Srbija

Srbija

Kako da se čuvate od onlajn prevara?

Internet je preplavljen lažnim nagradnim igrama, poklon-vaučerima i ponudom nestvarno povoljnih kredita za oporavak kućnog budžeta, kad nastupi postpraznična besparica, i građani zato treba da budu posebno oprezni u ovo doba godine kad naiđu na ponudu koja deluje suviše dobro da bi bila istinita, savetuje Erste banka.Gde vrebaju najveći rizici?Ponude nerealno povoljnih kreditaKeš kredit sa godišnjom kamatom od dva odsto, bez ikakvog dodatnog obezbeđenja i standardnih bankarskih provera, zvuči kao sjajna prilika da se posle praznika stane na zelenu granu. Ovakvi oglasi se često pojavljuju na društvenim mrežama i celom internetu, ali u pitanju je prevara. Od potencijalne žrtve se traži da uplati određeni iznos na ime navodnih troškova pripreme ugovora i obrade zajma, malo kasnije i dodatnu manju sumu za „iznenadne troškove“, a da pozajmicu nikada ne dočekaju, ukazuje Erste banka. I Narodna banka Srbije je više puta upozoravala korisnike da se ne upuštaju u ovakve aranžmane.Ne slati lične podatkeTreba obratiti dodatnu pažnju na sve poruke koje izgledaju kao da su poslate od banke ili druge institucije ako se u njima traži da se pošalje bilo koji lični podatak, da se preuzme neki materijal sa linka ili otvoriti dokument koji se nalazi u prilogu. Ukoliko se neko predstavlja kao zaposleni banke, telekomunikacione kompanije, zdravstvene ili neke druge ustanove, i od traži lične, poverljive podatke, posebno e korisničko ime i šifra za e-Banking, treba biti posebno sumnjičav. Banka nikada ne bi tražila podatke na ovaj način. Fotografije kartice i podaci sa njih se, takođe, nikada ne šalju. Banke imaju određene mere zaštite kako prevaranti ne bi mogli da se lažno predstavljaju u njihovo ime, ali važno je da i korisnici sa svoje strane preduzmu sve neophodne mere da smanje rizike.Dobro treba gledati traku sa adresomKada se na nekom sajtu unose korisnički podaci ili brojevi kartice, uvek treba proveriti adresnu traku u pretraživaču. Možda samo liči, sa izmenjenim jednim slovom, tako da je teško primetiti da to nije prava adresa, a sajt može izgledati identično. Dodatno, da li veb stranica počinje sa „https” i da li uz adresu stoji simbol katanca, što garantuje bezbednost podataka. Za sva  onlajn plaćanja karticama, koristite sajtove koji su podržani „3D secure“ bezbednosnim protokolima najvećih kartičnih kompanija. To su Verified by Visa, Mastercard Secure Code i American Express SafeKey. Link za pristup elektronskom bankarstvu treba uneti u marker (Bookmarks) vašeg internet pretraživača i pristupajte odatle ili preko zvaničnog sajta, a nikako preko linkova iz sumnjivih imejl ili SMS poruka.Oprez sa nagradnim igrama i poklonimaHitnost, uslovljavanja ili nestandardni zahtevi i sve što zvuči previše dobro da bi bilo istinito su uvek znak za uzbunu. Razmislite, da li bi neka banka zaista pretila blokadom računa „ukoliko u roku od 24 sata ne uradite to i to“? Ne treba poverovati da Deda Mraz ima zakasneli poklon za vas, na primer, gratis putovanje na Mundijal u Kataru. Ova vrsta prevare već kruži na internetu, a na sličan način su prevareni fanovi uoči prošlog kupa u Rusiji jer su klikom na link umesto nagrade dobijali virus. Svaku nagradnu igru trebalo bi proveriti na zvaničnim nalozima organizatora. S podozrenjem tretirajte i „ekskluzivne“ informacije koje vam neko šalje. Prilog s naslovom „Konačno otkrivena tajna virusa korona“ možda sadrži vrstu virusa koja krade korisnička imena, lozinke, brojeve kreditnih kartica i druge osetljive podatke.Sumnjivi imejl, porukeNe treba slepo verovati imenu pošiljaoca koje se prikazuje u elektronskoj pošti od nepoznatih ljudi. Treba proveriti da li poruka stvarno stiže sa adrese koja je navedena u polju “from” tako što se klikne na “File” pa “Properties”. Takođe, ako se neko predstavlja kao zaposleni banke, a šalje sa Google ili Yahoo adrese, sigurno je reč o prevari. Sajber kriminalci često koriste automatske prevodioce pa su tekstovi u lažnim nagradnim igrama, kao i ponude sumnjivih kredita, često nelogični ili sa pravopisnim greškama. Ovo je jasan signal da nešto nije u redu, mada su i internet prevodioci sve bolji, pa ispravno napisan tekst ne znači da nije prevara u pitanju.Dodatni saveti o ovoj i drugim temama iz oblasti digitalne bezbednosti mogu se pronaći na besplatnoj platformi Ersteznali.rs.ESRTE BANKA - JEDNOSTAVNIJE, BRŽE I ZDRAVIJE DO TRANSAKCIJA

