Srbija

Srbija

Share Fondacija: U Srbiji uvedeno filtriranje interneta

Od 15. oktobra mobilni operator VIP uveo je potpunu blokadu pristupa pojedinim kladioničarskim sajtovima, pozivajući se na odredbe novog Zakona o igrama na sreću koji je proletos stupio na snagu, saopštila je SHARE Fondacija.Nezvanično se saznaje da je zapravo reč o samostalnom tumačenju normi, koje se nisu menjale u odnosu na stari propis, Uprave za igre na sreću koja je mobilnim operatorima poslala dopis sa spiskom sajtova kojima treba blokirati pristup iz Srbije.Kao i u nekoliko prethodnih pokušaja da se filtrira internet u Srbiji, i sada je reč o neovlašćenom ograničavanju slobodnog internet saobraćaja svim građanima Srbije bez obzira da li igraju igre na sreću ili ne, što je u suprotnosti sa Ustavom i važećim zakonima.Takođe, primena odredbe koja zabranjuje „omogućavanje“ učešća u igrama na sreću, tako da se ona odnosi na provajdere internet usluga, ovakvim proizvoljnim tumačenjem mogla bi da obuhvati i prodavce uređaja, elektrodistribuciju ili banke preko kojih se vrše novčane transakcije.Analiza SHARE Fondacije pokazala je da je do četvrtka, 29. oktobra VIP bio jedini operator koji filtrira internet u Srbiji. Na osnovu prava na pristup informacijama od javnog značaja, Upravi za igre na sreću poslali smo zahtev za uvid u dopis koji je poslat mobilnim operatorima, kao i eventualni spisak sajtova čiju su blokadu neovlašćeno tražili.SHARE smatra da je blokiranje sadržaja na osnovu dopisa državnog organa opasan presedan i da posledice po slobodu govora i otvoren internet u Srbiji mogu biti dalekosežne.Fondacija poziva sve operatore da poštuju domaće propise te da ne pribegavaju filtriranju, takođe poziva Upravu za igre na sreću da primenu nadležnog zakona obezbedi na način koji ne krši ustavna prava i slobode svih građana Srbije.Integralni izveštaj dostupan je na sajtu SHARE Fondacije.

Srbija

Od naredne godine kamere na Kalemegdanu

Beogradska tvrđava će od naredne godine biti pokrivena video-nadzorom, koji će doprineti zaštiti kulturnog dobra, svih objekata na prostoru i posetilaca, pišu Večernje novosti. Očekuje se da ć...

Srbija

U Srbiji može da se reciklira 80 odsto rashodovanog vozila

Od rashodovanih vozila se pored mnogih drugih sirovina dobija i „šreder šrot“, sirovina koja se koristi u livnicama i železarama, kažu za Novu ekonomiju u udruženju Recikleri Srbije. Dodaju da bi im u toj oblasti cirkularne ekonomije dosta pomogle državne subvencije, za čije dobijanje se trenutno zalažu.Malo ko razmišlja od tome šta se dešava sa rashodovanim vozilima koja su završila svoj životni vek na drumovima. Kako nam kažu u udruženju Recikleri Srbije, postupak tretmana te vrste otpada, definisan je detaljno.„Najpre se vrši izdvajanje neoštećenih delova vozila koji se mogu ponovo upotrebiti: skida se akumulator, električni i elektronski otpad, katalizatori, uljni filteri i olovni delovi”, kaže za Novu ekonomiju Suzana Obradović, generalni sekretar Reciklera Srbije. Objašnjava da se ulje, antifriz, gorivo i ostale tečnosti istaču i smeštaju u specijalne rezervoare. Nakon toga skidaju se točkovi, odvaja se guma i sabijaju felne, kao i veliki plastični delovi i staklene površine. Tada je vozilo spremno za postrojenje pod nazivom “šreder”.“Vozilo se sabija, usitnjava mlevenjem, uz pomoć vodenih filtera i vazdušnih ciklona odvaja se prašina od metalnih i nemetalnih delova. Samleveni, šredirani materijal se izbacuje na vibro korito i dalje na transportnu traku”, objašnjava sagovornica Nove ekonomije.Prema rečima Suzane Obradović, materijal “šreder šor” tada je spreman kao sirovina za livnice i železare. Ona podseća da automobili sadrže i opasan otpad. “To su gorivo, motorno, hidraulično i ulje u transmisionom sistemu, tečnosti iz hladnjaka, antifriz, ulje iz sistema za kočenje, kiselina iz akumulatora, tečnost iz klima uređaja, a neka vozila sadrže azbest koji je štetan”, kaže Suzana.NEDOSTAJU SUBVENCIJEPrema rečima sagovornice Nove ekonomije, u Srbiji može da se reciklira više od 80% ukupne mase vozila, a preostali deo zbrinjava se na način koji je propisan zakonom. Kaže i da za reciklažu vozila, prema sadašnjim propisima nisu predviđena podsticajna sredstva, iako vozila pripadaju posebnim tokovima otpada i zahtevaju posebno zbrinjavanje.“Zalažemo se da i za tretman vozila koja se više ne koriste budu obezbeđena podsticajna sredstva kako bi se na adekvatan način zbrinula i ne bi završila na nelegalnim auto-otpadima ili u prirodi”, objašnjava Suzana Obradović. Kako podseća Ministarstva zaštite životne sredine početkom godine je najavilo da će se usvojiti uredba kojom će biti predviđena podsticajna sredstva za reciklažu polovnih automobila, ali to se još nije desilo.PROBLEM NAPLATE EKOLOŠKE TAKSE U Srbiji se ekološka taksa plaća za uvoz novih vozila, a za uvoz polovnih plaća se ako ih uvoze firme, dodaju predstavnici reciklera. Podsećaju da se više od polovine polovnih automobila uvozi preko fizičkih lica, pa se tako izbegava plaćanje takse.“Naplatu eko takse od svih uvezenih polovnjaka takođe je obećavalo Ministarstvo, ali se još čeka na tu odluku. Svakako da bi bilo najbolje rešenje da se dotrajala vozila koja štete životnoj sredini i zdravlju ni ne uvoze”, kažu u udruženju Recikleri Srbije.Na problem naplate ekološke takse posebno ukazuju uvoznici novih automobila. Problem je i ekološke prirode, jer većina polovnih ni ne može da se registruje na teritoriji EU, odakle najčešće stižu u Srbiju. Čedomir Savković

