img

Srbija

Srbija

Novosadski studenti medicine pomažu sugrađanima

Studenti Medicinskog fakulteta u Novom Sadu dostavljaju namirnice i pružaju psihološku pomoć Novosađanima u izolaciji, javlja portal radija 021.Medicinski fakultet je ranije pokrenuo SOS kol centar radi praćenja zdravlja građana koji su u izolaciji zbog kontakta sa osobama zaraženim koronavirusom. Studenti su uočili da je takvim građanima potrebna pomoć u snabdevanju namirnicama i lekovima, kao i psihološka podrška. U tu svrhu, studenti su oformili mobilni tim.„Mobilni tim je formiran kako bi građanima koji su u samoizolaciji i kojima je neophodna pomoć u smislu nabavljanja osnovnih namirnica i lekova, ove potrepštine bile dostavljene na kućnu adresu. U komunikaciji sa ovim građanima, sa kojima smo se već dovoljno upoznali i koji imaju poverenje u nas, stekli smo utisak da smo im potrebni i da možemo da budemo od još veće koristi“, rekao je student Stefan Jakšić.On kaže da su studenti uvideli potrebu i za organizovanjem psihološke podrške građanima u izolaciji, jer se oni često osećaju nervozno, uplašeno ili usamljeno, a ponekad bi samo hteli da sa nekim porazgovaraju. „Ovaj tim takođe čine studenti volonteri našeg kol-centra, koji su prethodno prošli odgovarajuću obuku u saradnji sa studentima psihologije Filozofskog fakulteta, kao i sa diplomiranim psiholozima", kaže Jakšić.Studenti iz Novog Sada će sugrađanima biti na raspolaganju sve dok za tim postoji potreba, a kažu da tako i uče.„Smatramo da je ovo sjajan doprinos studenata medicine našim sugrađanima kojima je potrebna pomoć. Takođe, za nas ovakva aktivnost predstavlja veliku ličnu satisfakciju i smatramo da je u skladu sa našim budućim pozivom“,rekao je student Milan Milinkov.SOS mobilni tim studenata volontera dostupan je Novosađanima svakog radnog dana od 9 do 11 časova. 

Srbija

Ministarstvo traži 30.000 dinara za samostalne umetnike

Ministarstvo kulture i informisanja predložilo je Vladi Srbije da se samostalnim umetnicima u naredna tri meseca isplaćuje pomoć u iznosu od 30.000 dinara mesečno, radi privremenog prevazilaženja efekata trenutne zdravstvene krize.U saopštenju se navodi da bi novac bio uplaćen "reprezentativnim udruženjima u kulturi" radi dalje distribucije samostalnim umetnicima, saglasno broju članova koji se vode u evidenciji tih udruženja."Napominjemo da distributeri filmova, prikazivači i producenti, kao privredni subjekti, već podležu donetim merama Vlade, te se navedeni predlog mera Ministarstva kulture i informisanja na njih ne odnosi", podsećaju u nadležnom ministarstvu.Predložene mere se, kako se navodi, odnose na obezbeđivanje egzistencije samostalnih umetnika kao nosilaca delatnosti od opšteg interesa u kulturi."Kultura je najznačajniji deo našeg nacionalnog i državnog identiteta i kao takva nema manji značaj od ostalih privrednih grana. Naprotiv, njen uticaj na sveukupni ekonomski, društveni i privredni razvoj je nemerljiv. Efekti pomoći samostalnim umetnicima prevazilaze iznos sredstava koji bi trebalo opredeliti", zaključuje se u saopštenju.Filmski centar Srbije traži fond solidarnosti za slobodne umetnike

