Srbija

Srbija

Rojters: Srbija kupila kineski raketni sistem, novi znak produbljivanja saradnje

Srbija je kupila od Kine novu generaciju raketa srednjeg dometa zemlja vazduh navođenih radarom, a prema pisanju britanske agencije Rojters to je novi znak produbljivanja saradnje između Pekinga i Beograda. Kupovina raketnog odbrambenog sistema FK-3 je uvrštena u godišnji izveštaj državne kompanije Jugoimport SDRP, koji je priložen prošle sedmice Agenciji za privredne registre Srbije.“Najveći deo uvoza se odnosi na modernizaciju aviona MIG-29, nabavku sistema dronova i sistema protivvazdušne odbrane FK-3,” navodi se u izveštaju.Kinesk FK-3 počeo je da se pominje u medijima pre dve godine kao sistem koji će da se nabavi za modernizaciju teritorijalne PVO Srbije.„Nabavka FK-3 uvek se u tim člancima dovodi u direktnu vezu sa susretima predsednika Si Đipinga i Aleksandra Vučića. Jedan od primera je početak teme jula 2018. kada je delegacija ministarstva odbrane Srbije posetila firmu Peking i videla sisteme FK-3 i FM-3000“, navodi specijalizovani portal Balkanska bezbednosna mreža.Jugoimport SDPR saopštio je da je sklopio 163 sporazma o uvozu iz 31 zemlje u vrednosti od 620.3 miliona dolara u 2019. godini. U to spada i nabavka dronova iz Kine i prva poznata kupovina u Evropi sistema FK-3.Peking gleda na Srbiju kao deo svoje inicijative “Jedan pojas, jedan put”, čiji je cilj otvaranje novih trgovinskih kanala za kineske kompanije, piše Rojters.Kina je investirala nekoliko milijardi dolara u Srbiju, uglavnom u “mekim zajmovima,” koji su uglavnom povoljni po kreditore, zatim infrastrukturne i energetske projekte, podseća Rojters.Krajem juna, Srbija je nabavila šest kineskih borbenih dronova naoružanih laserski navođenim raketama, što je prvo takvo razmeštanje bespilotnih letilica u Evropi.Srbija, koja se nada da uđe u Evropsku Uniju, proglasila je vojnu neutralnost 2006. i priključila se NATO-ovom Partnerstvu za mir, ali ne teži punopravnom članstvu u ovoj zapadnom odbrambenom savezu.Naoružanje vojske Srbije u velikoj meri bazirano je na bivšoj sovjetskoj tehnologiji a poslednjih godina Beograd je nabavio ruske borbene avione MiG 29, rakete, helikoptere, tenkove i oklopne transportere.

Srbija

Izveštaj SKGO o cirkularnoj ekonomiji u Srbiji ukazuje na uspavanost njenih ključnih pokretača

Za prelazak na cirkularnu ekonomiju u Srbiji potrebni su novi poslovni modeli, lanci snabdevanja, finansijski instrumenti, ali i određeni nivo svesti o njenim osnovnim principima, piše u rezultatima ankete koje je nedavno objavila Stalna konferencija gradova i opština (SKGO).Evropska komisija je inače 2015. godine donela Akcioni plan za cirkularnu ekonomiju kako bi podstakla zapošljavanje, rast, ulaganja  i razvila resursno efikasnu i konkurentnu privredu.U okviru tog plana cilj je da se do 2035. godine reciklira 65 odsto komunalnog otpada, 70 odsto ambalaže do 2030.Na deponije bi u narednih 15 godina trebalo da ode samo 10 odsto produkovanog otpada.PRIMERI DOBRE PRAKSEKao primeri dobre prakse razvoja cirkularne ekonomje navode se Brisel u Belgiji, sa projektom Good Food Brussels gde je pokrenuta platforma za proizvodnju hrane i samenjenje prehrambenog otpada u tom gradu. Pominje se i Ljubljana sa svojim centrom za popravke i preuređivanje, koji zapošljava socijalno ugrožene ljude, a bavi se remontom opreme i popravkama stvari koje rade električari, krojači, stolari.U švedskom gradu Geterborgu  izgrađen je Alelikan park za odlaganje i ponovnu upotrebu robe koja može da se korsti više puta.U vlasništvu je grada i u njemu se nalazi i niz specijalizovanih prodavnica za popravke ili prodaju recikliranih proizvoda. ISTRAŽIVANJE O POTENCIJALIMA SRBIJEIstraživanje u kome su učestvovali predstavnici i zaposleni u 170 gradova i opština u Srbiji, pokazuje da je 57 odsto ispitanika  donekle upoznato sa konceptom cirkularne ekonomije, 14 odsto smatra da znaju dosta o tome.Predstavnici velikih gradova sa preko su nešto bolje informisani, 82 odsto njihovih odgovora ukazuje na delimično ili vrlo dobro poznavanje koncepta. U ostalim poznavanje koncepta cirkularne ekonomije kreće se od 64 odsto kod opština sa manje od 20 hiljada stanovnika do 74 odsto većih lokalnih samouprava.Predstavnici lokalnih vlasti smatraju da će cirkularna ekonomija najlakše naći primenu u sektoru proizvodnje ambalaže i njenog otpada, poljoprivredi, prehrambenoj industriji i u proizvodnji električnih i elektronskih uređaja.KO TREBA DA BUDE POKRETAČNajveći broj ispitanika 71 odsto smatra da institucije centralne vlasti treba da budu glavni pokretači promena prelaska na cirkularni tip ekonomije u Srbiji, a potom jedinice lokalne samouprave i privreda.Glavne prepreke su nedostatak svesti o njenoj koristi kod ključnih aktera, donosilaca odluka na lokalnom nivou, kao i nedostatrak finansija.Ispitanici smatraju i da građani nemaju dovoljno visok nivo svesti o cirkularnoj ekonomiji i njenim prednostima.Anketa je pokazala i da sektor ambalaže i njenog otpada treba da ima važno mesto u procesu tranzicije ka cirkularnoj ekonomiji, što neće biti ostvarljivo bez direktnog učešća građana.