Srbija

Dve godine poslovanja Fabrike dečje hrane (BFF): Stigli do Afrike i Azije

Fabrika dečije hrane (BFF), poznata po brendu Nutrinu, prisutna je na tržištu Evropske Unije, u Rusiji i zemljama bivšeg SSSR-a, a od nedavno i na tržišu Zambije i Angole, saopštila je kompanja povodom dve godine poslovanja.  Dobijanjem HALAL sertifikata u maju tekuće godine, Nutrino proizvodima se otvaraju vrata i velikog broja zemalja u kojima se trguje HALAL sertifikovanom robom.Kako se navodi, sa proizvodnih linija Fabrike dnevno može da izađe i do 70 tona gotovih proizvoda, što na godišnjem nivou iznosi oko 22.000 tona hrane za najmlađe. Inovacije u pogledu drugačijeg asortimana, praktičnih pakovanja i visokog kvaliteta, nastavljene su i ove godine, širenjem portfolija u segmentu dečje hrane i lansiranjem novih ukusa žitnih kaša. Dobri poslovni rezultati, uz velike proizvodne kapacitete pogona, omogućili su da Fabrika od nedavno u svom portfoliju ima i potpuno nove, zdrave proizvode za čitavu porodicu. Novi brend NUTRINO LAB čine 100% prirodni pirei od voća i povrća, kao i sokovi, bez ikakvih dodataka, jedinstveni na našem tržištu i namenjeni svima koji su u potrazi za zdravim i hranljivim obrocima, kontrolisanog kvaliteta.  „Fabrika dečje hrane trenutno proizvodi veliki broj artikala za različita tržišta, Nutrino je dostigao 25% udela na domaćem tržištu, čime smo zauzeli mesto među vodećim proizvođačima dečje hrane, a beležimo i pozitivan trend rasta. Dve godine je bilo dovoljno da postanemo sinonim za zdravu i kvalitetnu hranu za naše najmlađe, a sada taj kvalitet želimo da ponudimo i svim ostalim članovima porodice, i to NUTRINO LAB asortimanom“, istakla je Milena Cvetković, izvršni direktor Fabrike dečje hrane (BFF

Srbija

Plate lekara u bolnici u Novom Pazaru od septembra u skladu sa zakonom

Opšta bolnica u Novom Pazaru isplatila je prvi deo septembarske plate u skladu sa preporukom Državne revizorske institucije (DRI) nakon što je revizor u julu utvrdio da je bolnica isplaćivala manje plate od zakonom propisanih, izvestila je bolnica državnog revizora u poslerevizionom izveštaju objavljenom na sajtu DRI.Nije poznato da li će bolnica nadoknadi iznos plate za koji je oštetila svoje zaposlene.Uprava bolnice je navela da je 20. jula uputila zahtev pružaocu usluga za informacioni sistem „VIT-TNS" d. o. o. Beograd, koji je izvršio izmenu programa za plate i pravilno definisao parametre u delu obračuna dodataka na platu za vreme provedeno na radu - minuli rad i u delu platu za dežurstvo, a u skladu sa odredbama Zakona o platama u državnim organima i javnim službama.Kako navode, bolnica je isplatila prvi deo septembarske plate tako da od septembarske plate u obračun minulog rada ulaze i efektivni sati rada za prekovremeni rad i dežurstvo, dok je u obračun dodataka na platu za dežurstvo uključen ukupni koeficijent zaposlenog.Podsećamo, revizor je u julu u izeštaju o reviziji objavio da je bolnica pogrešno izračunavala naknade za dežurstva i minuli rad.Tada je navedeno da Opšta bolnica Novi Pazar nije pisanom procedurom uredila postupke za obračun plata, dodataka i naknada, a zaposleni su prilikom određivanja dodatka za dežurstvo ili minuli dobijali manje nego što propisuje Zakon o platama u državnim organima i javnim službama.Konkretnije, dodatak na platu za dežurstvo nije uključivao u osnovicu za obračun ukupni koeficijent zaposlenog, već samo osnovni koeficijent, a propisani dodatak na platu za minuli rad obračunavan je samo na osnovicu koju čini osnovna plata, za redovan rad.Koliko su stvarno plaćeni lekari u Srbiji Plate zaposlenih u zdravstvenim ustanovama po osnovu cene rada se utvrđuju na osnovu osnovice, koeficijenta, dela plate po osnovu radnog učinka i obaveza koje zaposleni plaća po osnovu poreza i doprinosa za obavezno socijalno osiguranje, podseća revizor.Ukupan broj zaposlenih radnika u Opštoj bolnici Novi Pazar na dan 31. decembar 2019. godine iznosio je 750, od čega je 674 na neodređeno vreme i na određeno vreme i usaglašen je sa maksimalnim brojem zaposlenih.Od toga, 158 je doktora medicine,a 407 medicinskih radnika sa srednjom i višom školom.

Srbija

RZS: Zaposlenost u Srbiji povećana tokom trećeg kvartala

Broj zaposlenih u Srbiji u trećem kvartalu ove godine dostigao je 2.224.842 ljudi, što je za 44.422 ili za 2 odsto više u odnosu na isti kvartal prethodne godine, objavio je Republički zavod za statistiku (RZS).U odnosu na prethodni kvartal, zaposlenost je skočila za 27.777 novih radnih mesta.Najviše je bilo zaposlenih u radnom odnosu, njih 2.092.398, van radnog odnosa bilo je 66.906 osoba, dok je broj registrovanih individualnih poljoprivrednika iznosio 65.538.Pozitivne promene najviše su beležene u kategoriji "zaposlenosti u radnom odnosu", gde je rast iznosio 2,8 odsto na međugodišnjem nivou.Najveći rast zaposlenosti se i dalje beleži u Beogradu i Vojvodini, dok su sektori sa najviše novih radnika prerađivačka industrija, zatim građevinarstvo, pa trgovina, popravka motornih vozila, informisanje i komunikacije, pa saobraćaju.

