Srbija

Srbija

„Exit“ ostaje u Novom Sadu

Muzički festival "Exit" definitivno ostaje u Novom Sadu, saopšteno je nakon sastanka gradonačelnika Novog Sada Miloša Vučevića i predstavnika te manifestacije, saopštila je Uprava grada Novog Sada.Pre izvesnog vremena, mrediji u regionu objavili su vest da usled krize izazvane pandemijom "Exit" festival razmatra selidbu iz Srbije."Značaj "Exit-a" za turizam i međunarodni imidž Novog Sada i Srbije je nemerljiv i zato poručujem svojim dragim kolegama u regionu da će Egzit zauvek ostati novosadski", izjavio je Vučević.Navodi se da su sagovornici tokom susreta izrazili zajedničku želju da "Exit" nastavi sa razvojem festivala u Novom Sadu i Srbiji.Vučević je rekao i da je upoznat sa veoma teškom situacijom u kojoj se našla celokupna muzička i festivalska privreda u Srbiji i svetu, kao i o praksi evropskih zemalja u vezi sa podrškom svojim najugroženijim industrijama.JUTARNJI LIST: SRBIJA BI MOGLA DA OSTANE BEZ EXIT FESTIVALA Osnivač festivala Dušan Kovačević upozorio je da je domaća muzička i manifestaciona scena pred nestajanjem. Prema njegovim rečima, podrška "Exit" festivalu je na njihov zahtev već godinama većinski prebačena sa budžeta na kulturu na budžet za razvoj turizma, jer upravo na tom polju festival najviše doprinosi lokalnoj zajednici."Drago mi je što smo uz veoma teške rezove i pre svega fanatičnim radom ove godine uspeli da sačuvamo radna mesta", zaključio je direktor i osnivač festivala."Exit"  festival je, kako se navodi od osnivanja do danas domaćoj turističkoj privredi doneo više od 200 miliona evra, a sledećih 200 miliona zarade se očekuje do 2030. 

Srbija

Doneta odluka od izgradnji bazena u Niškoj Banji

Grad Niš planira da uloži 20 miliona, a Ministartsvo turizma 40 miliona dinara za izgradnju 10 bazena na lokalitetu Kulište u Niškoj Banji, javile su Južne vesti."Ovom odlukom ulazimo u jedan novi projekat, a to je izgradnja 10 manjih bazena sa termomineralnom vodom u Niškoj Banji", izjavio je Miroslav Đokić član Gradskog veća u Nišu.Prema njegovim rečima, rok za završetak radova je 12 meseci.BANJA "ZLATAR" PRODATA ZA 2,5 MILIONA EVRA Dodaje da će se kompleks nalaziti na kraju šetališta, kada se prođe pored hotela "Ozren" i "Partizan" sa desne strane.Kompleksu bazena moći će da se pristupi sa centralnog šetališta i od kraja staze zdravlja, odnosno od izvorišta u Niškoj Banji.U lokalnoj samoupravi navode da će se u narednim mesecima rešavati imovinski odnosi i pribavljati sve građevinske dozvole, posle čega se kreće u nabavku i izgradnju.PLANINKA POSTALA VLASNIK KURŠUMLIJSKE BANJE ZA 1,4 MILIONA EVRA

Srbija

Društvo za zaštitu i proučavanje ptica tvrdi: Ugroženo tresetište blizu Tutina

Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije sopštilo je da je tokom sprovođenja projekta "Protect Pešter Wetlands!" uočilo da se na lokalitetu Svačiće u selu Mitrova kod Tutina ugrožava planinska tresava koju prave Stublina, Bezanac, Berovački i Staroselski potok. Tvde da se ona zatrpava kamenjem i komunalnik otpadom, kao i da se u blizini gradi turistički centar."Planinske tresave su jedan od najugroženijih tipova staništa na planeti Zemlji. U Srbiji i svetu su one zaštićene "Ramsarskom konvencijom". Tresave filtriraju vodu kroz zemljište i održava visok nivo podzemnih voda", napominje Marko Šćiban iz Društva za zaštitu i proučavanje ptica Srbije. Šćiban napominje da je to posebno važno zbog kraškog karaktera tla i činjenice da celo područje ima problema sa vodosnabdevanjem i upozorava da zatrpavanje tresave kamenjem i komunalnim može i da utiče na zagađenje podzemnih voda.NEBODERI KRIVI ZA STRADANJE MILIONA PTICA GODIŠNJE Osvrnuo se i na činjenicu da je pored kamenoloma na mestu nekadašnjeg praistorijskog utvrđenja započeta i izgradnja velikog turističkog centra koji će ovaj arheološki lokalitet trajno uništiti."Opština novcem građana omogućava i podržava uništavanje najverovatnije ilirskog utvrđenja starog između 2700-2600 godina. Lokalna zajednica time umesto jedinstvene istorijske turističke atrakcije dobija privatni turistički kompleks kakav je mogao da bude izgrađen na bilo kojem drugom okolnom uzvišenju, napominje predstavnik Društva za zaštitu i proučavanje ptica Srbije. Prema njegovim rečima, žalosno je što širom zemlje svuda moramo da gledamo primere teškog nepoštovanja prema zajedničkom kulturnom i prirodnom nasleđu.

