Srbija

Srbija

Rok za dostavljanje finansijskih izveštaja 31. mart

Novim Zakonom o računovodstvu najavljen je novi model finansijskog izveštavanja, koji podrazumeva razdvajanje finansijskih izveštaja od dokumentacije, a prvi rok za dostavljanje redovnih godišnjih finansijskih izveštaja za prošlu godinu je 31. mart 2022. godine, umesto 28. februar kao do sada.Zakon će se primenjivati počevši od finansijskih izveštaja za 2021. godinu.Neke od novina su i obaveza dostavljanje dokumentacije samo za obveznike revizije i uvođenje novih dokumenata za određene grupe obveznika, uvođenje tzv. korigovanog finansijskog izveštaja koji mogu da dostavljaju obveznici revizije.Iz Agencije za privredne registre nedavno su najavili da će najkasnije do 30. septembra 2022. godine biti objavljeni svi ispravni, ali i neispravni finansijski izveštaji i dokumentacija.Izveštaji će biti objavljeni na sajtu Agencije za privredne registre.S obzirom na to da se finansijski izveštaji dostavljaju isključivo elektronskim putem, zakonski zastupnici treba da provere ispravnost kvalifikovanog elektronskog sertifikata, kako bi na vreme obezbedili njegovu validnost.LIKVIDACIJA FIRME PO KRATKOM POSTUPKU OD 2022. GODINE

Srbija

Građanski preokret traži obustavljanje projekta za otpadne vode u Zrenjaninu

Javna rasprava i prezentacija projekta izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda grada Zrenjanina održaće se 28.02.2022. godine s početkom u 12 časova, u sali Pokrajinskog zavoda za zaštitu prirode u Novom Sadu.Podnosilac projekta je arapska firma Metito preko svog lokalnog predstavnika Begej water doo Beograd.Posao izgradnje prečistača otpadnih voda arapskom Metitu Grad Zrenjanin je dodelio po hitnom postupku, neposrednom pogodbom, bez javne rasprave i bez međunarodnog tendera.U pitanju je politički oktroisan i netransparentan posao s velikim potencijalom za koruptivne radnje.Projekat izgradnje postrojenja koji je na javnoj raspravi sadrži značajan broj spornih delova i manjkavosti.Tokom prethodnih dana 32 člana Građanskog preokreta je uputilo primedbe na podneti projekat, a delegacija Građanskog preokreta će pokušati da iznese primedbe Udruženja na samoj javnoj raspravi.Primedbe se odnose na nepostojanje idejnog rešenja, nedovoljan kapacitet postrojenja, upotrebu neproverenih i nepouzdanih podataka, nejasna i neprecizna rešenja u procesu prerade otpadnih voda, neprikazivanje uticaja otpada na životnu sredinu i slično.Građanski preokret zahteva da Pokrajinski sekretarijat odbaci podnetu studiju, a da Grad Zrenjanin raskine štetni ugovor o izgradnji postrojenja za preradu otpadnih voda i taj posao započne na valjan način.Pozivamo sve zainteresovane građane i udruženja da uzmu učešća u javnoj raspravi koja se održava 28. februara u Novom Sadu.

Srbija

NALED traži ukidanje naknade za konverziju zemljišta

Ukidanje naknade za konverziju zemljišta, ubrzanje i pojednostavljenje postupka ozakonjenja i uvođenje eUputa tri su reformska prioriteta za 2022. godinu po izboru članova NALED-a. Novo 14. izdanje Sive knjige donosi 100 preporuka za smanjenje birokratije, navodi NALED. Zelene javne nabavke, uvođenje eAgrara, uspostavljanje onlajn registra neporeskih dažbina, uvođenje bezgotovinskog plaćanja svih taksi i naknada, uređivanje fleksibilnih oblika rada, izdavanje objedinjenog poreskog uverenja i upotreba e-otpremnica u prometu robe, nalaze se među deset prioriteta. Novina je i da su 22 preporuke označene tzv. EU bedžom i njihovo rešavanje doprinelo bi bržem približavanju evropskim standardima, od potrebe smanjenja opterećenja zarada, uvođenja instituta ličnog bankrota i uređivanja rada za strane poslodavce, usklađivanja postupaka deklarisanja i doniranja hrane do unapređenja upravljanja otpadnim vodama, uvođenja zelenog fonda i drugih tema važnih za zaštitu životne sredine. NALED: Ove godine milion dolara za razvoj digitalne ekonomijeKada je reč o reformama u prošloj godini, ocenjeno je da je sa 12 potpuno ili delimično sprovedenih predloga prethodnog izdanja Sive knjige očuvan tempo reformi  iz prethodnih nekoliko godina, a usvojeno je i nekoliko sistemskih reformi koje su važne za čitavu privredu.  "Veliki pomaci ostvareni su u oblasti finansija, kroz eFakture uvodi se jedinstveni elektronski sistem koji će unaprediti vidljivost transakcija i sigurnost naplate za oko 130.000 korisnika, dok će eFiskalizacija omogućiti evidentiranje prometa kod gotovo 200.000 obveznika u realnom vremenu, smanjiti prostor za sivu ekonomiju i doneti veću zaštitu potrošačima",  rekao je predsednik Izvršnog odbora NALED-a Dejan ĐokićPoručio je i da je resor poljoprivrede krenuo putem digitalizacije sa uvođenjem Centralnog registra objekata u poslovanju s hranom i usvajanjem zakonskog okvira za elektronsku registraciju više od 400.000 gazdinstava i prijavu za subvencije. Elektronska prijava poljoprivrednih gazdinstava počinje 1. julaU saopštenju NALED-a navodi se da su zasluge za najveći broj rešenih preporuka i ove godine pripale Ministarstvu finansija, a udeo predloga za taj resor je pao sa nekadašnjih 40 odsto na četvrtinu ukupnog broja."Sve veći broj izazova postavlja se pred ministarstva zaštite životne sredine i zdravlja, ali i druge sektore i nameću potrebu da svi jednako doprinesu reformama", navodi NALED.