Srbija

MMF: Srbija da ograniči rast plata u javnom sektoru

Vlasti u Srbiji su zainteresovane za novi aranžman sa Međunarodnim monetarnim fondom, ali prema rečima njegovog stalnog predstavnika u Srbiji, Sebastijana Sose, kažu da im nije potrebno finansiranje od strane te institucije, pa bi novi program mogao da bude “naslednik aktuelnog instrumenta za koordinaciju politike (PCI)”, piše Politika.Kako u intervjuu za Politiku kaže Sebastijan Sosa, Narodna banka Srbije doprinela je odgovoru na krizu smanjivanjem ključne kamate i ubrizgavanjem likvidnosti u bankarski sistem. Istovremeno je uvela moratorijum na otplatu bankarskih zajmova i dalje mera za očuvanje finansijske stabilnosti.“Pozdravljamo privatizaciju Komercijalne banke za koju se očekuje da bude završena do kraja 2020. Istovremeno, došlo je do kašnjenja u sprovođenju reformi u određenim oblastima, posebno tokom pandemije”, navodi predstavnik MMF-a. Dodaje da je napredak u reformama postignut u modernizaciji poreske administracije i praćenju i upravljanju fiskalnim rizicima. Međutim i dalje su potrebni napori. Sa druge strane, reforme na jačanju upravljanja državnim preduzećima i za razvoj tržišnog kapitala suočene su sa “značajnim kašnjenjima.”Prema njegovim rečima, MMF je podstakao vlasti da izvrše procenu cene električne energije sa ciljem da se osigura potpun povraćaj troškova koji nastaju zbog povećanog oslanjanja na obnovljive izvore energije i potrebe za investicijama koje treba da zaštite proizvodnju. “S obzirom na potencijalni socijalni uticaj, poskupljenje struje takođe treba da uzme u obzir mogući uticaj na ranjiva domaćinstva i moguće mere za njihovu zaštitu”, kaže Sosa.On podseća i da je MMF rekao da bi povećanje plata 2021. godine u javnom sektoru trebalo da bude ograničeno, dok bi penzije trebalo da rastu u skladu sa nedavno uvedenim pravilom indeksacije, zasnovanom na švajcarskoj formuli koja predviđa da se izbegavaju dodatna ad hok plaćanja ili isplate.“Na kraju, preporučili smo da fiskalne rizike koji potiču od državnih preduzeća treba pažljivo pratiti i da svaka podrška ovim kompanijama treba da se pruži transparentno kroz budžet”, objašnjava Sebastijan Sosa.Podseća i da je zbog pandemije MMF savetovao zemljama širom sveta da primene snažne fiskalne i monetarne podsticaje. Srbija je kako dodaje, zahvaljujući fiskalnoj disciplini u poslednjih nekoliko godina, imala dovoljno prostora da na pandemijsku krizu odgovori velikim paketom fiskalnih mera. “Sprovođenjem ovih mera fiskalni deficit u 2020. godini podiže se na skoro devet procenata BDP-a, dok će se i javni dug takođe povećati”, kaže Sosa.Međutim dodaje kako se očekuje da će javni dug ostati ispod 60 procenata BDP-a, dok bi fiskalni deficit bi trebalo smanjiti na oko tri procenta BDP-a. “To podrazumeva da bi javni dug u procentima BDP-a trebalo da nastavi sa jasnim trendom opadanja 2021. godine”, objašnjava Sebastijan Sosa. 