Srbija Moja prva plata

„Moja prva plata“: Od subote kreće potpisivanje ugovora sa kandidatima

Potpisivanje trojnog ugovora između Nacionalne službe za zapošljavanje (u nadležnoj filijale), poslodavca i kandidata u okviru realizacije programa "Moja prva plata" planirano je da se obavi u periodu od 28. novembra do 14. decembra 2020. Poslodavac, kako se navodi na portalu Moja prva plata, treba da stupi u kontakt sa kandidatom i precizira datum početka programa. Taj datum mor da bude u periodu od 30. novembra do 14. decembra.Naglašava se da je za potrebe realizacije programa svim kandidatima obezbeđen namenski tekući račun kod banke "Poštanska štedionica A.D.", bez troškova održavanja računa, kao i da se uplata novčane naknade vrši isključivo na taj račun.Podseća se da će narednih dana službenici iz filijala NZS kontaktirati poslodavce telefonom ili mejlom radi dobijanja podataka za zaključivanje ugovora sa kandidatima, kao i u vezi sa oko načinom i mestom njegovog potpisivanja.Za poslodavce iz javnog sektora informacija o načinu i vremenu povezivanja sa kandidatima biće naknadno objavljena.Trojni ugovor, kako se objašnjava, potpisuje se između poslodavca, kandidata i Nacionalne službe za zapošljavanje, a lista poslodavaca kojima je odobreno učešće na programu može da se pronađe na sledećem linku.MOJA PRVA PLATA NE SME DA BUDE DŽEPARAC MOGUĆNOST DODATNE ZARADENapominje se da i pored toga što država država finansira osposobljavanje mladih u iznosu od 20.000 dinara za one sa srednjim obrazovanjem i sa 24.000 dinara za kandidate sa visokim obrazovanjem, poslodavac može da im isplati i dodatna sredstva, sa odgovarajućim doprinosima.Od programa "Moja prva plata", kako se navodi, očekuje se da doprinese rešavanju problema nedostatka stručnog kadra prema potrebama poslodavaca, kao i da smanji nezaposlenost mladih ljudi.

Srbija

Mlinari traže bescarinski izvoz brašna u Tursku

Predstavnici mlinara u Srbiji smatraju da treba pregovarati o bescarinskom izvozu brašna u Tursku, a razlog vide u činjenici da se turska oprema za mlinarstvo u Srbiju uvozi bez carine, piše Politika. Mlinari napominju da bi tako mogla da se "pregura" nepovoljna situacija u kojoj se nalazi domaća proizvodnja brašna.Udruženje mlinara "Žitounija" uputilo je inicijativu da se dopuni trgovinski sporazum sa Turskom u delu koji se odnosi na taj sektor poslovanja. Oni kako se dodaje traže da se za izvoz brašna za ljudsku ishranu iz Srbije u tu zemlju odobri godišnja kvota od 10.000 tona. "Količina koju predlažemo ne bi ugrozila tursku proizvodnju brašna. U ukupnoj potrošnji ovog proizvoda u toj državi učestvovali bismo sa svega 1,7 promila, što je tržišno beznačajno učešće", kaže direktor Udruženja "Žitounija" Zdravko Šajatović.Prema njegovim rečima to bi bila vrednost ekvivalentna prosečnom godišnjem bescarinskom uvozu mlinske opreme iz Turske u našu zemlju. Šajatović napominje da je domaće mlinarstvo u sve težoj poziciji jer izvoz brašna u druge države opada, pa bi otvaranje tržišta Turske na osnovu neke vrste reciprociteta bilo korisno za proizvođače i celokupan sektor."APSURDNE" BROJKEU "Žitouniji" smatraju da bi predlog mogao da tema na nekom od narednih sastanaka državnih delegacija dve zemlje o unapređenju ekonomskih odnosa. "Nažalost, brašno ne može da se izvozi u Tursku bez carine. I uopšte da se izvozi jer nije oslobođeno tog nameta, pa nije konkurentno na turskom tržištu", navodi se u saopštenju.Dodaje se i da je nelogično da se u Srbiju iz Turske bez carine uvoze proizvodi visokog stepena obrade u koju spada mlinska oprema, dok brašno iz Srbije, koje spada u niži stešen obrade nije oslobođeno carine."Ako ovaj slučaj prevedemo na jezik konkretnih brojki, situacija je potpuno apsurdna. Uvoz mlinske opreme iz Turske u Srbiju u 2018. i 2019. godini iznosio je oko četiri miliona evra. Istovremeno, Srbija nije izvezla ni kilogram brašna za ljudsku ishranu u Tursku", napominju u "Žitouniji".Šajatović ističe i da su potpuno neosnovani argumenti turske strane da bi uvoz brašna iz Srbije u Tursku ugrozio njihovu domaću proizvodnju.Podsećaju i da je Bosna i Hercegovina 2018. godine, izvezla u Tursku brašno bez carine na osnovu sporazuma o slobodnoj trgovini te dve države. To je kako kažu bila količina od oko 70.000 tona, iako BiH ima skromnu proizvodnju pšenice koja im nije dovoljna ni za sopstvene potrebe."U prvih osam meseci ove godine izvoz brašna je bio znatno manji  - 7.781 tonu, verovatno zato što se sada traži dokaz o domaćem poreklu sirovine", rekao je Šajatović.