Srbija

Za oglašavanje u novinama Beograd namenio 75 miliona dinara

Sekretarijat za informisanje Grada Beograda raspisao je nabavku usluge oglašavanja u dnevnim listovima i nedeljnicima. Procenjena vrednost usluge, koja će trajati godinu dana, je 75 miliona dinara.Usluga podrazumeva objavljivanje obaveštenja, javnih prezentacija, javnih uvida, javnih poziva, konkursa, insertera u najmanje jednom dnevnom/nedeljnom listu. Oglasi se objavljuju za potrebe svih organa Beograda u toku jedne godine, pa je, kako se navodi, njihovo broj nemoguće precizno utvrditi.Neophodno je da dnevni listovi i nedeljnici izlaze na teritoriji Srbije i da svako njihovo izdanje sadrži aktuelne vesti o društveno-političkim temama u zemlji i svetu, sadržaje posvećene ekonomiji, kulturi i turizmu, piše u specifikaciji. U tenderskoj dokumentaciji je data specifikacija usluge za dnevne listove Blic, Kurir, Večernje Novosti, Politika, Danas, Srpski telegraf, Informer, Alo, 24 sata, i nedeljnike NIN, Vreme, Novi Magazin, Pečat, Nedeljnik, Ekspres. Novi tenderi Pošte Srbije, milioni za reklamiranje u novinama i na ViberuOkvirni sporazum se zaključuje na procenjenu vrednost javne nabavke, dok će se pojedinačni ugovori zaključivati do utroška finansijskih sredstava, a najduže za period od godinuUslov da ponuđač dobije ugovor je da je tokom period od najviše poslednje tri godine drugim privrednim subjektima pružao usluge oglašavanja u sredstvima javnog informisanja (dnevni listovi i nedeljnici)  u ukupnoj vrednosti od minimum 30 miliona dinara. Ponuđač treba da ima najmanje tri radno angažovana lica koja poseduju diplomu novinara, najmanje dva radno angažovana lica koja imaju najmanje pet godina iskustva u radu u medijima i marketing sektoru, najmanje dva radno angažovana lica koja imaju najmanje pet godina radnog iskustva na poslovima korporativnih, najmanje tri radno angažovana lica koja poseduju diplomu dizajnera. Rok za podnošenje ponuda je 28. mart. Vlada propisala koliko državne pomoći mogu da dobiju mediji