Srbija

Kako će Er Srbija platiti svoje dugove

Ovaj tekst je objavljen u štampanom izdanju pre nego što su ministar Mali i Er Srbija objavili da je Er Srbija samostalno obezbedila sredstva i isplatila firmi svog suvlasnika, EA partners 57,6 miliona dolara prve rate kredita od 120 miliona evra. Međutim, do danas je nepoznato gde je novac pronašla kompanija  koja je samo tri meseca ranije obavestila Etihad da nema dovoljno novca i zatražila otpis 82 odsto potraživanja.  Ko će da plati dug Er Srbije od preko 56 miliona evra koji upravo dospeva, nije neko intrigantno pitanje. Mada postoje tri opcije – da kompanija dug ne plati, dakle da bankrotira, da deo duga preuzme suvlasnik Etihad, što se neće desiti, i da taj novac plati država Srbija – svi znamo da će se desiti treća opcija. Samo ne znamo dokle.U trenutku objavljivanja ovog teksta, kredit Er Srbije od 56,5 miliona dolara biće već dospeo (28. septembra) i verovatno plaćen, a do trenutka pisanja teksta nismo saznali ko će ga platiti. Naime, u junu je Er Srbija dopisom tražila otpis 82 odsto duga od poverilaca, kompanije EA Partners i, očekivano, glatko je odbijena. Air Serbia: Dobit u 2019, uz državnu pomoć od 20 miliona evra Ministar finansija Siniša Mali je pre mesec dana izjavio da su „u toku  pregovori sa poveriocima, čije detalje ne mogu da iznosim, ali ono što mogu da kažem jeste da ćemo sigurno pomoći Er Srbiji. Zajedno sa partnerima iz Etihada radimo na rešavanju problema“.Iz Ministarstva finansija ipak nismo dobili odgovor da li je postignut dogovor sa poveriocima i da li će i koliko država platiti za dug Er Srbije.Mogući scenariji za otplatu dugaStručnjaci ističu da postoje tri mogućnosti, ali da je izvesno da će još novca poreskih obveznika otići na izmirenje obaveza nacionalnog avio-prevoznika. Najmanje verovatno je da Er Srbija dug ne plati, što bi značilo da je kompanija faktički bankrotirala. U maju je Er Srbija poslala poveriocima pismo da zbog pandemije i zatvaranja Aerodroma „Nikola Tesla“ može doći u situaciju da ne izmiri dug. Druga opcija, malo verovatna, jeste da dug plati Etihad umesto Er Srbije, kao suvlasnik i organizator cele transakcije. „Treća opcija je da dug plati država Srbija i to je najizvesnije“, smatra Goran Radosavljević, profesor na FEFA, koji ističe i da postoji mogućnost da Er Srbija drugim kreditom refinansira ovaj tekući. Problem je u tome, prema njegovoj oceni, što su male šanse da se Er Srbija zaduži na tržištu bez garancije države.„Mislio sam da će iskoristiti mogućnost izdavanja korporativnih obveznica kako bi finansirali taj dug, ali za sada izgleda da se to ne dešava. Ako kompanija ne izmiri dug ide u ’difolt’, tako da će to verovatno država da plati“, smatra Radosavljević, dodajući da bi to mogao biti jedan od razloga zašto se sada priprema rebalans budžeta.Milojko Arsić, profesor na Ekonomskom fakultetu u Beogradu, napominje i da postoji mogućnost da država da pozajmicu preduzeću i ako se ne proceni da neće biti vraćena, ne mora da se knjiži kao trošak u budžetu.Nacionalna avio-kompanija nastala 2013. zajedničkim ulaganjem Vlade Srbije, koja je unela JAT, preuzela stare dugove i dodala subvencije čiji je ukupan iznos i dalje predmet nagađanja i Etihada iz Ujedinjenih Arapskih Emirata u odnosu 51 prema 49 odsto, 28. septembra 2015. Godine je uzela kredit od 56,539 miliona dolara od firme EA Partners I BV osnovane u Holandiji. Kredit je odobren na pet godina i nakon odbitka transakcionih troškova, kako se navodi u napomenama uz finansijski izveštaj Er Srbije, našoj avio-kompaniji isplaćeno je 52,8 miliona dolara. Kredit dospeva u celosti ovih dana, a početna kamatna stopa iznosi 6,96 odsto godišnje, uz neuobičajenu klauzulu da se može uvećavati za 0,1725 odsto na kvartalnom nivou. Ipak, ona ne može preći 7,25 odsto godišnje. To je tek pola problema Er Srbije, mada urgentnija polovina.Još jedna rata dospeva u junu 2021.godineDrugi deo problema je kredit uzet u junu naredne, 2016. godine, u istom aranžmanu,  samo u iznosu od 63 miliona dolara, koji dospeva narednog juna. Ovog puta zajmodavac je firma EA Partners II BV, a kredit su pratili prilični transakcioni troškovi od 6,55 odsto ili nešto preko četiri miliona evra, tako da je Er Srbiji isplaćeno 58,9 miliona dolara. Kamatna stopa je ista kao i kod prethodnog kredita. Prema finansijskom izveštaju firme EA Partners za 2015. godinu, kredit Er Srbiji od 56 miliona dolara je tek 8,1 odsto velike emisije obveznica na irskoj berzi od 700 miliona dolara, dok je 2016. organizovana još jedna emisija od 500 miliona dolara. Ovaj novac je iskorišćen za finansiranje Etihada i kompanija u kojima je tada jedna od najvećih avio.-kompanija na svetu imala strateška partnerstva. Etihad je od prve emisije uzeo kredit od 117,6 miliona dolara sa kamatom od 4,16 odsto, a njegova kompanija EAS (Etihad Airways Services) 111,5 miliona po kamati od 5,46 odsto. Alitalija je dobila kredit od 112,8 miliona dolara po 6,31 odsto, Er Berlin 127,8 miliona dolara po čak 10,56 odsto. Indijski Džet ervejz je dobio kredit od 109 miliona dolara, ali u rupijama i to po neverovatnoj kamatnoj stopi od 20,6 odsto. Na kraju tu su i Er Sejšeli sa kreditom od 22 miliona evra sa kamatom od sedam odsto.Osim Etihada, koji je prethodnih godina napravio gubitke od oko pet milijardi dolara i uprkos tome nije bankrotirao i Er Srbije kojoj sada u godini kada je avio-industriju osakatila pandemija korona virusa visi kredit nad glavom, sve kompanije sa spiska su prethodnih godina bankrotirale time označavajući propast strategije širenja koju je plasirao nekadašnji prvi čovek kompanije Džejms Hogan.Firme EA Partners I i II osnovane su sa kapitalom od jednog evra sa striktnom namenom da emituje obveznice i prikupe kapital za restrukturiranje duga. Od početka to nisu bile obveznice najvećeg kvaliteta jer su od Fiča dobile rejting B- , a tome svedoče i kamatne stope koje su obećane, 6,875 i 6,75 odsto, koje su u tom trenutku bile poprilično visoke. Ubrzo se pokazalo da je nepoverenje više nego opravdano. Alitalija i Er Berlin su već 2017. godine proglasili bankrot i prestali da uplaćuju dospele rate. Inače, prošle godine uplatu je preskočio i indijski Džet ervejz. Još 2017. godine Fič je oborio rejting ovih obveznica na CCC, a Etihad je. prilikom bankrota Alitalije obećao da će preuzeti dug po osnovu njenih obveznica kako bi sprečio da obveznice dobiju najnižu ocenu- DDD. Ipak po svemu sudeći od toga nije bilo ništa jer se iz dokumenta iz aprila ove godine vidi da su se poverioci raspitivali kod Etihada o poslovnim vezama sa bankrotiranim kompanijama, na šta nisu dobili nikakav odgovor. Onda su sami odlučili da stanu u red za naplatu iz stečajne mase ove dve kompanije. Er Srbija, i preko nje Srbija, tako se našla u komplikovanim međunarodnim finansijskim transakcijama, a izgleda da je poslednjih godina od svih Etihadovih partnera samo ona, uz Er Sejšele, uredno otplaćivala rate. Sve do sada. Predrag Vujović, nekadašnji direktor JAT-a, takođe ne vidi šansu da se država izvuče od plaćanja obaveza Er Srbije, ne samo za kredit koji dospeva sada, već i za onaj koji dospeva sledeće godine. „Ja ne vidim šansu da Etihad plati, ali postavlja se pitanje zašto bi Srbija plaćala ceo iznos, a ne 51 odsto koliko iznosi njeno vlasništvo. Meni ne deluje da je Er Srbija to i planirala da vrati već da je  računala na državu, jer u finansijskim izveštajima i iz načina poslovanja se ne vidi da su oni ostavljali pare da vrate taj kredit. Sa profitom od devet miliona prošle godine, a subvencijama od 20 miliona, ne vidim odakle bi ga otplatili, sa koronom ili bez nje. Velike svetske avio-kompanije procenjuju da se tržište neće vratiti na pretkrizni nivo pre 2023. godine, pa tako ne vidim ni da bi Er Srbija mogla da vrati ni kredit koji dospeva sledeće godine“, napominje Vujović. Kataklizma za avio-saobraćajInače, prema bilansima za 2019. godinu, na dan 31. decembra Er Srbija je raspolagala sa oko 30 miliona evra gotovine. Međutim, od tada se desila kataklizma za avio-saobraćaj u kojoj su prizemljene čitave flote, otpuštene desetine hiljada ljudi i izgubljene desetine milijardi dolara. Zbog poslovične netransparentnosti javnih i državnih preduzeća, a posebno Er Srbije koja prednjači u plaćanju kazni zbog nepoštovanja odluka poverenika za informacije od javnog značaja, nema mnogo informacija koliko je kriza pogodila ovu kompaniju, koliki su gubici, koliko ima viška zaposlenih ili bilo šta drugo što inače međunarodne avio-kompanije objavljuju, posebno ako primaju i državnu pomoć. Prema istraživanju organizacije Partneri Srbije od 2010. do 2018. godine, državna preduzeća su platila 15 miliona dinara za kazne zbog nepoštovanja odluka i naloga poverenika za informacije od javnog značaja, a trećinu je platila samo Er Srbija. Jedina procena do sada objavljena je još iz maja Ministarstva saobraćaja da će do kraja godine šteta za avio-saobraćaj iznositi 190 miliona evra, mada su tu uračunati gubici aerodroma.Vujović podseća da Etihad nije tek manjinski suvlasnik, već je on i aktivno rukovodio kompanijom poslednjih sedam godina.„Ako ste Etihadu kao manjinskom vlasniku dali pravo upravljanja kompanijom, da postavlja sav kadar, ne može se reći da Etihad nema veze s tim što kompanija sada ne može da vrati kredit. Mora se videti gde je njihova odgovornost, zašto sedam godina ne mogu da naprave profitabilnu kompaniju, odnosno da joj profit ne bude manji od subvencija države“, ocenjuje Vujović.Ako već na državu padne teret vraćanja ovih dugova, postavlja se pitanje da li će nešto dobiti zauzvrat. Vujović ističe da ukoliko država vrati dug i za to zatraži veći udeo u vlasništvu, sa tim mora  da se složi i druga strana. „Dok ne znamo sve delove ugovora, možemo samo da spekulišemo“, kaže Vujović.S druge strane, Radosavljević ovo vidi kao priliku da Etihad elegantno izađe iz Er Srbije, jedinog strateškog partnerstva u kome je ostao. „Etihad može da prepusti Srbiji da vrati dugove i da na to ime država preuzme njihov udeo“, ukazuje on.Na pitanje šta bi državi značilo da eventualno poveća udeo u Er Srbiji u zamenu za otplatu duga, Milan Kovačević, konsultant za strane investicije, ističe da bi od toga bilo koristi ako bi kompanija u budućnosti pravila profit.„Ako će Er Srbija uvek praviti negativan rezultat, postavlja se pitanje opravdanosti njenog postojanja. Da li je državi od sedam miliona stanovnika baš neophodna nacionalna avio-kompanija. Mislim da je pogrešno to gurati po svaku cenu, pa čak i ako donosi štetu“, ocenjuje on dodajući i da treba uraditi studiju o poslovanju Er Srbije, o tome koliko je država već dala subvencija i „kako i kada će izaći na zelenu granu“.Vujović kaže da to što avioni nose ima Srbija i promoviše se zemlja ima neku vrednost, „ali mora da postoji limit dokle će to da se plaća. Mora se imati plan kako će kompanija da izgleda do 2023. godine, koja će biti flota, koliko će to da košta. Ako je Etihad za tri godine napravio pet milijardi dolara gubitka, ne možete očekivati da vas on spasava. Kada je ugovor sa Etihadom istekao 2018. godine i kada je otišao Hogan koji je sva ta partnerstva osmislio, trebalo je razmisliti da li da se ostane sa njima ili da se potraži drugi partner“, zaključuje Vujović.Subvencije veće od dobiti. Opet.Prošle godine prema finansijskim izveštajima, Er Srbija je prevezla rekordnih 2,8 miliona putnika, a kapacitet za prevoz putnika, iskazan kao proizvod raspoloživog broja sedišta i ukupno pređenih kilometara (ASK), iznosio je 4,45 milijardi, što predstavlja povećanje za 428 miliona, u odnosu na prethodnu godinu. Ipak, iako je broj prevezenih putnika u odnosu na prethodnu godinu povećan za 13 odsto, prihodi od prodaje su povećani za svega tri odsto, dok su prihodi u redovnom saobraćaju porasli za nešto manje od dva odsto. Kompanija je na kraju godine ostvarila neto dobit od 9,5 miliona evra. To je za skoro 30 odsto manje nego 2018. godine, kada je dobit iznosila 12,2 miliona evra. Inače, svaka priča o dobiti je upitna kada iznos subvencija poslednje dve godine iznosi 2,46 milijardi dinara, odnosno oko 21 milion evra. Još ni u jednoj godini neto dobit Er Srbije nije nadmašila iznos godišnjih subvencija. Koliko je državu stvarno do sada koštala Er Srbija, nije poznato. Ministar Siniša Mali je prošle godine rekao da je država preuzela 380 miliona dolara dugova starog JAT-a.Miloš Obradović