Srbija

NALED: Oko 200.000 ljudi u Srbiji ostalo je bez posla u prvom talasu pandemije

Prvi talas pandemije izazvao je oko 200.000 ljudi, osam odsto svih zaposlenih u Srbiji, a neizvesnost na tržištu rada posebno se negativno odrazila na Rome, Romkinje i druge marginalizovane grupe, saopštila je Nacionalna alijansa za lokalni ekonomski razvoj (NALED).Ministarstvo za rad, prema evidenciji Nacionalne službe za zapošljavanje, procenjuje da je od početka pandemije do danas bez posla ostalo tek nešto više od 44.000 ljudi, navodi FoNet.Na konferenciji "Inkluzija - solidarnost i potencijal za razvoj" je najavljeno da će 210 teže zapošljivih osoba dobiti priliku za dodatni angažman kroz "Cash for work" poslove, nalik javnim radovima.Podrška radnom angažovanju predviđena je u Vranju, Pirotu, Aleksincu, Kruševcu, Kragujevcu i Subotici, gde će i oko 300 Roma i drugih osoba iz marginalizovanih grupa pohađati obuke za aktivno traženje posla, kako bi obezbedili svoje dugoročno zapošljavanje."Već nekoliko godina broj Roma na evidenciji Nacionalne službe za zapošljavanje kreće se oko cifre od 25.000. Mere socijalne pomoći tiču se najsiromašnijih delova stanovništva i romske porodice su najbrojniji korisnici ovog vida podrške", rekla je minitarka za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Darija Kisić Tepavčević.Ambasador Nemačke Tomas Šib smatra je da je pandemija "unela neizvesnost u svakodnevni život lokalnih zajednica" i da su marginalizovane grupe posebno osetljive i trpe "značajne posledice te situacije"."Postoji očigledna potreba za bolje koordiniranim odgovorom lokalnih samouprava kako bi se pomoglo njihovim lokalnim zajednicama, a posebno onima koji su najviše pogođeni trenutnom situacijom", rekao je Šib.Drugi deo projekta "Poboljšanje uslova života Roma i Romkinja i drugih marginalizovanih grupa u 18 jedinica lokalne samouprave u vreme pandemije COVID-19" obuhvatiće i 3.500 romskih porodica u 18 gradova i opština, koji će biti informisani o merama prevencije i oporavka od koronavirusa.Izvršna direktorka NALED Violeta Jovanović rekla je da, prema zvaničnim podacima, u Srbiji živi oko 150.000 Roma, a da je nezvanično taj broj i do četiri puta viši."Kako bi se ostvarila bolja komunikacija sa romskom populacijom i brže reagovalo na njihove potrebe, plan projekta je da u svakoj od 18 lokalnih samouprava, u saradnji sa Asocijacijom koordinatora za romska pitanja, bude angažovani i obučeni lokalni medijatori, koji će u kontinuiranom radu sa osetljivim grupama raditi na njihovom informisanju i osnaživanju", rekla je Jovanović.