Srbija

I ovaj Uskrs proizvođačima jaja vise kavezi nad glavom

I ovogodišnje uskršnje praznike proizvođači jaja u Srbiji dočekuju sa istom brigom kao i prethodnih godina, a to je usklađivanje kaveza za čuvanje kokošaka sa evropskim standardima. Na nedavno odrzanom sastanku Grupacije živinara u Privrdnoj komori Srbije, proizvođači su se saglasilu da se ponovo, na period 3+1 godina, odloži primena Pravilnika koji bliže uređuje način držanja koka nosilja i koji predviđa zamenu konvencionalnih kaveza novim obogaćenim baterijskim kavezima. Istaknuto je i to da se intenzivnije mora raditi na stavljanju Srbije na listu zemalja koje mogu da izvoze živinko meso i jaja u zemlje EU i da je potrebno uvesti dodatne državne mere koje bi zaštitile proizvođače u slučajevima pojave bolesti koje predviđaju uništavanje celokupnog jata.Ovo nije prvi put da se u Srbiji odlaže primena pravilnika o kavezima. EU je još 1999. donela propis kojim je zabranila standardne kaveze za koke nosilje i ostavila članicama rok do 1. januara 2012. da se prilagode novim propisima. Koke u EU se mogu uzgajati samo u posebno uređenim kavezima, u kojima koke imaju po najmanje 750 kvadratnih santimetara, kao i gnezdo ili šipku za sedenje. Mogu se uzgajati i na otvorenom prostoru.I Srbija je u proleće 2010. donela pravilnik koji je u potpunosti usklađen sa evropskim propisima i koji  zahteva da srpski proizvođači izbace stare kaveze i čuvaju koke u novim kavezima koji imitiraju prirodno okruženje koke. Međutim, u međuvremenu taj rok je pomeren na kraj 2012. a onda još jednom na decembar 2020. jer domaći proizvođači nemaju toliko novca da ispune standarde. Sad se ponovo priča o odlaganju uvođenja novih kaveza. Prema procenama Zajednice živinara, domaćim proizvođačima jaja potrebno je 50-60 miliona evra za kupovinu novih kaveza i za proširenje objekata s obzirom da se instaliranjem novih većih kaveza gubi 40% na prostoru.Osim kaveza, problem za proizvođače je i salmonela zbog koje nije moguć izvoz jaja u EU."Svih ovih godina akumulacija gotovo i da ne postoji, zbog zatvorenog tržišta, jer naša jaja ne mogu da se izvoze u EU, jer država nije uradila monitoring na salmonelu, ali i zbog neusklađenih standarda držanja koka nosilja. Mnoge farme rade na ivici egzistencije, naročito zbog niske cene jaja. Ukoliko se ne odloži primena ovog Pravilnika, jaja ćemo morati da uvozimo, jer je sigurno da svi koji to ne budu mogli da ispune, od januara ili februara sledeće godine više neće moći da posluju", kazao je za Novosti u januaru Rade Škorić iz Zajednice živinara Srbije.Prema podacima Zajednice živinara, U Srbiji je registrovano 900 živinarskih farmi samo za proizvodnju jaja. Tu se nalazi tih četiri miliona koka. Od tog broja, polovina kokošaka nalazi se kod 15 velikih kompanija. Srbija sada izveze između 45 i 50 miliona jaja u Makedoniju, Crnu Goru i Bosnu i Hercegovinu."Sa novim standardima imaćemo i 36 odsto manje kokošaka na istom prostoru, ukoliko vlasnici ne prošire svoje kapacitete ili ne sagrade nove", smatra Škorić.