Srbija

Preduzeća iz Srbije na međunarodnom takmičenju u socijalnom preduzetništvu

Pet socijalnih preduzeća iz Srbije učestvovaće u polufinalu Međunarodnog takmičenja za najbolju poslovnu ideju sa društvenom misijom, koje će se održati u novembru 2020. godine, saopštila je Privredna komora Srbije.Nadmetanje se održava u okviru međunarodnog projekta Finance4SocialChange, namenjenog razvoju socijalne ekonomije u Dunavskom regionu.Preduzeća iz Srbije koja će učestvovati su "Naša kuća", Vrtlari doo, Agro Iris, Caritas Šabac i Thunder Strike, dok će takmičenje ukupno okupiti 30 socijalnih preduzeća iz Bugarske, Moldavije, Austrije, Nemačke, Slovenije, Hrvatske, Slovačke, Ukrajine, Rumunije i Srbije.Učesnici finala takmičenja, koje će biti održano u martu 2021. godine, nadmeću se za nagrade koje dodeljuje UniCredit banka, koja podržava takmičenje sa 30.000 evra kao glavni partner projekta.Pored novčanih nagrada, UniCredit će omogućiti socijalnim preduzećima rad sa ekspertima banke i drugim poslovnim mentorima na projektu.Kriterijume za izbor naših polufinalista definisala je Nemačka agencija za finansiranje socijalnih preduzeća (FASE), a ocenjivani su ekološki aspekti, efikasnost poslovnih rešenja u rešavanju društvenih problema, merljivost rezultata, kao i održivost poslovnog modela na tržištu.Odluku o užoj selekciji doneo je žiri koji su činili predstavnici Privredne komore Srbije, UniCredit banke, Smart Kolektiva i Koalicije za solidarnu ekonomiju.

Srbija

Peticiju protiv oporezivanja frilensera potpisalo 20.000 ljudi

Peticiju „Ne uništavajte frilensere” potpisalo je više od 20.000 ljudi, što dalje znači da će doći do formiranja pregovaračkog tima, čija će odgovornost biti da u razgovorima s nadležnima reši status frilensera u Srbiji, javlja Startit.„Očekujem da za tri nedelje imamo zvaničan predlog, koji ćemo predati ministru finansija, kako bismo potom ušli u pregovore”, kaže Savo Manojlović iz Udruženje za zaštitu ustavnosti i zakonitosti, koje je pokrenulo peticiju.  Oni su do sada obavili više sastanaka i razgovora o mogućim modelima, kako bi se rešilo pitanje prepoznavanja frilensera u srpskom zakonodavstvu. Manojlović kaže da sama činjenica da je ministartvo spremno da menja zakone, govori da su i nadležni svesni da pravila iz 2003. godine moraju da se promene. „Nakon što predamo predlog i počnemo pregovore može da se ode u dva pravca. Jedan je da regulativa bude blagonaklona i da privuče i frilensere iz drugih zemalja. Drugi pravac bi bio da se prati poreska politika zemalja u regionu, pa se modal iz Severne Makedonije ispostavlja kao moguće rešenje”, kaže Manojlović. Manojlović smatra da postoji problem u pristupu i retorici nadležnih, jer se za sada svaki vid komunikacije sa nadležnima odvija putem medija.Osvrćući se na reči resornog ministra, da frilenseri prvo treba da plate porez, pa onda mogu da razovaraju, uviđa da se nadležni ponašaju kao da živimo u zemlji u kojoj je poreska situacija odlična, a pitanje frilensera davno rešeno.  