Srbija

Vlada uzima 203 miliona evra kredita za izgradnju kanalizacije

Srbija planira da uzme kredit u iznosu od 203,4 miliona evra za izgradnju kanalizacione infrastrukture, vidi se iz predloga zakona koji je usvojila Vlada i prosledila Skupštini na odlučivanje.Ugovor o kreditnom aranžmanu je potpisao u Beogradu i Budimpešti 27. januara ove godine sa Bank of China Limited Hungarian Branch kao glavnim zajmodavcem i aranžerom.Projekat za čije potrebe se uzima kredit se odnosi na izgradnju kanalizacione infrastrukture u Varvarinu, Mionici, Krupnju, Lajkovcu, Banji Vrujci, Svrljigu, Kladovu, Lazarevac, Velikim Crljenima, Obranovac i Vranju.Srbija se obavezuje da će celokupan iznos kredita koristiti za finansiranje 85 odsto vrednosti troškova projekta, odnosno vrednosti komercijalnog ugovora.Komercijalni ugovor o projektovanju i izvođenju radova na kanalizacionoj infrastrukturi je potpisan u februaru 2021. godine između Srbije kao finansijera i kompanije China Road Bridge Corporation (CRBC) kao izvođanja radova.Zakonom o budžetu za 2022. godinu je predviđeno zadužiuvanje u iznosu od 650 miliona evra za finansiranje Projekta izgradnje komunalne (kanalizacione) infrastrukture i infrastrukture za odlanje komunalnog čvrstvog otpada sa radnim nazivom "Čista Srbija", piše u obrazloženju predloga zakona.U okviru projekta "Čista Srbija" planirana je izgradnja 7.000 kilometara kanalizacione mreže i više od 250 postrojenja za preradu otpadnih voda, za šta bi trebalo da se izvoji četiri milijarde evra, piše u obrazloženju.

Srbija

Od danas se primenjuje novi Pravilnik o elektronskim fakturama

Primena Pravilnika o načinu i postupku registrovanja za pristup sistemu elektronskih faktura, počinje sutra (1. februara) umesto 01. januara ove godine.Obaveza izdavanja elektronske fakture preko Sistema elektronskih faktura (SEF) postoji u transakcijama između javnog i privatnog sektora (korisnicima SEF - bez obzira da li je dobrovoljni ili obavezni korisnik). Pod transakcijom se, u smislu Zakona, smatra transakcija sa naknadom, odnosno transakcija bez naknade, koja se odnosi na isporuku dobara ili pružanje usluga, uključujući i avansno plaćanje.Zahtevi za plaćanje koji se ne odnose na promet dobara i usluga, kao što je zahtev za refundaciju troškova, ne podleže obavezi evidentiranja preko Sistema e-fakura.Kada jedan korisnik Sistema elektronskih faktura izdaje račun licu koje nije korisnik SEF (jer nije iz javnog sektora niti privatnog sektora, a nije ni dobrovoljni korisnik), ne postoji obaveza izdavanja elektronske fakture preko SEF, ukazuju stručnjaci. Kada počinje primena za primena za javni i privatni sektor?Izdavanje elektronske fakture preduzeću javnog sektora, prema  Zakona o elektronskom fakturisanju (budžetlijama i javnim preduzećima) počinje 1. maja ove godine. Prijem i čuvanje elektronskih faktura (izdatih od strane javnog i privatnog sektora) počinje 1. jula 2022.ELEKTRONSKO FAKTURISANJE ZNAČI BRŽE PLAĆANJE I BOLJU NAPLATU PDV-AKO JE U OBAVEZI DA IZDAJE ELEKTRONSKE FAKTURE

Srbija

Grad Beograd kupuje TV sekunde za emitovanje emisija o poljoprivredi

Sekretarijat za poljoprivredu raspisao je poziv televizijskih usluga, odnosno snimanja i emitovanja  specijalizovanih emisija iz oblasti poljoprivrede. Sekretarijat za poljoprivredu Grada Beograda raspisao je poziv za podnošenje ponuda za nabavku usluge kupovina vremena za televizijsko emitovanje programskog sadržaja - snimanje i emitovanje specijalizovanih emisija iz oblasti poljoprivrede.Pružalac usluge se, kako piše i dokumentaciji, obavezuje da u toku važenja ugovora snimi i na svom TV programu emituje dvanaest specijalizovanih emisija iz oblasti poljoprivrede na teritoriji Beograda u trajanju od 30 minuta, sa pet repriza po snimljenoj emisiji. Broj emisija sa reprizama, po snimljenoj emisiji, koje se emituju u toku jednog meseca, biće, kako piše, određen u skladu sa potrebama Sekretarijata za poljoprivredu.Sekretarijat za poljoprivredu osnovan je krajem oktobra prethodne godine, jer je kako je tada rekao zamenik gradonačelnika Goran Vesić, poljoprivreda sve značajnija za privredu BeogradaIzabrani ponuđač biće u obavezi da obezedi minimalno dve kamere ENG, dva kompleta audio ENG opreme (mikrofon, bubica, slušalice), rasvetno telo, jednog producenta i reditelja, tri novinara, jendog organizaora, dva snimatelja i dva montažera.Među uslovima za dodelu ugovora je i taj da je ponuđač tokom 2021. godine proizveo i emitovao najmanje 60 odsto programskog sadržaja koji obrađuje teme iz oblasti poljoprivrede. "To podrazumeva da sadržina emitovanog programa pruža informacije koje se preduzimaju u oblasti poljoprivredne proizvodnje i merama zaštite u ovoj oblasti i da ima iskustva u snimanju i realizovanju specijalizovanih emisija", piše u dokumentacij. Od zainteresovanog ponuđača se traži i da je u obračunskoj 2020. godini ostvario minimum ukupnih poslovnih prihoda u iznosu od 30 miliona dinara. Кriterijum za dodelu ugovora biće najniža ponuđena cena.Ponude mogu da se dostave najkasnije do 4. feburara, do 12 časova, na adresu Sekrearijata za poljoprivredu. 

