Srbija

Srbija

Kako da se prijavite za državnu pomoć od 60 evra?

Pravo na novčanu pomoć države u iznosu od dva puta po 30 evra, predviđena nedavno usvojenim paketom pomoći, imaju svi punoletni državljani koji imaju prebivalište na teritoriji Srbije i važeću ličnu kartu na dan 23. april.Građani koji su 18 godina navršili između maja i novembra ne mogu da se prijavi za novčanu pomoć.Pomoć će bez prijavljivanja, automatski biti uplaćena na namenske račune penzionera, građana koji su na izdržavanju zatvorske kazne, korisnika socijalne pomoći, i građana sa Kosova i Metohije, koji će dobiti pomoć od 100 evra, odnosno 200 ako su nezaposleni.Kada počinje prijava za ostale građane?Prijava će biti moguća elektronski, a biće u funkciji od srede 28. aprila do 15. maja putem sajta Uprave za trezor gde će građani morati da unesu JMBG, broj lične karte i banku u kojoj imaju otvoren račun.Ukoliko već imate otvoren račun u nekoj banci, u padajućem meniju treba da kliknete na banku preko koje želite da vam bude isplaćen novac i time se automatski prijavljujete za ovu pomoć. Na taj način će vam biti otvoren jednokratni namenski račun, bez dodatnih troškova.Treba da označite polje kojim potvrđujete saglasnost za obradu ličnih podataka. Nakon što se prijavite, možete i da proverite status svoje prijave izborom drugog polja.Drugi način prijave jeste putem kontakt centra, što će biti moguće od 5. maja. Takođe, i kod ovog načina prijave građani će morati da ostave pomenute lične podatke i podatke o banci. Broj telefona biće objavljen tog datuma.Kada će biti isplaćena pomoć?Penzionerima, kojih ima više od 1,7 miliona, prvih 30 evra biće isplaćeno 6. maja, a drugi deo od 30 evra u novembru. Dodatnih 50 evra biće im isplaćeno u septembru.Korisnici socijalne pomoći i oni koji su na izdržavanju zatvorskih kazni, dobiće prvih 30 evra 7. maja, a drugih 30 u novembru.Isplata prvih 30 evra za ostale građane počeće 12. maja, a drugih 30 evra dobiće u novembru.Nezaposleni koji su registrovani na birou, pomoć od 60 evra, po osnovu nezaposlenosti dobiće u junu, i za taj iznos nije potrebno da se prijave. Oni će 30 evra plus 30 dobiti kao i svi ostali građani u maju i u novembru.

Srbija

Smoki povećao tržišni udeo

Kao kompanija, postigli smo odlične rezultate sa više od 700 miliona evra prihoda od prodaje, što je gotovo na nivou 2019. godine, uz rast profitabilnosti i rekordno nisku zaduženost. Kada posmatramo po kategorijama Štarkovih brendova, uspeh Smokija ogleda se u poboljšanju tržišne pozicije na srpskom tržištu uz povećanje vrednosnog tržišnog udela, kaže za Novu ekonomiju Marko Njavro,  generalni direktor SPP Slatko i slano u Atlantic Grupi. U godini teških tržišnih izazova, odlične rezultate postigli su i proizvodi pogodni za pravljenje domaćih poslastica kao što je Menaž i Petit Beurre. Barovi i Sticksi poslednjih nekoliko meseci u 2020. takođe  beleže rast prodaje u odnosu na prethodnu godinu, dobrim delom i zbog dobrih rezultata, inovacija i kampanja koje su pokrenute u poslednjem kvartalu prošle godine. Geografska struktura ostaje bez bitnije promene uz dominaciju tržišta Srbije s vrednosnim učešćem od 65%. Rast su postigli Slovenija (26%) i tržišta van Adrija regije, a započeta je i saradnja sa novim kupcem u Rusiji, što je značajan potencijal za plasman u narednom periodu. U vrlo izazovnoj 2020. godini, najveći doprinos prodajnim rezultatima  SPP Slatko i slano je, dakle, rast slanog programa i inostranih tržišta. Kojom prodajnom strategijom ste odgovorili na različite epidemiološke mere u regionu koje iz meseca u mesec variraju po nivou restriktivnosti?Restriktivne mere značajno su izmenile potrošačke navike u kupovini i konzumaciji konditorskih proizvoda. Smanjena je konzumacija van domaćinstva, kao i impulsna kupovina, manja je frekvencija nabavki, skraćeno je vreme posvećeno kupovini i fokus je na osnovne životne namirnice. Istovremeno, došlo je do ekspanzije pripreme hrane, naročito poslastica, u domaćinstvu. Navedene promene različito su se reflektovale na pojedine segmente portfolija, posebno negativno na kategorije čokolada, keksa i vafla. Na uočene izazove i prilike odgovoreno je integrisanim marketinško-prodajnim naporima sa uporištem u brendovima već izgrađenog stabilnog kredibiliteta kod potrošača. Pojačana konzumacija u domaćinstvu inspirisala je lansiranje većih pakovanja (Smoki i Bananica) i nutritivno atraktivnijih proizvoda (Prima grissini). Otežani uslovi kupovine zahtevali su taktičku odbranu na mestu prodaje pojačanim nadzorom pozicioniranja, a konkurentnost je podržavana cenovno motivisanim akcijama. Kakva je budućnost konditora u regionu? Očekujete li ukrupnjavanje, neke značajne promene na tržištu, nove kanale prodaje, s obzirom na i dalje nestabilno kovid okruženje? Konditorska industrija je jedna od najzdravijih grana, koja uspeva da u oštroj tržišnoj utakmici sa velikim svetskim igračima održi poverenje svojih potrošača i ispuni njihova očekivanja. Recept je na vreme završena konsolidacija, deinvestiranje manje perspektivnih programa, a favorizovanje prepoznatljivih proizvoda. Mogućnosti za dalji napredak uvek postoje u dodatnom unapređenju tehnologije, inovacijama proizvoda, proizvodnih procesa i marketinških aktivnosti, što zajedno dovodi do kreiranja komparativne prednosti i ubrzavanja rasta.Šta je odgovor Atlantic Grupe i Štarka na sve prisutnije globalno propagiranje ideje da treba smanjiti unos šećera, slatkiša i grickalica? Naravno da se mi u Štarku prilagođavamo očekivanjima naših potrošača. Još pre nekoliko godina, opredelili smo se za razvoj zdravijih kategorija proizvoda, postepeno smo zamenili veštačke arome prirodnim, koristimo prirodne boje i uveli smo nehidrogenizovane biljne masnoće umesto hidrogenizovanih masti. Integrino keks je primer vrlo uspešnog brenda, koji je uspeo da zbog svog sastava, odličnog ukusa i prepoznatljivog identiteta vrlo brzo osvoji potrošače. Iz kategorije flipsa, Smoki je već godinama u top 10 najprepoznatljivijih brendova jugoistočne Evrope, proizvodi se od prirodnih sirovina kao što su kukuruzni griz, kikiriki, biljna mast, sojino brašno i so, bez dodavanja bilo kakvih aditiva, arome ili pojačivača ukusa. Takođe, prilagođavajući se očekivanjima vrhunskog iskustva naših potrošača, u ovoj godini pripremamo mnoga autentična iznenađenja.Pre 10 godina Soko Štark je postao deo Atlantic Grupe. Šta se u poslednjoj deceniji promenilo u poslovanju i asortimanu ove  regionalne kompanije?  Konstantno ulaganje u proteklih deset godina u procese proizvodnje i već renomirane brendove, među kojima neki imaju regionalni, pa čak i globalni potencijal, doprinelo je ostvarenju dodatne vrednosti i poslovnih planova. Samo tokom prethodne dve godine Štark je investirao više od četiri miliona evra u inoviranje proizvodnih pogona Smokija i Bananice, a ove godine okončaće se jedna od najvećih investicija od oko osam miliona evra u novu liniju čokolade, čime je povećan obim proizvodnje i energetska efikasnost, ali i postignut najviši stepen zaštite zdravstvene ispravnosti i kvaliteta proizvoda. Uoči pandemije otvorili ste laboratoriju za istraživanje i razvoj u Štarku kao doprinos rastu inovacija. Laici  pomisle da je ovo verovatno najlepši posao jer neko po ceo dan smišlja i proba nove slatkiše.  Razvojna laboratorija i jeste „kuhinja“ inovacija. Konkretno, prošle godine je lansirano 109 novih artikala, od toga 16 novih receptura. Dakle, pandemija nije suzbila inovativne ambicije već ih preusmerila na artikle kojima smo odgovorili na izmenjene zahteve tržišta i koji su brana prodajnih rezultata brendova. Smoki je kvalitetno iskoristio prošlu godinu lansiranjem novih proizvoda u velikim i inovativnim pakovanjima, a u završnici godine hrabro se zakoračilo u najbrže rastući segment slanog snack-a lansiranjem Smoki MIX pakovanja s Tortiljom uz podršku nove komunikacijske platforme „Smoki Nema greške!“. U kategorijama čokolada, keksa i vafla, koje su bile najosetljivije u krizi, takođe su lansirani noviteti koji su donekle ublažili negativne efekte.Ove godine je 15 godina kako je na tržištu čokoladni smoki. Kako potrošači u regionu i svetu reaguju na kombinacije čokolade i drugih kategorija proizvoda, naročito slanih? Bez obzira na sve izraženiju brigu o ishrani, potrošači ipak žele i da probaju nešto novo, da se prepuste svojim željama i uživaju u novim ukusima. Štarkova tradicija i kvalitet su odlična osnova koju ćemo ubuduće, novim projektima, intenzivno nadogradjivati atributima kao što su inovativnost, uspešnost, poverenje novih generacija, sa željom da budemo drugačiji, da budemo kreativni,  da inspirišemo inovativnost, i  da našim brendovima  otvorimo nove perspektive. Kao odgovor na potrošačku radoznalost i savremeni trend sinhronog kombinovanja različitih ukusa, tekstura i vrsta proizvoda, razvijamo nove recepture i Limited Edition artikle, po principu »inspired by« Da li planirate nova kapitalna ulaganja u narednom periodu i ulaske na nova tržišta?Atlantic Grupa je u tekuću godinu ušla s najavom strateških prioriteta za naredni period od tri do pet godina koji u osnovi podrazumevaju jačanje temelja našeg poslovanja, dalji rast, ali i poboljšanja u svim poslovnim segmentima, naravno uz očuvanje vodeće pozicije regionalnog distributera. U okviru Štarkovih brendova nastavljamo da jačamo i unapređujemo naše vodeće pozicije čokolade i flipsa, pripremili smo čitav niz inovacija s kojima ćemo ove godine iznenaditi potrošače. Intenzivno radimo na tome da unapredimo kategorije keksa i vafla na jedan inovativniji način, a radimo i na širenju na nova tržišta, te uopšteno na unapređenju naših poslovnih procesa. Sve je to obuhvaćeno našim novim Operativnim modelom koji smo predstavili krajem prošle godine i po kojem ćemo raditi u budućnosti kako bismo ostvarili našu viziju.