Srbija

APR: Privreda Srbije 2019. godine poslovala u plusu, neto profit pao za 13 odsto

Pored toga, već petu godinu zaredom privreda je poslovala profitabilno, s tim da je pozitivan neto rezultat, koji su privredna društva ostvarila u iznosu od 391.239 miliona dinara, smanjen za 12,8% na godišnjem nivou. Sa neto dobitkom od 682.632 miliona dinara, manjim za 5,2% od prošlogodišnjeg, poslovalo je 62.517 privrednih društava, dok je neto gubitak u visini od 291.393 miliona dinara povećan za 7,3%, a iskazalo ga je 26.649 društava. Neto rezultat nije iskazalo 15.321 privredno društvo.Godišnji bilten finansijskih izveštaja za 2019. godinu, sa zvaničnim zbirnim podacima iz izveštaja za statističke potrebe, koji sadrži podatke za 152.169 pravnih lica i 108.557 preduzetnika.informacionog sistema, preko koga je ove godine primljeno skoro 100.000 izveštaja više u odnosu na prethodnu godinu, usled izmena Zakona o porezu na dohodak građana, zbog kojih je veći broj preduzetnika prešao sa prostog na dvojno knjigovodstvo i podneo finansijski izveštaj za 2019. godinu.Privreda je već petu godinu zaredom poslovala sa pozitivnim neto rezultatom, koji su privredna društva ostvarila u iznosu od 391.239 miliona dinara, uz istovremeni porast i broja zaposlenih, kojih je u 2019. godini bilo za 30.657 radnika više u poređenju sa 2018. godinom.///////////////////////////Trend rasta ukupne domaće ekonomije nastavljen je i tokom 2019. godine. Bruto domaći proizvod u Republici Srbiji je povećan za 4,1% u odnosu na prethodnu godinu, dok je industrijska proizvodnja rasla sporijim tempom (0,3%). Pozitivna makroekonomska kretanja podržali su uvećana potrošnja i investiciona aktivnost, pre svega usled priliva stranih direktnih investicija, kao i rast spoljnotrgovinske razmene. Zadržani su niska stopa inflacije (1,9%) i stabilan devizni kurs (vrednost dinara prema evru je povećana za 0,5%, a u odnosu na dolar opala je za 1,5%).Poslujući u uslovima povoljnog poslovnog ambijenta privredna društva su nastavila trend povećanja broja zaposlenih započet pre pet godina. U 2019. godini zapošljavala su ukupno 1.171.890 radnika, što je za 30.657 radnika više u poređenju sa prethodnom godinom.Profitabilnost privrede je ostvarena iz obavljenja primarne delatnosti, obzirom da privredna društva beleže pozitivan poslovni rezultat od 570.685 miliona dinara, koji je veći za 1,9%. Pri tome, njihova poslovna aktivnost je, sa realizovanih 11.664.688 miliona dinara poslovnih prihoda, uvećana za 8,2% u odnosu na prethodnu godinu. S druge strane, privredna društva su iz finansiranja iskazala gubitak od 37.212 miliona dinara, koji je za 37,1% manji od prošlogodišnjeg usled znatno manjih negativnih kursnih razlika. U delu usklađivanja vrednosti imovine i potraživanja, otpisanih potraživanja i ostalih aktivnosti negativan rezultat iznosi 36.330 miliona dinara, za razliku od prethodne godine kada je dobitak bio 45.802 miliona dinara.Na nivou sektora ,sa najvećim ukupnim dobitkom poslovala su privredna društva iz sektora prerađivačke industrije, gde on iznosi 110.488 miliona dinara i veći je za 13,7%. Istovremeno, taj sektor je zapošljavao najviše radnika – ukupno njih 381.012, a pri tome beleži i najveći porast zaposlenosti – za 13.730 radnika. Zatim sledi sektor trgovine na veliko i malo, čiji je pozitivan neto rezultat od 79.198 miliona dinara uvećan za 25,6%, a uz to drugi je i prema broju zaposlenih od 222.049 radnika, koji je takođe povećan (2.676). Visoku profitabilnost beleži i sektor informisanja i komunikacija, koji je ostvario 42.501 milion dinara dobitka, uz rast od 8,2%. Pored toga, na nivou sektora je bilo 50.907 zaposlenih, što je 2.101 radnik više u poređenju sa prethodnom godinom. Uspešno je poslovao i sektor građevinarstva, a pozitivan rezultat tog sektora od 37.421 milion dinara je povećan za 49,2%, dok je broj zaposlenih (77.770), uvećan na godišnjem nivou za 5.291 radnika.Više od četiri puta je povećan pozitivan neto rezultat sektora poslovanja nekretninama, iskazan u visini od 24.743 miliona dinara, što je prevashodno posledica promene delatnosti jednog velikog sistema, koji je u prethodnoj godini poslovao u sektoru saobraćaja i skladištenja. Usled navedenog, značajan pad dobitka (78,3%) beleži sektor saobraćaja i skladištenja gde on iznosi 13.976 miliona dinara. Međutim, pozitivan neto rezultat je najviše smanjen (83,7%) u sektoru rudarstva, u kome je iskazan u visini od 18.383 miliona dinara.Sektor administrativnih i pomoćnih uslužnih delatnosti se izdvaja prema ispoljenom rastu pozitivnog neto rezultata, koji je praćen značajnim porastom broja zaposlenih. Ukupan dobitak tog sektora je 2,1 put veći u poređenju sa prethodnom godinom i iznosi 13.280 miliona dinara, a pri tome je broj zaposlenih uvećan za 6.437 radnika, pa je zapošljavao ukupno 82.850 radnika. Najveći rast profitabilnosti je u sektoru usluga smeštaja i ishrane, u kome je realizovan preko pet puta veći dobitak u odnosu na prethodnu godinu i iznosi 2.403 miliona dinara. Istovremeno, i broj zaposlenih je povećan za 2.466 radnika, tako da je poslovao sa 32.191 zaposlenim.Posmatrano prema veličini, na nivou svih grupa privrednih društava, osim mikro društava, ostvaren je pozitivan neto rezultat. Najveći ukupan dobitak od 