svima obezbede. Za to ih plaćamo i plaćamo ih previše dobro", kaže predstavnica Udruženja "Zaštitnik preduzetnika i privrednika Srbije".Prema njenim rečima, retroaktivna naplata doprinosa frilenserima za usluge koje nisu mogle da se koriste je sumanuta."To nije kazna, to je pljačka. Gde je Poreska uprava bila kada je treblo da ispuni svoju primarnu ulogu, savetodavnu? Nigde ih nema", smatra Milena Amon.Zaključila je da prava i obaveze važe i za državu, a ne samo za privrednike, preduzetnike i frilensere, koji ne treba da plaćaju tuđe greške.Među frilenserima kojima država želi da retroaktivno naplati porez, kako je Nova ekonomija nedavno pisala ima i dosta mladih ljudi koji su radili kao onlajn nastavnici stranih jezika, tokom studija.

Srbija

Beograd: Nacrt plana za bolji vazduh na uvidu javnosti

Nakon brojnih i dugugodišnjih kritika da se u prestonici Srbije ne vodi mnogo računa o kvalitetu vazduha, Sekretarijat za zaštitu životne sredine Grada Beograda saopštio je da svi zainteresovani građani mogu da obave uvid u Nacrt plana kvaliteta vazduha u aglomeraciji Beograd. Njegov sadržaj dostupan je i na onlajn linku do 30. januara.Među predloženim merama, između ostalog, nalazi se smanjenje emisije štetnih gasova koja dolazi iz saobraćaja motornih vozila na ulicama, povećanje obima saobraćaja biciklima, kao i povećanje pešačkih aktovnosti.Među merama koje se odnose na saobraćaj navodi se realizacije izgradnje metroa, ali i zabrana saobraćaja dostavnih vozila u određenim periodima tokom dana, u određenim gradskim zonama.Inače, u Beogradu je prošle nedelje održan protest zbog velikog zagađenja vauzduha, a nedavno je održana debata o desetogodišnjem planu za kvalitet vazduha u Beogradu.Gradski Sekretarijat za zaštitu životne sredine podseća da je u skladu sa Zakonom o zaštiti vazduha nadležni organ jedinice lokalne samouprave dužan da donese plan kvalitetakojim se reguliše kavlitet vazduha.ZAGAĐENJE VAZDUHA POVEZANO SA VEĆIM STOPAMA SMRTNOSTI OD KORONA VIRUSA Nacrt pripremio Gradski zavod za javno zdravljeGradski zavod za javno zdravlje Beograd, kao nosilac projekta, dostavio je Sekretarijatu Nacrt plana kvaliteta vazduha u aglomeraciji Beograd, poručuju iz gradske uprave.Mišljenja, primedbe i predloge o planu zainteresovana javnost može da dostavi Sekretarijatu za zaštitu životne sredine na email pkv.bg@beograd.gov.rs.Kako se navodi u Nacrtu plana, reč je osnovnom dokumentu za upravljanje kvalitetom vazduha na lokalnom nivou.Njegovom izradom omogućava se praktično rešavanje problema kvaliteta ambijentalnog vazduha u zonama/aglomeracijama gde mere koje su donete na nacionalnom nivou, često ne mogu da doprinesu realizaciji postavljenih ciljeva i dostizanju odgovarajućeg kvaliteta vazduha, piše se u Nacrtu.Planovima kvaliteta vazduha, kako se dodaje, utvrđuju se specifične mere namenjene zaštiti osetljivih grupa stanovništva, posebno dece.

Srbija

Da li vakcinacija treba da bude obavezna za neke profesije?

U Srbiji je proteklih dana počela i vakcinacija i dobrovoljno prijavljivanje za imunizaciju protiv koronavirusa na portalu eUprave. Iako se u svetskoj javnosti od samog početka pandemije navodilo da će problem COVID-19 nestati tek sa masovnom vakcinacijom i postizanjem kolektivnog imuniteta, mnoga pitanja za javnost u Srbiji i dalje nisu razrešena.Pojedini građani Srbije smatraju da imunizacija ne treba da bude obavezna, drugi deo njih da je medicisnko sredstvo razvijeno prebrzo, treći pak da će im vakcinacija omogućiti da nastave sa normalnim životom, putovanjima, druženjima.Takođe, u javnosti se vodi i polemika koja od do sada odobrenih vakcina je najbolja i najbezbednija.Molimo vas da izdvojite par minuta i popunite sledeću anketu.

Srbija

Ugrožavanje stočarstva na Pešteru narušava ceo ekosistem

Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije apelovalo je na Ministarstvo poljoprivrede da hitno pomogne stočarima na Sjeničko-pešterskoj visoravni jer je njihov tradicionalni način stočarstva ugrožen zbog loših vremenskih uslova i niske otkupne cene životinja. Naglašavaju da stočari i dalje očekuju premije za mleko za 2020. godinu, kao i subvencije po grlu.U Društvu kažu i da je kašnjenje premija kod velikog broja domaćinstava dovelo do nezadovoljstva, ugrozilo isplativost stočarstva, opstanak ljudi i njihovih stada.Ornitolozi podsećaju da se tokom 2020. godine, uprkos pandemiji, radilo na sprovođenju projekta zaštite vodenih staništa Sjeničko-pešterske visoravni. Napominju da su tom prilikom ostvareni brojni kontakti sa lokalnim stanovništvom, sa ciljem da se održi tradicionalno stočarstvo i ispaša, a domaćinstvima su poklonjeni su stočarski psi pulini i električna oprema za čuvanje stoke.VALJEVO MENJA POLITIKU SUBVENCIONISANJA OVČARSTVA U 2021.GGODINI Pešterski stočari svedoče da je sezona paše 2020. zbog vremenskih uslova bila veoma loša za tradicionalno stočarstvo koje je primarna delatnost na tom prostoru. Zbog svih problema prouzrokovanih pandemijom opala je i potražnja za jagnjetinom, a najgore je usledilo u oktobru kada se u okolini Novog Pazara pojavila bolest plavog jezika. Ona je zaustavila dogovorenu prodaju ovogodišnjih jaganjaca, a stočari su u nezavidnom položaju u odnosu na nakupce i njihove izuzetno niske otkupne cene.Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije podseća da je tradicionalno stočarstvo sa ispašom kao dominantnim vidom prehrane domaćih životinja koje je dominantno na Pešteru retkost je ne samo u Srbiji, već i u Evropi.Ono kako objašnjavaju ima pozitivan uticaj na održavaje prirodnih otvorenih staništa i očuvanje biološke raznolikosti, jer za razliku od modernog stočarstva podrazumeva ishranu stoke senom i ispoašom.Podsećaju i da je Ministarstvo poljoprivrede u više navrata isticalo da su ovčarstvo i kozarstvo izuzetan potencijal za razvoj poljoprivrede, a posebno u nerazvijenim područjima Srbije. Zbog toga država, kako je naglašeno treba da nastavi sa subvencijama stočarima “hitno reaguju i pomognu ugroženim stočarima na prostoru Sjeničko-pešterske visoravni”.“Najurgentnija je pomoć u otkupu prošlogodišnjih prinova, nabavka hrane i isplata planiranih subvencija i premija. Trenutno stanje zabrinjava”, smatraju u Društvu za zaštitu i proučavanje ptica Srbije.Ukaziju i na brojne podatke prema kojima meso u zemlji nedovoljnog kvaliteta, pa to navode kao još jedan razlog da se stočarima što pre pomogne.