Srbija

Seničić: Neminovna promena pravilnika o osiguranju putovanja

Osiguravajuće kuće ponudile su polise osiguranaj za oko 40 agencija, dok bi banke trebalo da pošalju ponude za još 20, ali prema rečima direktora asocijacije turističkih agencija Yute, Aleksandra Seničića, one ne pokazuju veliko interesovanje ni za toliko polisa. Sa druge strane, u Srbiji posluje ukupno 400 turističkih agencija."Pod uslovom da sve agencije koje su dobile ponudu mogu i da je prihvate to je ukupno oko 10 odsto onih koji mogu da nastave da rade jer je polisa preduslov licence za rad, a ostali će ostati bez nje", objašnjava Seničić.Kako se naglašava pregovori o polisama osiguranja putovanja sa osiguravajućim društvima su, a posao osiguranja putovanja nastavili Dunav osiguranje, Globos i Triglav, a iz tog posla izašli su Milenijum, Sava, DDOR i Unika.NEMINOVNA PROMENA PRAVILNIKASeničić kaže i da je neminovno da država promeni Pravilnik o vrsti, visini i uslovima garancije putovanja prema broju putnika i osiguranim sumama. Umesto toga, smatra da bi bilo bolje da se radi kao što se radi u svetu, da se osigurava deo vrednosti prometa, u iznosu od, deset odsto na primer. U tom slučaju bi, kako je rekao, ako je promet na primer u vrednosti 100.000 evra, osigurana suma bila 10.000 evra, a polise bi koštale oko 300-400 evra i agencije bi mogle da ih plate.Prema njegovim rečima ako bi agencije premašile tu vrednost prometa, pod krivičnom i materijalnom odgovornošću bi morale da to prijave i ponovo osiguraju dodatni promet."Treba napraviti takav model da svako može da radi i napreduje. Sadašnji Pravilnik o osiguranju putovanja predviđa prosečne osigurane sume od 250.000 do 300.000 evra i premije osiguranja od 8.000 – do 18.000 evra", izjavio je direktor Yute.POVOLJNE KREDITE ZA SPAS TURIZMA I UGOTITELJSTVA DOBIJALE I MARKETINŠKE AGENCIJE REČ JE O OGROMNIM SUMAMASeničić je istakao da bi po sadašnjem Pravilniku značilo da bi ukupna osigurana suma na celom tržištu iznosila 100 miliona evra i da su to fiktivne sume koje ne bi mogle da nadoknade ni osiguravajuće kuće ni kada bi se za njih platile preskupe polise. Međutim, kako kaže, ako bi se osiguravao deo prometa od deset odsto, gotovo sve agencije bimogle da plate polisu osiguranja i tada bi ukupna osigurana suma bila oko osam miliona evra, ujedno i prihvatljiva za osiguravajuća društva.Seničić je ocenio da država, što se tiče pomoći zbog otežanog poslovanja tokom pandemije, nije prepoznala turizam kao važnu privrednu granu, dok je u ostalim zemljama iz okruženja ta grana izdašno pomognuta. Turističke agencije u Srbiji ni kredit kod Fonda za razvoj, kako je rekao, ne mogu mesecima da dobiju, a banke su ih stavile na "crne liste".Seničić je prokomentarisao i odluku države da za subvencije polisa osiguranja turističkim agencijama opredeli 150 miliona dinara. Rekao je da je to dobra ideja, ali da će svaka dobijati od dve do pet hiljada evra, pa im to neće rešiti problem. Na kraju će se , kako ocenjuje, deo tog novca vratiti u državni budžet. Smatra i da bi deo tog novca trebalo da se iskoristi za pomoć ostalim agencijama ili njihovim posrednicima.

Srbija

Yandex imenovao predstavnika u Srbiji

Poverenik za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti saopštio je da je ruska kompanija Yandex imenovala svog predstavnika za Republiku Srbiju.U skladu sa sa Zakonom o zaštiti podataka o ličnosti, kompanija Yandex predstavila je pravnog zastupnika u Srbiji Advokatsku kancelariju Živković Samardžić, što znači da se Poverenik ili drugo lice može njima obratiti u pogledu svih pitanja u vezi sa obradom podataka o ličnosti.Imenovanju predstavnika ove kompanije prethodilo je inicijalno obraćanje SHARE fondacije, koja je ukazala na istu obavezu.Poverenik ponovo apeluje na druge strane kompanije koje imaju obavezu imenovanja svog predstavnika u Republici Srbiji, u skladu sa Zakonom o zaštiti podataka o ličnosti, da istu obavezu izvrše i time pokažu svest o obavezi poštovanja vladavine prava i privatnosti svojih korisnika.