Srbija

CINS: Ministarstvo zdravlja skriva cenu saniteta za kovid bolnice

Ministarstvo zdravlja je krajem 2020. godine od firme Nikom auta po hitnom postupku kupilo 10 saniteta za kovid bolnice u Batajnici i Kruševcu, ali uprkos zakonskoj obavezi, nije objavilo cenu i ime njihovog dobavljača, piše Centar za instraživačko novinarstvo (CINS). Stručnjaci za javne nabavke ocenjuju da nije bilo razloga za hitan postupak prilikom njihove nabavke i dodaju da bi ministarstvo trebalo da snosi odgovornost zbog kršenja zakona.Kako piše CINS hitnost i netransparentnost se dovode u vezu sa odlukom Ministarstva zdravlja prilikom nabavke tih saniteta, iako bi prema Zakonu o javnim nabavkama, cena posla, ime firme koja ga je dobila morali da budu dostupni na Portalu javnih nabavki u roku od tri dana od dana odluke. Međutim, to do danas nije učinjeno.Iz ministarstva nisu hteli da pošalju te podatke, kao ni Kancelarija za javne nabavke, a CINS tvrdi da je posao nabavke saniteta procenjen na 40 miliona dinara bez PDV-a (48 sa PDV-om), ako i da je poveren distributeru fijatovih vozila, firmi Nikom auto iz Kragujevca."Ne samo da nije objavljena Odluka o dodeli ugovora, već ne postoje ni podaci o tehničkim specifikacijama. Ako nema većine dokumentacije, ne možemo ni govoriti o javnosti nabavke. Takođe, možemo smatrati da javna nabavka nije ni okončana", navodi Marina Mijatović iz nevladine organizacije Pravni skener.Advokat Nebojša Bogdanović smatra da bi zbog toga ministarstvo trebalo da bude kažnjeno sa 100 hiljada do milion dinara, a odgovorno lice novčanom kaznom od 30 do 80 hiljada dinara."Ono što je čudno u ovom postupku je to što zbog hitnosti sprovodite pregovarački postupak bez objavljivanja javnog poziva u novembru 2020. godine ali do dana današnjeg ne znamo da li je ugovor zaključen, sa kim je zaključen i kolika je bila cena sanitetskih vozila ili se možda od nabavke odustalo, što je takođe neobično", kaže Bogdanović.Direktor Univerzitetskog kliničkog centra u Nišu, Zoran Perišić, pod čijom ingerencijom je kovid bolnica u Kruševcu, kaže da su u taj zdravstveni centar stigla dva saniteta."Oba su registrovana i oba su u funkciji. Ako pogledate slike sa otvaranja (bolnice) videćete da su dva fijat saniteta bila parkirana. Tada je na njima pisalo Klinički centar Srbije, sada je to prelepljeno i piše 'UKC Niš'," kaže Perišić.Preostalih osam saniteta bi kako se navodi trebalo da se nalazi u Batajnici, ali za to potvrda nije stigla ni od direktorke te zdravstvene ustanove, Tatjane Adžić Vukićević, kao ni od Ministarstva zdravlja.DA LI SU VOZILA KOŠTALA 40 MILIONA?Menadžer prodaje firme Nikom auto, Vladimir Novaković, kaže da su po vozilu naplaćivali oko 3,9 miliona dinara bez PDV-a, kao i da se radi o vozilima sa jačim motorom, a kako se navodi, u tu cenu bila je uključena i dodatna oprema koju je za 10 hiljada evra ugradila kao podizvđač firma Markonis iz Niša.Naglašava se da je posao između Nikom auta i ministarstva sklopljen na osnovu pregovaračkog postupka, bez objavljivanja javnog poziva, kroz "zatvorenu" nabavku koja se praktikuje u slučajevima velike hitnosti, obično nakon elementarnih nepogoda.Ipak, ministarstvo je u tenderskoj dokumentaciji navelo da je razlog za hitnost u kupovini saniteta bio rok za izgradnju bolnica, jer se očekivalo da kovid bolnice svoje prve pacijente prime već u decembru.Međutim, prema Obaveštenju o pokretanju postupka, oni su novac za sanitete imali još 1. oktobra, više od mesec dana pre raspisivanja tendera, dok su se u trenutku raspisivanja nabavke, bolnice u Kruševcu i Batajnici gradile već tri meseca."To je stara praksa, da se pod hitno podvede ono što nije hitno da bi se kroz proceduru koja je manje transparentna posao dao željenom, očekivanom pobedniku. Ovo apsolutno liči na to", tvrdi predsednik Koalicije za nadzor javnih finansija Dragan Dobrašinović.Marina Mijatović uočava da je trebalo da se sprovede transparentniji postupak i dodaje da se razlog hitnosti koji se navodi nije dovoljan jer je obaveštenje o izgradnji bolnice u Batajnici bilo objavljeno 19. avgusta 2020. godine, a tade je bilo poznato i kada će izgradnja bolnica biti završena, do 1. decembra 2020. godineDobrašinović objašnjava da je retka opravdanost takvih postupaka i dodaje da se to uklapa u trend koji je aktuelan u poslednjih godinu dana, odnosno da se nabavke u vezi sa zdravstvenim sektorom obavljaju na netransparentan način.Mijatović kaže i da pregovarački postupak, bez objavljivanja javnog poziva, ostavlja više prostora za malverzacije od otvorenog postupka, a "pandemija omogućava njegovu široku primenu"."Novine u Zakonu su naručiocima dale mogućnost da usled izuzetne hitnosti, na primer kada je reč o zaštiti zdravlja, ne moraju ni da imaju mišljenje Kancelarije (za javne nabavke) što dodatno otvara vrata za izbegavanje transparentnosti i većoj korupciji", navodi Marina Mijatović.CINS: KAKO SE SMANJUJE KONKURENCIJA U "ZELENIM" JAVNIM NABAVKAMA? Tako je za ovu nabavku izostao dokument iz kog se vide neophodne karakteristike vozila i garancije da firme mogu da izvrše posao, a na tenderu su mogle da učestvuju samo firme kojima je Ministarstvo uputilo poziv, bez obrazlaganja zbog čega su baš one odabrane.Za učešće u nabavci, kako se dodaje, pozvani su Nikom auto iz Kragujevca, MIT iz Novog Sada, Auto-kuća Kompresor iz Beograda, inače u većinskom vlasništvu narodnog poslanika Mladena Grujića, kao i firma Auto Mirkos iz Požarevca."Nismo ni slali ponudu niti išta. Većina tendera se tako i završava. Oni stave neke specifikacije gde ne možemo da učestvujemo i to je to", navode Auto Mirkosu.I KOVID BOLNICE GRAĐENE "POD HITNO"CINS podseća na objavu lista Danas i same kovid bolnice su građene na osnovu ugovora sklopljenog po hitnom postupku, bez informacija u vezi sa samim projektom, kada je Ministarstvo odbrane je24. jula 2020. zvalo tri građevinske firme, bez jasnih kriterijuma, da se nadmeću za posao.Posao je dobio Termomont iz Beograda sa partnerskim firmama Teming Electrotehnology iz Niša i BP consulting project-om iz Kruševca.Istraživanje CINS-a pokazuje da su dve firme Bauwesen iz Lazarevca i Put inženjering iz Niša, koje su učestvovale na tenderu, a nisu dobile posao, ipak postale Termomontovi podizvođači u izgradnji bolnica."Oni praktično zatvore tu tržište, dogovaraju svoje delove poslova. Dobiće jedan, drugi ili treći, oni verovatno unapred i znaju ko će da dobije i za svakog od njih tu ima mesta. Svako od njih se ugrađuje za svoj deo posla i svoj deo prihoda," ukazuje Dobrašinović.Vlasnik firme Termomont, Dejan Burčul nije želeo da komentariše saradnji sa Bauwesenom i Put inženjeringom, jer se, kako kaže, radi o nečemu što je bilo pre više od godinu dana:List Danas je pisao i da je cena izgradnje bolnice u Batajnici u roku od pet meseci sa 3,3 milijarde dinara "skočila" na 3,9 milijarde dinara, zbog "nepredviđene okolnosti i potreba za hitnim nastavkom radova". Za kruševačku bolnicu, kako se dodaje, cena je povećavana dva puta, sa 1,6 milijardi dinara na 2,3 milijarde, a u aprilu 2021. na skoro 2,5 milijardi dinara sa PDV-om, zbog hitne rekonstrukcije poslednja dva sprata.Frima Nikom auto od koje su nabavljeni saniteti za bolnice, kako se dodaje, često se godinama unazad dovodi u vezu sa državnim poslovima.