Srbija

Zaštitnik građana zbog žalbi frilensera kontroliše Poresku upravu

Zaštitnik građana saopštio je da je po sopstvenoj inicijativi pokrenuo postupak kontrole pravilnosti i zakonitosti rada Poreske uprave. Navodi da je to usledilo nakon saznanja da je frilenserima stigao poziv da retroaktivno prijave i plate porez za nekoliko godina unazad. “Obraćali su nam se građani da treba odjednom da plate velike poreze za nekoliko godina unazad na prihode iz inostranstva koje ostvaruju kroz honorarni rad u oblasti IT usluga, grafičkog dizajna, držanja časova stranih jezika”, kaže Zaštitnik građana Zoran Pašalić.Prema njegovim rečima nije sporna naplata poreza već način na koji se vrši kontrola prijavljivanja i naplate poreza u ovim slučajevima.Pašalić je od Poreske uprave zatražio da mu u roku od 15 dana dostavi informacije da li je prethodnih godina redovno, na javan i transparantan način, ukazivala građanima da prihod iz inostranstva po osnovu pružanja različitih vrsta usluga predstavlja oporeziv prihod, kao i na obaveze fizičkih lica koja ostvaruju ovakve prihode da podnose poreske prijave, odnosno da sami obračunaju porez i doprinose i izmire svoje poreske obaveze.Pašalić je zatražio i da mu Poreska uprava dostavi podatke o broju izvršenih kontrola naplate poreza od fizičkih lica koji ostvaruju prihode iz inostranstva od oktobra 2020. do kraja te godine, kao i o broju kontrola radi provere podnošenja poreskih prijava i naplate poreza u poslednjih pet godina za svaku godinu pojedinačno.ŠTA JE SKUPLJE, OPROŠTAJ OD FRILENSERA ILI OPROŠTAJ POREZA? Poreska uprava shodno članu 24 Zakona o poreskom postupku i poreskoj administraciji nije u obavezi da obaveštava poreske obveznike o njihovim obavezama osim na lični zahtev, ističe između ostalog Zaštitnik građana i dodaje da je potreban odgovorniji i fleksibilniji odnos tog nadležnog organa prema poreskim obveznicima, s obzirom da su u pitanju nove delatnosti.„Poreska uprava treba da bude servis građana koji će im redovno i tačno ukazivati na njihove obaveze. Ne može se građanima u potpunosti prebaciti odgovornost da samoinicijativno ispunjavaju poreske obaveze na koje im Poreska uprava nije ukazivala“, naglasio je Zaštitnik građana.On je naveo da će po dobijanju informacija od Poreske uprave razmotriti načine da se frilenserima olakša plaćanje poreza, kako se ovakve situacije ne bi ponavljale.

Srbija

Paušalcima naredne nedelje elektronsko rešenje o porezu za 2021. godinu

Poreska uprava saopštila je da će svim preduzetnicima paušalcima dostaviti elektronska rešenja o utvrđenim poreskim obavezama za 2021. godinu tokom naredne sedmice, od 18. do 25. januara.Poreska uprava je kako se navodi u saopštenju, izvršila obračun poreza na prihode od samostalne delatnosti i doprinosa za obavezno socijalno osiguranje za 2021. godinu, za vlasnike samostalne delatnosti koji se paušalno oporezuju. Mesečne akontacije po osnovu poreza i doprinosa za obavezno socijalno osiguranje za 2021. godinu, kako se naglašava, uplaćuju se sa pozivom na broj (u njegovoj srtrukturi se nalazi i broj odobrenja za plaćanje (BOP) koji je dodeljen za 2021. godinu). Kako podsećaju u Poreskoj, novi preduzetnici paušalci u roku od 48 sati od dana registracije osnivanja privrednog subjekta u APR-u (Agenciji za privredne registre) dobijaju rešenje o utvrđenoj obavezi u elektronskoj formi posredstvom portala Poreske uprave."Od prošle godine rešenja o utvrđenim obavezama preduzetnici paušalci dobijaju isključivo elektronskim putem i to dostavljanjem u poresko sanduče na portalu Poreske uprave (ePorezi)", podsećaju u Poreskoj. PORESKA IDENTIFIKOVALA SVE FRILENSERE KOJI SU PRIHODOVALI IZ INOSTRANSTVA Napominju i da se shodno članu 36. stav 13. Zakona o poreskom postupku i poreskoj administraciji, rešenje u elektronskom obliku smatra dostavljenim danom postavljanja na portal Poreske uprave. Za pristup portalu Poreske uprave neophodan je kvalifikovani elektronski sertifikat, koji izdaje pet sertifikacionih tela u Republici Srbiji (MUP, JP PTT, Privredna komora Srbije, Halcom, E-Smart Systems). Ukoliko pristup poreskom sandučetu u ime preduzetnika-paušalca vrši drugo lice, poreski obveznik je dužan da to lice ovlasti.Poreski obveznici dodatno mogu da se informišu o svojim obavezama i u Кontakt centru Poreske uprave na brojeve telefona 0700 700 007 i 011/331 01 11, kao i na šalteru “Vaš poreznik” u 37 filijala širom Srbije.SVAKA JEDINICA PORESKE DOBILA NALOG DA PREKONTROLIŠE PO 50 FRILENSERA

Srbija

Šta možemo da očekujemo od trećeg paketa pomoći privredi i građanima?