163.376 miliona dinara beleže velika privredna društva, s tim da je on smanjen za 37,4% u poređenju sa prethodnom godinom. Pri tome, ona su zapošljavala 6.614 radnika više, što je ukupno 364.846 radnika. Tendencije pozitivnog rezultata su slične kod srednjih i malih privrednih društava, koja su ostvarila 117.244 miliona dinara odnosno 116.641 milion dinara dobitka, uz godišnji rast od 13,3% odnosno 12,3%. Međutim, broj zaposlenih je najviše povećan kod društava srednje veličine - za 20.263 radnika, tako da su ona poslovala sa ukupno 253.254 radnika. Mala društva su uvećala broj zaposlenih za 5.557 radnika i zapošljavala su 318.992 radnika. S druge strane, mikro društva, kao najbrojniji segment privrede (91.609), na ukupnom nivou su iskazala gubitak od 6.022 miliona dinara, manji za 69,4% od prošlogodišnjeg, a pri tome ukupan broj zaposlenih su smanjila za 1.777 radnika i poslovala su sa 234.798 radnika.Gledano sa aspekta teritorije, najveći pozitivan neto rezultat ostvarila su privredna društva iz Beogradskog regiona, s tim da je ukupan dobitak u visini od 184.931 milion dinara manji za 5,6% u poređenju sa prethodnom godinom. Istovremeno, ona su zapošljavala i najviše radnika (511.111), a beleže i najveći rast broja zaposlenih (13.199). Visoku profitabilnost postigla su i društva iz Regiona Vojvodine, sa pozitivnim neto rezultatom od 112.397 miliona dinara, pri čemu su broj zaposlenih uvećala za 6.392 radnika, što čini ukupno 292.728 zaposlenih. Međutim, najizraženiji rast profitabilnosti je u Regionu Šumadije i Zapadne Srbije, gde je dobitak povećan za 56,9% i iznosi 69.487 miliona dinara. Istovremeno, broj zaposlenih od 142.710 radnika je na godišnjem nivou veći za 5.365 radnika. U Regionu Južne i Istočne Srbije ukupan dobitak u iznosu od 25.875 miliona dinara je smanjen za 77,2%, dok je u Regionu Kosovo i Metohija iskazan negativan neto rezultat od 1.450 miliona dinara, koji je za 37,6% manji od prošlogodišnjeg.Javna preduzeća beleže na ukupnom nivou gubitak od 574 miliona dinara, za razliku od prethodne godine kada su poslovala pozitivno (3.477 miliona dinara). Međutim, i ona su iz poslovne aktivnosti ostvarila dobitak, koji iznosi 19.464 miliona dinara, mada je za 22,7% smanjen na godišnjem nivou, dok pozitivan rezultat iz finansiranja iznosi 3.510 miliona dinara i veći je za 7,0%. Ukupan negativan rezultat opredelio je gubitak iz ostalih aktivnosti od 20.746 miliona dinara, koji je pritom smanjen za 4,6%. Sa neto dobitkom su poslovala 394 preduzeća, sa neto gubitkom 134, a bez iskazanog rezultata je bilo 21 preduzeće. U javnim preduzećima (ukupno 549) je bilo zaposleno 115.474 radnika, što je za 2.284 radnika manje u odnosu na prethodnu godinu.Preduzetnici su u 2019. godini profitabilno poslovali i ostvarili su 32.710 miliona dinara dobitka. Podatke za statističke i druge potrebe dostavilo je 110.811 preduzetnika, a oni obrađeni za njih 108.557, koji su zapošljavali 210.455 radnika. Pozitivan neto rezultat beleže i ustanove koje obavljaju delatnost radi sticanja dobiti, pri čemu njihov dobitak iznosi 12.362 miliona dinara i veći je za 54,5% u odnosu na prethodnu godinu. U 1.475 ustanova bilo je zaposleno ukupno 36.814 radnika.Pozitivna kretanja u domaćoj ekonomiji u 2019. godini odrazila su se i na poslovanje finansijskih institucija, pa sve grupe aktivnih finansijskih institucija beleže pozitivne rezultate. Sektor banaka, kao dominantan deo domaćeg finansijskog sistema, ostvario je pozitivan rezultat perioda od 64.065 miliona dinara, što je za 9,0% manje u poređenju sa prethodnom godinom. Pri tome, u ukupno 26 banaka bilo je zaposleno 22.739 radnika, odnosno 136 manje nego u 2018. godini. Na tržištu osiguranja poslovalo je 19 društava, a ostvareni pozitivan rezultat od 11.357 miliona dinara povećan je za 28,2%, s tim da broj zaposlenih smanjen za 106 radnika, pa su bila ukupno 10.543 zaposlena. Davaoci finansijskog lizinga (ukupno 13) iskazali su dobitak od 762 miliona dinara, koji je za 42,7% smanjen na godišnjem nivou. Malobrojni učesnici na tržištu kapitala takođe beleže pozitivne rezultate, tako da su brokersko-dilerska društva (17) ostvarila ukupan dobitak od 7.968 miliona dinara manji za 20,0%, dok su društva za upravljanje dobrovoljnim penzijskim (4) i društva za upravljanje investicionim fondovima (5) povećala pozitivan rezultat i on iznosi 196 miliona dinara odnosno 76 miliona dinara.Neprofitne institucije u 2019. godini beleže bolje rezultate i iskazale su neto višak prihoda nad rashodima od 5.543 miliona dinara, koji je skoro dupliran u poređenju sa prethodnom godinom. Od ukupno 56.348 neprofitnih institucija, podatke za statističke i druge potrebe je dostavilo njih 47.082, a isti su obrađeni za 46.081 instituciju. Te institucije su svoje aktivnosti obavljale sa 16.263 radnika (15.998 u 2018.). Posmatrano prema obliku organizovanja, udruženja, društva i savezi u oblasti sporta beleže najveći pozitivan rezultat u visini od 1.853 miliona dinara, uz višestruki godišnji rast. Pri tome, njih 12.126 je svoje aktivnosti obavljalo sa 3.842 radnika. Visok pozitivan rezultat su iskazala i udruženja, s tim da on iznosi 1.791 milion dinara i za 11,9% je veći u odnosu na prethodnu godinu. Ukupno 26.363 udruženja zapošljavala su 7.703 radnika.