Srbija

Oprema za razvoj biznisa nezaposlenim Kraljevčanima

Nezaposleni stanovnici na teritoriji Kraljeva koji pripadaju ugroženim i teže zapošljivim kategorijama stanovnika dobili su opremu za preradu voća, povrća i lekovitog bilja ili unapređivanje sadašnje proizvodnje u okviru projekta “Naša šansa za biznis, kratki vrednosni lanci” koji organizuje Grad Kraljevo i Asocijacija za razvoj Ibarske doline “IDA”.Vrednost opreme po jednom korisniku je 1.300 evra.Opremu za proizvodnju voća i povrća dobila su 23 korisnika. Dve korisnice dobile su opremu za proizvodnju slatke i slane zimnice (džem, slatko, ajvar) dok je njih dvadeset i jedno dobilo opremu za proizvodnju voća i povrća. U oblasti proizvodnje i prerade lekovitog bilja dva gazdinstva će pojačati kapacitet plasteničke proizvodnje, dok je za treće imanje, koje se nalazi na podrčju Parka prirode “Golija” obezbeđena sušara za preradu lekovitog bilja.Četiri korisnice koje su se opedelile za razvoj seoskog turizma dobile su podršku u opremi koja treba da im pomogne u razvoju njihovog biznisa. Od četiri podržana gazdinstva tri se nalaze u Parku prirode “Golija” na području sela Rudno, dok se četvrto nalazi u selu Čukojevac.Pored opreme, za sve korisnike projekta obezbeđena je i mentorska podrška u oblasti marketing, plasmana proizvoda i udruživanja kroz kratke vrednosne lance.

Srbija

„Digitalna Srbija“ organizuje onlajn panel o matematici i umetnosti

Povodom kursa Algoritamska umetnost, koju je pokrenut zajedno sa Fondacijom Petlja i UNICEF-om u Srbiji Inicijativa Digitalna Srbija saopštila je da će u utorak 27. aprila sa početkom u 19 časova održati onlajn panel pod nazivom Matematika (koja) stvara umetnost. Naglašava se da je glavna tema panela kako slike pomažu da se razume matematika.  "Kroz kurs smo srednjoškolcima želeli da uz umetnost olakšamo učenje matematike i informatike, dok je panel namenjen prvenstveno njihovim nastavnicima, kao i svima onima koje zanima kako to uopšte možemo da naučimo računar da crta (i zašto bismo to radili)", navodi se u saopštenju Inicijative Digitalna Srbija. Kako se dodaje u saopštenju, nije malo onih koji se hvataju za glavu kada se pomenu matematičke operacije, algoritmi i funkcije, dok je sa druge strane nebrojeno manje onilh ljudi koji se "hvataju za glavu" kada čuju reč umetnost, ili ih nema uopšte."Upravo zato smo odlučili da na zanimljiv način spojimo srednjoškolska znanja iz likovne kulture, matematike i informatike i pokažemo kako brojevi i funkcije nisu bauk i da se često prožimaju kroz vrlo vidljive stvari," dodaje se u saopštenju. Na panelu će se govoriti o algoritamskoj umetnosti, o vezi između matematike, informatike i likovne kulture i o tome kako te veze izgledaju u praksi i zašto je važno da se učenicima približe ti koncepti.Moderator panela biće Aleksandra Jovanić, doktorka digitalne umetnosti, programerka i ko-autorka kursa Algoritamska umetnost.Među panelistima će biti Nikola Damjanov, iz gejmng kompanije Nordeus, Maja Ćirić, doktor teorije umetnosti i kustoskinja, kao i Milena Marić, profesorka matematike i programiranja i koautorka kursa. Za prisustvo na panelu potrebno je da popuni prijavni formular koji je dostupan na sledećem LINKU, a svakome ko se prijavi neposredno pred početak panela stići će link preko kog će moći da se prati diskusija.Besplatni interdisciplinarni kurs o matematici biće dostupan na platformi net.kabinet, a prijava je moguća na sledećem LINKU.MATEMATIKA ČUVA POŠTENJE