Privreda može da očekuje pomoć od druge polovine februara, a građani novu uplatu u kešu tek u drugoj polovini naredne godine. Za treći po redu paket državne pomoći biće izdvojeno više od milijardu evra iz državne kase kako bi privrednici i građani prevazišli probleme kovid-krize, piše portal Nova S.Za razliku od prvog paketa kada su privrednici pomagani tako što je država njihovim radnicima isplatila tri minimalca, i drugog kada je tim istim radnicima isplaćeno dva puta po 60 odsto minimalca, ovaj put iznos će biti – polovina minimalne zarade.Međutim, i dalje je nepoznato da li će zaposleni u preduzećima ovu pomoć dobiti za dva, ili za tri meseca.Uz pomenuta dve, ili tri polovine minimalca, najavljena je još jedna polovina minimalne zarade i to – turističkom sektoru, ali i autobuskim prevoznicima.“Hotelijeri, turistike agencije, turistički vodiči, ali i autobuski prevoznici koji su pretrpeli velike gubitke, dobiće sektorsku podršku – dodatnih 50 odsto minimalne zarade”, najavio je predsednik Srbije Aleksandar Vučić.Vučić je najavio i produžetak “garantne šeme” podrške privredi.Reč je, zapravo, o jeftinijim kreditima za čiju otplatu bankama garantuje država.U dosadašnjem “krugu” ponude ovih kredita, iskorišćeno je 1,5 milijardi evra. A limit je bio dve milijarde evra.Po toj šemi država Srbija garantuje 80 odsto iznosa zajma, a rizik za preostalih 20 odsto preuzele su banke.Prema rečima Aleksandra Vučića, ponuda kredita iz garantne šeme trebalo bi dodatno da se produži i uveća za još dva puta po 500 miliona evra.Za razliku od 2020. kada je svim punoletnim građanima u Srbiji, koji su se za to prijavili, isplaćeno po sto evra, ovaj put biće reč o manjem iznosu, mada još uvek nije potvrđeno o kolikom iznosu je reč.Pitanje novog moratorijuma na poreze još uvek nije rešeno.“Kad jednom uđete u to – dvostruko, trostruko, petostruko… odlaganje obaveza, onda više ni Poreska uprava ne može da se snađe u svemu tome. Oko moratorijuma na poreze nemamo odluku”, rekao je Vučić.

Srbija

EBRD tokom prošle godine u Srbiju uložila 679 miliona evra

Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) saopštila je da je tokom 2020. u Srbiju uložila rekordnih 679 miliona evra. Tim investicijama su, kako je naglašeno, rešavane hitne potrebe domaće privrede sa ciljem snažnog, održivog i inkluzivnog oporavka.Naglašava se da je najveći deo sredstava, u iznosu od 576 miliona evra, plasiran ka privatnom sektoru i malim preduzećima, kroz direktno finansiranje ili putem finansijskih institucija.Kroz program za oporavak od posledica krize izazvane virusom Covid-19 EBRD je kroz hitnu proceduru plasirala 145 miliona evra komercijalnim bankama za održavanje likvidnosti privrede i malih i srednjih preduzeća i taj program će biti aktivan i tokom 2021. godine, ukoliko bankama zatreba dodatna likvidnost da podrže privredu.Ostatak finansiranja ERBD odnosio se na programe koji podržavaju žensko preduzetništvo, ulaganje u konkurentnost, hipotekarne kredite za stanovništvo, programe za podršku investicija u energetsku efikasnost kao i program za podršku trgovinskih tokova privrede. Pored kreditnih linija, korisnici su imali priliku da po uspešnoj implementaciji projekta dobiju i podsticajne grantove i besplatnu tehničku pomoć koju finansiraju Evropska unija i drugi donatori.Za izgradnju boljih infrastrukturnih veza u zemlji i regionu, banka je obezbedila zajam od 85 miliona evra za izgradnju deonice Niš-Pločnik “Autoputa mira” koja će povezati Srbiju sa Kosovom i sa albanskom lukom Drač.ERBD je finansirala i projekat izgradnje optičke širokopojasne mreže u ruralnim oblastima, čime će preko 600 škola u selima dobiti pristup internetu. Uz pomoć EBRD-a, Vlada Srbije je kreirala i strategiju upravljanja javnim preduzećima koja su u državnom vlasništvu, koja definiše razloge za državno vlasništvo i smernice za rad i bolje korporativno upravljanje u državnim preduzećima.Izgradnja nove deponije i postrojenja za proizvodnju energije iz otpada u Vinči započeta je prošle godine, kako se navodi, dobro napreduje, a ERBD je za taj projekat izdvojila 128 miliona evra. ERBD ODOBRIO KREDIT SOJAPROTEINU OD 25 MILIONA EVRA U Subotici je završena modernizacija infrastrukture za vodu i otpadne vode, poduhvat koji je takođe podržan od EBRD-a, Evropske unije i bilateralnih donatora u okviru Investicionog okvira za zapadni Balkan (WBIF). Tokom 2021. godine, prioriteti ERBD u Srbiji, kako se naglašava, ostaće pružanje pomoći u oporavku ekonomije od posledica pandemije  i promovisanje zelenog i održivog rasta uz ulaganje u energetsku efikasnost i obnovljive izvore energije.EBRD će nastaviti da sarađuje i sa komercijalnim bankama na poboljšanju pristupa finansiranju srpskim malim preduzećima. Poseban fokus biće posvećen mladim preduzetnicima uz novi program koji podržava Švedska, kombinujući zajmove EBRD-a i koncesione finansije donatora za bolji pristup finansiranju i savetima za mlade preduzetnike.Kao podrška razvoju zelene ekonomije u Srbiji, zajedno sa opštinskim i državnim institucijama u Srbiji, EBRD će nastaviti da radi na identifikovanju projekata koji će podržati poboljšanje energetske efikasnosti u javnim i stambenim zgradama.Banka takođe sa opštinama istražuje projekte korišćenja obnovljive energije (solarne i geotermalne) za sisteme daljinskog grejanja i hlađenja.EBRD inače je odgovorila na pandemiju koronavirusa rekordnim ulaganjem od 11 milijardi evra 2020. godine kroz 411 projekata, rešavajući hitne potrebe u 38 ekonomija zemalja u koje ulaže.