Srbija

Mali: Preduzećima od utorka dostupno dve milijarde garantovanih kredita

Ministar finansija Siniša Mali izjavio je danas da je novom uredbom Vlade Srbije preduzetnicima, mikro, malim i srednjim preduzećima obezbeđena garantna šema za kredite vrednosti dve milijarde evra.On je na konferenciji za novinare kazao da će krediti na raspolaganju privredi biti na raspolaganju prvog sledećeg radnog dana, odnosno da će za njih moći da konkurišu već u utorak. Krediti će imati period otplate od 36 meseci, a grejs period od devet do 12 meseci.Prema drugoj uredbi koju je Vlada danas usvojila obezbeđeno je i 2,6 milijardi dinara za pomoć poljoprivrednicima, koji će takođe biti dostupni od utorka.Mali je istakao da je na taj način u potpunosti završen pravni okvir za implementaciju svih planiranih ekonomskih mera, u vrednosti od 5,1 milijardi evra za podršku domaćoj  privredi.Mali je rekao i da je samo u protekla tri dana oko 113.000 privrednih subjekata prijavilo Poreskoj upravi za mere odlaganje plaćanja poreza i doprinosa i za dobijanje tri minimalne zarade za svoje radnike, a da je na adresu Fond za razvoj stiglo 300 upita za kredite za likvidnost.Ministar dodaje da je apelovao na Upravni odbor tog Fonda da se umesto jednom nedeljno sastaju dva ili tri puta sedmično, čime bi se proces odobravanja kredita za likvidnost ubrzao.Uredbe donete na današnjoj sednici Vlade Srbije biće objavljeni kasnije u toku dana.