Srbija

Poništen konkurs za specijalizaciju u Novom Pazaru nakon protesta lekara

Vršilac dužnosti direktora Opšte bolnice u Novom Pazaru, Meho Mahmutović, ponovo je počeo da nakon mesec dana bolovanja, lekare bez specijalizacije protestovali zbog nepravednog konkursa, objavio je Radio Sto plus.Kasnije se ispred Dijagnostičkog centra okupilo desetak lekara Doma zdravlja, obučenih u skafandere.Oni su okretanjem leđa izrazili nezadovoljstvo zbog nemogućnosti da se prijave na konkurs Opšte bolnice za dobijanje specijalizacije."Očekujemo da se taj proces završi do jeseni i da će tada biti raspisan veliki konkurs za 40 specijalizacija čime ćemo zadovoljiti želje naših mladih kolega da se školuju i usavršavaju, ali i potrebe zdravstvenog sistema u Novom Pazaru", izjavio je upravnik Opšte bolnice Alan Kurpejović.U krugu Opšte bolnice bilo je i desetak građana koji su i prethodnih dana protestvovali tražeći istinu o obolelim i umrlim od kovida-19, kao i smenu odgovornih u zdravstvenim ustanovama i Štabu za vanredne situacije.Mhmutovićevu dužnost je do sada obaljao Mirsad Đerlek, koji će ostati koordinaor za kovid pacijente.Prošle nedelje raspisan je interni konkurs za dodelu deset lekarskih specijalizacija u Opštoj bolnici, piše list Danas . U tom dokumentu, koji je potpisao dr Mirsad Đerlek, zamenik v.d. direktora Opšte bolnice, piše da su specijalizacije samo za lekare Opšte bolnice, zaposlene na neodređeno, sa položenim stručnim ispitom i obavljenim pripravničkim stažom.Takvi uslovi konkursa izazvali su veliko nezadovoljstvo među lekarima Doma zdravlja, među kojima ima onih koji na specijalizaciju čekaju i sa navršenih deset godina radnog staža.Više od 40 lekara opšte prakse potpisalo je peticiju, kojom se od dr Đeleka zahteva da izmeni uslove konkursa, kako bi i oni imali pravo da konkurišu za specijalizacije.