Srbija

Za sutra najavljen protest frilensera ispred Skupštine

Udruženje radnika na internetu, saopoštilo je da će u subotu 16. januara ispred Narodne Skupštine u Beogradu održati protest zbog odluke Poreske uprave da im retroaktivno naplati porez za proteklih nekoliko godina. Među radnicima na internetu nalazi se i veliki broj ljudi mlađih od 30 godina koji inače teže dolaze do posla u Srbiji.Kako kažu iz Udruženja radnika na internetu, u subotu će biti obezbeđen autobuski prevoz ka Beogradu za ljude iz ostalih velikih gradova u Srbiji koji žele da prisustvuju protestu.Poreska uprava je još 29. decembra 2020. poslala prvu opomenu za plaćanje dospele poreske obaveze sa obračunatom kamatom u roku od 5 dana.U suprotnom će, kako se navodi, pokrenuti postupak prinudne naplate frilenserima.Od tada do danas vode se polemike o tome ko je kriv za situaciju u kojoj se frilenserima do neodrživih razmera nagomilao poreski dug, oni sami ili država.PORESKA UPRAVA KONTROLIŠE I ONLAJN NASTAVNIKE ENGLESKOG Jedni kažu da je Poreska uprava trebalo da im šalje rešenja ili bar da ih edukuje o njihovim obavezama prema državi, a drugi da je trebalo sami da se raspitaju.U svakom slučaju, radnici na internetu sada se suočavaju sa nemogućnošću da otplate ogromne dugove. Oni traže da se odloži retroaktivna naplata poreza za proteklih pet godina, i tvrde da žele da plaćaju porez ali da im se zauzvrat reši radni status i uredi način daljeg oporezivanja njihovog rada.Prema aktuelnim zakonima, fizička lica koja ostvare prihode radom za strana pravna ili fizička lica koja nemaju predstavništvo ni ogranak u Srbiji, dužna su da sama obračunaju i plate porez, što većina njih prethodnih godina nije činila.PORESKA UPRAVA ZAPOČELA PRINUDNU NAPLATU PORESKIH DUGOVANJA FRILENSERA

Srbija

Otvoreno pismo frilensera: Šta da kažem Poreskoj, a da ne postanem dužnički rob?

