img

Srbija

Srbija

NSZ i dalje ne zna koliko nezaposlenih će dobiti pomoć

Iako još od početka zvaničnici najavaljuju novčanu pomoć koju bi trebalo da dobiju svi nezaposleni, iz Nacionalne službe za zapošljavanje (NSZ) za Novu ekonomiju kažu da još uvek ne znaju koliko će tačno osoba novac i dobiti, niti koliko će novca na to biti utrošeno.Svi koji su se 15. aprila nalazili na evidenciji NSZ trebalo bi da u junu dobiju po 60 evra, najavio je sredinom aprila direktor ove institucije Zoran Martinović.„Imaćemo oko 600.000 onih koji očekuju tu pomoć, to je ukupno oko 4,3 milijarde dinara“, kazao je Martinović.Međutim, deset dana nakon ove izjave, iz NSZ odgovaraju da se još uvek kompletiraju spiskovi lica koja će imati pravo da ostvare ovu vrstu pomoći i da još uvek nemaju konačni presek. “Ukupnim iznosom novčane pomoći biće obuhvaćena lica koja su bila prijavljena na evidenciju Nacionalne službe za zapošljavanje na dan usvajanja Zaključka, odnosno 15.4.2021. godine i to: nezaposlena lica, uključujući korisnike novčane naknade za slučajn nezaposlenosti i lica uključena u mere aktivne politike zapošljavanja, lica koja imaju status privremene sprečenosit za rad, korisnici posbene novčane naknade i korisnici privremene naknade,” piše u pisanom odgovoru koji je Nova ekonomija dobila 29. aprila.Petinu nezaposlenih u Srbiji čine mladi ljudi uzrasta od 15 do 30 godina Novac za isplatu jednokratne pomoći za nezaposlene obezbeđen je rebalansom republičkog budžeta i finansijskim planom NSZ.Istog dana kada je donela i Zaključak o isplati jednokratne pomoći, Vlada je predložila i izmene finansijskog plana NSZ kojim je predviđeno da se uz pomoć transfera Ministarstva finansija za ovu namenu izdvoji skoro 4,85 milijardi dinara. To je za oko 550 miliona više nego što je rekao direktor NSZ. Ukoliko se sav novac koji je trenutno opredeljen za jednokratnu pomoć uplatio nezaposlenima, to bi značilo da bi 60 evra dobilo 687 hiljada nezaposlenih.Ova brojka je više nego duplo veća od ukupnog broja nezaposlenih koje je prepoznala Anketa o radnoj snazi na kraju prethodne godine. Upravo zato, stručnjaci ukazuju da podaci sa evidencije NSZ nisu pouzdani kada je u pitanju broj nezaposlenih.“To nije neki indikator šta se dešava sa brojem nezaposlenih. Kada država najavi neku pomoć, odjednom nagrne veliki broj ljudi koji će samo da se prijave da su nezaposleni”, objašnjava Jelena Žarković, profesorka Ekonomskog fakulteta u Beogradu.Često se dešava da su u pitanju neaktivni građani, odnosno oni koji ni nemaju planove da traže posao, a u našoj državi je veliki udeo neaktivne populacije, ističe Žarković. Mladi ne znaju kako da se obrate službi za zapošljavanje “Kada bi država rekla da ukida neku privilegiju, recimo da možete da dobijete zdravstveno osiguranje kada ste registrovani u NSZ, odjednom bi pao broj registrovanih”, dodaje ona.Registrovanih nezaposlenih je na birou krajem marta bilo za 43.000 više nego što je to slučaj sa krajem decembra prošle godine. Profesor Ekonomskog fakulteta Mihail Arandarenko smatra da je deo novoprijavljenih verovatno posledica krize, ali da sigurno ima i onih koji su se prijavili zbog naknade.Međutim, on ističe da je veoma teško precizno targetirati pomoć jer će uvek postojati “slepi putnici”.“Opet, to što su se oni javili zbog pomoći, možda je neki indikator da im pomoć više i treba neko i nekim drugim ljudima.”Dodaje da su se mnoge države, među kojima je i Japan, odlučile na univerzalne pomoć upravo zato što je bilo teško ispravno selektovati građane kojima je pomoć najpotrebnija. Ipak, Arandarenko da je trenutno sistem po kome Srbija dodeljuje pomoć zadovoljavajuć.“Ovaj sistem koji se sada uspostavio - da imate taj najširi krug gde svi dobijaju neki iznos od 60 evra, pa onda drugi krug u kome se još dodaje onima koji imaju veće faktote rizika, to nije tako loša politika.”Osim dodatne pomoći za nezaposlene, predsednik države i Vlada su najavili dodatnih 3.000 dinara za sve građane koji će do 31. maja primiti makar jednu dozu vakcine.Za vakcinisane građane još 3.000 dinara pomoći

Srbija

Evropske banke spremaju konkurenciju američkim platnim karticama

Više od 30 najvećih evropskih banaka i kompanija za platni promet planira da osnuje sopstveni servis, koji bi mogao da konkuriše američkih finansijskih giganata, poput Vise, Mastercard, PayPal i Apple, prenosi Poslovni.hr.Financial Times (FT) navodi da su organizacije na kontinentu okupljene u Evropsku platnu inicijativu (EPI), sa sedištem u Briselu, koje su započele s radom pre devet meseci.Grupacija planira da do septembra napravi nacrt za sistem koji će se moći da se koristiti za plaćanje u fizičkim i internetskim transakcijama, plaćanje računa, kao i podizanje gotovine na bankomatima.Među bankama koje su deo te inicijative nalaze se Deutsche Banka, francuska BNP Paribas, italijanski UniCredita, španskog Santandera.Klijenti tih finansijskih institucija čine više od polovine svih transakcija platnim karticama u Evropi.Prema navodima FT-a, projekt ima podršku Evropske komisije i evropskih financijskih regulatora.Prva EPI-jeva aplikacija koja će omogućavati elektronsko plaćanje u realnom vremenu između potrošača mogla bi biti lansirana već početkom 2022. godine.Naredne aplikacije za plaćanje mogli bi uslediti u drugom polugodištu iste godine.