Srbija

Alibaba i Džek Ma donirali Srbiji zaštitne maske i medicinsku opremu

Alibaba Fondacija i Džek Ma Fondacija donirale su Srbiji maske, respiratore, zaštitnu odeću i vizire kao podršku našem narodu u borbi protiv COVID-19. Reč je o medicinskoj opremi koja je stigla u Srbiju zahvaljujući Džeku Mau, uglednom kineskom preduzetniku i osnivaču Alibaba grupe, kompanije koja se bavi internet trgovinom i tehnologijama, saopštila je kompanija.Avion sa ovom značajnom pošiljkom zaštitnih maski iz Šangaja u Kini stigao je na beogradski aerodrom.Ova donacija je jedna u nizu dobrotvornih inicijativa Alibaba Fondacije i Džek Ma Fondacije, sa ciljem da se pruži podrška i isporuči medicinska oprema oblastima širom sveta koje su najviše pogođene virusom Covid-19. Fondacije takođe finansiraju istraživanja za lečenje virusa Covid-19, u Kini, na Institutu za infekciju i imunitet „Piter Doerti“ (Australija) i na Univerzitetu Kolumbija (SAD).Džek Ma Fondacija i Alibaba Fondacija objavile su i distribuirale priručnik sa najboljim primerima iz prakse iz Prve pridružene bolnice Medicinskog fakulteta Univerziteta u Žeđijangu za lečenje osoba obolelih od Covid-19. Priručnik se može preuzeti i na srpskom jeziku na linku https://covid-19.alibabacloud.com/.

Srbija

Sad se ne isplati imati more

Prema prognozama MMF, Srbija će kroz koronu bolje proći od većine ostalih država, a razlog bi mogao biti to što ne zavisimo od turizma i ugostiteljstva, piše Danas uz slikovitu ocenu da su na&s...

Srbija

EBRD za Srbiju namenio 750 miliona evra

Evropska banka za obnovu i razvoj odobriće veća sredstva od ranije planiranih za pomoć kompanijama u Evropskoj uniji. Zapadnom Balkanu namenjeno je zajedno sa kapitalnim ulaganjima od 1,3 do 1,5 milijardi, a...

Srbija

Kod kojih stranih država se Vlada Srbije zaduživala

Kad se samo pogledaju strane države pojedinačno od kojih je Vlada Srbije pozajmljivala novac, na kraju 2019. godine najviše smo dugovali vladama Emirata Abu Dabi, Kine, Rusije, Kuvajta i Azerbejdžana. Stranim državama Srbija duguje 4,1 milijardi evra, što čini skoro 17 procenata ukupnog javnog duga Srbije. Ukupan dug opšte države Srbije na kraju 2019. iznosio je 24,4 milijarde evra, dok je na kraju 2012. godine iznosio 18,3 milijardi evra.Prema analizi Parlamentarne budžetske kancelarije (PBK), Srbija je na kraju 2019. godine stranim državama i njihovim razvojnim fondovima dugovala 4,1 milijardi evra. Obaveze Srbije po osnovu ovih kredita povećane su tokom godine za 410 miliona evra (kada se isključi uticaj promene kursa), što čini skoro polovinu ukupnog rasta javnog duga u 2019. godini.Prema analizama PBK, udeo duga prema stranim državama u odnosu na ukupan dug raste od 2016. godine. Tada su krediti stranim vladama iznosili ukupno 3,1 milijarde evra (12 odsto ukupnog duga), dok su danas narasli na 4,1 miljardi (17 odsto). Poslednjih nekoliko godina raste zaduživanje kod stranih vladaPovećanje se odnosi na kinesku Export-Import banku, od koje je Srbija uzela kredit za putnu i železničku infrastrukturu, Fond za razvoj Emirata Abu Dabi, od kojeg je uzet kredit za budžetsku podršku, te kreditu Vlade Ruske federacije za nabavku robe i usluga za rekonstrukciju železnice koji se kupuju ekskluzivno od ruskih preduzeća. NE je već ranije pisala o tome da kineski krediti zaobilaze domaći zakon o javnim nabavkama.Za razliku od toga, obaveze prema Pariskom klubu poverilaca  (čine ga zemlje OECD-a i Rusija) i EU smanjile su se za 140 miliona evra. Ukupna obaveza prema Pariskom klubu na kraju 2019. godine iznosi 1 milijardu evra.