Srbija

Udruženje radnika na internetu se pridružuju protestu malih privrednika

Udruženje radnika na internetu (URI) pridružiće se "protestu upozorenja" koji organizuju "Zaštitnik preduzetnika i privrednika Srbije" i Udruženja turističkih agencija Srbije (UTAS), koji je najavljen za 2. decembar."Želeo bih u ime udruženja da se oglasim da nakon što smo razmotrili i uslaglasili se, mi ćemo podržati protest... Molim vas samo da se pridržavati mera i vidimo se u sredu", napisao je predsednik URI Miran Pogačar.U protestu koji će početi u 12 časova ispred Ministarstva finansija i Ministarstva privrede učestvovaće predstavnici ugostiteljstva, turizma, frilensera, ivent industrije, muzičara i ostalih privrednika, saopštili su organizatori.Mali privrednici najavili protest upozorenja u Beogradu Oni navode i da "do danas nije odgovoreno na mnogobrojne zahteve malih domaćih privrednika", kao i da se u isto vreme promoviše "Bela knjiga" i strane investicije koje se finansiraju njihovim novcem."Došlo je vreme za ujedinjenje male domaće privrede, jer smo mi nosioci ekonomije naše zemlje", navodi se u njihovom saopštenju.

Srbija

Pokrenut postupak za izradu generalnog projekta auto-puta „Vožd Karađorđe“

"Koridori Srbije" pokrenuli su postupak javne nabavke za izradu Generalnog projekta sa Studijom opravdanosti za izgradnju državnog puta prvog reda "Vožd Karađorđe", koji bi trebao da spoji centralni deo Šumadije sa istočnom Srbijom, navodi se u saopštenju.Taj auto-put biće najbrža veza Istočne Srbije sa Centralnom i Zapadnom Srbijom, kao i koridorima 10 i 11, biće dugačak 220 kilometara, a gradnja će biti podeljena na pet deonica.Nova saobraćajnica proći će kroz teritorije opština Lazarevac, Sopot, Mladenovac, Aranđelovac, Topola, Rača, Lapovo, Velika Plana, Svilajnac, Despotovac i Bor.Informacije o postupku javne nabavke zainteresovanima će biti dostupne na Portalu javnih nabavki."Podsećam da otvaranje postupka javne nabavke za izradu projekta auto-puta 'Vožd Karađorđe' dolazi u momentu kada se u Srbiji intenzivno radi na gradnji auto-puta na Koridoru 11, zatim na Moravskom i Fruškogorskom koridoru, putu Ruma-Šabac-Loznica i Kuzmin-Sremska Rača. Svi ovi projekti koji su u toku, ali i oni koji su u završnoj fazi pripreme čine Srbiju ogromnim gradilištem i ispunjavaju ciljeve iz strategije 'Srbija 2025'", naveo je v.d. direktora "Koridora Srbije" Aleksandar Antić.

Srbija

Proglašen pobednik „iNOVACiJA“ crowdfunding hakatona

Tim "Hidden Leaf" pobednik je ovogodišnjeg hakatona iNOVACiJA, koji su priredile Beogradska bankarska akademija, Komercijalna banka i Udruženje banaka Srbije (UBS), saopštili su organizatori.Drugo mesto osvojio je tim "Fishsticks", a treće tim "Sink". Timovi su se takmičili u razvoju crowdfunding platforme, koja treba da omogući i olakša prikupljanje sredstava za finansiranje inovativnih projekata."Crowdfunding" je način finansiranja za prikupljanje sredstava za podršku novih projekata. Koristeći snagu zajednice, kreatori dobrih rešenja na ovaj način mogu relativno lako i brzo da tržišno valorizuju svoje ideje.Osnovni cilj ove platforme je da posluži kao svojevrsni digitalni medijator između inovatora sa jedne - i velikog broja malih ulagača sa druge strane, i tako obezbedi realizaciju vrednih ideja.Najboljim projektima uručene su nagrade, i to 150 hiljada dinara prvoplasiranom timu, 100 hiljada duroplasiranom, a trećplasirani je dobio 50 hiljada dinara."Podržali smo Hakaton iNOVACIJA jer on objedinjuje nekoliko ciljeva Udruženja banaka Srbije. Sa jedne strane podržali smo inovativna, digitalna rešenja, što je dugoročni cilj UBS i celog bankarskog sektora. Sem toga, na ovaj način promovišemo razvoj preduzetništa, primenu domaćeg znanja i pameti, što će doneti značajnu korist celoj našoj zajednici", rekao je Vladimir Vasić, generalni sekretar UBS na svečanoj dodeli koja je upriličena ovim povodom. 