Srbija

Tokom radova na Koridoru 11 pronađeno zlato i srebro

Značajna nalazišta zlata i povišeni sadržaji srebra pronađeni su 2018. godine tokom pripremnih radova na izgradnji Koridora 11, piše u Pravilniku o utvrđivanju Godišnjeg programa osnovnih geoloških istraživanja za 2021. godinu, prenosi Ekapija. Istraživanja ležišta dragocenih metala u Srbiji traju do 2024. godine, a pored Koridora 11 obavljaju se i na planinama Golija i Ozren.Na lokalitetu Munjino brdo, koji se nalazi na trasi koridora 11 između Preljine i Požege, dobijeni su sadržaji zlata od 5,74 ppm i srebra od 0,7 ppm, piše između ostalog u Pravilniku o utvrđivanju Godišnjeg programa osnovnih geoloških istraživanja za 2021. godinu koji je doneo ministar rudarstva i energetike krajem marta.Oznaka ppm (parts per million na engleskom jeziku), odnosi se na milioniti deo celine, a ruda zlata može da se ekonomično da se iskopa već sa 0,5 ppm, dok se rudama zlata niske klase smatraju one sa manje od 5 ppm zlata.Tokom 2019. godine, istraživanja su obavljena na delu Koridora 11, takođe između Preljine i Požege kod lokaliteta Prilipac, a nastavljena su istraživanja na lokalitetu Ivanovci kod Ljiga gde su potvrđeni povišeni sadržaji retkih metala: berilijuma, niobijuma, volframa, srebra i torijuma.Tokom 2020. godine, kako se navodi, najveći obim istraživanja bio je usmeren na terene između Preljine i Požege, takođe na Koridoru 11, na kojima se grade tuneli Laz i Munjino brdo. Na ulazu u tunel Munjino brdo u grafitičnim škriljcima i filitima registrovani povišeni sadržaji hroma i srebra, a na izlazu iz tunela registrovani su povišeni sadržaji hroma, mangana, srebra i kobalta.Istraživanja duž novih koridora u Srbiji vršena su i ranije, a u 2016. godini najveći obim osnovnih geoloških istraživanja obavljen je na koridorima 11 i 10. Na području Takovo–Preljina tada su otkrivene su "interesantne mineralizacije antimona, hroma, nikla i žive", dodaje se u Pravilniku.Geološka istraživanja su na području Takovo Preljina nastavljena su i 2017. godine, kao i na području izgradnje trase koridora 10, od Niša do Pirota. Tada su presečene dve metalogenetske zone: Ridanjsko-krepoljinska i Borska metalogenetska zona, u kojima su konstantovane kako se naglašava "vrlo interesantne mineralizacije bakra i zlata".Za 2021. godinu, zaključuje se u delu dokumenta koji beavi geološkim istraživanjima metala duž koridora, planiran je nastavak geoloških istraživanja na Koridoru 11, odnosno na deonici Preljina – Požega, ali i na putnom pravcu Ruma – Šabac – Loznica, kao i na svim drugim putnim pravcima čije trase prolaze kroz geološki interesantna područja.OTKRIVENO NAJVEĆE LEŽIŠTE ZLATA NA SVETU GOLIJA I OZREN LEŽE NA ZLATU?Srbija od 2018. godine plemenite metale traži i na planini Goliji u blizini Ivanjice, kao i na Ozrenu blizu Sokobanje. Rezultati tih istraživanja pokazali su, kako piše u istom Pravilniku, da se radi o vrlo perspektivnim terenima u smislu nalaženja najvrednijeg plemenitog metala.Na Goliji je te godine registrovano značajno povećanje zlata, a pretprošle godine, na širem prostoru Ozrena i Golije od oko 200 kvadratnih kilometara, ponovo su registrovani visoki sadržaji zlata koji nisu zabeleženi i u prethodnim istraživanjima.Istraživanja na tim planinama nastavljena su i tokom 2020. godine, a na tom području planirana su i tokom 2021. godine kao i na prodručju prema Zlataru i Priboju.Završetak istraživanja plemenitih metala u Srbiji, kako se dodaje, planira se 2024. godine.

Srbija

Rok za zamenu „švajcaraca“ koji izlaze iz opticaja do kraja maja

Nacionalna banke Švajcarske 28. aprila 2021. godine objavila da će poslednjeg datuma tog meseca povući iz opticaja novčanice osme serije švajcarskog franka. Uzimajući u obzir kratak vremenski rok između objave i stupanja na snagu tog pravila, Narodna banka Srbije (NBS) je građanima omogućila da kod poslovnih banaka izvrše zamenu "švajcaraca" bez naknade.NBS će od banaka primati ove novčanice bez uobičajene naknade zaključno sa 31. majem 2021. godine.Na taj način, bankama i ovlašćenim menjačima će biti omogućeno da takođe bez naknade od građana primaju novčanice osme serije švajcarskog franka na devizne račune, otkupljuju ih ili vrše zamenu za novčanice devete serije švajcarskog franka."Napominjemo da nakon povlačenja iz opticaja novčanica osme serije švajcarskih franaka 30. aprila 2021. godine, banke u Srbiji mogu, ali nisu u obavezi da vrše zamenu/otkup istih", navodi se u saopštenju NBS.Građanima se preporučuje da polaganje na devizni račun, prodaju za dinare ili zamenu za devetu seriju novčanica švajcarskog franka obave što pre, ne čekajući krajnji rok a imajući u vidu da će bankama biti potrebno izvesno vreme za predaju novčanica osme serije NBS, što znači da će i banke i ovlašćeni menjači prestati da primaju ove novčanice i pre 31. maja 2021. godine.Nakon povlačenja iz opticaja, novčanice osme serije švajcarskog franka, kao i ranije povučene novčanice šeste serije, biće moguće zameniti bez vremenskog ograničenja na šalterima Nacionalne banke Švajcarske u Bernu i Cirihu, kao i u agencijama koje se nalaze u većim gradovima Švajcarske.Novčanice povučene iz opticaja mogu se poslati i poštom na adresu centralne banke Švajcarske, a iznos koji predstavlja ukupnu nominalnu vrednost novčanica podnetih za zamenu uplaćivaće se na račun podnosioca.

Srbija

Za vakcinisane građane još 3.000 dinara pomoći

Za one koji ne žele da prime vakcinu protiv korona virusa neće biti donošene "diskriminacione mere", ali da će se raditi na tome da se "nagrade ljude koji su pokazali odgovornost" i da je doneta odluka da se "dodatno finansira pomoć za ljude koji su se vakcinisali", najavio je predsednik Srbije Aleksandar Vučić, prenosi Beta.Vučić je gostujući na televiziji Pink izjavio da će osim pomoći od 30 evra, odnosno 50 evra za penzionere, oni koji su vakcinisani dobiti još po 3.000 dinara."Svi drugi sa više od 16 godina koji su se vakcinisali ili će se vakcinisati do 31. maja dobiće dodatnih 3.000 dinara od države. Očekujem da će se do kraja maja dostići brojka od tri miliona (vakcinisanih)", kazao je Vučić.On je rekao da "plaćeno bolovanje zbog korone neće imati oni koji se ne vakcinišu".Vučić je naveo da će državnu pomoć sutra dobiti penzioneri, prekosutra korisnici socijalne pomoći a da od 13. maja ide isplata za sve ostale koji su se prijavili.On je rekao da se do sada za pomoć države prijavilo 3.150.000 gradjana, što je uz penzionere i primaoce socijalne pomoći kojih ima 1,9 miliona više od pet miliona ljudi.

Srbija

Prošle godine podneto preko 116.000 zahteva za građevinske dozvole

Prema podacima Nacionalne alijanse za lokalni i ekonomski razvoj (NALED), Kragujevac je među najuspešnijim gradovima u Srbiji po izdavanju garđevinskih dozvola u 2020. godini, prenela je Radio-televizija Kragjevac (RTK). Prošle godine u Srbiji je podneto više od 116 hiljada zahteva za izdavanje građevinske dozvole, osam odsto više nego u 2019. godini.Do februara ove godine, kako se ističe u Srbiji je rešeno 98% zahteva za izdavanje građevinske dozvole, od čega 86% sa pozitivnim ishodom.Prema podacima NALED-a, na listi najuspešnijih gradova u izdavanju građevinskih dozvola za 2020. godinu su, pored Kragujevca, Sremska Mitrovica, Novi Sad, Sombor i Šabac.U Kragujevcu je lane ukupno podnet 4171 zahtev za izdavanje građevinsih dozvola, po čemu je na četvrtom mestu u državi.U kragujevačkoj gradskoj upravi kažu da nastoje da tokom postupka "ispoštuju sve zakonske rokove" i da građevinska dozvola investitoru bude izdata u roku od pet dana od prispeća kompletne dokumentacije. Naglašavaju kako taj podatak smatraju kao potvrdu dobrog poslovnog ambijenta koji taj grad nastoji da izgradi i ponudi preduzetnicima i kompanijama.NIKAD VIŠE U DRŽAVNU SLUŽBU NALED-a navodi da pandemija nije zaustavila gradnju u Srbiji, kao i da o tome svedoči podatak da je 2020. godine podneto osam odsto više zahteva nego u 2019.U vezi sa brzinom izdavanje građevinskih dozvola NALED navodi da prosečni rokovi neznatno prevazilaze rokove koji su propisani zakonom. Dodaje se da isto tako ohrabruje činjenica da se prosečan rok rešavanja zahteva, u 2020, smanjio kod svih tipova dozvola u odnosu na 2019. godinu.Za izdavanje građevinske dozvole 2019. godine, kako se naglašava, bilo je neophodno devet dana, dok je u 2020. ista procedura skraćena na sedam radnih dana.