Srbija

Srbiji preti crveni mentalni alarm

Kako bi se sprečilo da pandemija koronavirusa bude praćena epidemijom psihičkih poremećaja, Hemofarm fondacija u saradnji sa Filozofskim fakultetom u Beogradu i uz podršku Ministarstva zdravlja Republike Srbije pokreće nacionalnu kampanju za očuvanje mentalnog zdravlja, borbu protiv rastuće depresije i stigme koja prati obolele pod nazivom „NESALOMIVI“.Prema broju ljudi koji pate od depresije Srbija je još pre pandemije COVID-19, sa pet odsto obolelih, bila iznad svetskog proseka. Stručnjaci procenjuju da će uticaj aktuelne pandemije na mentalno zdravlje ljudi biti veliki i da broj psihičkih poremećaja izazvanih stresom širom sveta beleži rast. Prema Svetskom ekonomskom forumu, svaka treća osoba razvija anksioznost i depresiju prouzrokovanu novonastalom situacijom, a domaći psihijatri i psiholozi očekuju sličan trend u Srbiji.       Bilbordi sa porukom „Pazi, lomljivo“ i „Ne daj da te slomi“ vidljivi u 18 gradova u Srbiji, prvi su u nizu aktivnosti ove kampanje čiji je glavni cilj podizanje svesti javnosti o depresiji, značaju prevencije i zaštite psihičkog zdravlja građana u Srbiji, kao i pružanje direktne podrške obolelima od depresije. Kampanja „NESALOMIVI“ predstavlja pokret za osnaživanje osoba sa depresijom, obezbeđuje mrežu stručne podrške obolelima i poziva na aktivno angažovanje svih u borbi protiv ovog poremećaja i stigme koja prati obolele. U okviru ove kampanje, Hemofarm fondacija je obezbedila:• u saradnji sa kompanijom Telekom Srbija, besplatan SOS broj 0800 001 002, operativan 24 sata sedam dana u nedelji. Na ovom telefonskom broju građani će moći da potraže stručnu pomoć koju ću pružati stručnjaci pri Specijalnoj bolnici za psihijatrijske bolesti “Dr Slavoljub Bakalović” u Vršcu i Specijalnoj bolnici za psihijatrijske bolesti u Gornjoj Toponici.  • adresar ustanova za brigu o mentalnom zdravlju u kojem će na jednom mestu biti objedinjene kontakt-informacije većeg broja specijalizovanih zdravstvenih ustanova u zemlji. • na veb-sajtu www.nesalomivi.rs dostupni su tekstovi i saveti naših stručnjaka za unapređenje psiho-socijalnog zdravlja, ispovesti osoba koje se bore protiv depresije, kao i najčešća pitanja i odgovori za prevazilaženje ove bolesti.„Hemofarm fondacija već 27 godina pokreće teme koje su važne za naše društvo – one nisu uvek prijatne, ali su značajne za dobrobit svih nas. Nakon početne brige za fizičko zdravlje i borbe protiv virusa, vere u nauku i pronalaženja vakcine, u ovoj 2021. suočavamo se sa izrazitim uticajem pandemije na mentalno stanje nacije. Neophodno je da posebnu pažnju posvetimo našem psihičkom zdravlju i zato ovom kampanjom otvaramo temu koja ima status crvenog alarma, pozivamo na uzbunu i tražimo angažovanje čitavog društva“, izjavio je povodom nove kampanje Ronald Zeliger, generalni direktor kompanije Hemofarm.Prema rečima ministra zdravlja Zlatibora Lončara, mentalno zdravlje je podjednako bitno kao i fizičko, a važnost nacionalne kampanje „Nesalomivi“ ogleda se upravo u različitim vidovima podrške koja će u okviru nje biti pružena građanima Srbije. „Hemofarm fondacija, Filozofski fakultet u Beogradu i Ministarstvo zdravlja obezbedili su stručnu pomoć za svakoga kome je ona potrebna, a cilj nam je jedan – borba za zdravlje nacije. Svesni smo da život tokom prethodnih godinu dana, usled jedinstvene situacije u kojoj se našao ceo svet, nije bio lak, te je naš zajednički cilj da sprečimo da pandemija COVID-19 iza sebe ostavi ozbiljne posledice po psihičko zdravlje građana“, izjavio je ministar Lončar. Zašto je važna nacionalna kampanja? Istraživanje koje je u periodu od 23. marta do 25. aprila prošle godine sproveo naučno-istraživački tim sa univerziteta u Beogradu i Kragujevcu* na uzorku od 1.057 punoletnih građana širom Srbije, pokazalo je da su depresija, anksioznost i stres preovladavali u srpskoj populaciji tokom pandemije COVID-19. Mesec dana nakon proglašenja vanrednog stanja 28,9 odsto ispitanika prijavilo je umerenu do tešku depresiju, 36,9 odsto anksioznost, a 38,1 odsto umerene do teške simptome stresa. Ovo istraživanje pokazuje zabrinjavajuće indikatore, dok će jasni trendovi u pogledu mentalnog zdravlja nacije biti dostupni nakon nacionalnih istraživanja koja su u toku. Imajući u vidu ovu statistiku i procene mentalnog stanja građana, Hemofarm fondacija upućuje poziv za jedinstvo nacije u pogledu sprečavanja, ali i suočavanja sa depresijom u cilju blagovremenog lečenja. Kampanju Hemofarm fondacije podržale su brojne institucije i organizacije u Srbiji kao i mediji, a pojedinci i organizacije koje naknadno žele to da učine mogu se priključiti putem sajta www.nesalomivi.rs. Postanite deo najveće mreže za podršku osobama koje se bore protiv depresije. Postanite NESALOMIVI i dajte svoj doprinos u borbi protiv depresije. 

Srbija

Er Srbija povećava broj letova ka Crnoj Gori tokom praznika

Nacionalni avio-prevoznik Er Srbija će povećati svoje kapacitete za putovanja između Srbije i Crne Gore, uvođenjem dodatnih letova i više od 3.000 dodatnih sedišta ka Tivtu i Podgorici tokom prvomajskih i uskršnjih praznika, saopštila je kompanija.Er Srbija planira da tokom maja leti 15 puta nedeljno do Podgorice, obavljajući dva dnevna leta, osim petkom kada će do crnogorske prestonice saobraćati tri puta dnevno.Do Tivta će se u maju leteti devet puta nedeljno, uz jedan let svakog dana, osim petkom i nedeljom kada će se obavljati dva dnevna leta. "Osim povezanosti između dve zemlje, putnicima iz Crne Gore (obezbeđujemo) konekciju sa još 28 destinacija u našoj mreži. Nastavljamo da pratimo situaciju i prilagođavamo obim saobraćaja promenama u potražnji", izjavio je Jirži Marek, direktor za komercijalu i strategiju Er Srbije. Između Srbije i Crne Gore trenutno ne postoji ograničenje u putovanjima i negativan PCR test nije potreban ni u jednom pravcu. Letovi Er Srbije obavljaju se avionima tipa erbas A319 i A320 sa većim brojem sedišta. 

Srbija

Amalija Pavić (AmCham): Borba protiv korupcije jedan od najglasnijih zahteva privrede