Srbija

Centralna banka Rusije povećala kamatnu stopu na 20 odsto

Centralna  banka Ruske Federacije podigla je svoju glavnu kamatnu stopu sa 9,5 na 20 odsto i uvela kontrolu kretanja kapitala, piše Bloomberg. Ruske kamatne stope su na nivou najvišem u poslednjih 19 godina (od 2003. godine), a podignute su zbog zaštite od sankcija koje se toj zemlji uvode zbor rata u Ukrajini.Takođe, kako se navodi, brokerima je na Moskovskoj berzi privremeno zabranjena prodaja hartija od vrednosti čiji su vlasnici stranci. Međutim, ne navodi se na koje hartije od vrednosti se odnosi ta zabrana.Ruske vlasti su uvele obavezu koja se odnosi na izvoznike, koji sada moraju da menjaju svoje devizne prihode za rusku rublju.Ovi koraci, kako se napominje, predstavljaju najsnažnije mere koje je preduzela Rusija nakon poslednjih sankcija koje su joj uvedene od strane evropskih zemalja i Sjedinjenih Država.SAD i Evropska unija prethodno su najavile kako će Rusiji onemogućiti pristup većem delu kapitala vrednog 640 milijardi dolara koje je nameđunarodnom tržištu ruska centralna banka.Zapad uveo sankcije odabranim ruskim bankama, na tapetu i "zlatni pasoši"Ko finansira Putinov rat Ruska rublja već beleži pad od 26 odsto vrednosti u ofšor trgovini, zbog povlačenja investitora od Sidneja do Hong Konga. Na Moskovskoj berzi za jedan dolar može da se dobije 90 rubalja."Ruske vlasti moraju da spreče rasprodaju ruskih hartija od vrednosti kako bi sprečile paniku investitora koji njima trguju", rekao je strateg  nemačke Commerzbank Ulrih Liktmen (Leuchtmann).Prema njegovim rečima, taj potez je štetan na duge staze, ali će ga ruske vlasti povući jer postoji na rizik od još većeg kolapsa rublje.Kompanija S&P Global Ratings u petak je spustila kreditni rejting Rusije ispod investicionog, dok je Mudis Investors Service ocenjuje da je on još niži.Takođe, probleme donosi i isključenje nekih ruskih banaka iz međubankarskog sistema SWIFT koji omogućava bezbedna i brza prekogranična plaćanja.Centralna banka Rusije zabranila je ruskim brokerima trgovinu sa klijentima van Rusije. To se, međutim, odnosi samo na Moskovsku berzu, dok transakcije na ADR tržištu (American depositary receipts), kao i na otvorenom tržištu ne mogu da se zaustave, napisao je na tviteru Mihail Kotlov iz sedišta Norvibank u Moskvi.American depositary receipts (američke depozitne priznanice) su prenosive hartije od vrednosti koje izdaju američke banka kompanijama čije sedište nije u SAD.

Srbija

Ukrajincima više ne treba negativan test da bi ušli u Srbiju

Državljani Ukrajine mogu da uđu u Srbiji bez negativnog PCR testa, sekrtifikata o vakcinaciji ili potvrde o preležanoj bolesti COVID-19, piše u iznanama uputstva koje donosi ministar zdravlja.Uputstvo je izmenjeno 26. februara, a stupa na snagu od juče, kada je objavljeno u Službenom glasniku.Torlak prihodovao 2,5 miliona evra od testiranja na koronu Do sada, neke od pomenutih uverenja nisu morali da pokažu samo državljani Albanije, Bosne i Hercegovine, Bugarske, Mađarske, Severne Makedonije i Crne Gore, kao ni strani državljani koji su u tranzitu kroz Srbiju.Svi ostali stranci imaju obavezu da prilikom ulaska imaju negativan test ili uverenje o vakcinaciji ili preležanoj koroni.Ukrajina je pod vojnim napadom Rusije od četvrtka 24. februara, a veliki broj Ukrajinaca napušta svoje domove. Pojedine procene su da će najmanje jedan milion izbeglica napustiti Ukrajinu zbog ruske invazije, piše Nju Jork Tajms.Promet PCR testova u Srbiji prošle godine najmanje 30 miliona evra

Srbija Osigurani depoziti

Depoziti Sberbank Srbija sigurni

 AIK Banka je dobila saglasnost Narodne banke Srbije i nadležnih regulatornih tela, čime je ispunila sve uslove za sticanje vlasništva nad Sberbank Srbija.Na ovaj način, AIK Banka će povećati svoje tržišno učešće u Srbiji na čak 9 odsto i sa vrednošću svoje nove bilansne aktive postati jedna od najznačajnijih banaka u našoj zemlji, a što je još važnije ovim će se dodatno obezbediti sigurnost depozita svih klijenata. Uspešnim završetkom procesa koji je iniciran prošle godine, AIK Banka će uvećati svoju klijentsku bazu za više od 180.000 fizčkih i pravnih lica, dok će ukupna aktiva bankarske grupacije porasti za 1,7 milijarde evra.- Jačanjem tržišne pozicije korak smo bliže ostvarenju našeg strateškog cilja da se pozicioniramo kao jedna od vodećih bankarskih grupa u regionu. Veličina naše aktive povećaće se na gotovo 4 milijarde, sa tržišnim udelom od 9 odsto, čime će AIK Banka, kao okosnica naše bankarske grupe, zauzeti šesto mesto na bankarskom tržištu Srbije. Širenje poslovanja će sigurno doneti brojne pogodnosti i za naše klijente, spajajući stručnost i tehnologiju obe banke, čime će kvalitet pružene usluge biti na najvišem nivou. AIK Banka ostaje posvećena daljem razvoju u cilju pružanja najkvalitetnijeg korisničkog iskustva našim postojećim i novim klijentima, čemu će svakako doprineti i dugogodišnje iskustvo zaposlenih Sberbanke kojima ovim putem, kao novom članu naše bankarske porodice, želim dobrodošlicu. Sigurna sam da ćemo sada, kao jedna velika i jaka banka, nastaviti sa uspešnim poslovanjem i poslovnom sinergijom od koje će najviše pogodnosi imati upravo naši klijenti i poslovni partneri - istakla je Jelena Galić, predsednica Izvršnog odbora AIK Banke.Predsednik Izvršnog odbora Sberbank Srbija Vladimir Bošković izrazio je zadovoljstvo istakavši posebno jasnu strategiju i viziju AIK Banke u pogledu daljeg razvoja.- Predstojeći proces preuzimanja i integracije je odlična vest za sve nas, budući da smo tokom proteklih meseci svi zajedno vredno radili na tome. Sberbank Srbija postaje deo AIK Banke kao jedne od kapitalno najsnažnijih, najlikvidnijih i izuzetno profitabilnih banaka na domaćem tržištu. Za nama je godina u kojoj smo ostvarili najbolji poslovni rezultat, uz značajan rast vrednosti kreditnog portfolija, ali isto tako i uz rast depozita od čak 30 odsto. U narednom periodu nas očekuje integracija, a uveren sam da ćemo i taj proces veoma brzo i uspešno kompletirati. Spremnost i volja za sinergijom postoji i na jednoj i na drugoj strani, a to je svakako najvažnije kada se dva uspešna tima integrišu u banku koja će u svemu biti još uspešnija – izjavio je Bošković. 