Srbija

U Srbiji se pojavio novi par retkih ptica

Stručnjaci Pokrajinskog zavoda za zaštitu prirode otkrili su prošle nedelje novi gnezdeći par izuzetno retke ptice, orla krstaša. Taj par orlova je naselio slabo posećenu pustaru u široj zoni Novog Miloševa i počeo ga gradi svoje veliko gnezdo na topoli.Orao krstaš je kako se objašnjava ranjiva vrsta pritce ne samo u Srbiji već i u svetu. U Srbiji kritično ugrožen i preti mu opasnost od potpunog izumiranja. Do sada su u Srbiji bila poznata svega tri gnezdeća para, svi na severu Banata, a ovaj novi par se nastanio  30 kilometara južno od do sada poznatih teritorija na kojima se gnezde orlova.Nagrade za brigu o pticama (FOTO)Mima i Mihajlo krstare panonskim nebom Veći broj parova orlovba krstaša i njihovo širenje u Srbiji, kako se dodaje, pokazuje da nisu uzaludni dugogodišnji napori tog zavoda i njihovih partnera sa ciljem da se sačuvaju staništa i jedinke orla krstaša. ž"U narednim danima biće preduzete konkretne aktivnosti da se obezbedi lokalitet gde se nastanio novi par, koji se nalazi izvan zaštićenih područja, kako bi se orlovima omogućilo da uspešno izvedu potomstvo", dodaje se u saopštenju Poktrajinskog zavoda za zaštitu prirode.

Srbija

Danas ističe rok za subvencije države za e-fiskalizaciju

Ministar finansija Siniša Mali izjavio je da je danas poslednji dan za prijavu poreskih obveznika za subvencije koje država obezbeđuje za prelazak na novi model fiskalizacije, i pozvao sve koji to nisu učinili da se prijave za ovaj vid podrške, objavljeno je na sajtu Ministarstva finansija."Država daje 100 evra po lokaciji i 100 evra po fiskalnom uređaju, a troškovi se time u potpunosti pokrivaju. Poslednji dan prijave za subvencije je danas. Koliko naši ljudi vole da čekaju poslednji trenutak govori i podatak da se od ponedeljka do petka prošle nedelje za subvencije prijavilo 20.000 fiskalnih obveznika, a tokom vikenda još toliko. Do sada imamo ukupno 130.000 prijavljenih obveznika za lokacije, a oko 120.000 njih za subvencije“, rekao je Mali.Siniša Mali je zamolio sve obveznike fiskalizacije da ne čekaju poslednji trenutak za prelazak na novi sistem.„Već imamo 120 raznih rešenja za fiskalizaciju. Dakle, ne čekajte 1. maj, neće biti produženja roka. Hoću da kažem da ako neko treba da instalira novi sistem, neće imati dovoljno vremena ako čeka poslednji trenutak“, rekao je on.MUKE MALIH PRIVREDNIKA: KOJU FISKALNU KASU KUPITI

Srbija

USAID traži rešenja za digitalni marketing preduzetnica

USAID objavljuje konkurs za uslugu: "Rešenja za digitalni marketing", u okviru projekta CATALYZE Innovative Blended Finance – the Engines of Growth u cilju prikupljanja predloga radi pružanja podrške mikro, malim i srednjim preduzećima u vlasništvu žena, za prodaju putem interneta i na onlajn tržištu."Očekivani rezultati programa su: podržana mikro, mala i srednja preduzeća (MMSP) u ženskom vlasništvu u pokretanju novih kanala prodaje, razvoju e-prodavnica, uspostavljanju računa za elektronsko plaćanje (POS) i integraciji u postojeće platforme za e-trgovinu. Zatim, poboljšane ukupne legalne virtuelne poslovne performanse MMSP i izloženost na platformama za e-trgovinu, kao i povećana prodaja. Kao i razvijena virtuelna tržišta ili platforme za e-trgovinu MMSP i poboljšan digitalni marketing MMSP putem društvenih medija i razvoj alata za digitalni dizajn", navodi se u saopštenju. CATALYZE Innovative Blended Finance – the Engines of Growth (EoG) projekat je dizajniran da olakša otpornost malih i srednjih preduzeća Zapadnog Balkana u toku i nakon COVID-19 pandemije, pomogne njihov rast i otvaranje novih radnih mesta kroz poboljšanje pristupa odgovarajućim finansijama, kao i njihovog korišćenja.Aplikacije se podnose najkasnije do 1. marta ove godine elektronskim putem na email adresu – wbalkans.eog@thepalladiumgroup.com.

