Srbija

Srbija

Letovanje u Srbiji: Skače i potražnja i cene smeštaja

Građani Srbije ovog leta mogu da se kupaju samo na plažama Albanije, Egipta, Meksika, Turske, Neuma u Bosni i Hercegovini, Maldiva, pa je shodno tome poraslo interesovanje za domaće destinacije, piše portal Slobodna Evropa.Pravilo ponude i potražnje ovog leta podiglo je cene letovanja u Srbiji.Dorđe Matić iz Stare Pazove iznenadio se kada je utvrdio da za deset dana na Fruškoj gori treba da izdvoji 830 evra, što je više za 200 evra više od smeštaja iste kategorije u Grčkoj.Danica Malešević iz Beograda odustala je od letovanja na Zlatiboru jer dvokrevetni apartman u jednom odmaralištu za 10 dana u avgustu košta više od 64 hiljade dinara (544 evra).Ponovo se neprijatno iznenadila kada je videla da u selu Račanska Šljivovica na Tari jedno domaćinstvo traži 900 evra za 10 noćenja.Na kraju, iznajmiće kući na Staroj planini, gde će za 10 dana boravak platiti četiri i po puta manje, oko 200 evra.Milan Petković, direktor niške turističke agencije Euroturs, kaže da je većina kapaciteta u privatnom smeštaju, gde se primaju vaučeri, rasprodata."To su uglavnom jeftinije sobe, koje su se izdavale po ceni od 1000 do 1500 dinara (od 8,5 do 12,5 evra) dnevno, ali toga više nema", kaže za RSE Petković.Ostali su, dodaje on, hoteli u banjama i planinama, gde se soba može iznajmiti za 30 evra dnevno, napominje da je hotelski smeštaj daleko skuplji."Podatak da nema skoro ni jednog slobodnog termina u narednih mesec i po dana daje za pravo vlasnicima da ih shodno tražnji ponude po višim cenama, s obzirom da je očigledno da na tržištu postoji klijentela koja to može i hoće da plati", ističe direktor Nacionalne asocijacije turističkih agencija YUTA, Aleksandar Seničić."U privatnom smeštaju na najpopularnijim destinacijama, Zlatiboru, Sokobanji, Vrnjačkoj Banji, Kopaoniku, Staroj Planini, cene su više u proseku za oko 15 odsto, čemu je uzrok veća potražnja i limitiran broj kreveta u ponudi", kaže Seničić za RSE.Ipak, nisu svi iskoristili priliku da podignu cene, neki vlasnici smeštaja ne slažu se sa tim."Imajte u vidu, makar za sledeću sezonu, da nismo bili barabe i nismo dizali cene u ovom ludilu i opštoj pomami za smeštajem u Srbiji", napisao je na tviteru vlasnik jedne vikendice na Zlatnom jezeru u Nacionalnom parku Đerdap.CENE LETOVANJA U INOSTRANSTVUDržavljanima Srbije bez PCR testa i karantina omogućen je ulazak u Albaniju, Egipat, Meksiko, Tursku, Neum u Bosni i Hercegovini i na Maldive.Do Turske, Albaniji i Neuma može da se stigne kolima, ali do Egipta, Maldiva i Meksika samo avionska karta košta i do 1600 evra.Devetodnevni aranžman u meksičkom Kankunu, u hotelu sa pet zvezdica, u avgustu i septembru košta više oko 1700 evra po osobi, navode u agenciji Dream Land.Slične su cene i na Maldivima, a kreću se zavisno od hotela, između 1370 i 1570 evra po osobi.Prema poslednjim podacima Republičkog zavoda za statistiku, za prvih šest meseci ove godine u Srbiji je boravilo ukupno 780 hiljada turista, što je za 53 odsto manje u odnosu na isti period prošle godine. Stranih gostiju je bilo za 65 posto manje nego zaključno sa junom 2019, a domaćih za 42 odsto.