Srbija

Kako su se prale pare u 2019. godini

Analizom sumnjivih transakcija koje su uglavnom prijavile banke u 2019. godini u Srbiji se ponavljaju iste tipologije pranja novca kao i prethodnih godina, objavljeno je u najnovijem Izveštaju Uprave za sprečavanje pranja novca za prošlu godinu.Jedan od glavnih načina je izdavanje fiktivnih faktura ka inostranstvu iza kojih ne stoji kretanje robe. Ili, firma organizator u inostranstvu usmerava novac na srpsku firmu, obično po osnovu usluga, koji se odmah, istog dana transferiše, takođe po osnovu fakturisanih usluga na račun ostalih firmi koje su često locirane u of-šor (offshore) zonama. U ovakvim slučajevima teško se prepoznaje prava delatnost firme organizatora i pretpostavlja se da im je prava svrha prikrivanje i raslojavanje „prljavog novca“ ili aktivnosti poreskih prevara (PDV - u sistemu EU).Drugi uobičajeni način je izvlačenje novca sa računa pravnog lica preko preduzetnika. Fizičko lice otvara preduzetničku radnju, a u cilju izvlačenja novca sa računa pravnog lica koje je pod njegovom upravljačkom kontrolom.Uprava ukazuje i na  pranje novca preko fizičkih lica investitora.  Fizičko lice ubacuje novac nepoznatog porekla u izgradnju stambenih jedinica koje imaju regulisanu građevinsku dokumentaciju za izgradnju. Međutim, veća sumnja u pranje novca postoji u investiranjima u stambeno poslovne objekate koja nemaju građevinsku dozvolu. U takvim slučajevima obično nema nadzora u postupku izgradnje. Nakon izgradnje vrši se legalizacija objekata (stanovi) koji su predmet prodaje (najčešće u gotovini). U pranje para su uključeni i otkupljivači sekundarnih sirovina. Reč je o simulovanm pravnim poslovima: novac se bez jasne ekonomske opravdanosti transferiše između većeg broja međusobno povezanih pravnih lica. Na kraju se sredstva transferišu sa računa pravnih lica na račune fizičkih lica, a po osnovu otkupa sekundarnih sirovina. Lice sredstva odmah po prispeću podiže sa računa. 

Srbija

Epl: Građani Srbije drastično smanjili kretanje tokom pandemije

Kompanija Epl objavila je svoju procenu da su građani Srbije juče, 14. aprila, smanjili kretanje automobilom za dve trećine u odnosu na početak godine, a peške su na svoja odredišta dolazili tri četvrtine manje nego u istom periodu, navodi se u statističkom izveštaju koji je objavila kompanija Epl (Apple).Taj izveštaj, namenjen prevashodno vlastima i zdravstvenim institucijama kako bi bolje razumeli stanje na terenu u vreme pandemije koronavirusa, koristi depersonalizovane zbirne podatke prikupljene kroz Apple Maps, odnosno broj upita za željene destinacije na tom digitalnom servisu.Podaci za omogućavaju uvid u stanje u 63 države ili regiona.Eplovi podaci mogu se preuzeti i kao open data, u tabelarnom formatu, a dostupni su svima OVDE."Privatnost je osnovno ljudsko pravo. U Eplu takođe predstavlja jednu od naših osnovnih vrednosti, sa tako da Appe Maps ne povezuje vaše podatke sa vašim Apple ID-om, a kompanija ne čuva istoriju podataka o vašem kretanju... (Zbirni) podaci biće javno kratko dostupni, samo tokom trajanja pandemije COVID-19", navode u toj kompaniji.Prethodno su tehnološki giganti Epl i Gugl najavili da su počeli saradnju na izradi softvera za praćenje ljudi inficiranih koronavirusom i onih koji su sa njima kontaktirali.