Srbija

Srpskim proizvođačima rakije potrebne veće subvencije i bolji marketing

Rakija sa područja Srbije ima veliki potencijal ……………..., ali su joj neophodni …………..…., kaže za Novu ekonomiju prehrambeni tehnolog, dr Ivan Urošević iz Saveza proizvođača rakije Srbije.Prva i osnovna stvar koju treba rešiti je uređivanje tržišta odnosno primena zakona koji definišu promet alkoholnih pića, smatra Urošević."Još uvek je velika količina robe koja se mimo legalnih kanala prodaje uglavnom preko interneta, oglasa na crno. To je suštinski veliki problem, jer su ilegalni prodavci alkoholnih pića nelojalna konkurencija koju proizvođači ne mogu nikako da prevaziđu", ističe sagovornik Nove ekonomije.Ministarstvo poljoprivrede je krajem prošle godine raspisalo konkurs za dodoelu subvencija proizvođačima jakih alkoholnih pića. Proizvođači su mogli da konkurišu za sredstva kojima će pokriti prihvatljive investicije, troškove u izgradnji objekata, kupovini nove opreme, uređaja i mašina za proizvodnju, kao i opšte troškove za pripremu projekta i izradu tehničke dokumentacije za izgradnju objekta. Najviši ukupni iznos podsticaja koje korisnik može da ostvari u jednoj kalendarskoj godini iznosi 15.500.000 dinara. Uslovima konkursa je propisano da se sredstva dodeljuju ta investicije i troškove, koji su realizovani u prethodnoj godini u odnosu na godinu u kojoj se podnosi zahtev.Ivan Urošević kaže da se za prošlogodišnje subvencije prijavilo 3 i po puta više zainteresovanih nego što je bilo sredstava. Zato smatra da takve akcije moraju da se nastave i da budu mnogo češće.„Subvencije, u smislu provraćaja novca za robu koju ste kupili, prilično kasne odnosno dosta se čekaju. Bilo bi značajno kada bi moglo da se, kao u nekim drugim granama, subvencije kreiraju tako da se dobije predračun. Što bi praktično značilo da bi ljudi mogli sa istim novcem mnogo više da investiraju nego ovako kada moraju da čekaju povraćaj, koji tek onda mogu da ulažu dalje“ kaže Urošević.Rakija je brend koji je autentičan i specifičan za Srbiju, a od rakija iz regiona se razlikuje pre svega po kvalitetu, objašnjava Urošević.„Voće koje se koristi kao sirovinska baza je mnogo kvalitetnije nego u zapadnim zemljama. Kod nas se isključivo prva ili druga klasa voća koristi za preradu. Drugo, dvokratna destilacija takođe ima veliki uticaj na sam kvalitet. Iz tog razloga, potrošači na Zapadu izuzetno cene srpske voćne rakije“ ističe jedan od naših vodećih konsultanata u proizvodnji tog pića.Da bi kvalitet došao do izražaja na većem tržištu, potrebna je mnogo bolja i agresivnija promocija rakije kao nacionalnog brenda, iza čega mora da stane pre svega država i državne institucije, smatra Ivan Urošević.„Rakija je u svetu vrlo malo poznata, a izvoz tog proizvoda u inostranstvo još nije značajan. Međutim, u zadnjih godinu-dve dana se intenzivirao izvoz srpskih rakija na američko tržište što je jako dobro jer je to ozbiljno i veliko tržište. Međutim, to tržište još ne prepoznaje rakiju kao kategoriju pića odnosno proizvod. Promocija bi otvorila vrata za izvoz i umanjila efekat nelojalnog tržišta o kome smo govorili. Omogućila bi proizvođačima da imaju dodatni finansijski zalet, a naravno i država bi imala priliv deviza, pa je to win-win kombinacija“ dodaje Urošević.Na pitanje koliko kandidatura srpske šljivovice za listu nematerijalnog kulturnog nasleđa Uneska može da doprinese njenom plasmanu na inostrana tržišta, naš sagovornik odgovara da to ne može ništa posebno da znači za šljivovicu, jer mi faktički štitimo našu tradiciju.„Međutim u celoj priči promocije šljivovice, u kasnijim fazama, kada budemo došli do zaštite geografske oznake srpskih rakija, to može da bude nešto što će pomoći, jer svaka zaštita na takvom nivou samo potvrđujem autentičnost rakije kao srpskog proizvoda. U tom smislu mislim da će se tek kasnije videti benefiti svega ovoga i mislim da je to dobra inicijativa svakako šta god da se uradi za rakiju ne može da bude loše po sam proizvod.

Srbija

Ponovno otvaranje restorana, šansa za domaće stolare

Kada se spoji znanje iz farmacije i ljubav prema dizajniranju nameštaja, nastaje brend "Hookl und Stool". Direktor i vlasnik ove domaće kompanije Aleksandar Ugrešić kaže da očekuje da će ponovno "oživljavanje" ugostiteljskog sektora biti prilika za renoviranje, a samim tim i za stolarsku industriju. Ipak, ono što ga brine jeste sve manji broj kvalitetnih mladih stolara.Prodajete i barske stolice i stolove, ali i ono što je više „kućni“ nameštaj – krevete, garniture i slično. Šta se više prodaje u poslednjih godinu dana?U prvom trenutku kada se pandemija pojavila, generalno je čak i porasla potražnja za nameštajem, zato što su ljudi bili zatvoreni u kućama. Bilo im je dosadno, pa je krenula priča „ajmo nešto u kući da renoviramo“, sređujemo. HoReCa program, za razliku od kućnog nameštaj za kojim je tražnja porasla, u pandemiji je malo pao zato što se većina radnji zatvorila, a većina ugostiteljskih objekata i restorana je i dan-danas zatvorena i taoci su cele ove situacije.Verujete da će se to promeniti?Očekujem da će u principu, nakon ove pandemije ili kada joj se nazre kraj, u stvari prioritet dobiti taj HoReCa segment hotela i restorana, zato što je ovo neki novi restart. Restorani, odnosno bilo koji tipovi ugostiteljskih objekata, ponovo će imati otvaranje i mislim da će za ta otvaranja biti sprovedena osvežavanja tih prostora i tu vidim šansu za ovaj tip nameštaja.Da li vam se čini da ćemo se vratiti na staro? Ići u restorane, hotele?Niko to ne možete da predvidi, ali generalno mislim da civilizacijski tok života ne može da stane. Sigurno će se vratiti u normalu u nekom trenutku. Ljudi su sada malo apatični, melanholični i generalno su se umorili od cele ove situacije. Kada je krenula korona, dosta ljudi je iz čiste dosade, jer nisu mogli da putuju, rešilo da sredi životne prostore. Da li su to kuće, stanovi u kojima žive ili vikendice u koje su bežali, ljudi su sređivali.Počeli su da više cene taj prostor u kome provode vreme.Jeste. Ja generalno nisam osetio u industriji nameštaja da smo imali neki ozbiljan pad. Bio je strah na početku i ja sam se jako uplašio, generalno šta će biti pre svega sa ljudima, sa kadrom koji radi, da li ćemo imati koronu u firmi jer mi imamo neke ugovorene poslove, imamo rokove, imamo strogi tajming oko toga od trenutka naručivanja do trenutka isporučivanja.Šta je bio najveći problem?Drvo nabavljamo iz Srbije, domaće, i u principu radimo sa orahom, hrastom, jasenom i tu nisam video problem, ali sam video potencijalni problem sa materijalima za tapaciranje koje nabavljamo iz Italije, Engleske… U jednom trenutku je potpuno stao kamionski transport na mesec dana, ali generalno ako ozbiljno planiraš da se baviš nekom proizvodnjom, moraš uvek da imaš neku vrstu rezerve bar za par meseci. Ja se inače dugo bavim proizvodnom delatnošću, pošto sam 25 godina bio u farmaciji i to je moj osnovni biznis, a ovo je nešto što je potpuno moja ljubav i moje delo.Da li ste imali problem da ispoštujete neki posao za tih mesec dana kada je stao transport?U tom vremenu krize to se zove viša sila i svi ljudi imaju razumevanju. Svi znamo da smo mi živi ljudi. U trenucima ovakvih situacija, koje stvarno nisu redovne, uopšte nije bilo problematično da se objasni bilo kom partneru da imamo probleme, kao što su i oni imali u svojim zemljama. Mi nismo toliko čini mi se pretrpeli, bar za sada. Ne znam kako će biti u perspektivi i koliko će ovo dugo trajati. Umnogome zavisi od vakcinacije i koliko će se ljudi brzo vakcinisati, jer smatram da je vakcinacija jedini izlaz iz ove situacije.Ceo intervju pročitajte u aprilskom broju Nove ekonomije.