Srbija

Srbija se zadužuje za još 608 miliona dolara kod kineske Exim banke

Vlada Srbije planira da se zaduži  608,3 miliona dolara kod kineske Export-import banke za izgradnju Fruškogorskog koridora, odnosno brzu soabraćajicu Novi Sad-Ruma. Vlada je uputila u skupštinsku proceduru Zakon o potvrđivanju ugovora o zajmu za kredita za povlašćenog kupca za projekat izgradnje brze saobraćajnice Novi Sad-Ruma (Fruškgorski koridor) između Vlade Srbije koju predstavlja Ministarstvo finansija kao zajamoprimca i Kineske Export-Import banke kao zajamodavca. U oktobru 2020. godine potpisan je Кomercijalni ugovor o projektovanju i izvođenju radova na izgradnji brze saobraćajnice Novi Sad - Ruma (Fruškogorski koridor) između Vlade Srbije, "Puteva Srbije" , "Кoridora Srbije" i China Road and Bridge Corporation.Komercijalnim ugovorom je prdviđeno da će Srbija kreditna sredstva iskoristiti za pokriće 85 odsto vrednosti projekta, dok će ostatak, 15 odsto, obezbediti iz budžeta. Po kojoj ceni se zadužuje Srbija?Ugovorena cena za izradu projektno-tehničke dokumentacije, izvođenje radova i isporuku dobara prema Кomercijalnom ugovoru iznosi 715,7 miliona američkih dolara. Zakonom o budžetu za 2020. godinu odobreno je zaduživanje Srbije kod kineskih banaka u iznosu do 608.385.000 američkih dolara. Zakonom o budžetu  za 2021. godinu iznos zaduženja za navedeni projekat je povećan na 610 miliona američkih dolara, dok je istim članom Zakona o budžetu za 2022. godinu taj iznos preciziran i iznosi 608.384.610 američkih dolara.Srbija uzima zajam od 134 miliona evra od kineske Exim banke Pod kojim uslovima se zadužuje Srbija?Rok dospeća kreditia je 20 godina, uključujući i period počekta od pet godina. Period otplate glavnice je 15 godina u 30 polugodišnjih rata koje dospevaju 15. maja i 15. novembra svake godine. Кamatna stopa je fiksna i iznosi tri odsto godišnje.Troškove obrade kredita (po stopi od 0,5 odsto na ukupan iznos) Vlada će platiti jednokratno, u iznosu od 3,04 miliona dolara, u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovog ugovora. Period raspoloživosti kredita je pet godina, uz mogućnost produžetka. Izgradnja Fruškogorskog koridora je od posebnog značaja za razvoj transportnog sistema Srbije i doprineće unapređenju efikasnosti i ekonomskih koristi u sektoru saobraćaja, smanjenju posledica teretnog saobraćaja i nepovoljnih uticaja na okolinu, rasterećenju drugih putnih pravaca, bržem protoku saobraćaja, navodi se u obrazloženju. Predmetna trasa se na početku vezuje na postojeći državni put Novi Sad-Zrenjanin-granica Rumunije, a na kraju na planirani državni Ruma-Šabac-Loznica, povezujući tako Vojvodinu sa zapadnim i severozapadnim delom Srbije, odnosno veoma važne administrativne i regionalne centre kao što su: Novi Sad, Ruma, Šabac i Loznica, a posredno i Srbiju sa Bosnom i Hercegovinom, Hrvatskom i Rumunijom.Srbija uzima zajam od 100 miliona evra za brzi internet u selima

Srbija

U 2021. više zaposlenih nego godinu pre, kaže zvanična statistika

Republički zavod za statistiku saopštio je da je u 2021. godini bilo je 58.116 zaposlenih više nego prethodne godine. Ukupan broj zaposlenih u 2021. godini iznosio je 2.273.591, što u odnosu na prethodnu godinu predstavlja povećanje od 2,6 odsto.Zaposlenih u pravnim licima bilo je 1,8 miliona, što u odnosu na prethodnu godinu predstavlja povećanje od 3 odsto.RZS: Zaposlenost u Srbiji povećana tokom trećeg kvartalaPreduzetnika i zaposlenih kod njih, kao i lica koja samostalno obavljaju delatnost bilo je 395.917, što u odnosu na prethodnu godinu predstavlja povećanje od 2,8 odsto, navodi RZS.Registrovanih individualnih poljoprivrednika bilo je 60.960, što u odnosu na prethodnu godinu predstavlja smanjenje od 8,2 odsto.Za devet godina broj stanovnika u Srbiji manji za 336.000

Srbija

EIB ulaže 500 hiljada evra u modernizaciju javnog prevoza u Nišu

Evropska investiciona banka uložiće 500 hiljada evra bespovratnih sredstava za održivu budućnost javnog prevoza u Nišu kroz pripremu plana za održivi javni prevoz. Kako je saopšteno, EIB će finansirati pripremu plana za održivi javni prevoz, što će prestavljati okvir za obimnije investicije u saobraćajnu mrežu Niša.Investicije će unaprediti mobilnost u gradu kroz modernizaciju javnog prevoza i uvođenje drugih opcija, piše u saopštenju EIB-a.Banka je potpisala sporazum o saradnji sa gradom Nišom za finansiranje izrade plana održivog javnog prevoza, koji će omogućiti gradu da strateški odlučuje o investiranju u svoju saobraćajnu mrežu."Plan će pomoći da se investicije optimizuju kako bi se uveo efikasniji, čistiji, komforniji i bezbedniji sistem prevoza. Očekivani benefit tehničke pomoći je i uklanjanje teretnog saobraćaja sa postojećeg međugradskog železničkog koridora", piše u saopštenju.EIB: Telekomu kredit od 70 miliona evra za brži internetPotpredsednica EIB odgovorna za aktivnosti Banke na Zapadnom Balkanu Liljana Pavlova rekla da je jedan od prioriteta EIB, kao klimatske banke Evropske unije, da promoviše čistiji i održiviji transport kroz modernizaciju železničkog, rečnog i gradskog saobraćaja širom Zapadnog Balkana. "Ova tehnička pomoć će omogućiti razvoj projekata koji će doneti višestruke koristi ljudima koji žive ili putuju u Niš, kao i ekonomske benefite koje proizlaze iz bolje povezanosti unutar grada, kao i sa okolnim opštinama. Istovremeno, to će pomoći Nišu da reši neke od izazova urbanog razvoja i klimatskih promena i na taj način poboljša životnu sredinu i uslove života," rekla je ona. Od sledeće godine avionom iz Niša za BeogradGradonačelnica Niša Dragana Sotirovski izjavila je da će plan održivog gradskog prevoza omogućiti Gradu da uskladi saobraćajnu mrežu sa novim investicionim ciklusom i strateškim usmerenjima. "Naša posvećenost smanjenju štetnih gasova i zaštiti vode, zemlje i vazduha ima veliki značaj u našim strateškim razvojnim planovima. Sa velikim zadovoljstvom i entuzijazmom počinjemo saradnju sa Evropskom investicionom bankom u okviru potpisanog ugovora", rekla je ona.Tehnička pomoć se pruža u okviru Tima Evrope i zajedničke Inicijative za finansiranje urbanih projekata, koju su EIB i Francuska agencija za razvoj (AFD) pokrenule radi podrške ambicioznim projektima urbanog razvoja.

