Lifestyle

Lifestyle

Tricikli za decu kao idealna zamena za kolica za bebe

Iako su kolica za bebe jedno od omiljenih sredstava koje roditelji koriste za prevoz beba i dece, jednom kada beba malo poraste, roditelji jedva čekaju da kolica zamene nekim praktičnijim varijantama - što modelima poput kišobran kolica, ali se sve češće na ulici mogu videti i modeli tricikala za decu koji postaju sve popularniji od strane roditelja, ali i dece.Razlog je jednostavan. Noviji modeli tricikala za decu su multifunkcionalni i mogu da zamene kolica za bebe. Postoje modeli tricikala za bebe koji se mogu koristiti već za bebe od 6 meseci, odnosno od trenutka kada bebe mogu da sede samostalno. Sa druge strane, deca obožavaju ove modele jer u njima imaju bolju vidljivost, a tu su i brojni dodaci koji ih čine interesantnim - poput muzike, igračaka, tende i drugih. Šta sve poseduju tricikli za decu? Kada se pomenu tricikli za decu, većina ljudi pomisli na nekadašnje klasične modele trotočkaša sa pedalama. Međutim, moderni tricikli za decu su izuzetno napredovali u odnosu na njih i danas sa pravom može da se kaže da predstavljaju idealnu zamenu za kolica za bebe od 6 meseci i više. Prvo, moderni tricikli poseduju ručku za upravljanje koju roditelji koriste za upravljanje triciklom dok dete dovoljno ne naraste da može da upravlja samo. Ova ručka može se podešavati po visini tako da u potpunosti odgovara onome ko će je koristiti. Dalje, većina modela 3u1 i 5u1 poseduje sigurnosne kaiševe za bebu, kao i dodatni zaštitni deo koji štiti bebu od ispadanja iz tricikla. Pojedini modeli imaju i funkciju rotiranja sedišta koja se po potrebi mogu okrenuti ka spolja ili ka osobi koja gura tricikl. Tu je i naslon za noge da beba ima gde da bezbedno smesti noge kada ne vozi tricikl, odnosno kada je roditelj gura. Većina modela poseduje i korpu sa prednje i zadnje strane tricikla u koju se može smestiti puno stvari, npr. roba iz prodavnice ili igračke za dete. Tu je i baldahin za zaštitu od sunca i eventualno torba koja se može okačiti na zadnji deo tricikla. Gotovo da nema funkcionalnosti koje nema u većina modela kišobran kolica, a pritom su puno praktičniji, pre svega, jer su lakši za manevrisanje. Sa njima možete svuda - u šetnju, šoping ili do parkićaUz tricikle za decu zaista ne postoji prepreka da bilo gde odete sa vašom bebom. Bilo da li je u pitanju šetnja po kraju, odlazak do knjižare, obližnjeg parkića ili kupovina namirnica. Sve što vam je potrebno jeste normalan prilaz kuda može proći vozilo sa točkićima. Čak i kada deca porastu i savadaju vožnju tricikla, roditeljima su oni i dalje jako korisni jer ih mogu koristiti i kada se deca umore. Sve što je potrebno jeste da uzmu ručku i da preuzmu kontrolu nad triciklom, a dete može da uživa i da se okrepi za to vreme. Deci će vožnja uvek biti interesantna - i kada upravljaju sami i kada neko drugi upravlja, jer iz tricikla za bebe imaju mnogo bolji pogled na okolinu u kojoj se nalaze. Prevozno sredstvo do vrtićaOsim šopinga i šetnje, kada vaše dete dovoljno poraste da moće da krene u vrtić ili jaslice, tricikl za decu možete da koristite za transport do vrtića. Detetu će sigurno biti prijatnije da u vrtić dolazi triciklom, a ne kolicima, a korpe za tricikl su uglavnom dovoljno prostrane da se u njih mogu smestiti rančevi za vrtić, mamina tašna ili torba, kao i druge potrepštine koje su vam potrebne nakon vrtića. 

Lifestyle

Podne lampe kao verni pratioci na putu do uspeha! Od produktivnosti do lepote!