Srbija

Objavljeni strateški partneri za novu obilaznicu oko Kragujevca

Vlada Srbije donela je odluku o izboru strateških partnera za izgradnju severne obilaznice oko Kragujevca. To je konzorcijum koji čine Srbijaautoput iz Beograda, Integral inženjering iz Niša. MHM projekt iz Novog Sada, Institut za puteve i DB inženjering, oba iz Beograda.Odluka je kako se navodi doneta u skladu sa važećim uredbama, kao i Zakona o posebnim postupcima radi realizacije projekata izgradnje i rekonstrukcije linijskih infrastrukturnih objekata od posebnog značaja za Republiku Srbiju.Integral Inženjering iz Niša, kako se dodaje, predstavlja ogranak istoimene firme iz Laktaša u Republici Srpskoj, koje posluje od 1989. godine.Kako je ranije preneo Glas Šumadije, osnovne obaveze strateškog partnera su: Izrada tehničke dokumentacije što podrazumeva Projekat za građevinsku dozvolu, Projekat za izvođenje i Projekat izvedenog objekta kao i izvođenje radova na izgradnji severne obilaznice oko Kragujevca.U Kragujevcu počela da radi platforma za veštačku inteligenciju Trasa budućeg državnog koridora je, kako se naglašava, od velikog značaja za putnu mrežu Republike Srbije.Severna obilaznica oko Kragujevca planira se kao saobraćajnica dužine oko 22,2 kilometara i prolazi kroz naselja: Cvetojevac, Novi Milanovac, Opornica, Poskurice, Divostin.Severna obilaznica planiranom trasom povezuje najznačajnije ulazno izlazne pravce: državne puteve Batočina – Kragujevac – Kraljevo, Kragujevac – Topola, Kragujevac – Gornji Milanovac i izlazni krak državnog puta Batočina – Kragujevac – Kraljevo, prema Kraljevu i Čačku.

Srbija

Izabrani strateški partneri za izgradnju Severne obilaznice

Konzorcijum koji čine firme Srbijaautoput, Integral inženjering (ogranak u Nišu), MHM Projekt, Institut za puteve i DB inženjering izabrane su kao strateški partner na  izgradnji Severne obilaznice oko Кragujevca, objavila je Vlada Srbije. Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture u januaru je objavilo javni poziv za izbor strateškog partnera na ovom projektu, a odluku izboru firmi Vlada Srbije je donela na sednici 24. februara. Ivestitor projekta izgradnje Severne obilaznice su Putevi Srbije. Osnovne obaveze strateškog partnera su izrada tehničke dokumentacije (Projekat za građevinsku dozvolu, Projekat za izvođenje i Projekat izvedenog objekta) i izvođenje radova na izgradnji severne obilaznice oko Кragujevca.Vada je Severnu obilaznicu, koja će biti dužine 22 kilometara, proglasila za projekat od izuzetnog značaja za Srbiju. Njena izgradnja planirana je u dve faze, u prvoj će biti izgrađeno pet a u drugoj 17 kilometara. Integral inženjering u Nišu ogranak je istoimene firme iz Laktaša u Republici Srpskoj. Firme Integral inženjering i Srbijaautoput (zajedno sa IG Banjaluka) izabrane su nedavno i kao najpovoljniji ponuđača za projektovanje i izgradnju autoputa Rača-Bijeljina, pisala je eKapija. 