Srbija

Izgradnja beogradskog metroa koštaće oko šest milijardi evra

Izgradnja dve linije beogradskog metroa zahteva ulaganja od šest miljardi evra, navodi se u predlogu zakona o metrou i železnici koji je usvojila Vlada Srbije."Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture je u svom planu rada planiralo otpočinjanje realizacije projekata do kraja 2021. godine, a čija vrednost je procenjena na oko 6 milijardi evra ulaganja u celokupan projekat", navodi se u obrazloženju zakona.Pre samo pola godine, u oktobru 2020., gradski menadžer Goran Vesić je rakao da će izgradnja metroa koštati 4,4 milijarde evra.Metro će graditi francuska kompanija Alstom i kineska kompanija Piwer China. Alstom će raditi elektromehaniku, vozove, vagone, šine, kompletno električno napajanje, odnosno opremu samog metroa, dok će građevinske radove obaviti kineska kompnija. Obe zemlje su, prema rečima Gorana Vesića, Srbiji dale kredite za ove radove.  U obrazloženju zakona se ističe da se izgradnjom metroa doprinosi ubrzanom razvoju delova grada sa potencijalom za izgradnju velikog broja stambenih i poslovnih jedinica. Projektom je predviđena izgradnja dve metro linije i to: prva metro linija koja će povezivati Železnik i Mirijevo i druga metro linija koja će povezivati Mirijevo i Zemun.Predviđeno je da prva linija metroa bude završena do 2028. godine, dok je planirani rok završetka celog projekta predviđen do 2033. godine.Kako se navodi, zakon je potrebno doneti radi brže realizacije projekta, a to bi omogućilo i manje naknade bankama na neiskorišćena sredstva iz kredita. Metro od nigde u u nigdePodsećamo da je upravo činjenica da metro ide kroz nenaseljene delove grada izazvala najviše kritika stručne javnosti.Portal Beobild je ocenio da je plan za izgradnju beogradskog metroa jedan od najkontroverznijih u razvoju Beograda a planirane linije dovode u pitanje osnovne pretpostavke svakog metro sistema, piše stručni portal Beobuild.Naime, najveći problem je u prioritetnoj prvoj liniji, međutim ozbiljne nelogičnosti postoje na čitavom sistemu. Prva linija koja bi se gradila od Makiša do Ade Huje i kasnije Mirjeva na gotovo 50 odsto trase prolazi kroz neurbanizovana područja ili samo po obodima naselja male gustine. Ovaj portal kritikuje i plan trase Linije 1 kroz centar grada, jer su čak četiri metro stanice planirane za projekat „Beograd na vodi”, a samo dve u centru grada - stanica „Trg republike” i „Francuska”.Vlada je krajem 2019. donela lex specijalis kako bi ubrzala izgradnju važnih infrastrukturnih projekata kao što su metro i auto-putevi. Zakon predviđa da u slučaju hitnosti i ugroženosti realizacije projekta  Vlada može doneti odluku da se za projekat ili pojedine faze ne primenjuju propisi kojima se uređuje postupak javnih nabavki, već se na njih primenjuje poseban postupak za izbor strateškog partnera. 

Srbija

Zbrinjavanje porodica sa deponije Vinča iz budžetske rezerve, a planirano godinama unazad

Više od 20,8 miliona dinara, odnosno oko 177 hiljada evra, odobreno je Generalnom sekretarijatu Vlade, kako bi ih dao lokalnim samoupravama “radi trajnog rešavanja stambenog pitanja romskih porodica koje su živele na deponiji Vinča”.Opredeljen novac iz tekuće budžetske rezerve će se koristiti za neplanitane svrhe za koje nije utvrđena apropriacija, navodi se Rešenju koje je objavljeno u Službenom glasniku.Međutim, sudeći po ranijim izjavama zvaničnika ovi troškovi su planirani godinama unazad.Podsetimo, grad Beograd je još u septembru 2017. godine potpisao ugovor o javno-privatnom partnerstvu sa japansko francuskim konzorcijumom "SUEZ Groupe - I-Environment Investments limited".Ove dve kompanije su osnovale firmu “Beo čišta energija” sa sedištem u Beogradu koja je od tada zadužena za saniranje postojeće deponije i izgradnju novih postrojenja.Pre tri godine, Tanjug je preneo izjavu tadašnjeg gradskog menadžera Gorana Vesića da će “Beo čista energija” zbrinuti sve romske porodice koje žive i rade na deponiji i to “po svim standardima EU”.Direktor ove kompanije Vladimir Milovanović je tada rekao da i da je Grad Beograd angažovao IFC, stručnog konsultanta Svetske banke, te da je napravljena posebna studija za iseljavanje 14 romskih porodica, koliko je Grad, ističe, utvrdio da je naseljeno na deponiji "Vinča".Ova firma je 2018. godine objavila i dokument o proceni uticaja na životnu sredninu i socijalna pitanja koji se tiče deponije “Vinča”, a u kome je navedeno da bi grad Beograd trebalo da sprovede Akcioni plan za raseljavanje koji se odnosi na raseljavanje porodica koje žive u neformalnim naseljima na deponiji.Rešenjima o upotrebi budžetskih rezervi namenjeno je takođe izdvajanje u iznosu od 83,3 miliona dinara radi obezbeđivanja nedostajućih sredstava potrebnih za isplatu bespovratne pomoći kulturnim radnicima, kao i 26 miliona dinara na ime dotacije Pravoslavnoj eparhiji Vranjskoj, za sanaciju vodovoda i obeležavanje 950 godina Manastria Prepodobnog Prohora Pčinjskog.