Srbija

Može li evropski bizon da spase Frušku Goru

Poljoprivreda, industrija, korišćenje fosilnih goriva i krčenje šuma uništavaju mnoga prirodna staništa i životinjsku populaciju, piše portal Klima 21. Zbog toga se razvijaju projekti čiji je cilj da se ugrožene vrste obnove vraćanjem u prirodu. U Srbiji je trenutno u toku projekat vraćanja evropskog bizona na Frušku Goru i Staru Planinu.Stručnjaci za očuvanje prirode pokušavaju da vrate životinje u njihova prirodna staništa meotodom takozvanog rivajldinga (rewilding). Krajnji cilj je da se preokrene negativni uticaj ljudskih aktivnosti koje su dovele do smanjenja ili isčezavanja mnogih divljih vrsta životinja.Organizacija koja je pionirski primenila tu metodu je Rewilding Europe, koja je osnovana u Holandiji 2011. godine. Nje cilj je da se milion hektara zemlje, uglavnom napuštenih poljoprivrednih površina, u deset evropskih oblasti, ponovo oplemeni do 2020.Projekat je uključivao lokalitete na zapadnom delu Pirinejskog poluostrva, Velebitu, Karpatima i delti Dunava i prva faza je uspešno završena.Tokom poslednje na tim područijima obnovljene su populacije iberijskog i evroazijskog risa, sivog vuka, evropskog šakala, mrkog medveda, evropskog bizona, jelena, beloglavog i egipatskog supa, velikog belog pelikana, koji su bili na ivici opstanka. SRBIJA KAO KOLONIZATOR PREMA SVOJIM PRIRODNIM DOBRIMA U organizaciji Rewilding Europe planiraju da naredne decenije vrate životinjske vrste na 15 različitih staništa površine 500.000 hektara. Među njima se po prvi put nalaze mora i obale.Evropski bizon je postao jedan od simbola ambicioznog poduhvata rivajldinga u Evropi, nakon što mu je poboljšan konzervacioni status na Crvenoj listi ugroženih vrsta Međunarodne unije za konzervaciju prirode (IUCN).Kako se naglašava, bizon bi uskoro mogao da se nađe u divljini na Fruškoj Gori i Staroj Planini. Međutim, zbog administracije, taj projekat se odužio, ali se i dalje radi na njemu. Za povratak bizona na Staru Planinu zalažu se aktivisti ekološkog udruženja Odbranimo reke Stare planine (ORSP).Foto: Nova ekonomija/Čedomir SavkovićKako se podseća, čovekov doprinos prirodnoj regeneraciji može da se sprovede uklanjanjem nasipa i brana na rekama, smanjenjem lova, zaštitom područja ili vraćanjem vrsta koje su nestale.U tom poslu, kako se objašnjava, ključno je stvoriti odgovarajuće početne uslove koji će prirodi omogućiti da samostalno obavi ostatak posla.Obnavljanjem ugroženih vrsta životinja se ne doprinosi samo određenoj populaciji životinja, već se obogaćuje biološka raznolikost celokupnog područja, što osnažuje čitav ekosistem.BIRN: U potrazi za zlatom na meti i zaštićena područja Neki od ovih prirodnih sistema kao što su travnjaci, tresetišta, močvare, šume mangrova. Korita morske trave i okeani su ponori ugljenika, sposobni da apsorbuju i skladište ugljen-dioksid iz atmosfere.Životinje koje žive u ovim ekosistemima pomažu u njihovom održavanju. Sa druge strane, poljoprivreda je najviše izmenila brojna prirodna staništa divljih životinja.Vlasti u Velikoj Britaniji, na primer razvijaju projekte proširenja zaštićenih područja u kojima učestvuju i farmeri, koji dobijaju novčana sredstva kako bi svoje posede pretvorili u zaštićena staništa.Izveštaj Svetske fondacije za prirodu (WWF) iz 2020. navodi da smo izgubili 68 odsto populacije divljih životinja za manje od 50 godina.