Srbija

Reakcija tehnološke industrije na rusku invaziju na Ukrajinu

Rusija je 24. februara započela invaziju na susednu Ukrajinu nakon višemesečnog vojnog gomilanja na njenim granicama, a napad je počeo sajber napadima koji su ciljali ukrajinska vladina odeljenja sa poplavama internet saobraćaja i malverom za brisanje podataka, nakon čega je usledio upad sa zemlje, mora i vazduha. Ukrajinski mediji takođe izveštavaju o prekidima rada izazvanim sajber napadima, za koje ukrajinska vlada kaže da ih "nedvosmisleno povezuje" sa Moskvom.Uticaji invazije se nesumnjivo, osećaju u širem tehnološkom ekosistemu Ukrajine, koji uključuje ne samo stotine startapova i većih tehnoloških firmi, već i kancelarije za istraživanje i razvoj za neke od najvećih svetskih tehnoloških brendova.Direktor jedne velike tehnološke kompanije, koji nas je zamolio da je ne imenujemo zbog bezbednosti njenih zaposlenih, potvrdio nam je da je u procesu izrade plana evakuacije svog  osoblja u Ukrajini. Sadašnji plan je da se smisli kako da se osoblje prebaci preko granice u Mađarsku ili Poljsku.Situacija će takođe izazvati velike ekonomske posledice za startap kompanije u Ukrajini kao što je Readdle, kompanija koja proizvodi PDF, e-poštu i druge alate za produktivnost. Sa sedištem u južnom gradu Odesi, glavni portparol i generalni direktor kompanije, Denis Žadanov, rekao je da je u ovom trenutku bilo previše hitnih slučajeva koje treba rešiti. On je za TechCrunch istakao: "Pre nekog vremena smo napravili planove za kontinuitet poslovanja i sada ih izvršavamo. Svi Readdle proizvodi i usluge su u funkciji i u ovom trenutku nema evakuacije za tim."Softverska kuća MacPaw, koja razvija Mek softver i uslužne programe, rekla je u blog postu da, iako je njeno sedište u Kijevu, njena infrastruktura se nalazi na Amazon Veb Services-u i fizički se nalazi van Ukrajine. Njegov procesor plaćanja, Paddle, nalazi se u Velikoj Britaniji i predviđa da se "ništa neće promeniti" za njegove korisnike."U ovom trenutku, ostajemo jaki, ujedinjeni i spremni da branimo suverenitet i teritorijalni integritet Ukrajine", rekao je MacPaw u mejlu za TechCrunch.Pored startapova, postoje veće tehnološke kompanije koje obavljaju istraživanja van zemlje, kao i timove koji pružaju više lokalizovane usluge, u rasponu od sadržaja do prodaje oglasa.Za one sa platformama koje su okrenute potrošačima kao što su Google-ov YouTube ili BiteDance-ov TikTok, pitanje će biti kako se one koriste ili zloupotrebljavaju sa dezinformacijama, cenzurom, i kako kompanije upravljaju takvom vrstom saobraćaja. Povrh toga je i pitanje servisa u celini, kako oni rade i da li su u opasnosti da budu ugašeni zbog sankcija ili prekida internet usluge. Gugl, kako izgleda, ima oko 200 ljudi koji rade u zemlji, pokrivajući i istraživanje i razvoj za globalne usluge i lokalizovane operacije. Tokom godina se suočio sa nizom problema sa cenzurom oko Jutjuba u Rusiji.Uber, koji u Ukrajini posluje od 2016. godine i prisutan je u devet gradova, pauzirao je rad unutar zemlje. Ova kompanija je ponudila zaposlenima u Kijevu i njihovim užim porodicama privremeno i dobrovoljno preseljenje u druge delove Ukrajine ili druge zemlje."Naš fokus je i dalje da činimo sve što možemo da zaštitimo bezbednost korisnika Ubera, vozača i zaposlenih. Imamo višefunkcionalni tim koji veoma pažljivo prati situaciju i vratićemo uslugu čim to bude bezbedno", rekao je Uber za TechCrunch.Lyft je takođe preduzeo mere predostrožnosti za svoje zaposlene u Ukrajini naglasivšii da je njihov prioritet bezbednost i dobrobit članova njihovog tima u Ukrajini. "Pružamo finansijsku podršku za spremnost za hitne slučajeve i za one koji žele da se privremeno presele, povećano slobodno vreme i dodatne resurse za mentalno zdravlje. Pažljivo pratimo situaciju i nastavićemo da procenjujemo naš odgovor po potrebi", rekla je Ešli Adams, portparol Lyfta, za TechCrunch."Bezbednost naše zajednice i naših zaposlenih je naš glavni prioritet", rekao je portparol TikTok-a u izjavi datoj TechCrunch-u.On jenaglasio da će biti preduzetr mere u vezi sa sadržajem ili ponašanjem koje ugrožavju bezbednost ove platforme, uključujući uklanjanje sadržaja koji sadrži štetne dezinformacije, kao i to da će nastaviti da prate i pristupaju situaciji adekvatnim merama kako se ona bude razvijala.Šef bezbednosne politike Fejsbuka Natanijel Glejher objavio je na Tviteru o akcijama koje će platforma preduzeti kao odgovor na rusku invaziju na Ukrajinu. Istakao je da je Fejsbuk uspostavio Centar za specijalne operacije sa izvornim govornicima da "pažljivo prati situaciju i deluje što je brže moguće". Platforma je takođe primenila funkciju u Ukrajini koja omogućava korisnicima da zaključaju svoj nalog, što znači da oni koji nisu korisnikov prijatelj ne mogu da preuzmu ili podele svoju sliku profila, ili da vide postove na njihovoj vremenskoj liniji. Ovo je ista strategija koju je Fejsbuk koristio u avgustu da pokuša da zaštiti korisnike u Avganistanu. Tviter upozorava korisnike u Ukrajini da zaštite svoje onlajn naloge, kao što su korišćenje višefaktorskog overavanja autentičnosti i onemogućavanje lokacije u tvitovima. To je oštar preokret u odnosu na 24 sata ranije, kada je Tviter potvrdio da je greškom suspendovao naloge koji dele detalje o ruskim vojnim aktivnostima pre invazije.Izvršni direktor internet giganta Cloudflare Metju Prins rekao je da je kompanija "uklonila sav kriptografski materijal Cloudflarea sa servera u Ukrajini", nekoliko sati nakon što je invazija počela, kao deo napora da zaštiti podatke i komunikacije korisnika u slučaju da centar podataka je kompromitovan. Cloudflare je otvorio svoj data centar u Kijevu 2016. godine, koji je i dalje operativan prema statusnim stranicama kompanije. Cloudflare pruža isporuku sadržaja i sigurnost mreže organizacijama i vladama.