Većina današnjih ljudi želi uspeh! Postoje čitave teorije i knjige samopomoći koje govore o tome kako doći do uspeha i  koji uslovi su neophodni za postizanje tog cilja. No, da bi neko znao kada je uspešan pre svega mora definisati svoj sopstveni uspeh i znati šta je cilj. Uspeh nije isti za svakog čoveka. Neko će uspehom smatrati formiranje porodice, drugi će uspeh povezati sa napredovanjem u poslu i povećanjem prihoda. Treći će uspehom smatrati što veći broj pečata u pasošu i bogatstvo koje se meri u iskustvu i proživljenim avanturama. Definicije su vrlo relativne. Osim što je bitna upornost, posvećenost, učenje, informisanje, važno je voditi računa o sopstvenom zdravlju i znati posvetiti vreme sebi, svom izgledu i doterivanju.U većini slučajeva će biti dovoljno ostaviti vremena za sebe, za odmor i relaksaciju. To se može postići na razne načine, a ovde će više reči biti o tome kako podne lampe mogu doprineti svemu tome. Na prvi pogled i nema neke logičke povezanosti, ali nije baš tako... Lako i jednostavno do opuštajuće atmosfere uz podne lampeOdmor i opuštanje ponekad nije lako postići. Neko bi rekao, dovoljno je samo dočepati se kreveta i eto odmora.Međutim nije tako kod svih ljudi. Osobe koje su izložene stresu i po prirodi su anksioznije i napetije, teže dostižu ono stanje u kojem se telo opušta i odmara. Vrlo često je potrebno obezbediti čitav niz uslova da bi se osoba relaksirala. Rešenje za opuštajuću atmosferu svakako je udoban ležaj, odgovarajuće podne lampe koje emituju prigušeno i opuštajuće osvetljenje, omiljeni sadržaj na tv-u ili neka dobra knjiga. Izbor je individualan. Još ako se tu nađe i neka mirisna sveća ili voljena osoba, kombinacija je dobitna. Često ljudi nisu i svesni koliko atmosfera u kojoj rade ili žive može doprineti tome da se čovek oseća napeto i nervozno. A to utiče i na spoljašnjost ljudi. Nije tajna da od stresa nastaju bore, bubuljice, opada kosa. U savremeno doba, proizvođači lampi i oni koji se bave osvetljenjem vrlo dobro znaju koje svetlo odgovara kojoj atmosferi odnosno prostoru. Prilikom kupovine lampi poznatih brendova sigurno će biti istaknuto da li su namenjene poslovnom prostoru gde je potrebno jače osvetljenje koje će osigurati budnost i produktivnost u radu. Sa druge strane postoji čitava ponuda lampi za kućnu atmosferu relaksaciju i opuštanje.I jedno i drugo je veoma važno, za vreme radnog vremena biti produktivan, a kod kuće opušten i posvećen omiljenim aktivnostima. Dobar izbor lampe - ključan za negu i lepotuUspeh je uslovljen mnogim aspektima i tek kada je “paket” kompletan i cilj je veoma blizu. U današnje vreme nije dovoljno samo biti obrazovan i stručan u svom poslu. Za neke pozicije je spoljašnji izgled veoma bitan.Za neke situacije treba biti potpuno spreman. Ženama koje žive brze živote dovoljno je da u momentima opuštanja pod svetlom svoje omiljene sobne lampe odvoje svoj minut za mene i primene sve što im je potrebno za negu lica, kose i tela. No, svetlo igra ulogu i profesionalnom svetu lepote. Gotovo svi kozmetički saloni i profesionalci koji se bave negom lica i tela kao neophodnu stavku imaju kvaliteteno osvetljenje. To doprinosi tome da se primeti svaka sitnica, svaka nesavršenost i da se tretira u najboljem interesu klijenta koji je došao na tretman. Podne lampe i uspeh u životu i posluSada se verovatno mnogi pitaju kakve veze imaju lampe sa uspehom. O čemu se ovde radi? Pa imaju, itekako.Da bi se postigao neki uspeh, recimo u poslu ili uspeh u ulepšavanju potrebno je mnogo učenja, informisanja, čitanja. Kada je dan pretrpan obavezama kada sve to stići i uraditi? Pa noću naravno. A da bi se noću moglo čitati i učiti neophodno je dobro osvetljenje. To se postiže odgovarajućom i kvalitetnom podnom lampom koja će biti verni saveznik do uspeha. Neodgovarajuće svetlo u prostoriji osim što će otežavati čitanje, dovešće i do naprezanja očiju, samim tim i do povećane mogućnosti stvaranja bora i uopšte zamaranja organizma. Dobri uslovi za rad su itekako poželjni i potrebni saveznici za postizanje cilja, a dobro osvetljenje je jedan od njih. Lampe su jako poželjne ljudima koji dele prostoriju sa drugom osobom kao što su partneri, cimeri u studenstskim domovima ili prosto braća i sestre koji dele sobu. Kada svako ima svoju lampu i svoj kutak za čitanje neće ometati drugu osobu. Dok jedna uči, druga može bez problema spavati ili uživati u sopstvenoj aktivnosti. Ponekad je jako teško zamisliti da između nekih stvari postoji povezanost i da jedna utiče na drugu. Pa ko bi rekao da su lampe i osvetljenje tako važne u životu. Verovatno jako mali broj ljudi i to samo oni koji se bave ovom oblašću.

Lifestyle

Krofne za početnike na Instagramu

Podelila je preko 14 hiljada krofni preko instagrama. Digitalnih krofni, odnosno saveta kako da napravite uspešan biznis na Instagramu.Kako je Ivana Bogdanović napravila insta profil kada je u pitanju digitalni marketing, u novoj epizodi Biznis storija.Svoja znanja o digitalnom marketingu, ohrabrena navalom znanja gladnih pratilaca, odlučila je da svakodnevno deli putem društvenih mreža.Tokom karantina, pronašla je vremena da napiše i digitalni priručnik koji savetuje da pročitaju svi koji planiraju da uđu u vode privatnog biznisa.I ne samo da je ova novopečena mama pronašla vremena za deljenje besplatnih saveta, već, kako kaže, i lično, jedan na jedan, pomaže malim biznisima da postanu veliki, na mrežama.Malo nas je razočarala jer nam nije pokazala magičan štapić pomoću koga raste popularnost na mrežama, a nije da nije htela. Čarobnog štapića nema, ali zato ima saveta.Nije se ustručavala da ih podeli ni sa nama, zato olovku u ruke i pustite (još jednom) 10. (jubilarnu) epizodu biznis storija.

Lifestyle

Poljska želi da kupi letnjikovac Marije Kiri u Parizu i pretvori ga u muzej

Poljska vlada želi da kupi ljetnikovac dvostruke dobitnice Nobelove nagrade naučnice Marije Kiri, koji se nalazi u pariskom predgrađu Saint-Remy-les-Chevreuseu i ponuđen je na prodaju, prenosi portal Polandin."To mesto je deo poljske istorije", napisao je poljski premijer Mateusz Morawiecki na tviteru, komentarišući vest o nameri njegove vlade.Zamisao o kupovini pojavila se nakon što je ljetnikovac oglašen na prodaju po početnoj ceni od 790.000 evra. Prema pisanju Le Parisiena, imanju će biti potrebna obnova u vredna najmanje 200.000 evra.Marija Sklodovska-Kiri i njen suprug Pjer koristili su to imanje kao letnju kuću između 1904. i 1906. godine.Međutim Marija je od toga odustala nedugo nakon što je Pjer stradao u saobraćajnoj nesreći.Ako poljska vlada kupi kuću, ona će kako se navodi služiti kao muzej naučnih dostignuća Marije Sklodovske-Kiri i njenih sunarodnika, rekao je predstavnik poljske vlade.Maria Sklodovska rođena je 1867. u Varšavi, a 1891. godine počela je da studira na pariskoj Sorboni. Kasnije je postala francuska državljanka.JEDINA DOBILA DVA NOBELAMarija Kiri je prva žena koja je osvojila Nobelovu nagradu, 1903. za fiziku, zajedno sa svojim suprugom i Henrijem Bekverelom za pionirski rad u oblasti radioaktivnosti.Osam godina kasnije osvojila je i Nobela za hemiju, jer je otkrila dva hemijska elementa radijum i polonijum. Marija Kiri je jedina je osoba u istoriji koja je osvojila dve Nobelove nagrade.