Srbija

Srbija blizu evropskog proseka po broju „kreativaca“

Broj ljudi koji su zaposleni u kreativnim delatnostima je preko 23 hiljade i to je neznatno ispod proseka Evropske unije, ali je ispred Grčke i Italije, koje važe za kolevke kulture i civilizacije, pokazuju podaci Eurostata, prenosi portal Makroekonomija. Zaposlenima u državnim ustanovama kulture od danas zagarantovano 100 odsto plate u slučaju da odsustvuju sa posla zbog Kovida-19.Prema proceni Eurostata u Srbiji je 23.600 zaposlenih u kreativnim delatnostima, gde se ubrajaju umetnici, novinari, autori i lingvisti i to je za 6,1 manje nego 2014. godine, što je i dalje tek neznatno ispod evropskog proseka. U Evropskoj uniji broj zaposlenih je u tim delatnostima povećan za 16% u prethodnih osam godina, a od umetnosti, novinarstva i lingvistike živi ukupno 1,7 miliona zaposlenih, odnosno 235 hiljada ljudi više nego 2011. godine.Evropska unija ima 3,8 umetnika na 1.000 stanovnika i 8,7 umetnika na 1.000 zaposlenih, pa je udeo umetnika izuzetno mali, jer se radi o odabranim licima.KAKO JE KORONA "UKRALA" KULTURU U SRBIJI STATISTIKA NE ODRAŽAVA REALNOSTU malim zemljama, prema broju stanovnika, odstupanja u godišnjim podacima mogu da budu ogromna i ne moraju da budu odraz realnih kretanja.U Crnoj Gori je na primer, smanjen broj zaposlenih u ovim delatnostima sa 2.400 u 2018. na 1.800 u 2019. godini, kada su evroatlantske integracije dobile na intenzitetu.Sa druge strane ne treba smetnuti sa uma činjenicu da se među "kreativnim radnicima" u Srbiji, u istoj grupi zajedno mogu da nađu filmski režiser i tabloidni novinar, što ukazuje na činjenicu da je njihv broj možda prebukiran. MINISTARSTVO POTPISALO KOLEKTIVNI UGOVORMistarstvo kulture saopštilo je da je potpisalo "Poseban kolektivni ugovor za ustanove kulture, čiji je osnivač Republika Srbija, autonomna pokrajina i jedinice lokalne samouprave sa predstavnicima tri sindikata u oblasti kulture".Kako se navodi tom "izuzetno važnom" dopunom kolektivnog ugovora, zaposleni će imati pravo na naknadu plate u slučaju da je oboleo od zaraze virusom Kovid 19 ili je izostao zbog mera izolacije ili samoizolacije prouzrokovane tom bolešću .Naknada će biti visini od 100% prosečne plate koju je zaposleni primio u poselednjih 12 meseci i ukoliko je uzrok sprečenosti za rad nastala zbog potvrđene zaraze virusom Kovid 19.

Srbija

PAKT iz Loznice: Mi smo organizatori protesta na Brezjaku

Povodom teksta "Ekološke organizacije čekaju sastanak koji im je obećao Rio Tinto" objavljenog na portalu Nove ekonomije stigao je demanti organizacije "Podrinjski antikorupcijski tim - PAKT" iz Loznice."Naime, apsolutno je netačno da je udruženje "Zaštitimo Jadar i Rađevinu" organizovalo protest na Brezjaku, a tek je neačna informacija da ih podržavaju meštani", stoji u saopštenju "PAKT-a" koje je stiglo na adresu Nove ekonomije. Inače, reč je o protestu koji je 27. oktobra održan u selu Brezjak ispred kancelarije kompanije Rio Tinto, gde su okupljeni meštani izneli svoje mišljenje o realizaciji "Porojekta "Jadar"."Podrinjski antikorupcijski tim - PAKT" u svom saopštenju koje je objavio na istoimenom portalu, tvrdi da tada došlo do "grube zloupotrebe protesta" jer je, kako dodaju "dozvoljeno da se skupu obrate oni kojima tu nije bilo mesto".