Srbija

Udruženje hotelijera: Oporavak tek od proleća 2021. godine

Gubici zbog pandemije u srpskom turizmu procenjuju se na oko 300 miliona evra u prvoj polovini godine, a oporavak se očekuje tek u martu 2021, kažu u Udruženju hotelijera HORES, a prenosi portal Javnog servisa."Popunjenost je do dva procenta za hotele sa četiri i pet zvezdica, a ogroman je problem jer nema ni rezervacija i vi ne znate da li ćete imati goste sledeće nedelje. Nema više kongresnog turizma i većih okupljanja", rekao je za Georgi Genov iz Udruženja hotelijera HORES gostujući na RTS-u.Smatra da recept za opstanak hotela sa četiri i pet zvezdica, koji imaju skupu kvadraturu, ne postoji."Šanse imaju oni menadžeri koji uspeju da se prilagode, recept ne postoji. Banjski hoteli imaju velike šanse jer turistička mesta po Srbiji funkcionišu, a u ekspanziji je i seoski turizam, ali ti smeštajni kapaciteti moraju da se kategorišu", naglašava Genov.ČEKA SE POMOĆ DRŽAVE"Država je izašla svima u susret, ali mi i dalje čekamo sektorske mere jer smo mi najugroženiji. Fiskalna politika takođe treba da razmisli o recimo smanjenju PDV-a, zatim još nemamo zakonom definisano angažovanje sezonskih radnika u turizmu.", objašnjava Genov. Dodaje da je 30 hiljada ljudi u toj oblasti ostalo bez posla, jer je poslodavcima trebalo radno angažovanje samo na dan ili dva.Genov ističe i da veliki broj restorana i noćnih klubova takođe ima problem i smatra da treba jasnije definisati meru fizičke distance prema kvadraturi i kapacitetu objekta."Mi krećemo u sertifikaciju hotela, restorana i drugih ugostiteljskih objekata kako bi se gosti osećali bezbedno, jer jedino tako ćemo moći da preživimo. Sertifikat o sigurnoj zoni garantuje uprava hotela odnosno ugostiteljskog objekta da ispunjavaju sve bezbednosne protokole", rekao je Genov.Istakao je da bi možda bilo bolje da u Srbiji postoji više hotela sa tri zvezdice, jer bi mogli da se prenamene u poslovni prostor ili porodične hotele. Priocene govore da će u svetu čak 197 od 330 miliona zaposlenih u turizmu ostati bez posla, jer su prihodi 80 odsto manji nego lane.

Srbija

Načelnik dnevne bolnice Gradskog zavoda za plućne bolesti: Lekari Kriznog štaba lutke koje pomera Vučić