Lifestyle

Kako se Joakim Vujić „zapalio“ za pozorište

Da se to nje dogodilo, pitanje je kada i kako bi Srbija dobila pozorište. Ovo je priča o bundovniku, eruditi i zaljubljeniku u teatar, čoveku koji je mnogo stekao, sve poklonio i umro u bedi u tuđem stanu.Joakim Vujić (1772-1847) rođen je u Baji, mestu u Bačkoj koja je tada bila deo Austrougarske, a prvih nekoliko decenija života posvetio je učenju jezika (govorio je nemački, italijanski, latinski, mađarski) i edukaciji. Bio je učitelj i istoričari smatraju da je baš u tom periodu, pripremajući školske predstave, zavoleo teatar. U to vreme, u Srbiji pozorište nije postojalo, kao ni komadi na srpskom jeziku koji bi eventualno mogli da se izvode. Istorija svedoči da je Joakim Vujić, svakako odveć zaljubljenik u teatar, odluku da se posveti ovoj umetnosti, doneo je nakon odgledane predstave "Karađorđe ili zauzeće Beograda od Turaka" koja je odigrana u Mađarskom pozorištu 1812. godine. Svakako, najznačajniji trenutak, ispostaviće se kasnije, za budućnost srpskog teatra jeste premijera tročinke "Kreštalica", po dramskom tekstu Augusta Kocebua 1813. U Pešti, u Tabanu, gde je živelo u to vreme oko deset hiljada Srba, odigrana je prva predstava na srpskom jeziku. Interesantno je da je to prva predstava za koju su štampane karte, plakati najave, a Mađarsko pozorište ustupilo je sve neophodno za predstavu, pa čak i svoju pozornicu "Rondela". Prihodi od predstave, Vujić je dao u humanitarne svrhe. Zbog ove predstave, danas se Joakim Vujić smatra ocem srpskog pozorišta.Kako je voleo da putuje, ali i da vodi dnevnik na tim putovanjima, gotovo čitavog života tragao je za mecenama koje bi finansirale štampanje putopisa. Nije baš bio omiljen među učenim svetom u tadašnjoj Srbiji jer je dosta negativno, a javno, govorio o Vukovoj reformi koja je imala veliku podršku važnih ljudi u to vreme. Bio je fan slavenoserbskog jezika i pravopisa, pa zato. Na krilima tog sukoba, napisao je i pesmu u kojoj je Vuka dobrano "isprozivao". Logično, javnost je očekivala i Vukovu reakciju, ali je on to mudro oćutao. Knezu Milošu, dopao se Vujić, a kako su godinama negovali prijateljski odnos, s jeseni 1934. godine po njegovom odobrenju, u Kragujevcu, tadašnjoj prestonici Kneževine Srbije, izgrađeno je prvo stalno pozorište poznatije kao "Knjaževsko serbski teatar". Dalji tok istorije pozorišta, nakon osnivanja prvog, poznat je. Grob oca srpskog teatra, nažalost, nije. Zapravo, nema ga. Preminuo je u bedi, bez zaslužene penzije koja mu je ukinuta čim je knez Miloš abdicirao. Sahranjen je na Tašmajdanskom groblju koje je kasnije zameteno. Izložbu o Joakimu Vujiću možete pogledati u Muzeju pozorišne umetnosti u Beogradu, ali i online, okviru manifestacije "Muzeji za 10" koja se ove godine održava od 12. do 18. maja. Ljubitelji muzeja imaće prilike da se u preko sto pozorišta širom Srbije uživo ili online upoznaju sa stalnim ili, za ovaj događaj, pripremljenim postavkama. "Muzeji za 10" manifestacija je kojom se u Srbiji obeležavaju Međunarodni dan muzeja, Nacionalna nedelja muzeja i Evropska noć muzeja.

Lifestyle

BINA – Kad Beograd postane muzej

Šesnaesta Beogradska internacionalna nedelja arhitekture (BINA), traje do 20. maja, i ove godine od Beograda pravi muzej arhitekture.Svaka zgrada, blok ili kakvo drugo arhitektonsko rešenje, za vreme BINA-e posmatra se kao umetničko delo. Uz pomoć stručnih vodiča, a u skladu s merama, organizatori ove godine organizuju šetnje uz predavanje, izložbe, razgovore i radionice za najmlađe.Povodom 70 godina urbanizma i arhitekture u Energoprojektu, u sredu 12. maja, organizuje se poseta i predavanje u zgradi ovog preduzeća, dok je za 13. maj najavljena izložba kolektiva arhitekata pod nazivom "6/BETA_ENOUGH IS ENOUGH". U petak, 15. maja, zainteresovani mogu na jednodnevni izlet do Subotice najavljen kao "Secesija u Subotici".Ostatak programa možete pogledati ovde.