Srbija

Vlada Srbije preuzela Staro selo u Sirogojnu

Vlada Srbije preuzela je osnivačka prava nad Muzejom na otvorenom „Staro seloˮ Sirogojno od opštine Čajetina.Ova odluka je u skladu sa odlukom Opština Čajetina od 1.aprila 2021. a tiče se odricanja osnivačkih prava nad Muzejom u korist Republike Srbije.Naziv i sedište Muzeja ostaju nepromenjeni.Zlatibor između urbanističkog haosa i održivog razvoja Muzej nastavlja da obavlja delatnost u oblasti kulture za koju je osnovan, kao i druge delatnosti utvrđene Statutom Muzeja, s tim što se značaj poslova koje Muzej obavlja, a kojima se obezbeđuje ostvarivanje prava građana i zadovoljenje njihovih potreba, kao i ostvarivanje drugog zakonom utvrđenog interesa u oblasti kulture, proširuje na Republiku Srbiju.Kauboji i indijanci stigli na Zlatibor (VIDEO) Sredstva za finansiranje Muzeja, za namene utvrđene zakonom, obezbeđuju se iz budžeta Srbije, kao i iz drugih izvora u skladu sa zakonom.ZZZlatibor dobija postrojenje za preradu otpadnih voda

Srbija

Razrešen direktor Zavoda za zaštitu prirode Srbije

Vlada Srbije razrešila je Aleksandra Dragišića dužnosti direktora Zavoda za zaštitu prirode Srbije.Na njegovo mesto za vršioca dužnosti imenuje se Marina Šibalić, arhitekta i načelnica odeljenja za ozakonjenje objekata i inspekcijske poslove Opštine Savski venac.Kako se navodi u zvaničnoj biografiji, Dragišić je diplomirao na Fakultetu organizacionih nauka na Megatrend univerzitetu u Beogradu, smer Ekonomija – međunarodno poslovanje, kao i smer Kompjuterski inženjering. Postdiplomsku specijalizaciju iz oblasti elektronskog poslovanja pohađao je na Fakultetu organizacionih nauka, Univerziteta u Beogradu, a zatim završio postdiplomsku specijalizaciju na temu „Implementacija informacionih sistema u državne i privatne institucije i kompanije u zemljama u razvoju“, na Univerzitetu u Rimu „La Sapienza“. Na dvogodišnjim magistarskim internacionalnim, multidisciplinarnim studijama na Univerzitetu u Bolonji.U biografiji se navodi i da je bio savetnik u Ministarstvu ekonomije i regionalnog razvoja Republike Srbije za strane direktne investicije.U Savetu za energetiku, dao je svoj doprinos kreiranju strategije za unapređenje okvira značajnih za razvoj energetskog sektora, sa stanovišta održivog korišćenja i obnovljivosti resursa.Bio je  i finansijski direktor i savetnik za finansijska ulaganja i investicije kompanije „Koling AD“.Divlja gradnja ponovo procvetala na Perućcu

Srbija

Zašto novi Prostorni plan nije usklađen sa EU standardima?

Ognjen Pantić iz Beogradske otvorene škole (BOŠ) kaže da se u planu pominju nove termoelektrane na ugalj, kao i obnovljivi izvori energije i sve to smatra neusklađenim planiranjem.Kao cilj se navodi potpuna energtska nezavisnost, proširenjem energetskih kapaciteta pomoću čistog uglja, što kako naglašava, ne postoji."Ne bi se planiralo gašenje termoelektrana u razvijenim zemljama kada bi ugalj mogao da se koristi na čist način," naglašava Pantić.Pantić zapaža da se eksploatacija litijuma u dolini Jadra navodi kao strateški. Ipak, podseća da se to tvrdi neosnovano jer se projekat o tome još nalazi u fazi procene, pa ne može još da se kaže da li je toliko isplativ.Prema rečima Mirjane Ivanović, sa Pravnog fakulteta u Beogradu, u planu treba da se definište šta je zapravo prioritet države, da li je to litijum, turizam, poljoprivreda. Plan sekako dodaje poziva na razne dokumente koji nisu usvojeni, ili su istekli, ili uopšte ne postoje."Imamo neozbiljan pristup strateškom planiranju, taj pristup se vidi i prilikom pristupa klimatskim promenama, one uopšte nisu uzete u obzir (u Prostornom planu)," kaže Ivanović.Ona napominje da su klimatske promene sada veće, zbog pandemije, pa se čitav svet priprema da ih spreči ili ublaži. Napominje da Srbija zbog prevelike emisije ugljen dioksida može da pretrpi velike ekonomske posledice. To bi najviše moglo zbog mere Evropske unije kojom bi se uvoznicima koji ne poštuju ograničenja u emisiji CO2 povećala opterećenja na uvoz naše robe koji je veoma važan za domaću ekonomiju.Kaže i da se na taj način potpuno zanemaruje strateško opredeljenje Srbije da psotane članica EU do 2035, jer bi prema dosadašnjim planovima Evropsa do tada trebalo da postane "ugljenično" neutralan kontinent.Srbija jednostavno, kako naglašava sa šest novih TE i jednom novom toplanom, neće moći da bude čalanica EU do 2035. Pored toga, kako dodaje, neće se popraviti ni kvalitet vazudaha u zemlji.Pored svega toga tu su i propisi Energetske zajednice, na čije poštovanje se Srbija obavezala, ali ih ne poštuje, tu su kako dodaje i Pariski sporazum, ali i Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju koji je Srbija potpisala sa EU.Prema rečima Ive Mraković iz Inicijative Pavo na vodu, Srbija je zemlja koja je siromašna vodama. Cilj novog plana je kako dodaje da se integralno upravlja vodama, ali se u njemu ne navodi način na koji bi to moglo da se postigne.Ona skreće i pažnju na pojavu bujučnih voda na rekama tokom različitih godišnjih doba u Srbiji i napominje da brojna jezera nisu upisana u katastar.Podseća da su sve izgrađene MHE do sada proizvele 1% struje, ali je njihovom izgradnjom došlo do brojnih problema. U planu, se kako dodaje takođe govori o tome, ali se govori i o daljoj izgradnji MHE, čak i u zaštićenim područjima.Prema njenim rečima i novi katastar MHE se na netransparentan način potura javnosti  kao nekakav naučni spisak, a kako ocenjuje više podseća na "katalog rasprodaje prirodnih dobara" za investitore.Kao još jedan argument za odlaganje usvajanja novog plana ona navodi činjnicu da je još aktuelan prostorni plan za MHE iz 1987. godine.Ona smatra da je dobro što se u planu daju naznake o potrebi da se poveća cena vode, jer je ona sad ispod svakog važećeg kriterijuma.Dodaje da je Irska odlučila da se voda zbog socijalnih nemira finansira kroz porez i da građanji ne plaćaju poseban račun za nju.Podseća i da državu u oblasti unapređenja prerade otpadnih voda očekuje izuzetn skup posao vredan oko šest milijardi evra.