Srbija

S-Leasing: Ne isplaćujemo osiguranje na ratnoj teritoriji Ukrajine

Lizing kompaniija S-Leasing Beograd obavestila je klijente da od datuma kad je Vlada Ukrajine proglasila ratno stanje, 23.02.2022. godine, isključuje se osiguravajuće pokriće po zaključenim polisama na teritoriji Ukrajine. "U slučaju da dođe do oštećenja ili uništenja predmeta na teritoriji koja je zahvaćena ratom, osiguravajuće društvo neće nadoknaditi štetu.Takođe, obaveštavamo da se predmeti finansirani od strane S-Leasing d.o.o. Beograd ne smeju koristiti ni na jednoj teritoriji na kojoj postoje ratna dejstva", piše u obaveštenju klijentima kompanije S- Leasing. U PRVIH PET MESECI SKLOPLJENO 58.403 UGOVORA O FINANSIJSKOM LIZINGU  

Srbija

Prosečna plata u decembru preko 74.000

Prosečna zarada bez poreza i doprinosa (neto) iznosila je u decembru 74.629 dinara, dok je prosečna bruto zarada iznosila 102.196 dinara, saopštio je Republički zavod za statistiku. Neto zarade su u periodu januar-decembar 2021. godine, u odnosu na isti period prethodne godine porasle za 9,6 odsto nominalno i za 5,4 odsto realno. Rast bruto zarada iznosio je 9,4 odsto nominalno, odnosno 5,2 odsto realno.NBS: Raste inflacija, ali i srpska ekonomijaInflacija u januaru 8,2 odstoU poređenju sa istim mesecom prethodne godine, prosečna neto zarada nominalno je veća za 12,9 odsto, odnosno za 4,6 odsto realno, dok je bruto zarada nominalno veća za 12,5 odsto, a realno za 4,3 odsto.Medijalna neto zarada za decembar 2021. godine iznosila je 53.349 dinara, što znači da je 50 odsto zaposlenih ostvarilo zaradu do navedenog iznosa.

Srbija

Voćari očekuju pad izvoza zbog rata u Ukrajini

Rat u Ukrajini negativno će se odraziti na spoljotrgovinsku razmenu Srbije sa Rusijom i izvoz domaće robe. Tržište Rusije važno je za domaće proizvođače voća koji pretežno izvoze jabuke na rusko tržište i koji će zbog rata u Ukrajini osetiti posledice, ocenjuje Zoran Keserović, profesor Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu, za Novu ekonomiju. “Veliki problem će imati mali proizvođači koji nisu udruženi i koji nemaju hladnjače, pad rublje će, takođe, negativno uticati na cene. Ako se u skorije vreme ne završi sukob sigurno će biti negativnih posledica i gubitaka koje će osetiti domaći izvoznici jabuka”, kaže Keserović. Na tržište Ukrajine izvoze se veoma male količine voće, uglavnom domaći proizvođači voća izvoze na tržište Rusije. Prošle godine izvoz jabuke iz Srbije u Rusiju iznosio je oko 106 miliona dolara, što je pad oko 10 odsto u odnosu na 2020. godinu, izvoz je u padu i proizvođači iz Srbije moraće da traže druga tržišta, kaže on.  “Na pad izvoza jabuke uticalo je najviše to što se podižu zasadi voća u Rusiji. Nedavno sam bio u Kavkazu i video sam da se podižu veliki zasadi, u Severnoj Osetiji oko 1400 hektara zasada jabuke se podiže. Osim toga, povećana je proizvodnja jabuka u Evropi, manja je kupovna moć zbog pandemije”, kaže Keserović. Osim jabuka iz Srbije u Rusiju izvoze se sveže trešnje, višnje, sadni materijal, kalemovi vinove loze. Privredna komora Srbije (PKS) najavila je da će formirati specijalizovani krizni tim i otvoriti krizni kol centar za hitno rešavanje problema privrednika i ekonomskih posledica zbog krize u Ukrajini, objavljeno je na sajtu Komore. 