Poštovani, najljubaznije Vas molim da ovo pismo pročitate ili eventualno prosledite delu redakcije koja bi upoznala gledaoce, slušaoce i čitaoce sa mojim problemom rada na internetu i problemom koji imaju oko 100 000 ljudi, a sa porodicama 300-400 000 ljudi Republike Srbije. Ovde je pitanje egzistencije ovih ljudi koji rade na internetu, ljudi koji su u najvećoj meri visoko obrazovani, najčešće natprosečno inteligentni, koji izdržavaju porodice na ovaj način. Na žalost, jutjuberi i influenserke kvare sliku o većeni kada se govori o poslovima na internetu. Ovo nije politički problem niti je borba protiv vlasti. Ovo je jednostavno borba za život i golu egzistenciju nas koji smo godinama bili obmanjivani od strane Poreske uprave, a sada nas pozivaju da dajemo izjave zašto nismo plaćali porez, iako smo želeli da plaćamo, ali nismo znali ni kakao, ni koliko, ni kada, jer uvek smo vraćani sa obrazloženjem da niko ne plaća i da radnici na internetu nemaju šta da plaćaju! Molim Vas da pročitete celo pismo gde je detaljno sagledan moj problem, a koji je isti u najvećem broju slučajeva. Da napomenem da radnici na internetu žele plaćati porez, ali ne tako da država uzme i do 80% zarađenog počevši od 2015. godine do danas, pa ćemo postati dužnički robovi države sa sve decom i porodicama.U nadi da će te do kraja pročitati sledeći tekst i uvideti da problem koji imam ja i desetine hiljada drugih sugrađana u državi, da će te upoznati i vaše gledaoce i slušaoce prikladnim tekstom ili i celim ovim tekstom, srdačno Vas pozdravljam.M O L B Aza pomoć i razjašnjenje problema koji imam u vezi plaćanja poreza kao radnik na internetu, a problem koji imaju i još oko 100 000 ljudi u Srbiji (sa porodicama oko 300 000 do 400 000 ljudi).Ja sam profesor po struci, nisam kriminalac, a biću dužnički rob doživotno zato što mi je bilo onemogućeno ispunjenje obaveza prema državi!Poštovani, u dobroj nadi da ću dobiti pomoć i objavu ove priče ili makar pokretanje priče u medijima, obraćam vam se ovim pismom. Molim vas da pismo pročitate do kraja i odgovorite mi, uputite me kako da rešim ogroman problem u kom se nalazim, u kome se nalazi moja porodica. Ili da javno zapitate kako da se reši problem.Po zanimanju sam diplomirani matematičar, oženjen sam, imam dve ćerkice, sa velikim razmišljanjem i za treće dete. Zadnjih godina radim poslove na internetu, tj. održavam veb sajtove i od toga živimo, svoje sajtove čiji sam ja tvorac, moje autorsko delo, ali za koje ne posedujem ugovor da je autorsko delo jer sam sa sobom ne mogu sklopiti ugovor. Za vreme obavljanja tog posla bilo je lepih trenutaka i dobre zarade, ali i toga da po nekada po par meseci nije bilo zarade već isključivo troškova, i tako svake godine. Dakle, želim reći da posao koji sam radio nije bio konstantan i uvek sa pozitivnim saldom. Dešavalo se da novac nikada i ne stigne, bez mogućnosti bilo kakve žalbe i bilo kome, jer jednostavno to je takav rad, bez ugovora i sigurnosti. Vreme koje sam provodio u tom radu je bilo uvek 19-20-21 sati dnevno, tj. od 24 sata sam samo 3-4 sata dnevno spavao, i tako godinama. Mladost mi je prošla pored računara, rodila su se deca i rasla pored mene, a ja sam sve vreme sedeo za računarom, danju i noću, da bih uspeo da ih izvedem i omogućim koliko-toliko normalan život i detinjstvo. Sopstvenu ženu sam viđao ujutru, kada legnem pored nje, često smo se svađali, zato šo mi je „žena“ postala računar, s obzirom da sam pred njim provodio 19-20 sati dnevno. Ali tako je moralo biti, jer se samo tako može raditi na internetu. Čak i na eventualne odlaske u selo ili na kraći odmor, uz mene je morao biti laptop, jer jedan dan nerada može poništiti ceo prethodno uložen trud oko rada veb sajtova koje sam održavao. Tako da se i zajedničko provedeno vreme sa porodicom svodilo na rad!Prethodnih godina sam više puta odlazio u Poresku upravu raspitujući se oko obaveza koje imam, kako kasnije nebih imao problema, a koje ipak imam sada. I iz poreske šalter sale u 100% slučajeva odgovor je uvek bio da ne postoje obaveze i da radim, da ne brinem, da niko ništa ne zna i da do sada niko nije plaćao bilo kakve obaveze što se tiče rada preko interneta. I to se ponavljalo sve do početka prethodne 2020. godine i korona virusa, kada se prvi put na televiziji počelo pričati o eventualnoj naplati poreza za ovaj rad. Štaviše, i sada, a posle početka priče o plaćanju tog poreza, kada se ovih dana ode u poresku upravu da se plati eventualni porez i dalje se ne može platiti odlaskom u Poresku upravu, već se upućujem da moram sam platiti porez preko interneta! E a tu onda nastaje problem još veći, jer ako nemam pomoći knjigovodstvene agencije, kako to sam da izvedem. Drugi problem je jer kao fizičko lice nemam ni neki sertifikat koji je obavezan da bih pristupio svom poreskom nalogu, kog takođe nemam. Ako bih angažovao knjigovodstvenu agenciju ponovo imam problem, jer se dešavalo da imam više pojedinačnih doznaka koje su po 5-30$, tako da bih od ukupnog prihoda koji sam imao imao samo troškove, jer i da sam platio obaveze prema državi i troška bilo koje knjigovodstvene agencije ja bih bio u minusu. A od čega da živim i zašto onda raditi?Slušao sam ministra finansija i čitao sam na internetu da je savet da se registruje firma paušalno ili sa vođenjem knjiga. Međutim, ponovo je problem u pitanju, par meseci postoji zarada, ali je i par meseci stagnacija, nema zarade ili je saldo negativan, tj. veći budu troškovi oko održavanja sajtova nego što stigne novca, a država u svakom slučaju sve tretira kao prihode. Tako da na kraju porezi koji se plaćaju za firmu uz vođenje knjiga bi zaradu sveli u najboljem slučaju na pozitivnu nulu ili još gore, bilo bi samo negativan saldo, bio bih u minusu. A od čega onda živeti? Koja bi bila svrha takvog rada?Imam devizni račun otvoren u banci i sve uplate koje su bile ka meni upućene su evidentirane na bankovnom računu. Prema Zakonu i „Uputstva za sprovođenje odluke o uslovima i načinu obavljanja platnog prometa sa inostranstvom“ u članu 1. Opšte odredbe, tačka 5. Banke su obavezne da Narodnoj banci Srbije dostavljaju podatke i izveštaje o obavljenim transakcijama sa inostranstvom – na način i u rokovima propisanim sa ovim uputstvom, a po dinamici kako je utvrđeno uputstvom, tj. na dnevnom ili dekadnom nivou. Zatim, prema „Zakonu o poreskom postupku i poreskoj administraciji“ u članu 71. koji glasi „Opomena za plaćanje poreza“, Poreska uprava je mogla da pre dospelosti plaćanja poreza (prema stavu 1.) a prema stavu 2. imala je OBAVEZU i MORANjE da najkasnije nakon 30 dana od dana dospelosti neplaćenog poreza ili dela poreza koji nije plaćen u vremenu dospelosti, da pošalje opomenu o vrsti i iznosu poreza. S obzirom na prethodno spomenuto Uputstvo po kome se morala ponašati banka i Zakon po kome se morala rukovoditi Poreska uprava, a shodno i tome da sam se i lično interesovao kod Poreske uprave kako