Ukupna ulaganja kompanija iz Amerike u Srbiji iznose gotovo četiri milijarde dolara. Među najznačajnijim kompanijama su Philip Morris, Coca-Cola, Ball Packaging, Microsoft, Oracle, IBM, NCR, Sitel, a poslednjih godina i iz auto-industrije, poput Johnson Controls i Cooper Tires. Verujemo da i pored prisustva ovih značajnih imena, i dalje postoji prostor za snažniji priliv amaričkih investicija u Srbiji, zbog čega se kao AmCham radujemo pozitivnim signalima američke administracije i privrede, i nedavnom dolasku američke razvojne banke, DFC-a u Beograd, kaže Amalija Pavić, zamenica izvršnog direktora Američke privredne komore. Da li postoji prostor za unapređenje ekonomske saradnje SAD i Srbije, posebno nakon potpisivanja Vašingtonskog sporazuma i otvaranja kancelarije DFC u Beogradu?Otvaranje kancelarije DFC-a u Beogradu  nesumljivo je pozitivan signal investitorima koji planiraju ulaganja u Srbiji i regionu, ali i podrška postojećim investitorima koji u planu imaju širenje svog poslovanja.  Dolazak ovako važne finansijske institucije iz SAD u Beograd, našu zemlju stavlja na listu poželjnih investicionih destinacija i otvara nam mogućnost da osnažimo ekonomiju, i kroz priliv direktnih stranih investicija, koje već nekoliko godina imaju visoko učešće u BDP-u, ali i domaćih investicija, čiji nivo bi morao biti veći. Svesni smo da je Srbija malo tržište koje nije lako staviti na mapu velikih investicionih zemalja kao što je Amerika, ali verujemo da će Vašingtonski sporazum, uz ekonomsku podršku DFC-a, dodatno skrenuti pažnju američkih investitora na region i Srbiju kao najveću ekonomiju regiona. Može se očekivati da prve efekte vidimo već ove godine. U kojim sektorima se može očekivati najveće interesovanje američkih investitora?Tradicionalno, na vrhu liste interesovanja su IT sektor i telekomunikacije, različite proizvodne delatnosti, posebno sektor robe široke potrošnje, farmaceutska industrija, auto-industrija, infrastruktura i slično. Generalno, nema sektorskih ograničenja, te ukoliko ozbiljno prionemo na unapređenje rada institucija, od efikanost državne uprave do pravosuđa, verujem da ćemo dodatno učiniti našu privredu atraktivnom za veće domaće i strane investicije, uključujući i američke.Američke investicije veće nego što pokazuje statistika Šta bi ekonomija mogla dobiti većim prisustvom američkih kompanija?Investicije, veći broj radnih mesta, priliv novca od poreza u budžet, prenošenje znanja i dobre poslovne prakse i naravno, kao rezultat napretka ekonomije, viši standard za sve građane Srbije. Kao udruženje koje okuplja američke, ali i druge investitore u Srbiji, kako vidite poslovno okruženje i kakve bi bile vaše preporuke za njegovo unapređenje?Uprkos jakom uticaju pandemije na globalnu i domaću ekonomiju, članice Američke privredne komore u Srbiji (AmCham) poslovnu klimu ocenjuju kao i prethodnih godina – umereno zadovoljavajućom. Takođe, umereni su optimisti u pogledu očekivanja za 2021. godinu. Većina kompanija članica AmCham-a (56 odsto) očekuje povećanje obima poslovanja i rast, dok čak 30 odsto planira i novo zapošljavanje. Neizvesnost koja prati pandemiju uzrokovala je da očekivanja naših članica u proseku budu od petine do trećine niža nego u istom periodu prošle godine. Istovremeno, veoma je optimističan podatak da čak dve trećine članstva planira dodatne investicije, što govori o njihovoj dugoročnoj posvećenosti i očekivanju brzog oporavka nakon prestanka pandemije.Prema rezultatima našeg osmog istraživanju o zadovoljstvu i poverenju investitora, najveći izazov u narednoj godini 70 odsto članica vidi u nepredvidivosti pandemije, zatim u efikasnosti rada državne uprave (48 odsto), dok 46 odsto zamera nepredvidivost izmene i primene propisa. Najveća administrativna opterećenja za članice proizlaze iz poreskih, carinskih i propisa iz oblasti deviznog poslovanja koji su visoko na listi prioriteta za reforme.  Iz tog razloga, naše preporuke Vladi za vreme trajanja pandemije su dalje unapređenje e-Uprave, i ubrzana optimizacija i digitalizacija svih administrativnih postupaka, kao i fokus na zdravstvo i u borbi protiv pandemije i u obezbeđivanju redovnih zdravstvenih usluga.U pomenutom istraživanju i godišnjoj publikaciji 8. prolazno vreme, članice AmChama su istakle neekonomske faktore kao primarne za poboljšanje poslovne klime – unapređenje vladavine zakona, sudsku efikasnost i borbu protiv korupcije. Kako ove stvari utiču na poslovanje stranih, ali i domaćih investitora?Pandemija i njeni efekti na poslovanje nisu promenili mišljenje članica AmChama o dugoročnim prioritetima. Kao i prethodne dve godine, najvažnija reforma ostaje unapređenje rada pravosuđa i vladavina prava, a kao drugi prioritet članice vide smanjenje korupcije. Treći prioritet članice i dalje vide u unapređenju predvidivosti izmena propisa, posebno imajući u vidu da broj javnih rasprava na izmene propisa iz godine u godinu pada.  Vašingtonski sporazum, uz ekonomsku podršku DFC-a, dodatno će skrenuti pažnju američkih investitora na regionKada govorimo o vladavini prava, unapređenje rada pravosudnih organa i povećanje njihove efikasnosti  predstavljaju jedan od najznačajnijih izazova. Dužina trajanja sudskih postupaka je i ove godine najznačajnija primedba koju ističe čak 73 odsto učesnika istraživanja, dok se na drugom mestu nalazi nedostatak adekvatnog znanja sudija. Zatim slede neujednačenost postupanja i nedostatak specijalizacije sudija. Takođe, jedan broj ispitanika ukazao je na prepreke kao što su ograničena mogućnost e-komunikacije sa sudovima i nesistematizovanost sudske prakse. Pored vladavine prava, uspešna borba protiv korupcije predstavlja jedan od ključnih izazova države. Prema percepciji članova AmChama, većina ispitanika smatra da je korupcija najzastupljenija u oblasti javnih nabavki, a zatim slede upravni postupci i pravosuđe, te funkcionisanje zdravstvenog sistema, inspekcijskih službi i zapošljavanje u javnom sektoru.Opredeljenje za odlučnu i efikasnu borbu protiv korupcije ostaje jedan od najglasnijih zahteva privrede. Ravnopravni uslovi poslovanja i zdrava konkurencija na tržištu bez prisustva korupcije, doneće poverenje u poslovne odnose, eliminisanje negativne selekcije i funkcionisanje mehanizama za zaštitu prava i interesa.Projekat je podržala Ambasada SAD.  Stavovi i mišljenja i zaključci izneseni u projektu nužno ne izražavaju stavove Vlade SAD već isključivo autora.

Srbija

„Ekologija jeste političko pitanje, od toga ne treba bežati“

Problemi ekologije nisu problemi bilo koje vlasti, već kontinuirani problemi koji građane Srbije prate godinama unazad. Ekologija se pre svega tiče zdravlja ljudi, a državni organi trenutno ne čine dovoljno da bi se problemi sa zagađenjem rešili, glavne su poruke tribine ''Da li je ekologija politika?", koju je juče na gradskom trgu u Smederevu organizovao PokretTvrđava.Pred oko stotinak okupljenih, govornici na tribini su bili: Dragoljub Bakić, arhitekta; Rodoljub Šabić, advokat; Željko Bodrožić, predsednik NUNS-a; Milenko Jovanović, meteorolog, i Nikola Kolja Krstić, Pokret Tvrđava. Debata je započela uvodnim rečima predsednika NUNS-a Željka Bodrožića, koji je naglasio važnost ovakvih tribina, kako bismo otvarali teme koje se tiču interesa građana. Takođe, on je uporedio probleme Smedereva sa vazduhom, i probleme Zrenjanina i Kikinde sa pijaćom vodom, ocenivši ih kao "nedopustive" u 2021. godini ako smo na putu ka Evropskoj Uniji. Arhitekta Dragoljub Bakić je izrazio zadovoljstvo što govori u Smederevu, ali je upitao okupljene Smederevce da li su "malodušni" i da li će "nastaviti da trpe da ih truju i ugrožavaju zdravlje".Bakić je istakao izazove sa kojima će se suočavati Srbija u smislu politike i ekologije, posebno apostrofirajući probleme sa projektom beogradskog metro i Makiša. Bakić je dodao i da je potrebno 30 milijardi evra i 30 godina, da bi Srbija uspela da ispuni sve što stoji u poglavlju 27, ocenivši da je to izuzetan izazov prema kome se državne institucije ne odnose na pravi način.Takođe, Bakić je rekao da ekologija jeste politika, jer "utiče na naše živote, a nečinjenje državnih organa ugrožava zdravlje građana".Advokat Rodoljub Šabić je rekao da problemi ekologije nisu problemi bilo koje vlasti, već kontinuirani problemi koji nas prate godinama unazad. Veliki problem sa Železarom Smederevo on vidi u domenu netransparentnosti poslovanja, a dodao je da negativnu ulogu igra i "strani menadžment koji je angažovala država Srbija, a koji je pravio 100 miliona evra gubitka svake godine, četiri godine u nizu"."Na kraju niko nije odgovarao. Novcem koji je uzalud bačen usled javašluka, moglo da se reši zagađenje koje dolazi iz Železare", kazao je Šabić.Milenko Jovanović, meteorolog, je ocenio da je ekologija pre svega pitanje zdravlja ljudi, a da nažalost državni organi ne čine dovoljno da bi se problemi sa zagađenjem rešili.Jovanović je naveo da su javne debate na ovu temu izuzetno važne i da bi građani trebalo što više da se uključuju u političke procese, jer ekologija u Srbiji jeste politika.Nikola Kolja Krstić iz Pokreta Tvrđava je izrazio zadovoljstvo što je prvi put u Smederevu održava ovakva debata, i dodao da je izuzetno važno da se otvaraju ovakve teme koje dodatno podižu svest građana.Krstić je naglasio da niko iz Tvrđave nije protiv Železare i da bi najviše voleo da kineska kompanija pravi dvostruko veći profit, ali ne po cenu zdravlja građana i kršenja zakona. Prema njegovim rečima, ekologija jeste politika, od toga ne treba bežati, jer je "politika u najvećoj meri i dovela do nečinjenja i mnogih problema". Na početku tribine, promovisana su  ičetiri saveta organizacije Pokret Tvrđava. Savet za ekologiju će voditi Milenko Jovanović, smenjeni Načelnik za vazduh Agencije za zaštitu životne sredine. Savet za obrazovanje i kulturu će voditi Ilija Danković, arheolog. Savet za prava radnika će voditi Dušan Gole, smederevski sindikalac, dok će Savet za medije će voditi novinarka Anika Živanović, novinarka.