Srbija

U padu broj živorođenih, broj umrlih veći za 3,1 odsto

U periodu od januara do oktobra 2020. broj živorođenih u Republici je iznosio 51 753, dok je broj umrlih bio 86 798, saopštio je Republički zavod za statistiku (RZS).U periodu od januara do oktobra prošle godine broj živorođenih je iznosio 53 082,  pa se 2020. godine beleži se pad od 1 329, odnosno za 2,5%.Broj umrlih u istom periodu prošle godine bio je 84 168, a ove godine beleži se rast od 2 630, odnosno za 3,1%.Podaci su skupljeni na osnovu podataka upisanih u matične knjige rođenih i umrlih, napominje Republički zavod za statistiku.PADA BROJ ŽIVOROĐENIH, BROJ SMRTI DO SEPTEMBRA VEĆI ZA 3,6 ODSTO

Srbija

Mali privrednici najavili protest upozorenja u Beogradu

Udruženje "Zaštitnik preduzetnika i privrednika Srbije" i Udruženje turističkih agencija Srbije "UTAS" saopštili su da će 2. decembra organzovati "protest upozorenja male privrede".U protestu koji će se sa početkom u 12 časova održati ispred Ministarstva finansija i Ministarstva privrede učestvovaće predstavnici ugostiteljstva, turizma, frilensera, ivent industrije, muzičara i ostalih privrednika, navodi se u njihovom saopštenju.Podseća se da privrednici Srbije duže vreme apeluju na dijalog sa resornim ministarstvima u vezi sa uslovima poslovanja malih domaćih privrednika u vreme krize i onda kada krize nema.Organizatori podsećaju da "do danas nije odgovoreno na mnogobrojne zahteve malih domaćih privrednika", kao i da se u isto vreme promoviše "Bela knjiga" i strane investicije koje se finansiraju njihovim novcem. Smatraju se i da se "simultano vrši represija nad malim domaćim preduzetnikom"."ZAŠTITNIK PREDUZETNIKA I PRIVREDNIKA" PREDLOŽIO REŠENJE ZA FRILENSERE"Došlo je vreme za ujedinjenje male domaće privrede jer smo mi nosioci ekonomije naše zemlje", navodi se u njihovom saopštenju.Mali privrednici od države zahtevaju pomoć ugroženim sektorima koji godinama izdašno finansiraju javni sektor, kako i kako se navodi pravedan model uvođenja frilensera i ostalih honoraraca u poreske tokove.Zahtevaju i promenu poreskog sistema, kao i obustavljanje novih parafiskalnih nameta.

Srbija

Krizni štab predložio da stariji učenici pređu na onlajn nastavu

Krizni štab je predložio da kolski raspust počne 21. decembra i da traje do 18. januara, saopštio je epidemiolog Branislav Tiodorović. Pema njegovim rečima, nastaviće da rade niži razredi osnovne škole i vrtići, dok se višim razredima preporučuje da pređu na onlajn nastavu do početka zimskog raspusta, preneo je Insajder."Takva odluka (za onlajn nastavu) važi i za sve srednje škole jer se u srednjim školama sprovodi najviše rizičnog zaražavanje srednjoškolaca koji onda to donose svojoj kući", rekao je Tiodorović.Kako je dodao, fakultetima se predlaže da odluče, ali je preporučeno da ko god može ide na onlajn nastavu, dok će neki morati da organizuju laboratorijske vežbe uz svo poštovanje mera.On je naveo da se osnovne škole i vrtići neće zatvarati  i da će osnovne škole nastaviti da rade po postojećem sistemu od prvog do petog razreda.  Prema njegovim rečima, Krizni štab je predložio da se od petog do osmog razreda ide na onlajn nastavu do početka raspusta.ONO ŠTO VIDIMO NA EKRANU NIJE OBRAZOVANJE ZA 21. VEK Tiodorović je izrazio želju i da do početka raspusta školski sistem funkcioniše u manje rizičnom okruženju.Kako je obrazložio, u celoj Srbiji u srednjim školama je nepovoljnija situacija i veći je broj učenika koji su tamo zaraženi, ali to kako je naglasio nije više od 0,24 odsto.Član Kriznog štaba je rekao da je u osnovnim školama veći  problem sa nastavnicima, bilo da su bolesni ili da moraju da budu u izolaciji, kao i da je taj procanat 2,2 odsto u odnosu na ukupan broj nastavnika.Odluke Kriznog štaba trebalo bi da potvrdi Vlada, a premijerka Ana Brnabić je najavila da će odluke Vlade biti u skladu s datim preporukama.