da se plaćaju eventualne obaveze prema državi, apsolutno nisam svojom krivicom dospeo u situaciju u kojoj se trenutno nalazim. Jer pitanje je da li je banka radila po Uputstvu i da li je Poreska uprava radila po spomenutom Zakonu, a očigledno je da nije, jer nisam dobio niti jednu opomenu kako bi trebalo biti po Zakonu, a informaciju sam imao direktno iz Poreske uprave da nema obaveze prema državi što se tiče rada na internetu i da to još niko ne plaća. Pa zato ni ja nisam nikakvu obavezu prema državi izvršio, iako sam imao nameru da to učinim.Zadnjih dana prehodne 2020. godine mi je iz Poreske uprave stigao poziv u vezi utvrđivanja prihoda fizičkog lica, što pretpostavljam da je poziv u vezi rada preko interneta. I jedino kada sam imao veće uplate su bile tokom 2015. godine, tako da pretopostavljam da sam i ja jedan od par hiljada ljudi u Srbiji koji su dobili slične pozive zadnjih dana 2020. godine. S obzirom da sam veće uplate imao samo tokom te godine (malo preko 500 evra mesečno), a sada nema dovoljno ni za mesečne fiksne troškove koji postoje ѕa jedan veb sajt, interesuje me šta da kažem u poreskoj a da ne postanem dužnički rob države doživotno?!Već par poslednjih dana uopšte ne spavam, iako sam i uzoran sportista zbog ove situacije imam povećan pritisak i verovatno i povišen šećer u nepunih 40 godina, ne mogu ni raditi, pod stalnim sam stresom šta da radim, šta će biti i borim se razmišljanjem vredi li nastaviti ovako živeti, kako da preživim kao pojedinac i kao porodica!Molim Vas za savet, šta da uradim i kako da se ponašam a da ostanem normalan, da sačuvam svoju porodicu na okupu, da visokoobrazovani građanin ove države i supruga, koja je takođe fakultetski obrazovana, sa svojom decom žive normalno, a ne kao robovi države?Ovo pišem posle obraćanja predsednika Republike Srbije na televiziji Pink od 31.12.2020. godine, u jutarnjem programu, kada je rekao da država nije radila svoj posao kako treba i da je narod u pravu, da radnici na internetu-frilenseri nisu imali informaciju kako i koliko da plate dažbine prema državi. Citiram: „...bilo je tu i nekih naših grešaka (država) u delovanju... videćemo da i mi preuzmemo deo krivice na sebe (država)... jer ako oni (frilenseri) nisu bili apsolutno sigurni i u dobroj veri su postupali da nisu apsolutno sigurni da moraju to da plate i da tu obavezu imaju onda mi (država) moramo da vidimo na koji način da se napravi kompromis, govorim o nekom ranijem periodu od 5, 4, 3, 2 itd. godina.“Još jednom bih napomenuo da sam više puta dolazio u Poresku upravu i da sam uvek dobijao informaciju da radim i ćutim, da se nikom ne naplaćuje porez za rad preko interneta, da sada takođe ne mogu platiti porez odlaskom u Poresku upravu, da samostalno ne mogu platiti preko interneta jer nemam pristupa poreskom portalu i da je obrazac za samostalno plaćanje komplikovan jer ima više stručnih pojmova koji se samostalno ne mogu rastumačiti osim ako niste ekonomista i poznajete Zakon i poreske stope, a da otvaranje firme ili plaćanje preko knjigovodstvene agencije takođe nisu mogući jer bi se onda radilo isključivo za drugog a da bi meni ostali troškovi koje moram platiti, ne i zarada. Stoji i sada činjenica da svoje obaveze prema državi želim platiti.Poslednjih dana Xrvatska je pozivala radnike na internetu iz svog okruženja, takozvane digitalne nomade, da dođu kod njih i rade sa 0% poreza, a ovo su omogućili donošenjem Zakona od pre neki dan da digitalni nomadi dobijaju, na zahtev, radnu dozvolu na godinu dana i 0% poreza za to vreme. Inače, i u Makedoniji, Crnoj Gori i Bosni i Xercegovini je postojao sličan problem pa je porez sveden na progresivni ili na fiksni od do 10%. U Rusiji je ovih dana takođe donet Zakon po kome je isti porez samo 3%! Pa se razmišljam da prvo samostalno, a onda i sa porodicom, pređem u neku od ovih država. Bilo bi mi krivo jer je u Srbiji moj dom i ognjište, familija, prijatelji, ali će najverovatnije egzistencijalno pitanje preovladati.U istom problemu kao i ja je oko 100 000 ljudi, najčešće visoko obrazovanih i najinteleigentnijih ljudi u Republici Srbiji (prema saopštenju Poreske uprave i drugih relevantnih državnih institucija) što je sa porodicama oko minimalno 300 000 – 400 000 ljudi, a što je ogroman broj ljudi u ovim teškim vremenima.Mene problem tek čeka narednih dana ili nedelja, a kada mi bude stiglo poresko Rešenje. Obraćam vam se nakon Rešenja koje je dobio moj kolega od strane Poreske uprave, koji je po tom Rešenju dužan da plati oko 70 000 evra za 2015. godinu i par narednih, a što je više od 70% od ukupnog prihoda koje je ostvario, tj. preko 87,5% poreza i doprinosa sa kamatom a po odbitku 20% nominalnih troškova, čovek koji je natprosečno inteligentan, fakultetski obrazovan sa teškim fakultetom, kome je žena doktor nauka, koji ima četiri mala deteta i koji je sav novac koji je imao uložio u Republiku Srbiju gradeći kuću za sebe i svoju porodicu, izdržavajući svoju porodicu, trošeći novac u domovini. On će postati dužnički rob države jer neće imati da plati dug. Sada nema prihode koji su u toj godini pre 6 godina bili najveći pa se smanjivali, a ipak će morati da nastavi da živi sa 4 deteta i suprugom, verovatno u nekoj kući udžerici ili na ulici, kao socijalni slučaj na teretu države! A ovakvih primera u Srbiji je na desetine hiljada, jer su ljudi živeli od novca koji će im se potraživati naknadno!Molim Vas za razuman savet, ne kao zaposlenog nego kao zdravorazumskog čoveka-žene, šta ja da radim i kako da se ponašam, šta da kažem kada se javim u Poresku upravu a da ne ostanem na ulici kao rob države, ni kriv ni dužan (formalno kriv, suštinski i zdravorazumski nedužan)?Molim Vas da u vojim medijima objavite ovaj problem ili deo priče, kako bi pokušali da pokrenemo razgovore da bi se rešio problem koji imamo. Dana 30.12.2020. godine je u Beogradu organizovan protest „Udruženja radnika na internetu“ kako bi se čulo za ove probleme, bilo je prisutno između 1000 i 1500 ljudi. Najavljen je još jedan protest za 16.1. gde će prisustvovati ljudi sa svojim porodicama, u mnogo većem broju nego što je to bio slučaj pred novu godinu, kako bi se uvidelo da je problem neverovatno veliki, da se porez želi platiti, ali da se mora sesti i dogovoriti kako da se plati i koliko. Ovo je borba za egzistenciju desetine hiljada porodica u Srbiji, nije politička borba i svrstavanje na jednu ili na drugu političku stranu i molim Vas da tako shvatite ovo pismo.U nadi da će te pročitati celo pismo i pozitivno odgovoriti ili makar sa delovima iz pisma u svojim medijima ili emisijama spomenuti problem, srdačno Vas pozdravljam.Datum: Potpis:02.01.2021. Mak. N.PS: Izvinjavam se što se što se potpisujem samo sa inicijalima, jer sam prepun sumnji da ako bih se potpisao sa punim imenom, prezimenom i svim drugim podacima, da bih još više bio gonjen od strane države, izvinjavam se zbog takvog, možda pogrešnog, utiska.