Srbija

Pet godina od rušenja pod fantomkama u Savamali

Tačno pet godina nakon rušenja u Hercegovačkoj ulici nije poznato ko je rušio objekte u Savamali, na prostoru današnjeg Beograda na vodi, u izbornoj noći, 24. aprila 2016. godine.Takođe, oštećenim građanima i firmama kojima su objekti srušeni do zemlje do danas nije nadoknađena šteta. Neki sporovi vode se pred domaćim sudovima, dok su dva, kako saznaje Danas, već u Strazburu.Jedini ko je dosad odgovarao zbog dešavanja te noći je šef smene u policijskoj stanici Savski venac koji se nagodio s tužilaštvom zbog nepostupanja policije.Podsećamo, u izbornoj noći 24. aprila 2016. godine, grupa maskiranih muškaraca blokirala je Hercegovačku ulicu i bagerima srušila objekte privatnih firmi Iskra, Transport peroni i restorana Sava ekspres.Tri dana kasnije, muzičar i svedok događaja Miloš Đorđević, ispričao je za televiziju N1 da je te noći svirao u Savamali. Nakon nastupa otišao je do automobila na parkingu u Hercegovačkoj i počeo da pakuje opremu.Tada su mu prišla trojica muškaraca u fantomkama.Izvukli su me iz auta, rekli da ćutim i spustim glavu dole. Pomislio sam da kradu auto. Međutim, pitali su me odmah za telefon i uzeli mi celu torbicu u kojoj mi je bila lična karta", rekao je tada Đorđević.Objasnio je i da je raširenih ruku i nogu stajao sat vremena, a da je pored njega u istom položaju bio radnik obezbeđenja koga su „malo više maltretirali", kao i da veruje da je tu bilo još ljudi.„Posle nekog vremena su rekli da možemo da spustimo ruke, da sačekamo još neko vreme i da onda možemo da odemo. Kada sam krenuo, Hercegovačku ulicu su zatvorili sa dva kamiona", rekao je Đorđević.Kako je preneo N1, isto je ispričao i radnik obezbeđenja u Hercegovačkoj, koji je rekao da su ga ljudi u fantomkama vezali.„Tu su me izveli, vezali, oduzeli telefon. Imali su palice i maske i samo trče po krugu. Bilo je njih 30, kao vojnička četa", svedočio je tada čuvar.Preminuo je mesec dana kasnije.Policija nije htela da reagujeVeć početkom maja 2016. godine u slučaj se uključila kancelarija Zaštitnika građana koju je tada vodio Saša Janković.Janković je ubrzo objavio izveštaj u kom piše da je te noći „policija odbila da izađe na teren i uskratila građanima zaštitu" i da je takvo naređenje policiji stiglo „sa vrha".U izveštaju ombudsmana piše da je više desetina ljudi u crnim uniformama i fantomkama „preuzela faktičku vlast nad delom Beograda".Država bila u obavezi da očisti teren za Beograd na vodiZa potrebe izgradnje Beograda na vodi Vlada je donela lex specijalis. Na osnovu Ugovora o izgradnji Beograda na vodi rok za raščišćavanje Hercegovačke bio je 30. jun 2016. godine.Prema Ugovoru, to je bila obaveza Republike Srbije, koja je vlasnik 33 odsto kompanije Beograd na vodi.Međutim, zbog sudskih sporova koje su pokrenuli vlasnici objekata na trasi za rušenje, nije bilo izvesno da će država u roku moći da poruši objekte.Tadašnji gradonačelnik, a sadašnji ministar finansija Siniša Mali je, pravdajući projekat, tvrdio je da je Beograd na vodi najbolji ugovor za Srbiju.Ko je rušio u Savamali?U februaru 2017. godine, Marija Mali, bivša supruga Siniše Malog, rekla je za KRIK da se Mali „pohvalio da je organizovao rušenje". Bivši gradonačelnik ovo je demantovao.U aprilu 2018. godine, novinari KRIK-a došli su i do izveštaja policije koji otkriva da su ulogu u rušenju imala i pojedina javna preduzeća.Nakon što je prvo rekao da su u Savamali rušili "kompletni idioti" tadašnji premijer Aleksandar Vučić je u junu promenio priču. „Iza rušenja u Savamali stoje najviši organi gradske vlasti u Beogradu i oni će snositi odgovornost", rekao je tada Vučić i dodao da neće govoriti o imenima, ali da veruje da su „njihovi motivi čisti".

Srbija

Najbolji način da pomognete pticama: Ne uznemiravajte ih

Ptice posvećuju puno vremena i energije kreiranju svog gnezda, brizi o jajima i kasnije mladuncima. To nije lak zadatak, pa je pticama gnezdaricama svaka pomoć dobrodošla, poručuje Društvo za zaštitu ptica Srbije i savetuje kako da pomognete pticama u svom okruženju."Može biti uzbudljivo pronaći pticu koja se gnezdi u dvorištu ili okruženju, ali kada otkrijete gnezdo, važno je da mu više ne prilazite kako ne biste rizikovali da ga oštetite ili da bukom oterate ptice," kažu u društvu za brigu o pticama.Ako je gnezdo na zemlji, kako napominju, možete obezbediti neposredno okruženje štapovima pobodenim u zemlju kao znak da to područje treba izbegavati. Podsećaju da u urbanim sredinama naučnici preporučuju držanje udaljenosti od najmanje 60 metara od gnezda velikih ptica poput grabljivica i čaplji, ali da i pored toga i "dalje možete uživati u posmatranju njihovih aktivnosti dvogledom"."Drveće, žbunje, žive ograde, šipražje, travnjaci, livade svuda ima prijatnih kutaka u kojima ptice vole da odgajaju mladunce. Ako vidite da ptica na nekom od tih mesta pravi gnezdo, nemojte ga uređivati, seći, orezivati ili kositi dok se sezona gnežđenja ne završi".KUĆNE LJUBIMCE DRŽATI NA OKU"Možda volimo svoje nežne kućne ljubimce koji predu, ali mačke su lovci koji mogu imati poguban uticaj na populaciju baštenskih ptica, posebno onih koje se gnezde pri tlu. Zato držite svoju mačku u zatvorenom, a pse na povocu u blizini ptica koje se gnezde pri tlu," navodi se između ostalog u savetima društva.Foto: Aleksandar Vukićević/ Društvo za zaštitu i proučavanje ptica/ sova utinaNAPRAVITI KUĆICE ZA PTICEAko se u vašem kraju gnezdi retka vrsta ptica, možete da joj pomognete tako što ćete modifikovati standardne kućice za gnežđenje i sprečiti grabljivice da priđu, a možete i da ojačate ulaz u kućicu limom i sprečite uljeze da ga prošire.Umesto rupe na kućici, kako se savetuje, možete napravite tunel od cevi dužine 5-8 centimetara."Ako krov kućice proširite za 12 centimetara sa prednje i bočnih strana, grabljivcima će biti teže da odatle priđu ulazu u kućicu. Lokacija je takođe važna: postavljanje kućice na stub od glatkog metala, a ne od drveta, zbuniće i najspretnije penjače!", naglašava Društvo za zaštitu i proučavanje ptica.ŠTA DA URADITE AKO VIDITE GNEZDO U OPASNOSTI?Kako se naglašava, zakonom je zabranjeno ugrožavati divlje ptice tokom gnežđenja, a ako vidite nekoga da uzima jaja ili mladunce iz gnezda ili se sprema da uništi važno stanište za gnežđenje ptica, odmah obavestite policiju i inspekciju za zaštitu životne sredine:"Imajte na umu da je vaša sigurnost na prvom mestu i da nije dobra ideja da se direktno suprotstavite prestupniku. Umesto toga, možete se obratiti i Društvu za zaštitu i proučavanje ptica Srbije koje će vam pomoći da prijavite slučaj ugrožavanje ptica u vreme gnezdilišne sezone," dodaje se u saopštenju o savetima.PODRŽATI ORGANIZACIJE ZA ZAŠTITU PRIRODEDruštvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije i slične organizacije, kako se dodaje, rade na zaštiti najvažnijih staništa ptica, a doprinos u vidu donacija, članstva ili volonterskog rada pomaže u podizanju svesti o očuvanju prirode.Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije omogućilo je svim ljubiteljima ptica da u video prenosu posmatraju gnezda vetruški na sledećem LINKU, kao i belih roda na posebnom LINKU.Putem linkova, može se videti kako izgleda udvaranje, parenje, donošenje hrane, inkubiranje jaja, izleganje mladunaca, odrastanje mladih vetruški i roda i njihovi prvi letovi.