Načelnik dnevne bolnice Gradskog zavoda za plućne bolesti dr Dejan Žujović izjavio je za N1 da je priča o lekarima iz Kriznog štaba, priča o pogrešnim licima, jer oni uopšte nisu važni i ništa se ne pitaju.On je kazao da nije potpisao pismo lekara "Ujedinjeni protiv kovida", jer nije hteo time da ugrozi svoje kolege, budući da mesecima javno iznosi svoje drušveno-političke stavove. Iako podržava zahteve lekara, mišljenja je da bi trebalo da budu angažovaniji, a i saglasan je sa ocenom premijerke Ane Brnabić da je pismo usmereno protiv predsednika Aleksandra Vučića, jer su, prema njegovoj oceni, članovi Kriznog štaba "samo lutke na njegovim prstićima".Žujović je u Novom danu TV N1 rekao da je pismo "Ujedinjeni protiv kovida" akademsko, i da lekari koji stoje iza tog apela možda ne shvataju najbolje društven-politički ambijent u kojem se krećemo."Vi morate da razgovarate sa određenom osobom istim jezikom, jer je to jedini način da vas razume. Kolege su mislile da neki ljudi ne zaslužuju da budu članovi tog imaginarnog tela - imaginarnog, jer Krizni štab ne postoji ni u jednom zakonu, Vlada ga je donela jednom uredbom - i jedna od reakcija premijerke bila je da je to napad na predsednika. Ja se slažem sa tim. Moramo da razumemo da je u pitanju jedan igrokaz. Zamislite pozorište lutkica, one samo pričaju ono što treba da kažu. Svaki prstić ima ulogu za jednu lutkicu", naveo je Žujović.Upitan čiji su prstići, Žujović je rekao da su predsednika Vučića. Stoga je istakao da je priča o lekarima iz Kriznog štaba, priča o pogrešnim licima, jer oni uopšte nisu važni i ništa se ne pitaju."Zašto bismo diskutovali o statusu osoba koje se ništa ne pitaju. Koje su samo trbuhozborci", poručio je. Potpisnicima pisma je savetovao i da budu malo čvršći, jer ovo nije borba u koju možete krenuti "u belim helankama i baletankama". Kako je rekao, ne mora se ići u štrajk, ali bi bilo dobro široko se povezati sa sindikatima policije i vojske, jer su mnogi uniformisani momci oboleli ili preminuli od kovida zato što im "neko nije da zaštitnu opremu". "Dešava se (udruživanje), ali mora šire, jače, više. Ne znam da li je društvo svesno u koju smo situaciju zapali i kakav je jedini moguči izlaz. Postoji samo jedna mogućnost - promena sistema", kazao je Žujović.Upitan kako se menja sistem, odgovorio je da se menja izborima koji će, prema njegovoj oceni, biti ponovljeni mnogo pre kraja četvorogodišnjeg mandata buduće vlade. Zato je ponovio da je adresa na koju treba uputiti zahteve lekara - predsednik Vučić, i da treba iznedriti jak tim od bar petoro pregoravača koji će postaviti crvene linije "preko kojih gospodin koji voli da krši ustavna ovlašćenja ne sme da pređe". Na pitanje koje su to crvene linije, Žujović je rekao da je Vučić za njega već prešao sve crvene linije, da je "pao ispit", a po svemu sudeći će da "padne i godinu".Žujović se osvrnuo i na trenutnu epidemiološku situaciju, ističići da je pacijenata i dalje mnogo i da je pitanje da li će srpsko zdravstvo moći da se oporavi posle ove krize.Objasnio je da se kovid ne uklapa ni u jednu sliku zaraznih bolesti, jer ne pogađa teško samo ranjivije osobe, već imati i "more mladića od 25-30 godina, koji će možda preživeti, ali će ostati trajni invalidi". Naime, jedno istraživanje sprovedeno u Dalmaciji pokazalo je da čak i osobe koje su imale blagi oblik bolesti, mogu imati trajne posledice na svom respiratornom sistemu, naveo je gost Novog dana. Žujović je i sam preležao koronavirus, a posebno se osvrnuo na jednu posledicu bolesti o kojoj se u javnosti slabo govori, a to je stigmatizacija."Kad sam izašao iz bolnice sam sam bio sa onom torbicom sa svojim stvarima, i dolazim do taksi stanice, i ti iskusni vuci prepoznaju ko sam i odakle dolazim, i neće niko da me primi u auto. Sve dok nisam spustio torbu i održao motivacioni govor beogradskim taksistima. Onda sam dobio jednog dobrovoljca koji me je primio", kazao je Žujović.Šetajte slobodno, koronavirus nije drekavacRekao je i da je ono što se trenutno radi teretanama veliki zločin, jer je to jedino mesto "gde možete da se bavite svojim fizičkim i mentalnim zdravljem". Upitan od rizicima od zaraze u teretanama, Žujović je istakao da su oni manji nego u tržnim centrima gde svi pijemo iz istih šoljica, pipamo istu garderobu i šetamo pod centralnom klimom. "Ali njih nećemo da zatvorimo zato što je to krupni biznis", konstatovao je on.Odbacio je i ocene da će situacija na jesen biti teža, jer im, kako je rekao, to nećemo dati. "Nećemo im dati da nam bude teže, da nas ponovo zatvaraju kao babune po stanovima i da glumimo Jevreje 1939. Živećemo svoje živote punim plućima. Moći ćete u 8.15 da izađete i da se prošetate, i nemojte se plašiti na otvorenom uopšte, jer koronavirus nije drekavac (...) Nemojte ni masku da nosite. Slobodono, ako nema nikoga u blizini ništa vam se neće desiti, nemojte dati da vas lome", poručio je gost Novog dana. Zato je i istakao da se zbog svega što se globalno dešava, plaši da kao posledicu nemamo to da "da živimo sa ovim prokletim maskama non stop", i da nam se životi "potpuno dehumanizuju".