Dalekovodi

Srbija

Uprava za finansiranje energetske efikasnosti uskoro počinje s radom

Osnivanje Uprave za finanisranje i podsticanje energetske efikasnosti i početak njenog rada očekuje se početkom ove godine, navodi se u Programu ekonomskih reformi za period od 2022. do 2024 godine.Formiranje Uprave prethodno je najavljivano za jun 2021. Vlada je usvojila Program ekonomskih reformi za period od 2022. do 2024. godine, a efikasnije korišćenje energije uz dalje otvaranje energetskog tržišta jedan je od tri ključna tri ključna izazova za konkurentnost, inkluzivni rast i povezane strukturne reforme.Procena je da će za subvencije i transfere za povećanje energetske efiksanosti koje bude dodeljivala Uprava u 2022. biti potrebno oko 20,83 miliona evra koje će biti praćene sa još oko 13,9 miliona evra iz budžeta jedinica lokalne sampuprave.Podsticaji će posebno biti usmereni na domaćinstva, za potrebe energetske sanacije stambenih objekata i ugradnju solarnih panela za proizvodnju električne energije za sopstvene potrebe.Za višestambene zgrade priključene na sistem daljinskog grejanja, koje dobiju podsticaje za unapređenje EE od Uprave, biće predviđen prelazak na naplatu prema potrošnji topletne energije.U Programu piše da je procena da će za sprovođenje reforme u 2022. godini biti potrebno oko 57 miliona evra za investicije i oko dva milona evra za izgradnju kapaciteta Uprave. U 2023. godini 112 miliona evra od čega 111 miliona za investicije i jedan  milion za jačanje kapaciteta, a u 2024. godini oko 117 miliona evra za investicije.Subvencionisanje domaćinstava za prelazak na pelet, gas..Kako su i individualna ložišta u kojima se za sagorevanje koriste ugalj i mazut, veliki zagađivači životne sredine, Program ekonomskih reformi predviđa subvencionisanje domaćinstva za prelazak na čistije izvore energije (pelet, gas, električna energija). U Srbiji ima oko1,2 miliona individualnih ložišta  (ukupan broj domaćinstva iznosi 2,6 miliona).

Srbija e fakture

Računovođe traže hitno odlaganje Zakona o fiskalizaciji

Računovođe i privrednici zahtevaju od Ministarstva finansija da se hitno odloži primena Zakona o fiskalizaciji i Zakona o elektronskom fakturisanju do kraja 2022. godine."Prvi put se redovni finansijski izveštaji za 2021.godinu dostavljaju sa krajnjim rokom do 31.03.2022. godine. Računovođe nemaju vremena da daju podršku zakonskim zastupnicima za preuzeta ovlašćenja za fiskalizaciju, kao i pomoć kod implementacije elektronskih fiskalnih uređaja, gde upravo računovođe knjiže dnevne izveštaje sa specifikacijom naplaćenih sredstava, a da još nije poznato kako će se taj izveštaj dostavljati u računovodstvo", navodi se u saopštenju Računovodstvene komore Srbije.Važan razlog za odlaganje primene Zakona o fiskalizaciji, kako se navodi, je da je do 21. Decembra prošle godine Poreska uprava odobrila samo 56 dobavljača koji ispunjavaju uslove da prodaju elektronske fiskalne uređaje, što je mali broj. I nema mogućnosti za kvalitetnu implementaciju zakona u ovako kratkom roku kod ogromnog broja registrovanih obveznika koji imaju obavezu da promet evidentiraju preko elektronskog fiskalnog uređaja. Do 22. janura 2022.g. taj broj se povećao na 111 dobavljača za elektronske fisaklne uređaje, što je izuzetno mali broj da bi se stručno pokrili svi registrovani maloprodajni objekti i doprinelo bezbednom povezivanju elektronskih uređaja, zaključuju računovođe.Pored toga, zahtevaju od Ministarstva finansija, izmenu zakona kako bi se Sistem elektronskih faktura (SEF) kreirao u okviru Poreske uprave za PDV obveznike, a za javni sektor u Upravi za Trezor. Privrednici i računovođe su podržale reformu Poreske uprave koja je stručno sprovedena i taj posao, kako ocenjuju, treba da radi Poreska uprava jer to sigurnost za poreske obveznike. "Nije u skladu sa načelom zakonitosti da Ministarstvo predlaže Zakon o elektronkom fakturisanju i da predlaže da se Sistem elektronkih faktura nalazi u E upravi koja nijednim zakonom nije u nadležnosti Ministarstva finansija. Sa druge strane Poreska uprava i Uprava za trezor su u nadležnosti Ministarstva finansija, kao i nadzor primene Zakona o PDV", zaključuje se u saopštenju. Računovođe, takođe, traže, ukidanje informacionih posrednika u zakonu, jer žele da uvid u poslovne podatke, koji jesu poslovna tajna za PDV obveznike ( podaci o kupcima, dobavljačima, cenama, maržama za kupljena i prodata dobra..) ima samo Sistem elektronskih faktura SEF koji će biti u nadležnosti Poreske uprave. "Traži se da se izmenom Zakona o elektronskom fakturisanju uskladi član 7. Zakona, da elektronska faktura jeste računovodstvena isprava u smislu Zakona o računovodstvu i u svrhu vođenja PDV evidencija i da rok za preuzimanje sa Sistema elekstronkih faktura bude pet dana, usklađen sa rokom propisanim u Zakonu o računovodstvu, u kome dobavljač mora da dostavi fakturu kupcu na knjiženje i koja mora da se proknjiži u glavnoj knjizi u roku od pet dana", zahtevaju računovođe. Računovođe pitaju koji je kvalitet reforme uvođenja e-fakture ako ne ispunajva uslove za računovodstevnu ispravu, u smislu Zakona o računoovdstvu i u svrhu PDV evidencija u smislu ispunjavanja poreskih obaveza prema Zakonu o PDV? Računovođe podsećaju da faktura odnosno e-faktura mora biti validna računovodstvena isprava kao najvažniji dokumenat za evidentiranje u računovodstvu, koja proističe iz obligacionog odnosa kod PDV obveznika, što u skladu sa sadašnjim Zakono o elektronskom fakturisanju, nije usaglašeno. Takođe, od Ministarstva finansija zahtevaju vraćanje ukinutog prava na poreski kredit po osnovu ulaganja u osnovna sredstva, za određene proizvodne delatnosti u domaćoj privredi (odredba ukinuta u članu 48 a Zakona o porezu na dobit pravnih lica, koja je važila zaključno sa 2012. godine). Računovođe, takođe, traže izmenu Zakon o Arhivskoj građi i da se ne primenjuje retroaktivno, jer to nije moguće, obzirom da rok prevazilazi rokove čuvanja poslovne dokumentacije prema Zakonu o računovodstvu. Traži se da se obaveza primene Zakona o arhivskoj građi uredi sa primenom počev od 2023. godine."Traži se i dopuna člana 50 stav 1. Zakona o PDV, obveznik podosi poresku prijavu nadležnom poreskom organu na propisanom obrascu, u roku od 15 dana po isteku poreskog perioda. Potrebno je dopuniti odredbu: “Izuzetno obveznik podnosi poresku prijavu u roku 20 dana po isteku poreskog perioda za decembar”. Zakonodavac bi morao uzeti u obzir činjenice, da je nemoguće ispunjavanje roka za dostavljanje PDV prijave za decembar do 15. januara, zbog neradnih dana, državnih praznika za Novu godinu i Božić i dopuniti odredbu u članu 50 Zakona o PDV, da se PDV prijava za decembar može dostaviti najkasnije do 20. januara naredne godine", zaključuje se u saopštenju. Zaključke sa zahtevima za odlaganje i izmenu važnih zakonskih propisa, sa održenih skupova privrednika I računovođa (22.12.2021. godine) u organizaciji Kluba privrednika Naissus i PKS RPK Niš gde je predavač ispred Udruženja Računovodstvene komore Srbije, bila Snežana Mitrović, dostavljeni su  Ministarstvu finansija. 