laptop

Srbija

RIK zbog „izuzetne hitnosti“ kupuje laptop računare bez javnog poziva

Republička izborna komisija (RIK) raspisala je nabavku laptop računara za potrebe održavanja elektronskih sednica. Nabavka se "usled izuzetne hitnosti" sprovodi u pregovaračkom postupku bez objavljivanja javnog poziva. Hitnost je prouzrokovana događajima koje RIK "nije mogao da predvidi", a okolnosti koje opravdavaju hitnost nisu prouzrokovane postupanjem izborne komisije. Naime, kako se obrazlaže, predsednik Srbije raspisao je 15. februara vanredne parlamentarne izbore u Srbiji koji će biti održani 3. aprila, a zakonima je propisana obaveza da se na sajtu RIK-a objavljuju svi akti koje donosi Republička izborna komisija, opštinske izborne komisije i gradske izborne komisije. "Za potrebe održavanja elektronskih sednica, potrebno je nabaviti laptop računare na kojima bi članovi Republičke izborne komisije imali direktan pristup aplikaciji kroz koju se unose akta koja su objavljena na veb-prezentaciji RIK-a, kao i sav materijal i dokumenta koja RIK donosi na sednicama,  u cilju transparentnijeg, ekonomičnijeg i efikasnijeg rada izborne komisije",  piše u oglasi o javnoj nabavci. 

Srbija

EY „Preduzetnik godine“ je Jelena Popović-Bujić (Iceberg Salat Centar)

Priznanje "EY Preduzetnik godine u Srbiji za 2021. godinu" dobila je Jelena Popović – Bujić, generalna direktorka i vlasnica kompanije Iceberg Salat Centar i time postala prva žena koja je osvojila ovo priznanje i plasirala se na svetsko takmičenje koje se održava u Monte Karlu. Jubilarna deseta dodela priznanja EY Preduzetnik godine u Srbiji održana je Hotelu Hyatt Regency 24. februara, a ove godine se na izbor prijavilo 34 kandidata iz 28 kompanija. "Ova nagrada predstavlja veliko priznanje, za sav trud i rad koji su zaposleni Iceberg Salat Centra uložili u ostvarivanje vizije kompanije. Nadam se da će nam otvoriti vrata da realizujemo još veći projekat koji će poljoprivredu Srbije podići na najviši nivo. Htela bih da se zahvalim svom ocu Predragu Popoviću, osnivaču, bez čije neverovatne upornosti ova firma ne bi opstala 32 godine, svojoj porodici i svim zaposlenima kompanije, bez čijeg zalaganja ne bismo ostvarili ciljeve. Želim da se zahvalim Veselinu Jevrosimoviću, za koga sam imala čast da radim gotovo šest godina i Erste banci, našem strateškom partneru.", rekla je Jelena Popović - Bujić. Jelenin otac, Predrag Popović, koji je osnovao Iceberg Salat Centar 1990, počeo je u porodičnoj bašti da gaji zelenu salatu, a krajem osamdesetih dobio je prvi veliki posao za McDonald‘s, počevši da proizvodi Iceberg salatu za taj multinacionalni lanac, navodi se u saopštenju. Pre nego što se priključila porodičnoj firmi Jelena je radila različite poslove i u svakom postizala sjajne uspehe i bila vrhunski profesionalac. Sve to znanje i iskustvo bilo je značajno u procesu u kom je od stručnjaka za marketing izrasla u uspešnu preduzetnicu, sposobnu da i najteže situacije preokrene u prednosti.Jelena kaže da je za nju bilo ključno da postavi jasnu viziju i strategiju kompanije, sve procese u firmi, da ima profesionalan kadar i savremeni informacioni sistem koji joj omogućava sve potrebne podatke neophodne za donošenje poslovnih odluka. Pored toga, svesna je da biti preduzetnik znači imati jak lični integritet, boriti se i biti naoružan strpljenjem "jer se stvari u životu dešavaju onda kada treba da se dese, a ne kada mi to želimo".Kako bi se izborila sa stranom konkurencijom i izgradila stabilnu firmu, napravila je potpuno nov brend "da izgleda baš svetski", potencirala da su domaća firma, a potom i organizovali kampanju "Mali poljoprivrednici" za besplatnu edukaciju dece iz vrtića, koja su sadeći salatu na njivi učila sve o zdravoj ishrani. Za samo dve godine, radionice je pohađalo deset hiljada dece. Danas se kompanija bavi uzgojem glavičastih salata, preradom povrća i voća, distribucijom, bavi se trgovinom do krajnjeg kupca, izvozom, kao i proizvodnjom i prodajom plastenika. Kompanija prodaje i organsko voće i povrće kroz sopstveni Iceberg organic centar brend, putem izuzetno snažnog kanala online prodaje i preko portala "Klub zdravih navika", gde uz vežbe, recepte i savete već godinama promovišu zdrav način života.Kada je 2020. godine stigla korona, Jelena je počela da planira proširenje posla sa ciljem izvoza rukole i spanaća za Rusiju. Uradili su kompletan projekat za poljoprivrednu proizvodnju, sa kojim je krajem 2020. dobila investicioni kredit od preko dva miliona evra koji je uložen u kupovinu 47 hektara zemlje u Besnom Foku.Za godinu dana uspeli su da sagrade četiri kilometra infrastrukturnih puteva, postave sisteme za navodnjavanje, sagrade 11 hektara plastenika, kupe kompletnu mehanizaciju, zaposle i obuče kadar i da krenu sa izvozom u Rusiju u septembru prošle godine.Preduzeće je završilo 2021. godinu sa godišnjim rastom prometa od 13 odsto, dok je neto dobit povećalo više nego duplo. Pored jačanja posla na tržištima Crne Gore i BiH, ove godine planiraju da višestruko povećaju izvoz u Rusiju, a u toku su pregovori o izvozu u Rumuniju i Ujedinjene Arapske Emirate. Trenutno posluju sa 300 restorana, a cilj je da ih bude još više, kao i da svoju ponudu od 180 artikala u segmentu voća i povrća prošire i na druge proizvode.EY Preduzetnik godine je jedinstveni, globalni program međunarodne revizorsko – konsultantske kompanije Ernst&Young, koji podržava preduzetnike i prepoznaje preduzetnička dostignuća među pojedincima i kompanijama koja pokazuju viziju, liderstvo i uspeh. Program EY Preduzetnik godine osnovan je pre više od 30 godina i danas postoji u više od 60 zemalja i 145 gradova širom sveta.