Srbija

Rasprava o novom Prostornom planu odvija se mimo javnosti

Predlog novog Prostornog plana Srbije poziva se na brojne strategije i dokumente čiji je rok istekao ili uopšte ne postoje, kažu učesnici onlajna panela "I tebe se tiče: Šta donosi novi Prostorni plan?" koju su povodom njegovog javnog uvida organizovala udruženja civinog društva.Predstavnik Regulatornog instituta za obnovljivu energiju i životnu sredinu (RERI), Mirko Popović kaže da se u predloženom Prostornom planu Republike Srbije do 2035. godine pominje Nacionalna strategija održivog razvoja koja je predložena 2017. godine, ali nije usvojena. jedno tada, sada nije, trebalo je da bude deo prostronog planiranja, a nemamo je."Iskreno se nadam da novi Prostorni plan neće biti primenjen zbog rešenja koja su pogubna," smatra Popović. On podseća i da plan hvali agendu 2020-2030. godine, ali nema tu strategiju."Ako čitate Plan i iskaze u njemu, moje mišljenje je da Srbija izrađivanjem plana odustala od održivog razvoja kao koncepta," smatra šredstavnk RERI-ja.Srb ukoliko usvoji taj plan, nju to ne zanima, koliko je to suštinski opasno za budućnost ove zemlje i onih koji u njoj nameravaju da žive narednih 20 ili 30 godina.Prema novom planu, kako dodaje, Grad Bor će ostati bez polovine stanovnika, ukoliko se ostvari Prostorni plan, jer će oni ustupati svoj životni prostor rudarskim kompanijama.Popović podseća i da Srbja nema strateg borbe protiv klimatskih promena, jer je ta ideja ostala na njenom nacrtu, koji još nije usvojen. Sa druge strane, naša država ni Pariski sporazum koji planira smanjenje emisije štetnih gasova koji utiču na efekat staklene bašte, ne smatra kao svoju obavezu.Dodaje da se ugalj i lignit i dalje navode kao strateški izvori energije i pored toga što ga razvjene zemlje, pa i one u okruženju poput Grče i Severne Makedonije, izbacuju iz upotrebe.Srbija, čak, štaviše gradi, ali najavljuje i izgradnju novih termoelektrana na ugalj.Kao jedan od glavnih problema tokom javnog uvida novog prostornog plana Popović navodi da su predstojeći praznici vešto iskorišćeni da se on maksimalno skrati i što više sakrije od očiju javnosti."Voleo bih da ove konsultacije prerastu na regionalni nivo i da damo priliku javnosti u susednim zemljama da učestvuju u procesu konsultacija (o novom Prostornom planu)," kaže Popović.Ovakav način jav konsultacija, nije ih država motivisala, da je uradila makar i ovoliko, njeni resusri neuporedivi sa našim, pokazala bi nameru da Prostorni plan učini javnim vlasništvom."Nadam se da plan neće biti usvojen i ako bude usvojen da neće biti primenjen."Komentrišući navode iz predloga Prostornog plana gde se navode planovi o smanjenju stanovništvo grada Bora, Popović je naglasio da takve stvari ne mogu da se rade bez konsultacija sa onim ljudima na koje se zapravo odnose."Uštine li se neko za obraz kada radi obvakve stvari?," pita se predstavnik RERI-ja.S obzirom na sve ono što piše u predlogu plana, on zaključuje da mu je potpuno jasno zašto predstavnici države žele da javnost o njemu što manje zna.On kaže da u ovom slučaju mora da se poštuje Zakon o proceni strateškog uticaja koji nalaže da se o planu vode konusltacije sa građanima.

Srbija

Produžen rok za prijave za Nacionalne stipendije „Za žene u nauci“

Konkurs za Nacionalne stipendije u okviru svetski poznatog programa L’Oréal - UNESCO “Za žene u nauci” (L’Oréal - UNESCO For Women in Science), produžen je do 31. maja 2021. godine, soapštila je kompanija. Sve mlade žene koje se bave naučnim istraživanjima u oblasti prirodnih nauka i imaju do 35 godina i završene ili upisane doktorske studije, svoje prijave mogu podneti na veb-sajtu www.zeneunauci.co.rs. Reč je o jedanaestom ciklusu ovog programa u Srbiji, a ove godine najtalentovanijim mladim naučnicama biće dodeljene tri stipendije, svaka u iznosu od po pet hiljada evra u dinarskoj protivvrednosti. Program Nacionalnih stipendija „Za žene u nauci“ deo je velikog L’Oréal – UNESCO globalnog programa koji kroz različite vidove podrške nastoji da promoviše ženske naučne talente, njihovu ulogu u društvu, kao i da pruži podršku  njihovom  daljem usponu u svetu nauke. Istovremeno, kroz podršku naučnicama, cilj programa je da ohrabri što veći broj žena da se bave naučno-istraživačkim radom i pokaže da veća zastupljenost žena u nauci doprinosi njenom razvoju kao i rešavanju izazova sa kojima se svet danas suočava.  Ovaj program sprovodi se u više od 50 zemalja, a u Srbiji je pokrenut 2010. godine i realizuje se u partnerstvu Ministarstva prosvete, nauke i tehnološkog razvoja, Nacionalne Komisije za UNESCO i kompanije L'Oréal Balkan. Program „Za žene u nauci“ predstavlja jedinstvenu platformu koja ženama koje se bave naukom pruža mogućnost daljeg naučnog i profesionalnog usavršavanja i podršku da, u trenutku koji je možda preloman za njihovu naučnu karijeru, unaprede svoj rad i nastave da se bave naukom u Srbiji. Pored toga, učešćem u programu, našim talentovanim i posvećenim ženama, omogućen je i pristup međunarodnoj zajednici žena u nauci, dok sam projekat doprinosi afirmaciji naših naučnica i nauke, van granica naše zemlje. Kroz lokalni program „Za žene u nauci“ u Srbiji je do sada za svoj izuzetan naučno-istraživački rad nagrađeno čak 29 srpskih naučnica, u ukupnom iznosu koji prevazilazi 15 miliona dinara. Pod parolom „Svetu je potrebna nauka, a nauci su potrebne žene“, L'Oréal Balkan, zajedno sa partnerima u ovom programu poziva mlade naučnice u Srbiji, da se i ove godine prijave na konkurs i postanu deo zajednice žena koje svojom izuzetnošću menjaju svet. Sve informacije o načinu prijavljivanja, kao i o samom programu, uključujući i prijavni formular i opšta pravila konkursa za 2021. godinu, dostupne su na veb-sajtu  www.zeneunauci.co.rs.On je zreo, a ona je tetka