Srbija

Novi uslovi za kredite kojima je država garant

Na snagu su stupili novi zakoni koji uređuju novu garantnu šemu po kojoj će preduzeća moći da uzimaju kredite za koji će im garant biti Vlada Srbije, kao i registar punoletnih građana koji će dobiti novi set novčane pomoći u ukupnom iznosu od 60 evra.Svi punoletni građani sa prebivalištem u Srbiji i sa važećom ličnom kartom moći će da se u periodu od 28. aprila do 15. maja preko portala Uprave za trezor ili pozivom kol centra prijave da žele da dobiju novčanu pomoć.Za dobijanje novčane pomoći ne treba posebno da se prijavljuju primaoci socijalne pomoći i lica na izdržavanju krivičnih sankcija jer će njima novac svakako biti uplaćen.Ministarstvo finansija započinje isplatu prvog dela novčane pomoći u iznosu od 30 evra u dinarskoj protivvrednosti u maju ove godine, dok bi drugi deo iste vrednosti trebalo da bude uplaćen u novembru.Stara garantna šema koja je doneta kao mera podrške privredi produžena je i sada važi za sve kredite koji su pušteni u tečaj do kraja jula 2022. godine.Utvrđena je i nova garantana šema u kojoj su promenjeni neki od uslova za dobijanje kredita kod banaka za koje će garantovati država.Regulator odobrio subvencije za privrednike Preševske doline Korisnici kredita sada mogu biti sva mikro, mala i srednja preduzeća koja su imala pad poslovnih prihoda veći od 20 odsto u 2020. godini u odnosu na isti period 2019. godine. Od ovog uslova su izuzete firme koje posluju u sektorima putničkog transporta, ugostiteljstva, turističkih agencija i hotelijerstva u gradovima.U novoj šemi novina je i to što je dozvoljeno uzimanje kredita za refinansiranje ili prevremenu otplatu nedospelih rata postojećih kredita za likvidnost i obrtna sredstva, ali isključivo za kredite iste banke kod koje se uzima novi kredit.Maksimalni iznos kredita ne sme biti veći od 30 odsto poslovnih prihoda korisnika kredita iz 2019. godine ili iznosa od 3 miliona evra, u zavisnosti koji od ova dva iznosa je manji.Država može garantovati samo za kredite za finansiranje likvidnosti i obrtnih sredstava.Krediti moraju biti pušteni u tečaj najkasnije do 31. jula 2022, a rok kredita ne sme biti duže od 60 meseci od puštanja u tečaj.Banka je dužna da izveštava Ministarstvo finansija i Narodnu banku Srbije o realizaciji garantne šeme, a njenu kontrolu vrši Ministarstvo uz stručno-tehničku podršku Agencije za osiguranje i finansiranje izvoza Republike Srbije a.d. Užice.

Srbija

Privrednici traže od Skupštine da smeni ministra finansija

Udruženje Zaštitnik privrednika i preduzetnika Srbije saopštilo je da je zatražilo od Narodne skupštine da smeni sa funkcije ministra finansija Siniše Malog. Kao razlog za taj zahtev udruženje navodi ekonomsku politiku koju to ministarstvo, kako se naglašava u saopštenju, "vodi na štetu građana Srbije".Udruženje podseća da je nadzor nad radom izvršne vlasti jedna od osnovnih funcija parlamenta u Srbiji, kao i da se parlament sistematski urušava jer  on ne sprečava izvršnu vlast da radi suprotno interesu građana i privrednika Srbije, dodaje se u saopštenju.Udruženje ocenjuje da se zakoni usvajaju po hitnom postupku, u tome prema rečima njegovih predstavnika nema adekvatnog učešća struke i onemogućava se suštinska rasprava. "Podsećamo da Ustav definiše odgovornost Vlade parlamentu 'za politiku Republike Srbije, za izvršavanje zakona i drugih opštih akata Narodne skupštine i za rad organa državne uprave'," dodaje se u saopštenju.ZAŠTO SU NESTALI PODACI SA SAJTA MINISTARSTVA FINANSIJA Udruženje Zaštitnik preduzetnika i privrednika Srbije navodi sćedeće razloge za smenu ministra:- Nenamensko trošenje sredstava iz budžeta koje ukazuje i državni revizor;- Nesprečavanje isisavanja kapitala iz Republike Srbije i pranja novca;- Nesrazmerna dodela subvencija stranim investitorima u odnosu na domaće;- Neadekvatna kontrola poslovanja stranih investitora korisnika subvencija od strane Poreske uprave, udruženje tvrdi da oni izbegavaju plaćanje poreza na dobit i na taj način iznose oko 4,5 milijardi evra godišnje iz Srbije;- Nepostojanje adekvatne strategije Ministartsva finansija za suzbijanje crnog tržišta, udruženje tvrdi da se u Srbiji na crno proizvede 180 miliona litara piva, 200 miliona kutija cigareta itd., kao i da se uveze 4 milijarde evra robe koja završi na crnom tržištu;- Neprofesionalnost i neefikasnost u kontroli rada na crno, tvrde da oko  700.000 ljudi radi na taj način, kao i da 750.000 zaposlenih u privatnom sektoru prima zarade po minimalno obračunatoj osnovici;- Represivan odnos inspekcija prema registrovanim domaćim privrednim subjektima;- Ekonomska politika kojom se vrši opterećivanje malih zarada sa skoro 60 % nameta na neto zarade koja doprinosi rastu crnog tržišta rada;- Nametanje Zakona o budžetskom sistemu, posebno jer je dozvoljeno da se naknade namenjene ekologiji troše nenamenski što proizvodi štetno dejstvo po privredu i društvo;- Donošenje seta štetnih zakona i uredbi kojima se pravi šteta domaćoj privredi i šalje poruka da je isplativije poslovati na crno, tvrde da je u tom slučaju posebno upitan Zakon o fiskalizaciji, Zakon o elektronskim fakturama, kao i Pravilnik o PDV-u.

Srbija

Fortenova grupa preuzela Merkator i refinansirala njegov dug

Fortenova grupa postala je većinski vlasnik Merkatora i postigla dogovor o refinansiranju duga ovog trgovinskog lanca u iznosu od 385 miliona evra, rekao  je danas Fabris Peruško, izvršni direktor Fortenova grupe na vanrednoj online konferenciji  predstavnika dve kompanije. Fortenova grupa je osigurala refinansiranje kredita koje je  Merkatoru dalo 55 banaka.Refinansiranje duga je omogućeno nakon što je Fortenova prodala Poslovne grupu zamrznute hrane ( u čijem sastavu je i Frikom iz Srbije) za 615 miliona evra i to je omogućilo da refinansiramo glavni dug Merkatora od 385 miliona evra, kazao je on.  Sedište Merktora ostaje u Sloveniji, a Konzuma u Zagrebu, rekao je Peruško. Na pitanje šta će biti sa zaposlenima u Merkatoru, rekao je da ne planiraju smanjene broja radnih mesta.CILJ JE RAST MERKATORA U SRBIJIMerkatorova strategija je povezivanje sa lokalnim dobavljačima, istaknuto je na konferenciji. Tomislav Čizmić, izvršni direktor Mercatora,  rekao je da su tokom sledećih pet godina prioritet razvoj i obnova maloprodajne mreže u Sloveniji i Srbiji, i rast pre svega na srpskom tržištu.Na video pitanje menadžmenta iz konditorske industrije Pionir, koliko je teško doći na Merkatorove prodajne police, Peruško je odgovorio da sad "nije vreme da se o tome govori". "Pionir ima jedinstvenu mogućnost, ako ima inovativne proizvode, Merkator je kanal preko kojeg mogu doći do svojih potrošača", ocenio je Peruško.Nakon predaje područka zamrznute hrane Fortenova je i dalje vodeća u regionu u pet područja kao što su pića, jestiva ulja, prerađeno meso i značajan su igrač u mlečnim proizvodima, kazao je Peruško.Prema njegovim rečima, drugi stub rasta su ulaganja u nove proizvodne linije kao što je lokacija Dijamanta u Srbiji. Treći stub su inovacije i ulaganja u nove proizvode i digitalizaciju. Na konferenciji je rečeno da je Merkator u periodu restrukturiranja smanjio dug, prepolovio prodajne površine, uveo nove formate supermaketa, a ove godine će MErkator podneti svu dokumetaciju za građaevvinsku dozvolu za novi logistički centar koji će zaposliti 450 ljudi. 