Lifestyle

Počeo 49. FEST

Ovogodišnji 49. po redu Međunarodni filmski festival - FEST održava se od 7. do 16. maja na četiri lokacije u Beogradu (Sava centar, Kombank dvorana, Dom omladine Beograda i Cineplexx galerija Beograd).Ovogodišnji FEST-ov slogan "Povratak u budućnost" ima za cilj, pre svega, da ulije nadu da će u budućnosti bioskopske sale, kao nekada, opet biti pune.Festival, u Sava centru s početkom od 19 časova, otvoriće film "Veliko iskopavanje" u kome glavne uloge tumače Keri Maglan i Ralf Fajns. Dobitnici  počasne festivalske nagrade „Beogradski pobednik” za izuzetan doprinos filmskoj umetnosti su glumac Rade Šerbedzija i reditelj Puriša Đorđević kojima će nagrade biti uručene na otvaranju, kao i scenograf Miljen Kljaković Kreka koji će priznanje dobiti na zatvaranju ovogodišnjeg festivala.Na svečanom zatvaranju 16. maja u 19h u Kombank dvorani, publika će moći da pogleda dokumentarni film ,,Kreka: Lovac na snove’’ o poznatom filmskom scenografu Miljenu Kljakoviću - Kreki, koji je dao neprocenjiv doprinos domaćem i svetskom filmskom stvaralaštvu.Žiri glavnog takmičarskog programa čine glumac Igor Đorđević, reditelj Dane Komljen, grčki reditelj i scenarista Zacharias Mavroeidis, glumica Dubravka Kovjanić, i bosanskohercegovačka rediteljka Ines Tanović.

Lifestyle

Ovaj cvet donosi sreću i bere se samo DANAS

Cvet đurđevka vekovima se smatra magičnim. U Skandinaviji i Nemačkoj simbol je dobre sreće, ali i u Srbiji od davnina se koristi u obredima jer đurđevak, veruje se, priziva cvetnu i uspešnu godinu, povratak sreće i čistotu duše. Ako ga uberete na Đurđevdan, postaće amajlija.Miris đurđevka mami slavuja u proleće da pronađe srodnu dušu Nekada su žene hajduke pred sastanak kitile Đurđevkom da bi imali sreće. Neveste bi brale ovo cveće i od njega pravile bidermajere jer se verovalo da će se, ukoliko mladić oseti miris, zaljubiti u devojku. Grejs Keli, kraljica Viktorija, Kejt Midlton znale su za ovaj mit, pa je njihove bukete na venčanju krasio Đurđevak.Dve legende se vezuju za nastanak ovog cveta. Ne zna se tačno da li su to Evine suze kada je izbačena iz raja ili Bogorodicine kada je oplakivala Hrista. U Srbiji su nekada mladi odlazili na đurđevdansko jutro u polja ili šume i brali Đurđevak od koga bi pravili venčiće za kapije, ulazna vrata od kuće, ali i štala i staja jer se verovalo da najavljuje berićetnu godinu. Venčići bi stajali tu sve do sledeće godine. I danas se u nekim delovima Srbije kite ograde, ulazna vrata, traktori, automobili, zelenilom i đurđevkom jer donosi uspeh u poslu, veruje se.Legenda o nastanku pesme "Đurđevdan"Hit Bjelog dugmeta "Đurđevdan" nastao je prema pesmi nepoznatog autora, neimenovanog muškarca koji ju je opevao u "vozu smrti" za Jasenovac posvetivši je svojoj dragoj. I pesma lepo kaže: "Kome moja draga na đurđevak miriše, meni nikad više" poistovećujući ljubav s mirisom ovog cveta.Đurđevak, a zovu ga još i Šmarnica, Đurđevac, veoma je lekovit. Ne treba ga koristiti bez konsultacije stručnjaka, ali pomaže kod lečenja srčanih smetnji, angine pektoris, a u kombinaciji s valerijanom smiruje i opušta.

Lifestyle

Kad potekne med i k’o mleko

Biljno mleko nije novitet na tržištu, ali šta kada vam se nijedno ne dopada? Maja i Svetlana su tako pokušale da naprave svoje mleko i to ručno. Kada im je dobro ispalo, odlučile su da ga ponude i drugima. Iako se bave ekonomijom i pisanjem, Maja Nadeždić i Svetlana Ćopić, najbolje drugarice, odlučile su tokom karantin da se upuste u preduzetničke vode. Maja je radila finansijski deo posla, a Ceca se bavila kreativom, dakle svaka u svojoj struci.Pogledajte njihov #BiznisStori"Iako je reč o biljnom nepasterizovanom mleku, rok upotrebe je samo tri dana. I tu je veliki izazov da ga za kratko vreme proizvedete, spakujete i distribuirate do kupaca. Tvrdile smo da to može i naravno da se ispostavilo kao moguće", kaže Maja.Kada je Centar za istraživanje namirnica izdao neophodne dozvole, ambalaža, logo i recepti već su bili spremni. Ponudile su tržištu originalna mleka u boji."Zlatno, crno, čokoladno i belo bademovo mleko su u ponudi, a nedavno smo izbacili u prodaju i sir od indijskog oraha. Nećemo se zaustaviti na ovome", objašnjava Svetlana.Ideja ove dve devojke je da što više promovišu zdravu biljnu hranu kao nešto što je ujedno i ukusno, s obzirom da zdravu hranu "bije" glas da je bezukusna. Maja i Ceca kažu da se Komleko dopada, kako odraslima, tako i deci.OD RIJALITIJA NAPRAVIO DRUŠTVENU IGRU (VIDEO) "Uživale smo dok smo kreirale naš brend, nije nam teško da posle našeg primarnog posla odlazimo u našu mlekaru i radimo do kasno, a volimo i da dostavljamo lično kako bismo se upoznale s ljudima koji su naš proizvod za kratko vreme zavoleli"ČIKA LAMPE OD VODOVODNIH CEVI (VIDEO)