Srbija

Stara planina na korak do zabrane gradnje mini hidrocentrala

Nacrtom novog prostornog plana Grada Pirota predviđeno da na Staroj Planini više ne bude izgrađena nijedna derivaciona mini hidrocentrala, piše Politika. Aktivisti pokreta Odbrnimo reke Stare Planine poručuju da se borba za reke nastavlja radnom akcijom vađenja cevi iz reke Rakitske reke.Zabrana MHE na Staroj Planini važiće 15 godina i iz katastra će biti izbrisani svi objekti tog tipa koji su predviđeni 1987, najavljeno je iz pirotske opštine."Da to nisu uradili meštani bi morali da se sele, jer više ne bi bilo vode. Tako bi smo dobili ekoloke izbeglice", izjavio je za Politiku Aleksandar Jvanović Ćuta iz pokreta Odbranimo reke Stare Planine.On je podsetio da su političari dve godine odbijali da bilo šta preduzumu i spreče iništavanje reka."Ovaj poslednji korak koji smo preduzeli nije rezultat pritiska ni nekakvih lokalnih moćnika ni eko-aktivista, već zaključka da ne postoji javni interes da one (MHE) budu izgrađene. Isključivo smo se vodili interesom lokalnog stanovništva", rekao je za Politiku gradonačelnik Pirota Valdan Vasić.Dodao je i da se zabrana već poštuje."Nedavno je resorno ministrstvo odbilo zahtev jednog investitora zainteresovanog da gradi malu hidroelektranu na Staroj Planini pozivajući se upravo na zaključak o brisanju MHE  koji je skupština usvojila prošle godine", napominje Vasić."Borba se nastavlja, jer moramo da odbranimo Rakitsku reku koja pripada opštini Babušnica. Kako investitor ignoriše rešenje o zabrani radova, meštani 15. avgusta organizuju radnu akciju vađenja cevi",  rekao je Alksandar Jovanović Ćuta .Lokalne vasti u Pirotu su inače bile na meti oštrih kritika zbog nemog posmatranja gradnje MHE na Staroj Planini.Selo Rakita postalo je inače jedno od glavnih simbola borbe protiv MHE.U opštini Pirot kažu i da su za izgradnju MHE ostale još dve lokacije na reci Nišavi, ali da su uslovi koje investitori moraju da ispune pooštreni. Objašnjavaju da je Nišava velika reka i da neće završiti u cevima.

Srbija

Sindikat prosvetara: Noćna smena u školama ako se primeni ministrov plan nastave

Unija sindikata prosvetnih radnika Srbije ocenila je da je nemoguće u praksi primeniti kombinovani model nastave, koji se od 1. septembra najavljuje u osnovnim i srednjim školama, gde je predviđeno da nastavni dan traje od 8 do 20 sati, uz tročasovne vremenske razmake.Ministar Mladen Šarčević je izjavio da će nastavnici pre podne raditi u školi, a popodne onlajn od kuće, sa učenicima koji su se opredelili za ovakav koncept učenja i ocenio da je "to je itekakao moguće". "Izgleda da je moguće i da se za 20 minuta, koliko je predviđeno za čišćenje i dezinfekciju školskih prostorija, očisti prostor od 450 kvadratnih metara, jer je prema sistematizaciji, predviđeno da toliko kvadrata očisti jedna pomoćna radnica. Koliko god da su naše tetkice vredne, a vredne jesu, to je zaista nemoguće", ukazala je Unija sindikata prosvetnih radnika Srbije.Uz dvadesetominutne pauze za čišćenje i dezinfekciju vremenski nastavni dan bi, u ustanovama koje imaju jednosmenski rad, a takvih je u Srbiji 450, trajao do 20.20 sati, ukazuje USPRS. U školskim ustanovama sa dvosmenskim radom, preostalih 1.310, ostaje treća smena "ili u prevodu, noćna nastava od jutra do sutra", upozorava USPRS. Iznuđene okolnosti izazvane pandemijskom situacijom nametnule su da u učionici ne sme biti više od 15 učenika, a u većini škola odeljenja su brojnija, ističe USPRS i naglašava da ponuđena rešenja moraju biti realna i moguća.

Srbija

Spomenik kosovskim junacima u Kruševcu neće se pomerati

Spomenik kosovskim junacima neće se maći s mesta, tvrdi Aleksandar Cvetković, glavni gradski urbanista grada Kruševca, odgovarajući na strahove Kruševljana da će ovaj simbol Kruševca doživeti sudbinu nekih drugih gradskih spomenika. Kako piše Kruševacgrad.rs, Rekonstrukcija centra Kruševca, pred proslavu 6 i po vekova od osnivanja grada  dogodine, neće doneti ni novu pešačku zonu, niti, kako kaže Cvetković, neka radikalna rešenja. Ono što će pretrpeti izmene, kako navodi naš sagovornik, jeste ostrvo na kome se Spomenik nalazi. Ono će biti prošireno kako bi ljudi mogli nesmetano i bezbedno da razgledaju spomenik, biće uklonjene sadašnje žardinjere sa cvećem, a na suprotnom kraju ostrva biće izgrađena fontana.