Srbija

Svetska banka smanjila prognozu privrednog rasta za Srbiju

Svetska banka u najnovijoj projekciji za Srbiju očekuje da će rast u 2021. godini biti tri ili 3,5 odsto. Najveća neizvesnost u procenama privrednog oporavka odnosi se na nivo investicija u idućoj godini, kaže Lazar Šestović iz kancelarije Svetske banke u Srbiji, piše portal Biznis i Finansije.Šestović je na Beogradskom ekonomskom forumu upozorio da su ove godine u Srbiji značajno opale domaće privatne investicije, kao i strane direktne investicije za koje navodi da su u prva tri kvartala manje za 50 odsto u odnosu na isti period 2019. godine.„Ako sudimo po tome, sledeća godina ne obećava mnogo i zato smo malo konzervativniji u projekciji privrednog rasta za 2021. što se tiče Srbije”, kaže Šestović.Šestović kaže da se u predviđanjima za ekonomski oporavak u svetu sve vrti oko toga kada će se postići optimalni imunitet na korona virus, a da je najnovija procena da će do toga doći sredinom iduće godine.„To znači da prva polovina godine može ponovo da bude problematična za ekonomski rast. U skladu sa tim, manje smo optimistični i pooštrili smo projekcije za 2021. za ceo svet“, objasnio je Šestović.Naveo je da je ove godine pad bio manji u Srbiji nego u drugim zemljama regiona, pa i sveta, pomenuvši veliki finansijski paket državne pomoći koji je dostigao skoro 13 odsto BDP-a.„To je uporedivo sa onim što su davale mnogo bogatije zemlje OECD-a. U iznosu tih sredstava koja su odobrena daleko smo iznad zemalja u tranziciji koje su davale mnogo manje”, rekao je Šestović i naveo da je, na pirmer, iznos tog paketa pomoći u Rumuniji iznosio svega 2,5 odsto BDP-a.U istočnoj Evropi, u zemljama u tranziciji, očekuje se pad nešto veći od globalnog i procenjuje se da će iznositi 5,1 odsto.

Srbija

U Srbiji 35 opština nema industrijsku zonu

U Srbiji trenutno postoje 374 industrijske zone i to u 133 opština širom zemlje, saopštio je Republički zavod za statistiku (RZS) koji je tokom ovog meseca radio na istraživanju "Registar industrijskih zona u Republici Srbiji". RZS naglašava da te zone “naseljava” ukupno 1.859 poslovnih subjekata.Broj industrijskih zona u izgradnji iznosi 64 i one će se nalaziti kako se dodaje u 44 opštine. Naglašava se da trenutno samo 35 opština u Srbiji nema industrijske zone.U onima koje ih imaju nalaze se sedišta i pogoni mnogih proizvodnih kompanija, među kojima se u najvećem broju nalaze proizvođači motornih vozila, prikolica i poluprikolica, zatim proizvođači osnovnih metala, prehrambenih proizvoda, odevnih predmeta i ostalog.RZS je mapu industrijskih zona objavio na svom sajtu i do nje može da se dođe putem sledećeg linka. Tu se nalaze podaci o tome koliko su udaljeni od važnih saobraćajnica i o infrastrukturi koju poseduju.Napominje se da lokalne samouprave na teritoriji Autonomne pokrajine Kosovo i Metohija nisu učestvovale u istraživanju.

Srbija

Preminuo novinar Dragan Milivojević

Dragan Milivojević, nekadašnji glavni urednik novosadskog Dnevnika i dugogodišnji član Udruženja novinara Srbije (UNS) preminuo je u 65. godini, saopštio je UNS.Dragan Milivojević rođen je 30. septembra 1956. godine u Rekovcu. Završio je Fakultet političkih nauka u Beogradu. Bio je glavni i odgovorni urednik lista Dnevnik od 2014. do 2016. godine i dugogodišnji šef dopisništva tog lista iz Beograda.Novinarstvom je počeo da se bavi 1982. godine u studentskom Radiju Indeks i Drugom programu Radio Beograda. Radio je u Informativnom programu tadašnje Televizije Novi Sad, a zatim odlazi u zagrebački Vjesnik na mesto komentatora spoljne politike, urednika vesti i prve strane ovih novina.Posle novinarskog angažmana, Dragan Milivojević je bio pomoćnik generalnog direktora "Nova komjunikejšns", a u njegovoj biografiji ostaće zabeleženo da je jedan od autora knjige "Dosije Vojvodina" i jedan od osnivača Naprednog kluba.Član UNS-a bio je od 1992. godine.Redakcija Nove ekonomije izražava duboko žaljenje zbog smrti kolege Dragana Milivojevića sa kojim je imala dugogodišnju uspešnu saradnju.