Srbija

Čekajući odvajanje otpada u domaćinstvima: Kako radi Regionalna deponija u Subotici

Problem primarne selekcije otpada još uvek nije rešen, a u cilju razvoja cirkularne ekonomije, koja akcenat stavlja na reciklažu, neophodno je uspostaviti sistem koji će funkcionisati u celosti, kažu za Novu ekonomiju u Regionalnoj deponiji u Subotici.U postrojenju za preradu otpada Regionalnoj deponiji u Subotici tretira se mešani komunalni otpad iz sedam opština, koji nije opasan objašnjava za Novu ekonomiju stručni saradnik za laboratorijska ispitivanja u tom preduzeću Bjanka Čuturilo.Ona napominje da u razvoju cirkularne ekonomije prvo treba početi od rešavanja problema u vezi sa primarnom selekcijim otpada u samim domaćinstvima."Još uvek ne postoji sistemsko rešenje, građani koji su svesni problema i zagađenja su zainteresovani da razvrstavaju otpad, ali ako dođete u situaciju da nemate sistem koji će to da podrži onda ostajete samo na temi edukacije i podizanju svesti".Prema njenim rečima, nema svrhe ako neki građani dvajaju otpad, a drugi sve bacaju u jedan kontejner. "Ako pojedinac uloži volju da razvrsta otpad na mestu nastanka i na kraju sav taj otpad ide u jedan kamion pitate se gde je svrha. Svesni smo da je cena odvoženja smeća socijalna kategorija, samim tim troškovi prikupljanja, razvrstavanja i tretmana ne pokrivaju troškove rada centralnog postrojenja u Regionalnoj deponiji", podeća Čuturilo.Plan Regionalne deponije u Subotici je da se primarna separacija čvrstog komunalnog otpada u domaćinstvima obavlja putem dve kante, različitih boja.Plava kanta bi se koristila za reciklabilni otpad suvi otpad, a kanta zelene boje za odlaganje ostalih vrsta otpada, koji se struci naziva "mokri otpad". "Dobar primer je da neke opštine kao što je Kanjiža donose sav otpad na transfer stanice, dok neke opštine baš zbog troškova transporta autosmećara još uvek otpad delimično odnose na nesanitarne deponije koje ugrožavaju životnu sredinu i zdravlje ljudi", podseća stručni saradnik za laboratorijska ispitivanja Regionalne deponije u Subotici.KAKO SE OTAPD TRETIRA U POSTROJENJU"Nakon mehaničkog otvaranja kesa otpad pomoću pokretne trake ulazi u roto sito. Posle toga otpad dolazi u sortirnicu gde se ručno izdvaja reciklabilni otpad. Linija ima i magnetni separator tako da se izdvaja sva metalna i aluminijumska ambalaža", objašnjava Bjanka Čuturilo.Samo odvajanje otpada nema mnogo smisla ako se ne razmišlja o njegovom korišćenju u reciklaži koju bi obavljala mala ili velika preduzeća."Mora da se obezbedi veća podrška od strane države u vidu davanja subvencija i otvaranje novih poslovnih mogućnosti za cirkularnu ekonomiju. Što se tiče saradnje zaista gledamo da postignemo dobar kvalitet izdvojenih sekundarnih sirovina, za sada imamo samo zadovoljne klijente", poručuje Bjanka Čuturilo.U Regionalnu deponiju u Subotici otpad se dovozi iz Subotice, Bačke Topole, Kanjiže, Sente, Malog Iđoša i Čoke, uključujući i seoske sredine u njihovom sastavu.U tim mestima postoje trasfer stanice gde se otpad sakuplja pre transporta u postrojenje Regionalne deponije.KAKO RADI REGIONALNI CENTAR ZA UPRAVLJANJE OTPADOM U ZAPADNOJ SRBIJI