Srbija

NIN: Ugovori MUP-a ukazuju na trgovinu uticajem

Tajni ugovori Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) sa dve privatne firme Gim i Britiš motors izazvali su sumnju da su prilikom tih poslova počinjena dva krivična dela, trgovina uticajem i sukob interesa, piše Nedeljnik NIN. Kako se navodi, očigledno su prekršena i tri zakona, Zakon o javnoj svojini, Zakon o javnim nabavkama i Zakon o policiji.Kako je ranije pisao NIN kroz sporne ugovore se vidi da je MUP poslovao sa firmom u čijem je timu bio otac tadašnjeg ministra policije, Nebojše Stefanovića, kao i da se u posao kasnije uključila firma Britiš motors čiji je vlasnik visoki funkcioner vladajuće Srpske napredne stranke (kojoj pripada i tadašnji ministar), Ostoja Mijailović.NIN je inače prvi objavio sporne ugovore 24. decembra 2020. kojima su skopljeni poslovi o MUP-ovoj prodaji oružja Gim-u.Britiš motors je inače kasnije namirio dug Gim-a MUP-u isporukom džipova.Nekadašnji član Odbora Agencije za borbu protiv korupcije, profesor Čedomir Čupić objašnjava da su ugovori MUP-a sa Gimom i Britiš motorsom primeri sumnje za trgovinu uticajem i sukob interesa, što predstavlja dva krivična dela.“Ugovori su sklapani s privatnim licima, koja su u jednom slučaju rodbinski povezana, a u drugom slučaju radi se privatnom licu pozicioniranom u partiji iz koje je i bivši ministar policije”, kaže Čupić.On smatra i da odgovorno lice u MUP-u nije trebalo da potpiše ugovor, ako je videlo da se u timu Gima nalazi otac ministra policije.NIN: MUP PRODAVAO ORUŽJE "GIM"-U, DUG IZMIRILA FIRMA BLISKA SNS-U "Posle javnog pojavljivanja, Agencija za sprečavanje korupcije, Tužilaštvo i Unutrašnja kontrola u okviru policije bili su dužni da pokrenu istragu i da po hitnom postupku upoznaju javnost sa svim istražnim radnjama", smatra Čupić.Prema rečima programskog direktora Transparentnosti Srbija, Nemanje Nenadića, u trojnom odnosu između MUP-a, Gim-a i Britiš motorsa, dosta stvari i dalje nije poznato i pored toga što objavljeni ugovori nose oznaku tajnosti "strogo poverljivo"."Nije jasno ni da li su uopšte bili ispunjeni uslovi za stavljanje ove oznake tajnosti, jer bi ona trebalo da se koristi samo u slučajevima kada bi usled saopštavanja takvog podatka „nastala teška šteta po interese Republike Srbije", navodi Nenadić.On ukazuje da se može pretpostaviti da su poslujući na taj način, ljudi koji su odgovorni u MUP-u oštetili budžet, jer je MUP planirao da zaradi od prodaje oružja i to iskoristi za troškove između 2015. i 2018, "ne nužno za kupovinu automobila".Međutim kako dodaje Nenadić, MUP je bio lišen toga jer Gim nije ispunio deo ugovorenih obaveza, kao i da isplata duga isporukom džipova nije dovoljan uslov da se ispune zakonska pravila."Šteta se ogleda u tome što je ova nabavka izvršena bez mogućnosti da se kroz konkurenciju dođe do najpovoljnije ponude", objašnjava Nenadić.On smatra i da bi najveća šteta mogla tek da nastane, jer su ugovor o isporuci vozila MUP-u od strane Britiš motorsa i sa njim povezan ugovor o asignaciji ništavni.Kako Nenadić naglašava ti ugovori su protivni propisima koji su u ovom slučaju obavezivali jednu od ugovornih strana, a to je MUP.“Zakon o javnoj svojini i Zakon o policiji nalažu da se sredstva pribavljaju u javnu svojinu javnim nabavkama”, kaže direktor Transparentnosti.On podseća da su nabavke u vidu kompenzacije u Srbiji zabranjene još od donošenja Zakona o javnim nabavkama 2002. godne.Njemu je kako kaže jasno da je zakon prekršen, ali ostaje pitanje motiva odgovornih lica u MUP-u da to učine.Ocenjuje i da je u međuvremenu uvećana vrednost oružja koje je MUP odlučio da proda Gim-u, kao i da se na osnovu podataka iz ugovora vidi da da posao sa prodajom oružja i dalje traje, jer se kako je rekao "isporuka automobila vezuje za isporuke oružja".Otac nekadašnjeg ministra policije, Nebojše Stefanovića, sada već pokojni, Branko Stefanović dovodio se u vezu i sa prodajom oružja kompanije Krušik iz Valjeva, po povlašćenim cenama, takođe firmi Gim.