Lifestyle

Ovo su čuveni plesovi u domaćim filmovima

Iako se u domaćoj kinematografiji nismo proslavili dobrim plesnim scenama (realno), na Svetski dan igre, potrudili smo se da izdvojimo one kojih se verovatno i vi sećate. Odlične su, moglo bi se reći kultne. 1. Ko to tamo peva (1980)Kada, na pauzi za ručak, šlager pevač očara mladu. Neda Arnerić i Dragan Nikolić u kultnom filmu, u sceni gde on saznaje da je zakasnio jer se ona već “uortačila za ceo život”. Mada je on to već znao.2. Varljivo leto ‘68. (1984)Petar Cvetković će verovatno zauvek pamtiti ples sa Čehoslovakinjom Ruženkom s obzirom da mu je verovatno bio prvi, ali i svi mi koji ovaj film jednostavno znamo napamet otpočetka do kraja uključujući i muziku uz koju igraju.3. Tango argentino (1992)Laki na suzama verovatno pamte pretposlednju scenu kada Hulio (Mija Aleksić) igra na plaži. On tada, zapravo, more vidi poslednji, a mali Nikola prvi put u životu. Legendarnu scenu Mijinog plesa dok peva stihove pesme Zorana Simjanovića, dodatno čini potresnom i podatak da je to poslednji film barda srpskog glumišta Mije Aleksića. 4. Kako je propao rokenrol (1989)Sve od momenta kada pampur pogodi opersku pevačicu i kada krene da gruva pravi RnR, čista je umetnost. Dobro, i sve pre i posle toga. Darko je u svom fazonu, Barbara je pijana i javila je da će kasniti. Ostalo je istorija, a deo nje je i ovaj film.5. Maratonci trče počasni krug (1982)Pomislili biste, vi svi koji ovaj film znate napamet, ima li uopšte plesnih scena. Svakako, ona kad Kristina i Mirko snimaju svoj prvi film u Đenkinom bioskopu, sadrži i ples koji sceni daje dodatni šarm. Mirko se trudi da uđe u ulogu, dok se Kristina “lažno stidi” i evidentno sve radi zbog Đenke. Na kraju, kao što znamo, odbija karijeru Hedi Lamar koja se, kao što takođe znamo, obogatila jer se nije lažno stidela.6. Čarlston za Ognjenku (2008)Ne plešu čarlston. Doduše, scena u vinogradu je toliko dobra da se ples iz naslova ne bi uklopio. Ova scena je verovatno, uključujući muziku, lajt motiv filma. Katarina Radivojević i Stefan Kapičić odlični. 7. Mi nismo anđeli 2 (2005)Nikola se u drugom delu potrudio malo više, pa je kao dokaz da je još u formi, ponudio ples iz njegove mladosti. Ne sećamo se da je tako plesao i u prvom delu, ali je uspeo da zaseni društvo svoje ćerke. (BONUS)Vruć vetar (1980)Iako je u pitanju mini-serija, možda i najpoznatiji ples koji smo imali prilike da gledamo u domaćim ostvarenjima, jeste onaj sudbinski u kafani koji je najavio nastanak čuvenog para Vesne i Šurde. Dok je Branko Cvejić jeo, za Oskara, mora se naglasiti. Kasnije su još jednom izdominirali i to u poslednjoj epizodi. 

Lifestyle

Svetski dan igre: Manje poznate činjenice

Svakog 29. aprila obeležava se Svetski dan igre, a ovo su zanimljivosti koje sigurno niste znali u vezi sa ovim danom.Ples je univerzalan jezik, a postoji verovatno koliko i čovek. Kažu da ruši barijere, ne poznaje vere i granice, politiku i kulture i važna je samo - igra. Svakog 29. aprila, u čitavom svetu se podseća na značaj plesne umetnosti, probleme i izazove, ali malo ko zna i zašto baš tog dana.1. Naime, baš na današnji dan rođen je Žan Žorž Nover (1727-1810), reformator baleta i začetnik modernog baleta, baletski igrač i koreograf. Popularan i izuzetno cenjen u 18. i početkom 19. veka, pamtile su ga sve velike baletske scene Evrope. U znak sećanja na Novera, svi profesionalni, ali i amaterski plesači, na današnji dan slave igru.2. Iako postoji milenijumima, ples je tek od 1982. godine, na predlog Međunarodnog saveta za igru (CID - Conseil International de la Danse) koji je pri UNESCO, dobio svoj međunarodni praznik.3. Tradicija koja je uspostavljena sastoji se od toga da Savet svake godine bira po jednog eminentnog umetnika iz ove oblasti koji će poslati cirkularno pismo (poslanicu) širom sveta. Ove godine, ta čast pripala je Fridmanu Fogelu, nemačkom baletskom umetniku, prvaku Štutgartskog baleta.4. Zanimljivo je i da Udruženje baletskih umetnika Srbije (UBUS) obeležava Međunarodni dan igre, a poslanicu su do sada pisali eminentni umetnici poput Sonje Lapatanov, Milice Zajcev, Ivanke Lukateli, Ane Pavlović, Vladimira Logunova, a ove godine čast je pripala balerini i koreografkinji Sanji Ninković.“Igra podrazumeva kontakt i podelu sa drugim. Možda je to danas čini buntovnom. Onda je to samo jedna njena vrednost više, jer igra je nepogrešiva. Možemo da igramo i sami, u našem srcu, a ako je veza sa sobom danas najveći čin buntovništva, onda bar znamo za šta se borimo”, stoji, između ostalog, u ovogodišnjoj poslanici.MOŽEMO LI PLESATI POSLE PEDESETE?Svake godine, u mnogim zemljama širom sveta, svako na svoj način, obeležava dan igre. U Indiji će ples podrške obolelim sunarodnicima, online uživo, ove godine uputiti jedan učitelj plesa, dok je u Srbiji najavljen “flashmob”.Studenti Instituta za umetničku igru i Balet mladih 29. aprila tačno u podne izvešće “flashmob”na Trgu Republike, i tako obeležiti ovogodišnji Svetski dan igre.Mi vam takođe želimo srećan Svetski dan igre jednim poznatim videom: 