Srbija

Air Srbija: Dobit u 2019, uz državnu pomoć od 20 miliona evra

Air Serbia je u 2019. godini ostvarila neto dobit od 9,5 miliona evra, ali je dobila i državnu pomoć od 21 milion evra, sledi iz Napomena uz finansijski izveštaj kompanije za prošlu godinu.Društvo je u 2019. godini priznalo prihode od državne pomoći u skladu sa svoji računovodstvenim politikama u iznosu od 2.461 milijardi dinara (oko 21 milion evra), isto koliko i prethodne godine, navodi se u napomenama. Kako piše, u skladu sa Okvirnim ugovorom o transakciji potpisanim između Republike Srbije, Etihad Airways PJSC i Air Serbia, ugovorne strane su saglasne da strateška saradnja zahteva obezbeđivanje finansijske državne pomoći i investicija od strane Republike Srbije i Etihad Airways PJSC u cilju postizanja kratkoročne i dugoročne finansijske stabilnosti Air Srbije.Državna pomoć koju obezbeđuje Republika Srbija je definisana i treba da se obezbedi u vidu novčanih davanja, uz formalno preuzimanje od strane Republike Srbije nasleđenih finansijskih obaveza Društva na dan 31. decembar 2013. godine, dodaje se dalje.Podsećamo, Air Srbija je 49 odsto u vlasništvu Etihada sa sedištem u Abu Dabiju, a 51 odsto u vlasništvu Srbije. Kompanija je za poslednjih pet godina dobila više od 200 miliona evra subvencija.  Ministarka Zorana Mihajlović je ranije tokom godine najavila da će država možda povećati udeo u vlasništvu kompanije.Er Srbija možda neće imati para da vrati pozajmicu Etihad ervejz partners BVKompanija je juče saopštila da ostvarila je snažan rast u oblasti čarter-saobraćaja, gde su inače rekordni prihodi iz 2018. godine povećani u 2019. za dodatnih 24,17%, na 25,7 mil EUR. Osim toga, u 2019. godini nastavljeno je sa rastom prihoda u oblasti prodaje dodatnih usluga, za 27,54% u odnosu na 2018. godinu - navodi se u saopštenju.Tokom pandemije, otkazano više od 5600 letova Air SrbijeU 2019. godini prevezeno je 2,81 miliona putnika.U delu napomena koji se tiče pandemije i poslovanja u ovoj godini, Air Srbija navodi da je kao nacionalni avio‐prevoznik Republike Srbije, obavila 89 međunarodnih letova od 18. marta, kako bi prevezla medicinsku opremu i medicinske radnike tokom pandemije.Takođe, prevezla je i preko 5 hiljada srpskih državljana nazad u Srbiju i preko 1.8 hiljada stranih državljana u njihove zemlje.Ukupan broj otkazanih komercijalnih letova Air Srbije u periodu od 8. marta do 7. maja je iznosio 5.635 i uticaj ovih otkazanih letova se značajno odrazio na pad prihoda i gotovinskih priliva kompanije. Kompanija je  ponovno otpočela svoje operacije dana 21. maja 2020. godine, povezivanjem Beograda sa 8 destinacija u Evropi: Amsterdamom, Frankfurtom, Larnakom, Ljubljanom, Londonom, Parizom, Bečom i Cirihom.Operacije ka Njujorku su se nastavile 6. juna 2020. godine, dok je ponovno uspostavljanjeoperacija sa aerodroma „Konstantin Veliki“ u Nišu nastavljeno 16. juna 2020. godineletom ka Frankfurt – Hanu.Air Srbija: Ponudili smo svim putnicima refundaciju karataKompanija navodi da je od izbijanja pandemije virusa, za sve otkazane letove, ponudila svojim putnicima punu refundaciju karata ili korišćenje novog proizvoda – vaučera, uvećanih za 10%, koji se mogu iskoristiti u budućnosti, kada se redovni saobraćaj ponovo uspostavi (čak i tokom 2021. godine).Sprovela je i niz ušteda u poslovanju.Air Serbia je racionalizovala broj aviona u floti i ispregovarala sa najmodavcima, kao strateškim dobavljačima, određene olakšice i odlaganja uključujući i dogovore kao što su varijabilne naplate po izletenom satu umesto fiksnih iznosa zakupa.Ističe se da do današnjeg dana, Air Srbija izmiruje svoje obaveze na vreme prema svim ključnimi strateškim dobavljačima i velikoj većini povezanih lica i dobavljača koji nisu ključni, a u skladu sa obostrano usaglašenim uslovima i planovima otplate.Navodi se između ostalog da je, u dogovorima sa komercijalnim bankama, kompanija obezbedila mogućnost kreditnih linija i linija za bankarske garancije u slučaju potrebe za dodatnim sredstvima do 31. decembra 2020. godine.Društvo je odložilo nekoliko zahteva aerodroma i dobavljača vezanih za garancije ili depozite koji su pozitivno uticali na likvidnost.