Srbija

Metla ili dnevnik, svejedno je

Prosvetari primaju na nivou republičkog proseka. Odnos između najniže i najviše plate u prosveti iznosi jedan prema 1,7. Da li je to malo, taman ili kako neki ocenjuju, i nezasluženo za jeda...

Srbija

Torlak prihodovao 2,5 miliona evra od testiranja na koronu

Institut za virusologiju, vakcine i serume "Torlak" u toku 2021. godine prihodovao je 300 miliona dinara od usluge testiranja na pristustvo koronavirusa na lični zahtev građana, piše u izveštaju o izvršenju budžeta ove institucije.U pitanju je testiranje koje se obezbeđuje na teret obaveznog zdravstvenog osiguranja.Vlada je sredinom januara ove godine snizila cene tesitiranja na lični zahtev sa 3.500 dinara na 1.800 dinara za antigenske testove i sa 9.000 na 6.000 dinara za PCR testiranje.U toku prošle godine Institut "Torlak" je znatno uvećao i pridode i rashode.Naime, u toku 2021. godine na račun Instituta slilo se 5,1 milijardi dinara, dok su prihodi godinu dana ranije bili 2,8 milijardi dinara.Rashodi Instituta su u toku prošle godine iznosili 4,4 milijarde dinara, dok su 2020. bili blizu 2,5 milijardi dinara."Torlak" je značajno uvećao troškove nabavke medicinskog i laboratorjskog materijala koji su porasli sa 1,9 milijardi dinara u 2020. godini na 4,4 milijarde dinara u 2021. godini.Povećanje rashoda za nabavku materijala najverovatnije je posledica ulaganja u proivzvodnju ruske vakcine o čemu je Nova ekonomija već pisala.Kada su u pitanju prihodi od testiranja na lični zahtev građana, u izveštaju za 2020. godinu se oni ne ističu, ali je napisano da je prihod Instituta za usluge PCR testiranja na pristustvo koronavirusa na uzorcima dostavljenih od strane zdravstvenih ustanova bio oko 227 miliona dinara.Podsetimo, najveći broj nabavki medicinskog materijala i opreme za od početka pandemije i dalje je tajan.Analiza Nove ekonomije pokazuje da je promet PCR testovima u toku 2020. godine bio najmanje 28,6 miliona evra, a da su najčešće korišćenje testovi proizvođača Sansure, BGI i Abbott.Kako i Institutu “Torlak” rashodi za nabavku medicnskog materijala porasli su i Republičkom fondu za zdravstveno osiguranje (RFZO).Samo tokom 2020. godine, troškovi RFZO porasli su za 38 odsto u odnosu na 2019. godinu, vidi se u javno dostupnim finansijskim izveštajima. Državni fond je svoju potrošnju procentualno najviše povećao kada je u pitanju nabavka materijala i opreme, za šta je 2020. godine izdvojeno preko pola milijarde evra.