Srbija

Predsednik Vučić ne isključuje mogućnost online nastave

Predsednik Aleksandar Vučić ne isključuje mogućnost onlajn nastave u novoj školskoj godini zbog epidemije koronavirusa i navodi da će đaci ići u školu ukoliko budu postojali uslovi koji garantuju sigurnost i očuvanje zdravlja."Još ne mogu da odgovorim da li će deca ići u školu. Voleli bismo da idu. Važno je da ulažemo u obrazovanje i znanje, da deca rade i bilo bi dobro da idu u školu. Ako budu postojali dobri uslovi koji garantuju sigurnost i očuvanje zdravlja, deca će ići u školu", rekao je Vučić novinarima u Batajnici, prenosi RTS.Podsećamo, ministar prosvete je obelodanio kako će se odvijati nastava od 1.septembra.Predviđeno je da roditelji sami odluče da li će deca ići u školu ili će nastavu pratiti online. Prednost u nastavi uživo imaju mlađi razredi do 4.razrada. Modeli nastave na daljinu koju je predložio ministar prosvete Mladen Šarčević nisu sprovodivi u praksi i otvaraju niz pitanja na koja on očito nema odgovor.Predsednica Unije sindikata prosvetnih radnika Jasna Janković kaže i se država nije pripremila za pravu onlajn nastavu već se to svodi na tv časove. Da bi onlajn nastava zaista to i bila, potrebna je interakcija sa nastavnikom, kažu sagovonici Danasa.Istraživanje Unije je pokazalo da u prvom talasu pandemije, 10 odsto učenika nije moglo da prati nastavu uopšte jer nisu imali računar i TV, a procenjuje se da je još 50 odsto sigurno bilo sprečeno da gleda tv nastavu jer imaju samo jedan računar u kućiOna kaže da je u srpskim nesulovnim učionicama nemoguće ispuniti uslove o 15 učesnika i četiri metra kvadratna po učeniku.

Srbija

Domaće meso nema ko da kupi

Mesna industrija u Srbiji je pred kolapsom jer nema kome da ponudi svinjsko, goveđe i pileće meso, pošto su hoteli i restorani zbog pandemije virusa COVID-19 prazni, nema stranih i domaćih turista, a ...

Srbija

Odložena prodaja „Beograđanke“

Grad Beograd odložio javno nadmetanje za prodaju svog dela Palate "Beograd" po početnoj ceni od 20,6 miliona evra, jer nema zainteresovanih kupaca, javio je RTS.Pravo učešća u postupku javnog nadmetanja imaju sva fizička i pravna lica, a ukupno je ponuđeno više od 19 hiljada kvadrata poslovnog prostora u toj zgradi.Budući kupac treba da u roku od tri godine izvede građevinske i zanatske radove na adaptaciji i rekonstrukciji, uz obavezu da neće promeniti namenu zgrade.Grad je obavezao kupca da položi depozit od deset odsto procenjene vrednosti, koji može da bude i veći, ukoliko se na tenderu bude pojavilo više ponuđača."Beograđanka" je jedan od simbola glavnog grada i važila je za jednu od najmodernijih zgrada na Balkanu.Danas pravi velike gubitke i iz Uprave grada smatraju da nema potrebe da građani plaćaju njeno održavanje.Zgrada je građena od 1969. do 1974. godine po projektu arhitekte Branka Pešića i vreme gradonačelnika sa istim imenom i prezimenom, čuvenog Branka Pešića.Jedno je od najznačajnijih ostvarenja beogradske arhitekture s kraja 1960-ih godina.Sa 23 sprata bila je najviša zgrada u Beogradu.