Srbija

Komisija za zaštitu konkurencije ispituje Janjušević prevoz

Кomisija za zaštitu konkurencije pokrenula je postupak u cilju da utvdi povredu konkurencije po službenoj dužnosti protiv Akcionarskog društva autoprevoz - Janjušević Priboj, objavljeno je u Službenom glasniku.Protiv ovog društva sa sedištem na adresi Jarmovac b.b. u Priboju, kako se obrazlaže, pokreće se postupak radi utvrđivanja zloupotrebe dominantnog položja, na osnovu člana 16. o zaštiti konkurncije.Pozivaju se svi ljudi koja raspolažu podacima, ispravama ili drugim relevantnim informacijama koje mogu biti od značaja za utvrđivanje činjeničnog stanja u tom postupku, da ih dostave Кomisiji za zaštitu konkurencije.Informacije je neophodno dostaviti na adresu Savska 25, Beograd.Komisija se inače bavi cenama peronizacije autobusa koje je ovo preduzeće naplaćivalo na autobuskoj stanici u Kragujevcu naplaćivalo drugim autoprevoznicima u iznosu od 800 dinara.To kako se navodi u zaključku Komisije za zaštitu konkurencije, diskriminiše korisnike te usluge.Problematična je i naplata istih staničnih usluga po različitim cenama pojedinim autoprevoznicima, piše u zaključku Komisije za zaštitu konkurencije.O preuzimanju autobuske stanice u Priboju mediji su pisali 2015. godine, kada je njen zakupac nakon firme Bamiron KG postalo preduzeće Janjušević prevoz.

Srbija

Zbog malverzacija uhapšeno četvoro sudskih izvršitelja

Beogradska policija, uhapsila je petoro ljudi iz Valjeva zbog sumnje da su više ljudi oštetili za oko tri miliona dinara, prenosi list Danas.Uhapšeni sudski izvršitelji su iz Valjeva G.B.(49), D.J.(60), S.V.(49) i S.P.(49) zbog osnovane sumnje da su počinili krivična dela zloupotrebe službenog položaja i pranje novca.Uhapšen je i Z.P.(48) koji se tereti da je izvršio krivična dela pranje novca i pomaganje u zloupotrebi službenog položaja.Osumnjičeni se terete da su, od januara 2018. do novembra 2019. godine, fingirali sprovođenje izvršnog postupka.Sumnja se da su fiktivnom dokumentacijom izdavali naloge računovodstvu suda za isplatu sredstava na račun osumnjičenog bravara Z.P, a za usluge obijanja i zamene brava na vratima koje on nije izvršio.Na ovaj način oni su, kako se sumnja, oštetili izvršne poverioce za 2.963.300 dinara, saopštio je MUP Srbije.Kako je navedeno u saopštenju, postoji i sumnja da je G.B. od decembra 2015. do decembra 2016. godine, novac koji su izvršni dužnici uplatili na ime troškova postupka zadržavao za sebe, bez uplaćivanja na račun suda. Na taj način on je, kako se sumnja, oštetio izvršne poverioce za 119.250 dinara.Uz krivičnu prijavu, osumnjičeni su privedeni nadležnom tužilaštvu.

Srbija

Vlasnik Planete Sport kupio nekoliko objekata Merkatora u Beogradu

Komisija za zaštitu konkurencije (KZK) odobrila je firmi Sport time Balkans kupovinu dela imovine Merkatora-S u Beogradu, objavljeno je na sajtu KZK.Sport time Balkans (STB) je ekskluzivni distributer Najkija za Srbiju, BiH, Makedoniju, Crnu Goru i Albaniju, a u Srbiji ima tri povezana privredna društva: Planetu Sport, Sport Vižn i Logistar.STB od Merkatora-S kupuje novobeogradsku Roda Megu koju čine nepokretnosti na adresi Đorđa Stanojevića 35 na Novom Beogradu, odnosno maloprodajne objekte u tržnom centru, kao i pripadajuće gradsko građevinsko zemljište od 22.477 kvadratnih metara. STB namerava da u tržnom centru nastavi da izdaje poslovne objekte za maloprodaju robe široke potrošnje.KZK je ispitivala uticaj ovakve transakcije na adekvatno tržište Beograda i zaključila da je tržni centar prema površini 1,5%, a prema ostvarenim prihodima manje od 1% tog tržišta.