Srbija

Pouzdan partner za štednju

Povodom Nedelje štednje, koja svake godine počinje 31. oktobra, Eurobank svim postojećim i potencijalnim klijentima nudi specijalnu ponudu za oročenu štednju u dinarima. Građanima je na raspolaganju atraktivna kamatna stopa sa mesečnim pripisom kamate, bez penala za prevremeno razoročenje. Stabilizacija kursa dinara ka evru, monetarna, finansijska, fiskalna i makroekonomska stabilnost doprineli su rastu poverenja građana u domaću valutu, koja je prema podacima Narodne bake Srbije u poslednjih osam godina gotovo upetostručena. Porastu dinarske štednje doprinela je i činjenica da banke neretko nude i više kamatne stope na dinarsku štednju, te se za nju primenjuju i stimulativni poreski tretmani prihoda.„Kao odgovoran učesnik na finansijskom tržištu, Eurobank dugoročno podstiče rast dinarske štednje, a tako je i tokom ovogodišnje Nedelje štednje. Svim postojećim, ali i potencijalnim klijentima koji žele da oroče svoja sredstva u domaćoj valuti nudimo atraktivnu kamatnu stopu sa mesečnim pripisom kamate na tekući račun na kraju svakog meseca, bez penala za prevremeno razoročenje“ - izjavio je Dušan Mihailović, direktor Direkcije za poslove sa stanovništvom, malim preduzećima i preduzetnicima.Klijentima koji imaju štednju u evrima u iznosu većem od 20.000 evra i žele da je konvertuju u dinare kako bi je oročili pod ovim specijalnim uslovima, Eurobank je omogućila konverziju po srednjem kursu na dan oročenja i na dan dospeća depozita.Za klijente koji se opredele da štede u stranoj valuti, Eurobank je takođe pripremila atraktivne ponude za široku paletu ovih štednih proizvoda. Neki od njih omogućavaju fleksibilnost i mogućnost prevremenog razoročenja bez gubitka do tada pripisane kamate, a neki raspolaganje sredstvima do 50 odsto depozita. Osnovne informacije o štednji pronađite na sajtu banke, posetite neku od 80 Eurobank ekspozitura širom Srbije ili pozovite besplatni korisnički servis EuroPHONE na broj: 0800 1111 44.

Srbija

Ujedinjeni protiv kovida: Ispunjeni uslovi za vanrednu situaciju

Udruženje građana Ujedinjeni protiv kovida (UPK) smatra da su ispunjeni uslovi da se u Srbiji proglasi vanredna situacija zbog pandemijske krize, naglasivši da je u Zakonu o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti jasno propisano šta je vanredna situacija i koji državni organi su u takvoj situaciji nadležni, navodi se u saopštenju.Udruženje UPK naglašava da nadležnost u pandemijskoj krizi imaju ministar zdravlja, Komisija za zaštitu stanovništva od zaraznih bolesti i Zavod za javno zdravlje i da je na njima da proglase vanredno stanje, a ne na Kriznom štabu."Organ pod nazivom Krizni štab ne postoji u ovom, niti u bilo kom drugom zakonskom propisu", navodi se u saopštenju.UPK podseća da Zakon o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti ima prednost u odnosu na sve podzakonske propise, a time i Komisija, Zavod i ministar predstavljaju legalne organe. „Posledično navedeno, Krizni štab je nelegalan organ, i tu nikakvih pravnih dilema nema, niti ih može biti“, dodaje se u saopštenju.Svi podzakonski akti moraju biti u skladu i sa svim zakonima i u skladu sa Ustavom, a da u eventualnom sukobu prilikom propisivanja izmedju zakonskog i podazkonskog akta prednost ima zakonsko rešenje, zaključuje se u saopštenju.

Srbija

Samo 15 sekundi pažnje za medijske sadržaje

Da li ste svesni promena u medijima? Milenijalsi su odrastali uz nekoliko TV stanica, koje nisu čak ni emitovale 24 sata programa i satelitskom antenom (ako su imali sreće), dok mladi od 12. godine odrastaju uz mobilni telefon. I na njemu imaju svet na dlanu.Internet je velika prednost. Internet je i izazov za novu pismenost. Za mlade je to zajednica istih vrednosti, za stare nepoznanica i opravdanje za brojne neuspehe. Za ogromnu većinu to je neminovnost i šansa za nove biznis modele. Medijski pejzaž je dramatično promenjen i menja se i nekoliko puta godišnje.Pre tri godine smo obasipani studijama o milenijalsima i dok većina populacije nije ni razumela ko su oni, došla je Gen-Z. Neko kaže i touch-screen generacija. Snalaženje u fragmentiranom medijskom okruženju, uz dostupnost tehnologija i novih društvenih mreža, trajno menja i naše medijske navike. Uz sve prednosti, snalaženje bez sposobnosti za razumevanjem može da dovede do brojnih izazova.  Pogledajte panel ŠTA KAŽU ISTRAŽIVANJA: NOVA PISMENOST U NOVOM DOBU organizovan povodom obeležavanja globalne Nedelje medijske i informacione pismenosti u Srbiji, od 27. do 31. oktobra!Panel je deo USAID programa Nova pismenost i kampanje #OvakoStojeStvari. Moderatorka: Nada GogićGosti:Robert Čoban, osnivač i predsednik, Color Press GroupAna Mirković, psihološkinja i direktorka, Digital Communication InstituteVanja Bahilj, kopirajterka i kolumnistkinjaBojan Klačar, istraživač i izvršni direktor, CeSID

Srbija

Er Srbija obnavlja letove za Moskvu

Er Srbija će 9. novembra ponovo uspostaviti vazdušnu vezu Beograd-Moskva, a planirano je da nacionalna avio-kompanija ka glavnom gradu Rusije saobraća dva puta nedeljno, ponedeljkom u 13:50 i petkom u...

Srbija

Šta donosi Nacrt zakona o digitalnoj imovini?

U vremenu kada kriptovalute postaju opšteprihvaćeni način plaćanja i kada je PayPal omogućio trgovinu Bitkoinom i drugim kriptovalutama, dobro je ako postoji pravni okvir koji bi možda mogao da razvije domaću scenu i privuče strane igrače, piše Netokracija.Kako se dodaje, ovih dana se podigla velika prašina u stručnoj, ali i široj javnosti povodom Nacrta zakona o digitalnoj imovini, prvog pravnog koji reguliše oblast digitalne imovine u Srbiji, o kome se javna rasprava danas završava.  Sa druge strane bitno je da se događaju takve stvari imajući jer je pandemija ubrzala sveopštu digitalizaciju društva i poslovanja, a u svemu tome važno mesto ima i digitalna imovina.Nacrt definiše digitalnu imovinu kao digitalni zapis vrednosti koji se može digitalno kupovati, prodavati, razmenjivati ili prenositi i koji se može koristiti kao sredstvo razmene ili u svrhu ulaganja.Pri tome ona ne uključuje digitalne zapise valuta koje su zakonsko sredstvo plaćanja, elektronski novac ili akcije kompanija izlistanih na berzi i tu se vidi, kako piše Netorkacija "jasna intencija zakonodavca da pravno razgraniči digitalnu imovinu kao novi institut".Nacrt je inače odredio Narodnu banku Srbije i Komisiju za hartije od vrednosti kao nadzorne ograne u primeni budućeg zakona i definiše da virtuelnu valutu nije izdala i njenu vrednosti ne garantuje centralna banka niti drugi organ javne vlasti.Ona nije nužno vezana za zakonsko sredstvo plaćanja i nema status novca ili valute, ali je fizička i pravna lica prihvataju kao sredstvo razmene i može se kupovati, prodavati, razmenjivati, prenositi i čuvati elektronski.Navodi se da se pod tu definiciju mogu podvesti različite kriptovalute poput Bitkoina ili Ethereuma čime se donekle uređuje materija koja je do sada predstavljala svojevrsnu pravnu prazninu.Veoma važnu odredbu, pogotovo za startape, predstavlja i mogućnost inicijalne ponude digitalne imovine, što znači da će svaki od njih moći prikuplja kapital izdavanjem digitalnih tokena. Investitori se istovremeno štite, za razliku od ICO (Initial Coin Offering) procesa što ranije, kako se navodi nije bio slučaj.Novinu predstavlja beli papir (eng. Whitepaper) koji se koji se objavljuje prilikom izdavanja digitalne imovine i sadrži podatke izdavaocu, digitalnoj imovini i rizicima povezanim sa njom, o čemu je Nova ekonomija već pisala. ŠTA DONOSI ZAKON O DIGITALNOJ IMOVINI Nacrt propisuje i uslove koji moraju da se ispune ako neko želi da pruža usluge u oblasti digitalne imovine, a interesantno je da ona neće moći da se unosi kao ulog u privredno društvo. Nakon usvajanja, oni će imati 6 meseci da se prilagode novim propisima.Velika dilema je, kako se dodaje, kako će izgledati podzakonski akti, koji bi trebalo detaljno da regulišu pojedine institute iz zakona. Naovodi se da bi dobra praksa bila da se u taj proces uključe relevantni domaći igrači.Trebalo bi, kako se napominje pronaći meru, sve u cilju da se dozvoli tehnologiji da se razvija u svom ritmu.Kako kaže u razgovoru za Startit Marko Janković, predsednik  Komisije za hartije od vrednosti radna grupa koja je pripremila Nacrt radi i na pripremi poreskog okvira, a ideja je da on bude stimulativan.Prema njegovim rečima, jedna od mera koju Radna grupa razmatra jeste izmena propisa tako da bude jasno da se prilikom konverzije digitalne imovine u regularne valute ne plaća PDV, ali više reči o tome biće kada rad na poreskom okviru bude gotov.