Srbija

Veran Matić: Ako želimo pomak u regionu, moramo poštovati sve žrtve

Jedno od najtežih regionalnih pitanja je pronalaženje nestalih u ratnim zbivanjima devedesetih. Preko deset hiljada nestalih. U poslednjih nekoliko godina nema bitnih pomaka ni aktivnosti koje bi dokumentovale napore svih zemalja i njihovih nadležnih institucija, da se SVE čini da se nestali pronađu, identifikuju, da porodice dobiju punu informaciju o tome kako su i gde izgubili živote, da im se omogući dostojna sahrana, obeležja… da se izraze saučešća svih aktera. Da u prvom planu imamo empatiju koja je lekovita, da jača temelje poboljšanja odnosa.Da predstavlja garanciju da će oni koji više od 30 godina žive u traumama doživeti smirivanje, da će generacije koje stasavaju imati jake argumente koji dokazuju da će živeti u bezbednoj budućnosti, da ne moraju da razmišljaju po svaku cenu o bekstvu sa ovih ukletih prostora.Nemoguće je raditi uspešno potragu za nestalima ako imate sa svih strana ratničku, osvetničku, zub-za-zub retoriku. Ne možete tugovati ako vas stalno raspaljuju sa huškačkim spinovima, poluistinama, satanizacijama o drugima kao izvorištu samog zla…Zato ako želimo pomake i pravac koji garantuje pozitivnu spiralu u odnosima, potrebno je sve menjati. Potrebni su nam stalni gestovi, izjave, poruke koje će govoriti sa pijetetom o svim žrtvama, iskazivanje žaljenja, i konkretni rezultati saradnje u rešavanju najtežih pitanja koja tište građane u regionu, pitanja nestalih, osakaćenih, opljačkanih, prognanih… Sve su to obaveze o kojima se razmišlja samo oko crnih godišnjica i to na način da se na drugoga svali krivica toga što nismo učinili u međuvremenu, a bilo je naša obaveza. Iz perspektive neodgovornih huškača koji svoju odgovornost za nečinjenje prikrivaju novim ratnim pokličima, čini se najmanje dvostruki greh: zataškavanje nečinjenja i stvaranje uslova za nova zla.Krajnje je vreme da se na stratištima kojima smo svi osramoćeni pojavljuju najviši predstavnici naših zemalja i da to postane uobičajen manir u promociji mirovne kulture, mirovne politike, mirovne memorijalizacije. Umesto što se ostrvljujemo na sve one koji pokušavaju da bolnim i teškim gestovima grade politike saradnje koja garantuje progres za sve i garantuje opstanak svih manjina gde god da su.Obeležavanja traumatičnih godišnjica na ovdašnjim prostorima u letnjim mesecima slede jedna za drugim.Ističe jul ali se još uvek ne stišavaju strasti prilikom debate o genocidu u Srebrenici i načinu obeležavanja ove tragedije.Upotrebio sam reč debata a zapravo je reč o kampanji koja se na društvenim mrežama vodi protiv glumaca koji su uzeli učešće u projektu kojim Međunarodni rezidualni mehanizam za krivične sudove pri Ujedinjenim nacijama obeležava četvrt veka od ovog tragičnog događaja.Hrabro je ovih dana biti u koži Milana Marića, Snežane Bogdanović, Uliksa Fehmiua, Mirjane Karanović i njihovih koleginica i kolega iz regiona koji su svojim glumačkim umećem odali počast svedocima koji su u sudnicama hrabro govorili o strahotama kroz koje su prošli tokom genocida u Srebrenici, dajući time svoj doprinos utvrđivanju istine.Ovih dana svedoci smo napada na glumce koji trpe brojne uvrede na društvenim mrežama:Let's count together... pic.twitter.com/yucN1M4Nv4— Ракић Ивана (@_catmom6) July 28, 2020Na meti se posebno našao mladi glumac Milan Marić koji baš danas puni 30 godina.Napadaju ga i zato što misle da je izmanipulisan jer je imao „samo pet godina“ kada se „nije“ desila Srebrenica i nazivaju ga izdajnikom.Marić, koji se rasplakao u video zapisu o Srebrenici, hrabro im je odgovrio da je „patriotizam kada govoriš o sopstvenoj odgovnosti, a ne samo o tuđoj“.Izuzetno razložno i zrelo, Marić im replicira da je jedini lek za sve narode istina i da „ne zna kada smo žrtve počeli da delimo, mrtve civile, na naše i njihove, kada smo počeli i zločince da delimo“.Frustracije napadača na društvenim mrežama koji su glumca proglasili izdajnikom, Marić je pravdao rečima da je lako iz Beograda biti patriota.Ove reči dobijaju na aktuelnosti ovih dana, kada su osude najave prisustva obeležavanju akcije „Oluja“ od strane novog potpredsednika hrvatske Vlade Borisa Miloševića, obrnuto proporcionalne udaljenosti kritičara od Knina i Zagreba.Funkcioner SDSS-a Milošević (rođen 1974. godine) je poput glumca Marića bio maloletan kada je počeo krvavi raspad Jugoslavije.I on pokazuje izuzetnu zrelost kada govori o značaju odlaska u Knin.Njegova izjava se savršeno nadovezuje na Marićeve reči o nužnosti nastavka suživota sa komšijama Bošnjacima, Hrvatima i Albancima: „Mora se raditi na tome da ljudi koji su proterani mogu da se vrate svojim kućama, moramo svim mrtvima odati počast. Ne smemo dopustiti da nas vodi mržnja, moramo raditi na tome da se rane zaleče i da mislimo na budućnost“.Ovo je rekao Milan Marić. A kao da je rekao Boris Milošević. Ne znam gde počinje Marić a gde završava Milošević i obrnuto.Dok ovo ne postane preovlađujući regionalni narativ, imaćemo zajednički teret koji nosimo već tri decenije.Onaj isti o kojem govori film „Teret“ u kojem glavnu ulogu tumači Leon Lučev koji se takođe pojavljuje u video zapisima svedočenja o Srebrenici.Sećam se žestokih reakcija na taj film koji su mnogi preventivno napali a da ga nisu ni pogledali, učitavajući željeno tumačenje.Podrška hrabrim pojedinacima i politikama koje su rešile da iskorače protiv ustaljenih matrica i stereotipa je najmanje što možemo učiniti u godini u kojoj se raspliću stvari od Beograda preko Brisela do Vašingtona, Moskve i Pekinga.Sve dok budemo sudili jedni drugima sa bezbedne daljine uronjeni u prošlost, nacionalizme i jednostrane istine, nosićemo tragične terete Beograda, Zagreba, Sarajeva, Prištine, Vukovara, Srebrenice i Knina sa kojima se konačno moramo suočiti zarad budućnosti. Svih nas.I da budem potpuno jasan:Boris Milošević je potpredsednik Vlade Republike Hrvatske, mladi Srbin koji se dokazao kao veoma predan, principijelan i vredan zastupnik interesa Srba u Hrvatskoj, ali i demokratizacije ove zemlje. Jedan od najangažovanijih u zaštiti svih ugroženih. Jedino tamo u Hrvatskoj na licu mesta možete efikasno pomoći.Jedino stvaranjem mostova i gestovima pomirenja proizvodi se prostor za uzvratne gestove i već je planirana poseta potpredsednika Vlade Tome Medveda mestu stratištu Gošići. Verujem da se sa koordiniranom pažnjom ovaj proces može nastaviti obeležavanjem stratišta u Varivodama a potom i vukovarskih.Ove gestove moraju pratiti i otkrića grobnica u kojima su pokopani svi oni koji se vode kao nestali. Uspostavljanje poverenja može se realizovati uvidom u vojne arhive Vojske SR Jugoslavije i Vojske Hrvatske.Moraju pratiti konkretni gestovi vodećih ljudi naših država, koji bi morali da budu garanti da se procesi pomirenja razbijaju sa podsticajima u našim društvima.Ako se to ne dogodi, to će značiti da su proćerdali svoje mandate i kao predsednici, premijeri, ministri… A to će za naša društva značiti ostrašćena tumaranja po mraku zla koje će se proizvoditi inercijom, ali i nesposobnošću da se uradi nešto korisno. Ništa neće vrediti autoputevi ako njima budu išli samo prolaznici iz udaljenih u još udaljenije zemlje.