Srbija

Sindikat: Sprema se drastično smanjenje plata radnicima Ziđina

Sindikat "Nezavisnost" u kompaniji Ziđin Copper Bor upozorio je danas da po novom kolektivnom ugovoru poslovodstvo te kompanije planira ukidanje brojnih beneficija zaposlenima, umanjenje cene noćnog rada i ukidanje regresa. Tu "ponudu" je sindikat ocenio kao "nepristojnu i neprihvatljivu", prenosi portal Istmedia.Većinski vlasnik borske kompanije je kineski Ziđin, sa 63 odsto vlasništva, dok država Srbija ima udeo od 37 odsto.Sindikat "Nezavisnost" je obavestio da je 4. januara otpočeo pregovore o zaključenju kolektivnog ugovora po kome će, kako je predloženo, godišnji odmor biti maksimalno 28 radnih dana, plaćeno odsustvo maksimalno do pet radnih dana, a plaćeno odsustvo dobrovoljnim davaocima krvi smanjeno je sa pet na dva radna dana.„Osnovna zarada nema više koeficijenta radnog mesta čija se vrednost utvrđivala na osnovu vrste i stepena stručne spreme odnosno obrazovanja, složenost poslova, odgovornost na poslu i uslova rada, a isključeno je usklađivanje ugovorene cene rada za efektivni radni čas sa procentom povećanja  Minimalne cene rada po satu saglasno odlukama socijalno-ekonomskog saveta Republike Srbije“, rekao je sindikat.Uvećana zarada je umanjena do zakonskog minimuma i to:za rad na dan državnog i verskog praznika umanjenje  sa 150% na 110%za Dan rudara umanjenje  sa 150% na 110%za rad noću umanjenje sa 35% na 26%za prekovremeni rad umanjenje sa 35% na 26%za rad nedeljom više nema uvećanja za 30%za rad u drugoj smeni i za rad subotom u četvorobrigadnom sistemu rada više nema uvećanja za 10%po osnovu vremena provedenog na radu (minuli rad) za svaku punu godinu rada ostvarenu u radnom odnosu umanjenje od 0,5% na 0,4%za pripravnost (kućno dežurstvo van radnog vremena ukinuto uvećanje od 5%)Smanjena je visina naknade zarade sa 85 odsto na 60 odsto prosečno ostvarene zarade u prethodnih 12 meseci, troškovi za ishranu radnika (topli obrok) su umanjeni za 21,7 odsto. Regres je smanjen za 63,77 odsto, a otpremnina za odlazak u penziju je smanjena sa tri bruto zarade zaposlenog na dve prosečne bruto zarade u Srbiji.Sindikat naglašava da su izbrisane jubilarne nagrade, a poklon čestitka za novorođenče u iznosu prosečne neto zarade kod poslodavca u prethodna tri meseca od dana rođenja biće ubuduće solidarna pomoć za rođenje deteta u iznosu od 60.000 dinara.Izbrisane su jubilarne nagrade, a poklon čestitka za novorođenče u visini prosečne neto zarade kod poslodavca u prethodna 3 meseca od dana rođenja više nije čestitka već solidarna pomoć za rođenje deteta u visini od 60.000 dinaraIzbrisano je učešće zaposlenih u dobiti, a invalidima rada se više ne priznaje pravo da zbir zarade na invalidskom radnom mestu i naknade zarade (invalidnine) koja je opredeljena rešenjem fonda PIO."Zalagaćemo se za očuvanje prava koja zaposleni ostvaruju iz aktuelnog i trenutno važećeg kolektivnog ugovora, tako što ćemo iscrpeti sva zakonom dozvoljena sredstva za ostvarenje interesa zaposlenih", naveli su u sindikatu Nezavisnost.

Srbija

Mobi banka omogućila plaćanje putem QR koda

Na osnovu odobrenja Narodne banke Srbije, Mobi banka a.d. Beograd omogućila je svojim korisnicima platnih usluga da putem funkcije „IPS skeniraj” plaćaju račune/fakture na kojima je prikazan NBS IPS QR kod, saopštila je centralna banka.Prema obaveštenju Mobi banke a.d. Beograd, plaćanje računa skeniranjem NBS IPS QR koda omogućeno je novom verzijom aplikacije za mobilno bankarstvo i ovakva plaćanja izvršavaju se kao instant plaćanja.Više informacija o uslugama instant plaćanja Mobi banke a.d. Beograd može se dobiti na internet prezentaciji ove banke, kao i pozivanjem korisničkog servisa navedene banke.

Srbija

Novi finansijski direktor na čelu kompanije Siemens d.o.o. Beograd

Pavle Knežević imenovan je za novog finansijskog direktora kompanije Siemens d.o.o. Beograd, počev od 01. januara 2021. godine, navodi se u saopštenju ove kompanije.Pavle Knežević ima skoro 10 godina iskustva na različitim pozicijama u kompaniji Siemens, a na mesto finansijskog direktora kompanije dolazi sa funkcije finansijskog direktora Smart Infrastructure odeljenja kompanije Siemens d.o.o. Beograd, koju je obavljao prethodne tri godine.Siemens se u Srbiji bavi proizvodnjom, prenosom i distribucijom energije, automatizacijom i digitalizacijom u procesnoj i proizvodnoj industriji, transportnim rešenjima za železnički i drumski saobraćaj, time dajući svoj doprinos realizaciji kapitalnih investicija u Srbiji.

Srbija

WizzAir otkazuje većinu novih linija sa Beogradom

Aviokompanija Viz Er (Wizz Air) otkazala je većinu planiranih proširenja letova iz beogradske baze za sledeću letnju sezonu i obustavila planove za povećanje broja aviona koje ima u Beogradu, piše portal Exyuaviation.Od devet novih ruta koje je kompanija planirala da pokrene, samo dve su ostale još uvek aktivne i to Sandefjord i Hamburg. Aviokompanija je otkazala letove za Barselonu, Lisabon, Milan, Šarlroa, Keln, Fridrihshafen i finski grad Turku.Dalje, prevoznik je odložio nastavak svojih letova iz Salzburga, koji je bio dostupan tokom kratkog perioda prošlog leta, pre nego što je suspendovan zbog ograničenja putovanja.Viz Er je prvobitno planirao da proširi svoju beogradsku bazu tokom letnje sezone 2020. sa deset novih ruta, dodatnim avionom i nadogradnjom svoja dva postojeća aviona Airbus A320 na A321.Niskotarifna aviokompanija najavila je proširenje sredinom juna prošle godine, jer su zemlje širom Evrope počele da ublažavaju stroge mere protiv širenja virusa.Međutim, njeni planovi su izbačeni iz koloseka jer je Srbija uklonjena sa spiska zemalja koje EU smatra epidemiološki sigurnim, zabranjujući ulazak većini srpskih državljana u evropske zemlje.