Srbija

Zaposlenima u kovid-sistemu država sprema karticu pogodnosti „Za naše heroje“

Vlada Srbije formirala je radnu grupu čiji je zadatak da pripremi nacrte pravnih akata za  realizaciju projekta – Kartica pogodnosti „Za naše heroje”.Kako je objavljeno u najnovijem Službenom glasniku, zadatak radne grue je da sagleda potrebe zaposlenih u COVID-19 sistemu.Osim što treba da razmotri komercijalnih pogodnosti za zaposlene u kovid sistemu, radna grupa treba da predloži mere pozitivne diskriminacije za zaposlene u COVID-19 sistemu prilikom ostvarivanja prava i korišćenja usluga koje pružaju državni organi i službe kao i jedinice lokalne samouprave.Pogodnosti kartice se odnose na sve  zaposlene, radno angažovane kao i volontere u COVID-19 sistemu. Nije poznato o kakvim pogodnostima je reč. Zdravstvo u koroni: Nikad veće plate ili manipulacije platama?

Srbija

Beograd: Kod Skupštine će se graditi podzemna garaža na četiri nivoa

Na prostoru između zapadnog krila objekta Narodne skupštine i Vlajkovićeve ulice, Trga Nikole Pašića i Kosovske, planira se izgradnja podzemne javne garaže, saopštio je Sekretarijat za urbanizam i građevinske poslove Grada Beograda, prenela je Ekapija.Kako se navodi u dokumentaciji je izgradnja četiri podzemne etaže sa 284 parking mesta i ukupne bruto površine 10.000 kvadrata.Osim površina za parkiranje putničkih automobila, u sklopu garaže je predviđeno parkiranje 40 bicikala i motocikala, punjači za električna vozila, službene, pomoćne i tehničke prostorije, navodi se u saopštenju.Planirana su i dva kolska pristupa garaži: ulaz u Vlajkovićevoj i izlaz u Kosovskoj ulici i oni će biti jednosmerni. Rampe za ulaz, odnosno izlaz imaju po dve saobraćajne trake i po dva uređaja za kontrolu pristupa (na svakoj saobraćajnoj traci).Pešački pristupi garaži planirani su na ulazu iz Vlajkovićeve ulice i u sklopu javnih površina na krovu garaže u skladu sa dominantnim pešačkim tokovima.Nadzemni nivo planirane podzemne garaže usklađen je sa nivelacijom obodnih zelenih i pešačkih površina. Zadržavaju se postojeći pešački pravci, kao i plato na nivou krova prve podzemne etaže.KINESKI INVESTITOR U FABRIKU GUMA POSTAO SPONZOR SRPSKOG FUDBALAProjektovan je i zeleni krov garaže, koji će bit uređen kao zelena površina i oblikovan u skladu sa ambijentom preostalog dela parka, kao zaštićene okoline kulturnog dobra. Predviđeno je delimično vraćanje u prvobitno stanje postojeće zelene površine, uz manje intervencije u okviru parternog uređenja: preoblikovanje i popločavanje i pešačkih staza granitnim pločama ozelenjavanje, osvetljenje, opremanje elementima urbanog mobilijara.U podrumu se planiraju službene prostorije, toaleti, prostorija za parkiranje bicikala i dvosmerna rampa, na nultom nivou, dok će na nivou 1 podruma biti garažni prostor, stepeništa, lift i stepenište za vatrogasni pristup.Pored njih biće izgrađena još dva nivoa. Investitor je CSI Parking Investment DOO, koji je prema podacima APR-a kinesko preduzeće.Nosilac izrade urbanističkog projekta Centar za planiranje urbanog razvoja CEP, a javna prezentacija trajaće od 5. do 12. novembra 2020. godine.

Srbija

Koliko će nas „koštati“ prevremeni izbori?