Srbija

Počinje Bubble Cup 14

Microsoft razvojni centar u Srbiji poziva sve zainteresovane studente i srednjoškolce da se prijave na međunarodno takmičenje u programiranju „Bubble Cup 14”. Kvalifikacije za ovogodišnje takmičenje će trajati od 27. aprila do 1. juna, a finale je planirano za kraj septembra. Prijave će biti otvorene i nakon početka kvalifikacija, do 20. maja na bubblecup.org.Timovi za učešće moraju da se sastoje od najviše tri studenta ili tri srednjoškolca. Svi  članovi u studentskom timu moraju pohađati isti Univerzitet, ali mogu studirati na različitim fakultetima. Timovi srednjoškolaca mogu se formirati od učenika iz različitih škola.Bubble Cup je timsko takmičenje u programiranju i rešavanju algoritamskih zadataka koje se organizuje još od 2008. godine. Za cilj ima povećanje popularnosti programiranja među učenicima i studentima, promovisanje timskog rada, kao i da privuče talentovane mlade programere iz zemlje i regiona. U finale takmičenja plasiraće se timovi srednjoškolaca i studenata koji u  kvalifikacionoj online rundi  reše određeni broj zadataka prema jasno definisanim kriterijumima.O Razvojnom centru kompanije Microsoft u SrbijiRazvojni centar kompanije Microsoft u Srbiji (Microsoft Development Center Serbia – MDCS) prvi je razvojni centar ove kompanije u Jugoistočnoj Evropi. U njemu se razvijaju softveri i aplikacije koje koriste milioni ljudi širom sveta. Otvoren 2005. godine, kao četvrti razvojni centar kompanije Microsoft, tim u Srbiji danas čini više od 350 perspektivnih, mladih ljudi, vrhunskih stručnjaka iz oblasti kompjuterskih nauka i primenjene matematike.   

Srbija

Domaćem krompiru sve manja cena, proizvođači prepušteni sami sebi

Krompir se prodaje za 12 dinara po kilogramu, na veliko. Reč je o prošlogodišnjem rodu.Naš sagovornik Vladan Rogić, kaže da u ponudi ima crveni i beli krompr i proizvodi ga u selu Ponikve, koje je kao i planinska sela u okolini Ivanjice i Arilja, poznato po dobrim uslovima za gajenje krompira.On trenutno imao oko sedam tona prošlogodišnjeg skladištenog krompira, a problem u vezi sa prodajom rešava tako što manje količine krompira odvozi automobilom u jednu manju prodavnicu u Užicu."Ljudi daju i po 10 dinara, ali i ispod 10 dinara po kilu. Isplatilo bi se kada bi se krompr oterao za Beograd i tamo prodavao, ali pitanje je kako to uraditi, a ja nemam ni vozilo za te namene," kaže Vladan.Poznato je da mnogi proizvođači krompira, naročito oni iz Arilja i Ivanjice, koji imaju manji kamion ili kombi vozilo preuzimaju stvar u svoje ruke, ne čekajući otkupljivače i krompir prodaju sami u Beogradu ili drugim većim gradovima u Srbiji.Neki od njih idu i po većim zgradama u Beogradu i nude krompir od vrata do vrata, pa za manji džak od desetak kilograma dobiju oko 500 dinara."Da imam svoje vozilo to bi se isplatilo, ali moraš da budeš tamo u Beogradu, ja sam imao 20 tona od prošle godine, problem je kako to prodati," objašnjava sagovornik Nove ekonomije .Kako dodaje, prošle godine kada je krenula pandemija situacija potražnja krompira bila bi znatno drugačija i on se tada "nenormalno" tražio. Cena je bila 30 dinara po kilu, a kasnije je stigla čak i do 40 dinara."Tada je sve što smo imali otišlo, a kupci su tražili još, dodatno," kaže Vladan.Sagovornik našeg portala objašnjava da je nekada imao veći kamion, koji je koristio za prevoz krompira do većih pijaca u Novom Sadu i Podgorici, a devedesetih godina odlazio je i do Višegrada u Republici Srpskoj.

Srbija

Vlasnici poslovnog prostora zabrinuti: Kako zadržati klijente?

Ne možemo zanemariti promenu društvenih navika, izjavio je Hubert Abt, izvršni direktor kompanije CEO at New Work and workcloud24 na online forumu" Da li će kovid dugoročno smanjiti potrebu za poslovnim prostorom".  75% poslova povezanih sa uslugama je već digitalizovano, što znači da bi ovi zaposleni trebali moći da rade od kuće između dva i tri dana u nedelji.Kompanije pronalaze alate za daljinsko upravljanje radnom snagom i to će dovesti do manje potrebe za prostorom. Poslovne zgrade će morati da privuku stanare sa zaista dobrim argumentima u pogledu usluga i fleksibilnih ponuda.Zašto rastu cene stanova u pandemiji? S druge strane, John J Fekete, izvršni direktor za konsultantske usluge u kompaniji MENA, tvrdi da nećemo videti potražnju za manje kvadratnih metara poslovnog prostora. Umesto toga, videćemo da je tražnja samo drugačija. Ljudi i dalje žele da odu u kancelariju, međutim, žele ga je koriste za različite aktivnosti. Žele da dobiju povratne informacije od svog menadžera, žele da mogu da se koncentrišu, rade individualni posao, žele da budu inspirisani i da stvaraju i inoviraju. Kancelarija će postati hab za saradnju, rešavanje problema i razvoj karijere.Jedna stvar koju moramo uzeti u obzir je da većina kompanija ima fiksni period najma. Oni su vezani za zakup. Dakle, čak i ako se rasprava o manjem prostoru bližila, još uvek treba da pregovaraju o tome, dodao je Gavin Bonner, potpredsednik Genesis Property. "Sada je potanje kako taj prostor iskoristiti za bolji krajnji proizvod. Prostori bi trebali postati agilniji, fleksibilniji kako bismo se vrlo brzo mogli prilagoditi okolnostima s kojima se suočavamo".Prema rečima Paul Deverell, poslovnom direktoru kompanije Future2, sve moramo gledati individualno. Mnogo će zavisiti od toga za koga radite, u kom sektoru radite i za šta se vaša kompanija zalaže.

Srbija

Omogućena anonimna prijava divljih deponija u Srbiji

Građani će anonimno moći da prijavljuju lokacije divljih deponija u Srbiji putem aplikacije pod nazovom Ukloni divlju deponiju, prenela je agencija Beta. Podaci koji budu dostavljeni preko aplikacije biće javno dostupni na mapi Agencije za zaštitu životne sredine (SEPA), pa će građani moći da prate da li su nadležne službe uklonile prijavljenu deponiju.Aplikacuju su pokrenuli Agencija za zaštitu životne sredine i Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP), a u saradnji sa Ministarstvom životne sredine, saopštio je UNDP. Biće poznat i ukupan broj divljih deponija koje su prijavljene u celoj Srbiji."Preko ove aplikacije će svi građani moći lako i anonimno da daju svoj doprinos evidentiranju lokacija divljih deponija u Srbiji", navodi se u saopštenju.Prema podacima Agencije za zaštitu životne sredine, na teritoriji Srbije postoji preko 2.200 divljih deponija, ali se procenjuje da taj broj može biti daleko veći.GRAĐANI UBUDUĆE MOBILNOM APLIKACIJOM MOGU DA PRIJAVE DIVLJE DEPONIJE "Osim što kvare izgled okoline, divlje deponije utiču i na zagađivanje vazduha, voda i zemljišta i samim tim ugrožavaju zdravlje ljudi. Na njima ponekad dolazi i do požara, čemu doprinose i emisije gasova sa efektom staklene bašte kao i drugih zagađujućih materija sa ovih deponija", naveo je UNDP.Prema njhovim rečima divlje deponije predstavljaju najveći rizik po životnu sredinu i zdravlje ljudi kada se nalaze u blizini naselja, ili obale neke reke, potoka, jezera ili akumulacije."Kako bi prijavili divlju deponiju koju uoče u svojoj okolini korisnici treba da je fotografišu putem aplikacije i uz kratak opis pošalju prijavu, koja će biti registrovana u bazi Agencije za zaštitu životne sredine", ističe se u saopštenju.Nova aplikacija dostupna je na sledećem LINKU, a uskoro će se naći i na onlajn prodavnici Google Plany store.Ovo nije prva aplikacija za prijavu divljih deponija u Srbiji, jer je organizacija Pro.Tok 21 iz Smedereva početkom marta takođe pustila u rad sličnu mobilnu aplikaciju, pod nazivom PrijaviDeponiju. Ona takođe omogućava da se divlje deponije slikaju, uz kratak opis o mestu gde se nalaze i pruža infomacije o lokacijama svih onih koje su prijavljene.