Srbija

Otvoren konkurs za nagradu Kaktus 2020

Marketing mreža raspisala je konkurs za 6. nacionalnu dodelu godišnjih nagrada – KAKTUS 2020. Nagrade se dodeljuju u 24 kategorije, a dobijaju ih organizacije, kompanije, institucije i agencije ...

Srbija

Profesor Belojević: Broj preminulih od kovid-19 u Srbiji osam puta veći od zvaničnog

Oko 5 hiljada premilulih i oko 128 hiljada slučajeva zaraze kovidom-19 bila bi prava brojka koju za sada zvanična statistika u Srbiji nije dala, tvrdi u svom autorskom tekstu za list Danas profesor Medicinskog fakulteta u Beogradu, Goran Belojević."Nakaradnom organizacijom zdravstvene službe u Srbiji preventivna medicina je rasparčana, tako da se sada stiče pogrešan utisak da je epidemija kovida 19 u Srbiji posao isključivo za epidemiologe. Daleko od toga. To je i dovelo do ovog ćorsokaka. Svaka epidemija mora da se tretira holistički, uključujući celu preventivnu medicinu", napominje Belojević.Belojević apeluje na Krizni štab da izađe pred narod i prizna da je zvanična statistika bila pogrešna.Bez toga smatra da će ostati mrlja ne samo na srpskoj epidemiologiji nego na celokupnoj srpskoj preventivnoj medicini.Profesor Belojević kaže da najpre treba zatražiti broj svih sahrana u limenim sanducuma ili broj kremacija nakon smrti od zarazne bolesti od Javno komunalnih preduzeća zaduženih za pogrebne usluge.Napominje da bi to bile prave brojke preminulih od kovid-19, kao i da je broj smrtnih slučajeva od drugih zaraznih bolesti u Srbiji trenutno veoma mali.POUZDANA METODAKako naglašava, metoda za procenu pravih brojeva veoma je jednostiavna i može da se izračuna metodama koje se uče u osnovnoj školi."Na svetskom nivou letalitet od kovida 19 je 700.000/18.000.000 x 100 = 3,9%. Morbiditet od kovida 19 u Srbiji računamo isto u osnovnoj školi po formuli 5.000 = 3,9 X/100. X = 500.000 /3,9 = 128.000. Upravo toliko procenjujem da je tačan mortalitet i morbiditet u Srbiji od kovida 19. Umrlih 5.000, obolelih 128.000", navodi Belojević.On napominje da bi o novim tačnim podacima trebalo obavestiti Svetsku zdravstvenu organizaciju i nastaviti dalje sa tačnom statistikom.Profesor Belojević je inače među prvima u Srbiji na početku pandemije tražio uvođenje vanrednog stanja, nošenje zaštitnih maski i zatvaranje škola, kako Srbija ne bi došla u tešku epidemilošku situaciju.U poslednja 24 sata u Srbiji je potvrđeno 287 novih slučajeva koronavirusa, preminulo je sedam, a na respiratoru je 143 ljudi, javio je RTS.