Politikolog Boban Stojanović smatra da se pitanje cene izbora može podeliti u dve stavke: samu cenu izbornog procesa i negativne eksternalije koje se tiču manjka kontinuiteta i sprovođenja investicionih projekata na brzinu.On je za Novu ekonomiju ocenio i da se materijalni troškovi samih izbora često spinuje u javnosti, kada vlasti objašnjavaju da se održavanje predsedničkih, parlamentarnih i lokalnih izbora da je to jeftinije i jednostavnije.“Tu su tehnički materijali i tehničko osoblje, birački odbori i druga stvar je izborna kampanja, koje koštaju od 1,5 do 2 milijarde dinara po izborima, što u pogledu državnog budžeta nije veliki novac… Prečesti izborni ciklusi, sa druge strane, sigurno utiču na ekonomske aktivnosti i na državnu potrošnju. Ne mislim da je novac koji se izdvaja za izbore nešto preterano veliki da bi to bio razlog da se izbori spajaju”, navodi Stojanović.Dodaje i da u razvijenim društvima izbori ne utiču na ekonomiju, jer se projekcije investitora izbori ne menjaju previse, te da je trošak izbora zanemarljiv u odnosu na druge ekonomske faktore koje izborna godina u državi kao što je Srbija podrazumeva.“Iako nemam dokaza za to, siguran sam da javna potrošnja poraste u godinama kada su izbori. Iz razloga što se završavaju veliki infrastrukturni projekti ili počinju, ulaže se, podižu se plate i slično. Druga stvar je ta što veliki investitori u tim izbornim godinama ipak imaju nekakvo ograničenje oko investicija i sam izborni period je takav, najbolji primer je izvoz jabuka u Indiju”, smatra Stojanović.Dodatni problem je, navodi Stojanović, odsustvo kontinuiteta, koja može uticati na rad ministarstava.“Mi već osam godina praktično imamo istu vlast, a imali ste preko 50 ljudi u ministarstvima, tu gotovo niko nije ministar istog resora sve vreme, već se vrše česte promene i rokade. Kada pojedinac promeni posao, potrebno mu je vremena da se uhoda, a možete da zamislite ceo jedan vrh državnog organa, kao što je naprimer ministarstvo, pređe u potpuno drugi resor… Kada imate izbore na svake dve godine, mnogo se gubi vremena nekim najosnovnijim bazičnijim poslovima koji su važni za građane”, kaže Stojanović.Konsultant Bogdan Petrović smatra da je razgovor na temu prevremenih izbora i njihovog uticaja na ekonomske tokove države u ovom trenutku veoma nezahvalan, iz prostog razloga što pandemijska kriza trenutno pravi veću pometnju u ekonomskim tokovima kako Srbije, tako i čitavog sveta.Prema rečima Petrovića izbori utiču na ekonomske tokove i tu nema dileme, ali efekat Kovid zaraze koja će se očigledno produžiti cele zime će biti znatno veći od efekta prevremenih izbora.„Efekat izbora će biti možda 10 odsto efekta virusa koji sada ponovo udara i koji pravi ogromne troškove, blokira grad, blokira državu i ne možemo predvideti posledice. Može doći do potpunog zatvaranja privrede. To su sve efekti koje ne znamo u ovom trenutku, možda ćemo znati za mesec dana, da vidimo da li će se ovo primiriti ili neće. Stvari su uopšte vrlo pesimističke, u celoj Evropi je drastičan broj zaraženih i spominju se drastične mere“, kaže Petrović za Novu ekonomiju.Dovoljno je zatvoriti samo rad ugostiteljskih objekata, koliko će to napraviti štete, mnogo veću štetu od toga da li će izbori biti za dva meseca ili četiri godine. To je sve mnogo relevantnije, nego činjenica da će se izbori održati za 17 meseci, zaključuje Petrović.

Konferencije Srbija javna preduzeća

Za reformu javnih preduzeća neophodna politička volja

Javna preduzeća i dalje predstavljaju rizik po javne finansije, a za njihovu reformu prevashodno nestaje političke volje. Usvajanje dobrih propisa u ovoj kompleksnoj oblasti ne znači mnogo ako se ne poštuju duh i slovo zakona, zaključci su  foruma "Zašto su javna preduzeća u gubitku koji je organizovala Business Info Group. Duško Vasiljević iz Svetske banke smatra da jeste dosta urađeno smanjenjem portfolia državnih preduzeća, ali da javna preduzeća i dalje imaju direktne i indirektne negativne posledice po javne finansije."Sada imamo oko 80 javnih preduzeća koje manje ili više samostalno posluju na tržištu. Očekujemo dodatne pozitivne efekte započetih reformi, ali je po pitanju pojedinih kompanija, kao što su EPS i Srbijagas, još dosta ostalo da se uradi", kaže Vasiljević.Činjenice da je ovaj segment privrede lane, nakon višegodišnjeg poslovanja u plusu, ponovo počeo da generiše gubitke, Vasiljević tumači kao signal da se ipak "vrtimo u krug", te da i dalje postoji veliki rizik."Analiza MMF-a ukazuje da u centralnoj i istočnoj Evropi (CIE) javna preduzeća skoro bez izuzetaka znače nižu produktivnost i rizike za privredu. Za dalje popravljanje (njihovog) posovanja neophodno je jačanje odgovornosti i transparentnosti poslovanja", smatra predstavnik Svetske banke.Dodaje i da su po kvalitetu korporativnog upravljanja bila 15 od 20 država CIE, te da za stanje nije kriv loš zakonodavni okvir, već loša impelementacija Zakona o javnim preduzećima."(Primer) je način imenovanja upravnih tela... U trenutnoj situaciji nadzorni odbori ne mogu da vrše svoju glavnu funkciju, što je postavljanje ili smena menadžmenta", zaključio je Vasiljević.Profesor Tehnološko-metalurškog fakulteta i član Naučnog društva ekonomista, Petar Đukić, ocenjuje da loše upravljanje javnim preduzećima smanjuje potencijal ekonomskog rasta, te da njihov rad ne bi trebao da ima obeležja socijalne politike."Socijalnu politiku treba da vodi društvo, a ne država. Za to bi bilo neophodno i uvođenje socijalnih karata... Javna preduzeća su sada rezervoar potencijalnih glasača, pa će retko koja vlast da pokuša stanje da dovede u red", kaže Đukić.Profesor Ekonomskog fakulteta Milorad Filipović navodi da je za pozitivne bilanse javnih preduzeća prethodnih godina bila zaslužna fiskalna disciplina, a ne suštinske reforme.Naveo je da se analizom javnih preduzeća dolazi do podataka da je njihova ukupna imovina oko 21,5 milijardi evra, te da raspolažu sa preko 23 odsto ukupnog kapitala i više od 16 odsto imovine celokupne privrede."To je ogroman plen za svaku političku opciju... kada se na to doda i da u njima radi 6,6 odsto ukupne radne snage. Broj zaposlenih u njima se stalno smanjuje, ali to nije rezultat reformi, već (otuštanja) nakon kog obično sledi zapošljavanje isključivo politički podobnih", smatra Filipović.On je dodao i da u zaposleni u najvećim javnim preduzećima, koja rade na nivou republike, imaju navjiše prosečne plate, 37 odsto iznad državnog proseka.Ekonomski konsultant Bogdan Petrović navodi da su uprava ta najveća preduzeća, poput EPS-a i Telekoma, prinuđena da se uzimaju višemilionke kredite kako bi državi isplatila dividendu."To se čini nauštrb razvoja... (Problem su) i minihidroelektrane i vetroparkovi koji su tihi ubica EPS-a. Fid-in tarife, iz kojih bi trebalo da se finansiraju obnovljivi izvori energije, su i po deset puta manje nego što je realno. Tako će EPS samo zbog tih naknada imati gubitak od 120-150 miliona evra", kaže Petrović.Prema njegovom mišljenju, Vlada Srbije je svesna da najvrednije što država ima "kolje" kako bi finansijski oligarsi ostvarivali dobit."To je trenutno najbolji biznis, (na vetroparkovima) trenutno ne možete da izgubite pare", zaključio je Petrović, koji smatra i da privatizacija, naročito u ovom delu Evrope, nije uvek dala valjane rezultate.