Srbija

Posvećeni ljudima i njihovim iskustvima u digitalnoj eri

Izgradili smo imidž inovatora i izazivača na tržištu, pokrenuli mnogo stvari koje su uticale na dalje oblikovanje telekomunikacione industrije, što je u znatnoj meri doprinelo da budemo ovde gde smo danasDejan Turk, generalni direktor kompanije A1 Srbija i A1 SlovenijaPosle skoro decenije i po poslovanja u Srbiji, iza vas je uspešno završen proces rebrendiranja. Kako je jedan tako složen proces protekao u velikoj kompaniji kao što je A1? Mnogo ljudi nema priliku da tokom cele karijere radi sličan projekat, pripreme su trajale mesecima imali smo blizu 3000 stavki koje je trebalo uraditi u okviru procesa. Iako je postojalo iskustvo sa drugih tržišta koja su se rebrendirala pre nas, situacija je bila izazovna. Praktično smo uradili pripremu 1,5 put jer je plan bio da se rebrendiranje realizuje još prošle godine. U takvim uslovima morali smo još više da budemo povezani i radimo kao tim i offline i online i zaista smo to izneli na sjajan način. Izuzetno sam ponosan na sve koji su radili na projektu.  Gledajući kroz prizmu vaših planova i projekata, na koji način ste uspeli da iznivelišete uticaj pandemije i sa velikim uspehom kompletirate rebrendiranje?Niko nije mogao da predvidi razmere onoga što će se desiti, ipak imalo smo blagu prednost  jer je pandemija do Srbije došla neznatno kasnije u odnosu na neke druge zemlje. To nam je dalo tek toliko vremena da se pripremimo, preuzmemo sve mere zaštite zdravlja i bezbednosti zaposlenih. Ispostavilo se da su nam prakse koje smo imali i ranije, kakva je rad od kuće, dale dobru osnovu da se brzo reorganizujemo. Za svega nekoliko dana više od 80% zaposlenih prešlo je na režim rada od kuće, uključujući i kolege iz  korisničkog servisa. Praktično istom brzinom reorganizovali smo i poslovanje i prilagodili servise i usluge životu korisnika u novim okolnostima. U teškim i izazovnim okolnostima, odluke je mnogo lakše donositi kada ste jasno posložili prioritete. Za nas su to naši ljudi i naši korisnici. Prilagođavali smo se pulsu tržišta i nastojali da budemo pre svega pouzdan partner na kog se korisnici uvek mogu osloniti. Rešenja i usluge konstantno prilagođavamo potrebama ljudi u digitalnom svetu u koji smo uveliko zašli. Rebrendiranje je došlo kao kruna naše želje da osnažimo digitalni život, kako bismo omogućili ljudima da brinu o onima koje vole, razvijaju biznise i doprinose dobrobiti okruženja čiji su deo, a da pri tom ostanu verni sebi.Recept naše uspešne priče su dobra organizacija i entizujazam. Energija i posvećenost koju imamo kao kolektiv su naša najveća konkurentska prednost. Ono što celokupnu priču čini dodatno impresivnom jeste i činjenica da ste svojevremeno krenuli od nule, a danas ste jedan od vodećih telekomunikacionih operatera na tržištu. Koja je vaša „tajna“?Kada smo počeli sa radom u Srbiji pre 14 godina, ne samo da smo krenuli od nule, nego smo bili i u veoma nepovoljnoj tržišnoj poziciji. Ovde su već postojala dva mobilna operatera, tako da smo morali dvostruko više da se borimo za naklonost i poverenje svakog korisnika. Danas naša mreža obuhvata više od više od 2.150 baznih stanica, pokrivajući 98 odsto teritorije Srbije. Takođe, imamo skoro 1.500 zaposlenih i blizu 2,4 miliona zadovoljnih korisnika. Izgradili smo imidž inovatora i izazivača na tržištu, pokrenuli mnogo stvari koje su uticale na dalje oblikovanje telekomunikacione industrije, što je u znatnoj meri doprinelo da budemo ovde gde smo danas.Sve što smo radili bilo je sa ciljem da korisnicima ponudimo više pod boljim uslovima. Naša tajna tiče se našeg strateškog usmerenja i interne kulture kompanije koja u fokus stravlja ljude, njihova iskustva i rešenja  koja doprinose da im život bude jednostavniji, kvalitetniji i bolji.  Kao A1 već ste pokrenuli novi društveno odgovorni program „Svet kakav želiš“. Šta je to što vas je inspirisalo da pokrenete ovaj projekat i koji su njegovi glavni ciljevi?Program „Svet kakav želiš“ formulisao bih kao odgovornost i obavezu prema zajednici u kojoj se razvijamo. Vođeni našim načelima, smatramo da se podrazumeva da imamo sluha za pitanja od opšteg interesa, da preuzimamo inicijativu i nudimo i podržavamo inovativna rešenja. A1 je okupio stručnu javnost koja nam je skrenula pažnju i pomogla nam da odaberemo najbolje projekte na nacionalnom nivou koje ćemo kroz ovaj program podržati, a koji doprinose unapređenju u oblastima javnog zdravlja, obrazovanja i ekologije. Odabranim projektima pružićemo podršku u realizaciji, kao i novčana sredstva u ukupnom iznosu od 10 miliona dinara. Ovaj program  će se praktično samo nadovezati na ono što smo do sada radili za dobrobit zajednice jer su ove oblasti godinama i bile u fokusu našeg društveno odgovornog delovanja.Nedavno je održan A1 Talk, na kome ste govorili u upotrebi digitalnih tehnologija u svrhu dobra.  Na koji će način napredna rešenja za povezivanje i sajber bezbednost značajno doprineti daljem razvoju srpske industrije i ekonomije?A1 Talk je još jedan format  i način na koji želimo da ukažemo na sve veći značaj tehnologija u budućnosti. Verujemo da svaki pojedinac ima moć da napravi promenu nabolje, a da u kombinaciji sa snagom savremene tehnologije, ta moć može preoblikovati naša iskustva i zaista učiniti svet boljim mestom. Kao provajder digitalnih rešenja, s jedne strane imamo odgovornost da korisnicima ponudimo adekvatna rešenja koja će im olakšati svakodnevni život u dititalnom dobu, a s druge strane da im pomognemo da odaberu najbolje opcije za sebe u mnoštvu izbora. To znači da će nam fokus biti stalni rad na našoj infrastrukturi i daljem razvoju mreže i novih usluga, rešenja za povezivanje i pametnih tehnologija.Biznis će se u narednom periodu sve više oslanjati na prednosti koje donosi NB IoT tehnologija - slanje velikog broja tačnih i pravovremenih podataka, automatizacija i digitalizacija poslovnih procesa. Omogućićemo im efikasnije upravljanje infrastrukturom i resursima, a da pri tom štedi vreme i finansijske resurse. Osim toga ponudićemo integrisana poslovna rešenja i digitalne platforme u svim segmentima poslovanja i unaprediti  ponudu alata za produktivnost, povezanost među zaposlenima, resurse za saradnju, ICT rešenja, bezbednost podataka i informacija. 