Srbija

Nišlije se žale da za svoje pare na PCR test čekaju i do tri nedelje

Građani Niša kažu da imaju problema da se vrate u inostranstvo, jer na neophodan PCR test, koji je neophodan za put čekaju nedeljama, pišu Južne vesti. Sve to se dešava i pored činjnice da nova otvorena laboratorija "Vatreno oko" u tom gradu može da odradi i do hiljadu testova dnevno."Prijatelj je želeo iz Nemačke da dođe u Srbiju krajem nedelje da vidi roditelje i da ostane nekoliko dana, pa da se negde oko 18. avgusta vrati. Obratila sam IZJZ Niš da bih mu zakazala termin i javila proceduru. Dobila sam odgovor da je prvi slobodan termin za PCR test 31. avgust uz opasku da i njima nije jasno šta se zbiva sa "Vatrenim okom" i da je Srbija zemlja u koju nikako ne treba dolaziti", kaže čitateljka Južnih vesti.U Institutu za javno zdravlje (IZJZ) u Nišu su ranije tvrdili da na stanju imaju oko 17 hiljada PCR testova i da se rezultati rade po sistemu "danas za sutra".Problem imaju i oni koji bi nakon posete rodbini u Srbiji hteli da se vrate nazad, za šta im je potreban negativan PCR test.ŠTA SE U STVARI DOGAĐAZašto "Vatreno oko" nije ubrzalo proceduru od koje mnogi zavise pitaju i drugi i kažu da im zbog čekanja na testiranje propadaju poslovi i ne znaju šta da rade."Pokušavamo da spasimo poslove. Od poslovnih putovanja nema ništa",  javljaju čitaoci.O čekanju koje traje nedeljama Južnim vestima, kako se navodi odgovor iz Instituta za javno zdravlje nije stigao.Građani pitaju i da li je svečano otvorena laboratorija političko bojenje istine i još jedno otvaranje "Potemkinovog sela".Južne vesti podećaju i da je problem sa čekanjem testiranja postojao i pre otvaranja laboratorije "Vatreno oko", o čemu su svedočili građani.Neki od njih su tada, kao i sada na test čekali i po tri nedelje.

Srbija

Kampanja za zaposlene u kulturi: Solidarnost važnija od visine pomoći

U saradnji sa sajtom donacije.rs, udruženje Nezavisna kulturan scena pokrenula je Crowdfunding kampanju sa ciljem da se skupi novčana pomoć za 20 kulturnih radnika, objavljeno je na internet stranici tog uruženja.Poseban Fond Solidarnosti predstavlja odgovor kulturnih radnika u Srbiji na aktuelnu krizu zbog pandemije u kojoj je veliki broj njihovih kolega ostao bez posla i sredstava za život. Fond predstavlja i odgovor na nedostatak sveobuhvatnih mera države za pomoć različitim kategorijama ljudi zaposlenih u kulturi.Podsećaju da je za vrlo kratak vremenski period stiglo preko 1000 zahteva za jednokratnu pomoć.Zahvaljujući međunarodnim donatorima, do sada je obezbeđena pomoć od 30 hiljada dinara za 150 umetnika i kulturnih radnika koji su ostali bez prihoda, a nisu obuhvaćeni merama države.Mnogi su ostali i bez ikakvih prihoda, naglašava se da među njima ima modela, statista, tehničara.Pozivaju se građani Srbije, pojedinci, grupe i pravna lica, da doniraju sredstva koja će biti upotrebljena za ovu namenu,  Sredstva mogu da se doniraju preko web stranice Donacije.rs, preko žiro računa Asocijacija Nezavisna kulturna scena Srbije (za FOND SOLIDARNOSTI): Komercijalna banka, broj 205-351975-08, a donacije od 200 dinara preko SMS poruke na broj 7300. MNOGO RAZLOGA ZA SOLIDARNSTDodaje se da je iznos manje važan, naglašava se da je važnija spremnost na solidarnost, a apelu su se pridružili poznati umetnici. "Ko zna šta bi bilo sa Šekspirom da ga nije podržala Elizabeta, sa Molijerom da nije bilo Luja XIV? Stvar je u održavanju života umetnika, da ne pominjem održavanje njihovog dara. Zato i probelmi umetnika treba da budu prioritet, ali to se nažalost zaboravlja", naglašava za Nova.rs glumac Vojislav Brajović predsednik Udruženja dramskih umetnika."Verujem da postoji kritična masa koja ne bi dozvolila gašenje Kolarca. Mi nismo nasilni, ne bavimo se blokadama i sličnim potezima, ali sam siguran da bi svi ti ljudi bili spremni da pomognu SMS-om", poručio je Ljubiša Jovanović profesor na Fakultetu muzičke umetnosti.