Srbija

Agencija jednom posumnjala u neprijavljenu imovinu funkcionera

Agencija za borbu protiv korupcije je u toku 2019. godine Upravi za sprečavanje pranja novca uputila 9 zahteva koji su se odnosili na sumnju u nesrazmeru primanja i imovine funkcionera i povezanih lica koja je prijavljena Agenciji, objavljeno je u godišnjem izveštaju Uprave za 2019. godinu. Takođe, u istom periodu Uprava je Agenciji dostavila samo jednu informaciju zbog sumnje u postojanje imovine koja nije prijavljena Agenciji.

Srbija

NLB Grupa ostvarila profit od 193,6 miliona evra u 2019. godini

NLB Grupa zabeležila je u 2019. neto profit od 193,6 miliona evra, saopštila je kompanija. Sve članice na tržištima jugoistočne Evrope poslovale su profitabilno, doprinoseći rezultatima grupe sa značajnih 39%, navodi se u saopštenju. NLB Banka u Srbiji je prošle godine ostvarila profit od 4,1 miliona evra, a za poslovanje NLB Grupe na srpskom tržištu je značajno pomenuti i akviziciju Komercijalne banke čija realizacija za sada teče u skladu sa planovima. „Nadzorni odbor je veoma zadovoljan dobri, poslovnim rezultatima NLB Grupe u 2019. godini, uspešno završenim procesom privatizacije, ispunjenjem poslednjih teških obaveza prema Evropskoj uniji, a bilo je tu i drugih važnih prekretnica. Fokus grupe ostaje - podržati sistemsku ulogu na svim tržištima na kojima grupa posluje. NLB Grupa aktivno traži nove poslovne prilike i reaguje na digitalne trendove, kao i očekivanja i potrebe klijenata, čemu u prilog govori i brze i efikasne reakciije Grupe na pojavu novog korona virusa - COVID-19 u martu 2020. godine" kazao je Primož Karpe, predsednik Nadzornog odbora NLB-a.

Srbija

Fajon, Bilčik: Države Zapadnog Balkana da omoguće rad parlamenata

Pedsedavajuća Delegacije Evropskog parlamenta za Srbiju Tanja Fajon pozvala je danas države Zapadnog Balkana da omoguće rad parlamenata tokom trenutne zdravstvene krize izazvane koronavirusom, prenosi portal European Western Balkans."Pozivam vlasti država Zapadnog Balkana da osiguraju ustavnu ulogu parlamenata u nadgledanju mera preduzetih za borbu protiv COVID-19. Suspendovanje demokratije nije opcija u ovim teškim vremenima", napisala je Fajon na Tviteru.Izvestioc Evropskog parlamenta za Srbiju Vladimir Bilčik je, u reakciji na njen tvit, dodao kako je plenarna sednica Evropskog parlamenta u pripremi, kao i da će ove nedelje evropske institucije nastaviti da prati razvoj događaja na Zapadnom Balkanu.Prema Bilčikovim rečima, nacionalni parlamenti moraju da nadziru mere preduzete za borbu protiv širenja i uticaja COVID-19, jer oni predstavljaju "glas građana".“Demokratija ne sme da bude žrtva pandemije”, zaključio je izvestilac za Srbiju.European Western Balkans podseća da su od izbijanja pandemije početkom marta sa redovnim aktivnostima nastavili parlamenti Albanije, Bosne i Hercegovine i Kosova, a da je u Crnoj Gori nastavio da se sastaje kolegijum predsednika, koji okuplja i predsednika tamošnje Skupštine i predsednike poslaničkih grupa.Parlamenti Srbije i Severne Makedonije, koji su prethodno raspušteni zbog raspisivanja redovnih, odnosno vanrednih izbora, nisu ponovo sazvani čak ni povodom proglašavanja vanrednog stanja u ove dve zemlje.U Srbiji je predsednica Narodne skupštine Maja Gojković obrazložila neodržavanje sednice preporukama Vlade o neokupljanju većeg broja ljudi.Svih 27 parlamenata zemalja Evropske unije učestvovali su u donošenju vanrednih mera u državama članicama.