Lifestyle

Svetski poznati DJ Burak održao uživo nastup bez publike u Beogradu

Svetski poznat DJ Burak Yeter boravio je u srpskoj prestonici kako bi u čast otvaranja novog restorana W Sushi Galerija održao live nastup bez publike. Prvobitno je planiran nastup sa publikom, međutim, zbog poštovanja epidemioloških mera, DJ Burak je snimio live set u trajanju od sat vremena koji će biti dostupan na YouTube-u.Ovaj holandski DJ turskog porekla rekao je da na ovaj način želi da poruči da „muzika mora da živi, bez obzira na sve“.„Obožavam Srbiju. Obožavam Beograd. Obožavam W Sushi. Učinilo mi se da je otvaranje W Sushija u Galeriji odlična prilika da posetim Beograd, ali se najviše radujem skorom susretu sa srpskom publikom. Sada nema nastupa sa publikom, naravno, ali iskreno se nadam da će se situacija sa koronom stabilizovati tokom leta“, rekao je DJ Burak nakon snimanja live seta u restoranu W Sushi Galerija.Zvanično jedan od 100 najboljih DJ-eva na svetu, DJ Burak je još ranije naveo da je ljubitelj velikih festivala, na otvorenom, a Srbija je prepoznata po širokoj ponudi festivala električne muzike, čime ne čudi odabir lokacije za snimanje novog spota.Ovaj DJ jedna je od najvećih senzacija na klupskoj sceni u proteklih par godina, o čemu svedoči apsolutni hit singl „Tuesday“ koji se vrteo u klubovima širom sveta uz više od pola milijarde YouTube pregleda.Novootvoreni restoran W Sushi – Galerija još uvek nije otvorio vrata svog enterijera zainteresovanim posetiocima, već goste uslužuje u bašti sa pogledom na reku, u skladu sa epidemiološkim merama. Dodatno, beograđani mogu da uživaju u vrhunskoj kuhinji ovog restorana i zahvaljujući ekskluzivnoj dostavi preko CarGo Batlera uz neverovatnih 50% popusta.

Lifestyle

Kad ti život da urmu, napravi urmoladu

Bojan Limić i njegova porodica su ovu izreku doslovno shvatili i odlučili da tržištu ponude jedinstveni namaz i pritom zdrav za ishranu i to usred Aranđelovca. To ne bi bilo čudno da je u osnovi namaza - sveža urma.Kaže da ga zdrava hrana interesuje oduvek, a da danas u specijalizovanim prodavnicama ima svega, ali ponajmanje zdravih namirnica:“Zdravi proizvodi prave se po principu jednostavnosti. Takva je i naša urmolada. Pored osnovnog sastojka - svežih urmi, dodaje još samo voće: malinu, narandžu, šljivu i višnju”.Uz višnju, dodaju i organski kakao i tako nastaje, prema njihovoj evidenciji, najtraženija urmolada - čoko-višnja.“Suština je da naš namaz nema nikakve aditive, nikakve dodatke, pa ni šećer, a pripremamo je na temperaturi nižoj od 100 stepeni i na taj način uspevamo da sačuvamo zdrave sastojke.”I tako nastaje urmolada. Zanimalo nas je kako su došli na ideju da iskoriste baš urmu kada se ona kod nas jede samo oko Božića?“Urma je izuzetno zdrava, mi je svi obožavamo, ali je poenta u njenoj prirodnoj slatkoći koja se odlično kombinuje sa kiselkasto-slatkim voćem koje dodajemo. Zato je urmolada slatka, a nema fabričkog šećera. Smatrali smo da ljudi treba da na svom stolu imaju nešto ovako jer ne očekuju da jedu i zdravo i ukusno, zato ih naš namaz demantuje.”Uz šta se najbolje kombinuje urmolada? Hleb ili palačinke?“Naravno da naši kupci uglavnom urmoladu mažu na hleb ili palačinke i zaista je to super kombinacija. Za nešto zdraviji obrok, ja preporučujem urmoladu na kolutićima banane plus odozgo svež lešnik ili neko drugo orašasto voće. Ove kanapee možete poslužiti i gostima.”Bojanov biznis stori ne završava se ovde. Naprotiv, on tek planira da razvija brend, a prvi korak je sajt sa informacijama i korisnim savetima o zdravoj ishrani i prodavnica “Stvarno zdravo” koju pokreće uskoro. To će biti samo “nadgradnja” jer cela porodica Limić odavno sakuplja lekovito bilje i čajeve sa obližnje Bukulje I Rudnika“Želimo da otvorimo prodavnicu stvarno zdrave hrane, a na našim policama biće zaista potpuno zdravi proizvodi napravljeni po principu jednostavnosti bez šećera, baš kakava je naša Urmolada.”Država, ali I neki drugi fondovi, u svojim programima predviđaju I finansijski podsticaj za preduzetnike iz Srbije. Zanimalo nas je da li su pokušali da konkurišu?“Čuo sam za podsticaje od države i to bi nam veoma značilo. Konkurisali smo za još jednu subvenciju, ali se duže čeka I ako dobijemo, na sredstva ćemo moći da računamo tek naredne godine.” Na kraju, kreativci iz Urmolade otkrili su nam da trenutno rade i na tome da njihov zdrav namaz bude dostupan svima, a ne samo na internetu, nego i u supermarketima, pa da biramo - krem ili urmolada.

Lifestyle

Razdvajanje mame i bebe opasnije od korone?