Srbija

Objavljen kalendar poreskih obaveza za maj

Poreska uprava objavila je porseki kalendar za mesec maj 2021. godine. Tokom maja prvo stižu na naplatu doprinosi za obavezno socijalno osiguranje, kao obaveza da se dostave izveštaji o zapošljavanju osoba sa invaliditetom, napominje Poreska uprava Srbije.Obaveze koje se plaćaju prve nedelje maja, do srede 05.05.2021.- Plaćanje doprinosa za obavezno socijalno osiguranje za neisplaćene  zarade za mart 2021. godinePoslodavac je dužan da doprinose obračuna i uplati istovremeno sa isplatom zarade, a ukoliko ne isplati zaradu do poslednjeg dana u mesecu dužan je da najkasnije do tog roka obračuna i uplati doprinose za prethodni mesec na najnižu mesečnu osnovicu doprinosa.U suprotnom, nadležna jedinica Poreske uprave će obračunati doprinose u ime i za račun poslodavca.- Dostavljanje obaveštenja o zaključenim ugovorima po osnovu estradnih programa u prethodnom mesecuObaveštenja se podnose na obrascu OZU, uz koji se podnose i kopije svih zaključenih ugovora u prethodnom mesecu.- Dostavljanje izveštaja o izvršenju obaveze zapošljavanja osoba sa invaliditetom za prethodni mesec i uplata sredstavaObrazac IOSI na kome treba da se nalazi izveštaj dostavlja se najkasnije do petog u mesecu za prethodni mesec, bez obzira na koji način je obaveza izvršena u prethodnom mesecu. Poslodavci nemaju obavezu dostavljanja drugih dokaza uz sam obrazac izveštaja.Sledeće obaveze plaćaju se do ponedeljka 10.05.2021.- Podnošenje poreske prijave i plaćanje poreza na premije neživotnih osiguranja za prethodni mesecPrijave se podnose na obrascu PP-PPNO, bez obzira da li postoji obaveza plaćanja za taj mesec.- Podnošenje poreske prijave i plaćanje PDV za prethodni mesec od strane poreskog dužnika iz člana 10. Zakona o PDV.Prijava se podnosi na obrascu PP PDV.Obaveze do ponedeljka 17.05.2021.- Plaćanje akontacije poreza i doprinosa na prihode od samostalne delatnosti za prethodni mesecPreduzetnik koji vodi poslovne knjige mesečnu akontaciju poreza plaća u roku od 15 dana po isteku svakog meseca na osnovu podnete poreske prijave PPDG-1S.Preduzetnik koji porez plaća na paušalno utvrđen prihod akontaciju poreza plaća u roku od 15 dana po isteku svakog meseca na osnovu rešenja Poreske uprave.- Podnošenje poreske prijave za godišnji porez na dohodak građana za prethodnu godinuPoreska prijava se podnosi na obrascu PPDG-2R - Poreska prijava za utvrđivanje godišnjeg poreza na dohodak građana- Plaćanje doprinosa za sveštenike i verske službenike, za domaće državljane zaposlene u inostranstvu i za inostrane penzionere za prethodni mesecObveznici doprinosa, sveštenici i verski službenici, domaći državljani zaposleni u inostranstvu i inostrani penzioneri plaćaju mesečnu akontaciju doprinosa za obavezno socijalno osiguranje u roku od 15 dana po isteku meseca na osnovu rešenja Poreske uprave.- Plaćanje doprinosa za samostalne umetnike za drugi kvartal 2021. godineObveznici doprinosa su samostalni umetnici koji plaćaju tromesečnu akontaciju doprinosa za obavezno socijalno osiguranje na osnovu rešenja Poreske uprave.- Plaćanje doprinosa za poljoprivrednike za drugi kvartal 2021. godineObveznici doprinosa su poljoprivrednici koji plaćaju tromesečnu akontaciju doprinosa za obavezno socijalno osiguranje na osnovu rešenja Poreske uprave.- Podnošenje poreske prijave i plaćanje doprinosa za obavezno socijalno osiguranje za osnivače, odnosno članove privrednog društva za prethodni mesecPrijava se podnosi na obrascu PP OD-O - Poreska prijava o obračunatim doprinosima za obavezno socijalno osiguranje za osnivače, odnosno članove privrednog društva.- Podnošenje poreske prijave i plaćanje PDV za prethodni mesecPoreski obveznici koji su se evidentirali za PDV i kojima je poreski period kalendarski mesec dužni su da podnesu poresku prijavu PP PDV i plate obračunati PDV u roku od 15 dana po isteku meseca.Takođe, obveznik PDV dostavlja nadležnom poreskom organu, uz poresku prijavu PDV i obrazac PID PDV 1- pretežni izvoz dobara u inostranstvo za prethodni mesec, ako je u tom mesecu ispunio jedan od kriterijuma da postane obveznik PDV koji pretežno vrši promet dobara u inostranstvo.- Plaćanje akontacije poreza na dobit pravnih lica za prethodni mesecObveznici poreza na dobit pravnih lica vrše plaćanje akontacije poreza na dobit pravnih lica za prethodni mesec na osnovu podnete PP PDP prijave.- Plaćanje obračunate akcize za period od 16. do kraja prethodnog mesecaObveznik akcize je dužan da obračunatu akcizu uplati najkasnije 15. dana u mesecu za iznos akcize obračunat za period od 16. do kraja prethodnog meseca.- Podnošenje poreske prijave za obračun akcize za prethodni mesecObveznik akcize obavezan je da utvrđenu obavezu po osnovu akcize iskaže u poreskoj prijavi koju podnosi Poreskoj upravi na propisanom obrascu PP OA najkasnije u roku od 15 dana po isteku kalendarskog meseca za taj mesec.- Podnošenje prijave o obračun akcize na električnu energiju za krajnju potrošnju za prethodni mesecObveznik akcize obavezan je da utvrđenu obavezu po osnovu akcize na električnu energiju iskaže u poreskoj prijavi koju podnosi Poreskoj upravi po isteku kalendarskog meseca u kojem se vrši očitavanje, na propisanom obrascu PP OAEL i obračunatu akcizu plati u periodu za podnošenje poreske prijave, odnosno najkasnije u roku od 15 dana po isteku kalendarskog meseca u kojem je izvršeno očitavanje potrošnje električne energije.Ponedeljak 31.05.2021.- Plaćanje doprinosa za obavezno socijalno osiguranje za neisplaćene zarade za april 2021. godine- Plaćanje obračunate akcize za period od 01. do 15. dana u mesecuObveznik akcize je dužan da obračunatu akcizu uplati najkasnije poslednjeg dana u mesecu za iznos akcize obračunat u periodu od 1. do 15. dana u mesecu. 

Srbija

Izvoz oružja iz Srbije pao za 16% tokom 2019. godine

Srbija je u 2019. godini realizovala izvoz naoružanja i vojne opreme u vrednosti 409,05 miliona dolara, što predstavlja međugodišnji pad od 49,71 miliona dolara, ili oko 16 odsto, navodi se u najnovijem godišnjem izveštaju o trgovini oružjem i naoružanjem koji je objavljen u najnovijem Službenom glasniku. U istom periodu, realizacija uvoza iznosila je 354,15 miliona dolara.Najveća vrednost u realizaciji izvoza je ostvarena izvozom u Ujedinjene Arapske Emirate, koje je kupilo oko  110 mililona dolara vredno oružje, odnosno oko 27 odsto ukupnog realizovanog izvoza.Sledi Kipar sa 42,17 mililona dolara, Sjedinjene Američke Države sa 25,9 miliona dolara, Bugarsku (24,80 miliona) i Sudijska Arabija (22,38 miliona dolara). Navedene države su kupile više od polovine ukupno izvezenih ubojnih sredstava.U periodu 2005–2019. godine ukupna vrednost realizovanih dozvola za izvoz NVO iznosi preko 3,5 milijarde USD (3.7 milijardi dolara), a u tom razdoblju je ostvaren značajan suficit u spoljnotrgovinskoj razmeni u oblasti, ukupmne vrednosti od preko 2,6 milijardi dolara.U odnosu na 2018. godinu, višestruko je povećana vrednost realizovanog uvoza (preko tri puta, odnosno za 254,19 miliona dolara). Procenat realizacije izdatih dozvola takođe je značajno povećen na oko 75 odsto.Nerealno veliki procenat realizacije uzrokovan je realizacijom nekoliko dozvola velike vrednosti koje su odobrene u 2018. godini.Najveća vrednost u realizaciji uvoza oružja u 2019. godini je ostvarena iz Rusije, odakle je došlo oružje po ukupnoj ceni od 201,87 miliona dolara, što čini oko 57 ukupnog realizovanog prometa.Slede Nemačka sa 87,24 miliona dolara, Francuska sa 14,24 miliona, Belorusija sa 9,08 miliona, kao i Bosna i Hercegovina (8,6 miliona dolara).Uvoz oružja iz prvih deset zemalja iznosi 344,75 mil. USD, što čini oko 97% ukupne realizacije uvoza NVO u 2019. godini.Za izvoz naoružanja i vojne opreme u 2019. godini je izdato 357 dozvola, u ukupnoj vrednosti od oko 474 miliona dolara, što je u odnosu na prethodnu godinu pad za oko 5 odsto, dok je ukupna vrednost izdatih dozvola smanjena za oko 350 miliona dolara (pad od oko 42 odsto).Za uvoz naoružanja i vojne opreme pretprošle godine je izdato 264 dozvola, u ukupnoj vrednosti od oko 470,5 miliona dolara.U odnosu na 2018. godinu izdato je 43 dozvole više (oko 19,5 odsto), ali je ukupna vrednost izdatih dozvola smanjena za 50 miliona dolara (manje za oko 9,6 odsto).