Srbija

Predrag Kon demantovao da je učestvovao u lažiranju podataka

Član Kriznog štaba za suzbijanje korona virusa epidemiolog Predrag Kon objavio je na Fejsbuku da nema ni govora o njegovom učešću u bilo kakvoj zaveri ili svesnom lažiranju bilo kojeg podatka tokom pandemije u Srbiji, preneo je portal Slobodna Evropa."Sve vreme radim na tome da se do kraja raščiste greške, posebno u oblasti informatičke podrške, sa kojom smo, na ovaj način, radili prvi put. Jedinu odgovornost koju prihvatam je što sam bio na planiranom odmoru od 10. do 19. juna", poručio je na svom fejsbuk nalogu Predrag Kon.On je na taj način reagovao na navode profesora Zorana Radovanovića, koji je od članova Kriznog štaba tražio da se izvine javnosti zbog, kako je rekao netačnih podataka o broju obolelih i umrlih od bolesti COVID-19."Eksperti Svetske zdravstvene organizacije, koje predlažete da se pozovu, po mom mišljenju su uvek dobrodošli. Uostalom, sve "škole" i kurseve SZO u vezi priprema za pandemijske situacije sam prošao", podsetio je Kon i rekao da će nastaviti sa poslom u Kriznom štabu.Više od 2800 lekara potpisalo je otvoreno pismo "Ujedinjeni protiv COVID-19", u kojem od Vlade Srbije traže smenu Kriznog štaba.Takođe, jedan od zahteva je i da se organizuje postupak pouzdanog utvrđivanja broja zaraženih, obolelih i umrlih od COVID-19 u opštoj populaciji i među zdravstvenim radnicima".Prve sumnje dela građana u zvaničan broj preminulih i zaraženih koronom u Srbiji, pobudio je tekst Balkanske istraživačke mreže (BIRN).Prema istraživanju BIRN-a, podaci iz baze Instituta za javno zdravlje Batut u koju su novinari imali uvid, pokazuju da su u Srbiji od 19. marta do 1. juna od virusa korona umrla 632 pacijenata, što je za 388 više od zvanično saopštenog broja za taj period.