Majke i bebe kojima je u porodilištu dijagnostikovana korona ne bi trebalo da budu razdvajane, pokazuje studija Svetske zdravstvene organizacije (SZO). Blizak kontakt sa majkom naročito je važan za prevremeno rođene bebe, kao i one sa malom kilažom.SZO isiče da je “kengur efekat” izuzetno važan za novorođenčad. On podrazumeva veoma rani kontakt majke i bebe “kožu na kožu”, odnosno davanje bebe majci u naručje odmah nakon porođaja, kao i isključivo dojenje, uvek kada je moguće.Pozitivan efekat koji ova metoda ima nije novost, ali ono što nova studija SZO pokazuje je da se sa ovakvom praksom ne sme stati ni u toku pandemije, te da bi praktikovanje ove metode moglo da spasi živote i do 125.000 beba. Pokazalo se da “kengur metoda” u slučaju prevremeno rođenih beba može da smanji smrtnost do 40 posto, hipertermiju za više od 70 odsto i različite infekcije za 65 procenata.Ispitivanje 20 bolničkih uputstava koji se bave postupanjem u toku pandemije COVID-19 u 17 različitih država, pokazalo je da se u trećini slučajeva preporučuje odvajanje majke i bebe ukoliko je porodilja pozitivna na koronu. Globalno istraživanje koje je objavljeno je takođe pokazalo da dve trećine zdravstvenih radnika u 62 države ne dozovoljava majkama koje su pozitivne na koronu da imaju kontakt “koža na kožu” sa svojim bebama, a da blizu jedne četvtine njih ne dozvoljava dojenje čak i ako majka nije inficirana.Kako je u decembru prošle godine za Danas objašnjavao ginekolog Dejan Dimitrijević iz GAK „Narodni front” u Beogradu, porodilje koje su pozitivne u ovoj klinici mogu da doje svoje bebe, ali nije moguće da sve vreme budu sa njima jer se odmah nakon što se utvrdi da je porodilja zaražena one i razdvajaju.

Lifestyle

Slatkiši i sedenje pogoršavaju pandemiju

Gojaznost povećava mogućnost od komplikacija prilikom lečenja od korone, značajan je indikator da može doći do potrebe za hospitalizacijom, intezivnom negom ili respiratorom, piše u izveštaju Svetske federacije za gojaznost.Povećani indeks telesne mase (BMI) i nedovoljna fizička aktivnost povećavaju i rizik da dođe do smrtnog ishoda usled infekcije koronom.Na kraju 2020. godine stopa smrtnosti u zemljama gde je više od polovine stanovništva gojazno bila je oko deset puta veća nego u zemljama gde je ovaj procenat niži. Manji udeo gojaznog stanovništva mogao je da spreči hiljade smrtnih ishoda i milione bolničkih lečenja, ističe Svetska federacija za gojaznost.Podaci pokazuju da su države u kojima je stanovništvo manje fizički aktivno i konzumira veoma prerađenu hranu upravo one u kojima je i viša stopa smrtnosti prouzrokovana infekcijom kovid-19. Sa druge strane, fizička aktivnost osim što utiče na regulisanje težine, poboljšava imunitet i smanjuje mogućnost infekcije.Podaci Organizacije za hranu i poljoprivredu (FAOSTAT)  pokazuju da ishrana koja je bazirana na mahunarkama i korenastom povrću utiče na manji broj smrtnih slučajeva, dok je smrtnost veća kod onog stanovništva koje se u svojoj ishrani pretežno koristi životinjske masti, biljna ulja i šećere.Istraživanje iz Velike Britinije ukazuje na to da bi se 8,6% odsto hospitalizacija zbog lečenja koronom moglo povezati sa nedovoljnom fizičkom aktivnosti, dok bi za 29,5% jedan od uzročnika mogla biti gojaznost. S obzirom na to da gojanznost utiče na većim broj osoba kojima je potrebno bolničko lečenje, a da veći broj ovakvih slučajeva dovode do većih izdataka za zdravstvo kao i sve češća zatvaranja, procenjuje se da bi za trećinu troškova pandemije mogla da bude odgovorna gojaznost i smanjena fizička aktivnost. To bi značilo da bismo nezdrav život do 2025. mogli da platimo između 6 i 7 hiljada milijardi dolara.  U Srbiji je u 2020. godini bilo 45,99 smrtnih ishoda na 100.000 stanovnika, a preko 57% stanovništva ima povećan BMI. 

Lifestyle

Iskra Brajović i majice za razbijanje predrasuda

Iskra Brajović je poznata glumica, a malo ko zna da joj je velika ljubav slikanje i dizajn. Toliko velika da je, kaže za Novu ekonomiju, pre nekoliko godina uspela da upiše grafički dizajn.Za vreme pandemije, Iskra je došla na ideju da oslika nekoliko majica i cegera sebi i svojim prijateljima. I tako je sve krenulo. Napravila je nalog na mrežama, okačila radove i odmah krenula da dobija porudžbine.Iskra Brajović otkrila je i kako nastaju digitalni crteži u njenoj radionici:Vlasnica Iskrart brenda rekla nam je i šta će da radi ako postane planetarno popularna:“Kupiću bolju opremu. Sve je krenulo spontano, ja još uvek slikam na malom ekranu telefona. Ako postanem popularna, prvo ću kupiti tablet.”