Srbija

Delez ima novu aplikaciju za popuste i poručivanje

Maloprodajni lanac kompanije Delez Srbija lansirao je personalizovanu aplikaciju lojalnosti "Moj Maxi". Možda najpraktičnija pogodnost nove aplikacije je poručivanje proizvoda sa delikates linije, a donosi i popuste.Kupac koji koristi novu aplikaciju za kupovinu u radnjama Maxi, Mega Maxi, Tempo i Shop&Go kako se dodaje, može da poruči delikatese i preuzme ih u prodavnici bez čekanja u redu. "Zahvaljujući razvoju pametnog algoritma 'Moj Maxi' prati potrebe svakog kupca posebno, ali pored toga tu su i brojne dodatne mogućnosti i podsticaji koje će moći da koriste svi njeni korisnici", izjavio je Nikola Zečević, direktor digitalnog razvoja i analize podataka kompanije Delez Srbija.DELEZ SRBIJA DOBITNIK SERTIFIKATA O DOPRINOSU UŠTEDI EMISIJE UGLJEN-DIOKSIDAPrema njegovom mišljenju, personalizacija kupovine je globalni trend u industriji maloprodaje.Aplikacija je kako se dodaje dostupna na svim operativnim sistemima pametnih telefona, pruža brojne mogućnosti koje štede novac i vreme pri svakodnevnoj nabavci, a u njenim benefitima kupci mogu uživati odmah nakon registracije.Pri prvom korišćenju aplikacije ona svakom korisniku donosi od 35 do 40 odsto popusta dobrodošlice na odabrana dva artikla sa sveže kategorije. Aplikacija korisniku svake nedelje donosi promociju proizvoda koji su kreirani samo za njega, mogže da se odabere do šest artikala od trideset ponuđenih, na koje se ostvaruje nedeljni popust.Maloprodajni lanac Delez Srbija među šampionima održivog poslovanja Pomoću aplikacije može i da se obravi uvid u sve proizvode koji se u datom trenutku nalaze na redovnom sniženju. Kako se dodaje, njenim redovnim korišćenjem kupci mogu da učestvuju u digitalnom sakupljanju nalepnica i nagrađivanju lojalnosti odabranim brendovima.Delez Srbija posluje u okviru 465 prodavnica širom Srbije, a aplikacija je postala dostupna svim korisnicima nakon, kako se dodaje, uspešnog šestomesečnog pilot projekta u Kragujevcu.Više informacija o Moj Maxi aplikaciji može da se pronađe na sledećem LINKU.