Srbija

Parking servis traži nadzor nad radovima na izgradnji garaže „Pinki“

JKP "Parking servis" Beograd raspisalo je tender za stručni nadzor nad radovima na izgradnji garaže Pinki". Procenjena vrednost javne nabavke je 14 miliona dinara (119.082 evra).Zadatak stručnog nadzora je, između ostalog, da vrši kontrolu da li se izvođenje radova obavlja u skladu sa projektnom dokumentacijom, da li su materijal, opreme, uređaji i postrojenja koji se ugražuju u objekat ugovorenog kvaliteta, kao i da preduzima mere u slučaju odstupanja radova od tehničke dokumentacije. Jedan od uslova za izbor ponuđača je da je u tri godine (2018, 2019, i 2020) ostvario ukupan prihod od minimum 28 miliona dinara. Traži se i da je u periodu od prethodne tri godine pre isteka roka za podnošenje ponuda, izvršio stručni nadzor nad radovima na izgradnji objekata podzemne garaže čija je bruto razvijena građevinska površina ne manja od od 6.000 metara kvadratnih. Rok za dostavljanje ponuda je 21. februar, a kriterijum za dodelu ugovora biće cena. Konačno raspisan tender za izgradnju podzemne garaže "Pinki"Na uglu Mihajla Pupina i Trešnjinog cveta u planu novi blokPočetkom januara "Parking servis" Beograd raspisao je tender za izgradnju podzemne garaže "Pinki" sa izradom tehničke dokumentacije, a vrednost ove nabavke procenio je na 700 miliona dinara. Investitor je Grad Beograd. Objekat planirane javne podzemne garaže nalazi se ispod platoa Sportskog centra "Pinki" u Zemunu.  Parking garaža je planirana kao jednoetažna podzemna garaža sa 150 parking mesta. U planu je i rekonstrukcija postojećeg platoa ispred "Pinkija". Krajem avgusta iz Opštine Zemun je saopšteno da će podzemna garaža kod Javnog preduzeća "Pinki" umesto jedne podzemne etaže za 160 automobila imati dva nivoa i 350 mesta za parkiranje."Planom detaljne regulacije bile su predviđene dve etaže, međutim, s obzirom na blizinu vode i problematiku samog terena  bila su neophodna ispitivanja. Utvrđeno je da se ovde mogu graditi dva podzemna nivoa sa oko 350 mesta. Sada čekamo građevinsku dozvolu, i dok se sprovedu procedure, izabere izvođač radova, najverovatnije je da radovi krenu na proleće 2022", rekao je tada predsednik Gradske opštine Zemun Gavrilo Кovačević.U tenderskoj dokumentaciji za izgradnju garaže piše da je planom detaljne regulacije na lokaciji bila predviđena garaža od 220 parking mesta. "Međutim nakon usklađivanja prostornih kapaciteta lokacije sa aktuelnim zakonima i pravilnicima koji se odnose uglavnom na zaštitu od požara nije moguće ostvariti navedeni kapacitet", navodi se. Na mestu nekadašnjeg Centrotekstila niče stambeno poslovni kompleks

Srbija

Maxbet kladionice: Dobra smo prilika za kupovinu

MaxBet kladionice se prodaju, objavio je na svom portalu renomirani regionali portal za korporativno pravo Seelegal. Kao lider na trzištu igara na sreću u regionu, MaxBet je sigurno može biti atraktivan partner za vodeće svetske priređivače igara na sreću kao i investicione fondove, komentariše za Novu ekonomiju Nemanja Koprivica, marketing menadžer u kompaniji MaxBet. Kako kaže, u ovoj industriji dolazi do ukrupnjavanja kapitala  i u prethodnih godinu dana desile su se velike akvizivije. "Ipak vlasnici i menadžment MaxBet-a maksimalno su posvećeni ostvarivanju dobrih poslovnih rezultata, cilj je da svojim klijentima ponudimo jedinstveno korisničko iskustvo, a svojim zaposlenim najbolje uslove za rad", ističe Koprivica.MakBet grupu čine MakBet sportske kladionice i MakBet slot klubovi. Kompanija MaxBet nastala je 1997. godine, pod imenom „JuKrijkos“ u Zrenjaninu, navodi se na sajtu. Posluje u mnogim gradovima u Srbiji, kao i u Bosni i Hercegovini, Republici Srpskoj, Crnoj Gori, a odnedavno i Africi.

Srbija

Britanija lakše vraća ilegalne srpske migrante, potpisao Vulin

Srbija i Ujedinjeno Kraljevstvo su potpisali sporazum o vraćanju državljana Srbije koji nemaju pravo da budu u Velikoj Britaniji, uključujući inostrane kriminalce, objavila je Vlada Ujedinjenog Kraljevstva na svojoj internet stranici.Britanska Vlada sporazum naziva istorijskim i ističe da njegovo potpisivanje znači i brže vraćanje u Srbiju što će doprineti "zaštiti britanskih granica i društva" što je u skladu sa Vladinim novim planom za imigraciju, navodi se u saopštenju.Sporazum su potpisali ministar spoljnih poslova Srbije Aleksandar Vulin i ministarka unutrašnjih poslova Ujedinjenog Kraljevstva Priti Patel."Prioritet ove Vlade je očuvanje bezbednosti naroda ove zemlje, a mi se nećemo zaustaviti ni pred čim da vratimo one koji nemaju zakonsko pravo da budu u UK, uključujući inostrane kriminalce", rekla je Patel.Ona je dodala da potpisivanje ovog sporazuma ojačava aranžmane za povratak koje imaju sklopljene sa Srbijom i da će značiti "obračuvanje sa onima koji žele da zloupotrebe naše gostoprimstvo".Sporazum se odnosi na vraćanje onih koji nisu uspeli da dobiju azil, prestupnike iz drugih država, ali i pojedince koji su ostali u Britaniji i nakon isteka vize.U julu prošle godine Velika Britanija je potpisala sporazum o povratku i sa Albanijom, a u maju 2021. godine sa Indijom, piše u saopštenju.Ističe se i da je Britanija od 2019. godine uspešno vratila 9.286 stranih državljana iz zatvora i imigracionih centara.