Lifestyle

Pola posla radnicima, pola mašinama do 2025. godine

Za pet godina poslodavci će približno podeliti posao između ljudi i mašina,ocenjuje se u tekstu objavljenom na sajtu Međunarodnog monetarnog fonda na osnovu istraživanja Svetskog ekonomskog foruma o budućnosti rada.Radna snaga se automatizuje brže nego što se očekivalo, zbog čega će 85 miliona radnih mesta biti zamenjeno mašinama u narednih pet godina. Automatizacija, zajedno sa recesijom izazvanom COVID-19, stvara scenario „dvostrukog prekida“ za radnike. Robotska revolucija stvoriće 97 miliona novih radnih mesta. Novi poslovi će nastati u oblati veštačke inteligencije, ali i sektoru stvaranja sadržaja (kao što su upravljanje društvenim medijima i pisanje sadržaja). Profesije u nastajanju odražavaju veću potražnju za poslovima zelene ekonomije. Analitičko razmišljanje, kreativnost i fleksibilnost biće među najtraženijim veštinama. Od pandemije, traže se veštine samoupravljanja, kao što su aktivno učenje, otpornost, tolerancija na stres i fleksibilnost. Najkonkurentnija preduzeća će se usredsrediti na unapređivanje veština svojih radnika. Da bi radnici ostali u svojim ulogama tokom narednih pet godina, skoro polovini će biti potrebna prekvalifikacija za njihove osnovne veštine. Rad na daljinu "nigde ne ide".  Poslodavci kažu da postoji potencijal da se 44 odsto njihove radne snage preusmeri na poslovanje na daljinu. Međutim, 78 odsto poslovnih lidera očekuje određeni negativni uticaj na produktivnost radnika, a mnoga preduzeća preduzimaju korake da pomognu zaposlenima da se prilagode na tzv. rad od kuće.Da li treba regulisati rad od kuće (VIDEO)

Lifestyle

Dvadeset Srbija živi od proizvodnje kafe

Svetsko tržište kafe vredno je oko stotinu milijardi dolara i nezadrživo raste. Od toga najmanje koristi imaju uzgajivači, dok profitiraju globalni kafe-brendovi.Kafa je uz naftu najprodavanija roba na svetskim berzama i posle vode i čaja najpopularnije piće. Njen uspon trajao je vekovima. Najraniji tragovi kafe kakvu danas poznajemo sežu u 15. vek do useva etiopskih visija, odakle se već do sledećeg veka raširilа po Bliskom istoku i Severnoj Africi. Kasnije je, trgovinom, preneta u Evropu i jugoistočnu Aziju, gde su u početku i bili njeni najveći proizvođači. Međutim, krajem 19. veka bolest je uništila useve kafe na Javi i Cejlonu, od kada primat preuzima Latinska Amerika. Danas odatle potiče preko 60 odsto sirove kafe. Prema procenama, oko 125 miliona ljudi u svetu živi od njene proizvodnje. Dok se dnevno u svetu popije više od dve milijarde šoljica kafe, globalno tržište vredi oko sto milijardi dolara, sa prognoziranim rastom od oko 50 odsto do 2026. Uticaj pandemijeNi ovo tržište nije pošteđeno krize. U aprilu 2020. je proizvodnja u Kolumbiji opala za gotovo trećinu, pa je do kraja juna zabeležen globalni pad proizvodnje od 17 odsto u odnosu na isti period prethodne godine. Sezonu, koja traje od oktobra do avgusta, delom je povratila rekordna berba u Brazilu, pa je ukupan autput dostigao bezmalo 170 miliona vreća od 60 kg, što je 2,2 odsto manje nego u prethodnoj sezoni. Sa druge strane, procenjeni pad potrošnje iznosi oko pola procenta, što za rezultat ima viškove od oko milion i po vreća. Imajući u vidu raniji višak od preko četiri miliona vreća, ne čudi ispotprosečna cena kafe na svetskom tržištu koja iznosi oko 116 centi za funtu (oko 450 grama) i mnogima je ispod troškova proizvodnje. Ovi padovi posledica su restrikcija na kretanje i rad stanovništva u zemljama proizvođačima. Sa druge strane, znatno je opala i tražnja. Zatvaranje ugostiteljskih objekata i slične mere oborile su tzv. out-of-home potrošnju kafe, na koju otpada oko četvrtine globalne potrošnje. Tokom krize najpre stradaju neprilagođeni. Na strani ponude, uvođenje mehanizacije i novih tehnologija pokazalo se ključnim. U njihovoj primeni prednjače brazilski i vijetnamski proizvođači, koji na račun toga povećavaju produktivnost i proizvodnju. Kako cene padaju, manji proizvođači padaju ispod tačke isplativosti i izlaze sa tržišta, što se uveliko događa u Kolumbiji i Gvatemali. To one najveće ostavlja u dominantnom položaju. Na strani tražnje, u prodaji gotovog proizvoda od velikog je značaja planiranje zaliha, kako bi se snabdevanje diversifikovalo i smanjio rizik od pražnjenja rafova u marketima.Tržišni prvaciPosmatrano pojedinačno, apsolutni prvak je Brazil sa oko 58 miliona vreća. Uprkos razvoju mehanizacije, proizvodnja je još uvek radno-intenzivna, tako da samo u ovoj zemlji generiše gotovo osam miliona poslova. Poslednjih godina na vrh se popeo i Vijetnam koji drži skoro petinu proizvodnje. Velikim investicijama u agrar i povlačenjem sankcija 1994. iz vremena Vijetnamskog rata, Vijetnam je postao i dominantan proizvođač čaja, kaučuka, bibera itd. Značajni proizvođači kafe su još i Indonezija i Kolumbija, dok sve ostale zemlje imaju proizvodnju manju od 400.000 tona godišnje. Iako danas najveći rast proizvodnje beleže afrički i azijski region, Brazil će još dugo ostati prvi. Koliko je dominantan govori činjenica da izvoz kafe predstavlja manje od dva odsto vrednosti brazilskog izvoza, a opet Brazil drži 35 odsto globalne proizvodnje kafe. Izvoz iznosi oko četiri i po milijarde dolara.Pojas i put kafeKafa je biljka koja zahteva toplu klimu i padavine u vegetacionom periodu, ali i sunčano vreme u periodu sazrevanja. Zato je za uzgoj najpogodnija tropska zona. Faktički celokupna proizvodnja u svetu odvija se u takozvanom „pojasu kafe“ koji se prostire od 23. stepena severne geografske širine do 23. stepena južne geografske širine. Taj pojas obuhvata 70 zemalja od kojih su 44 proizvođači. Da bi kafa bila kvalitetna, seme mora biti dobrog kvaliteta i posađeno u pravo vreme, na pravom mestu. Njoj ne pogoduju temperaturne oscilacije i zato se sadi na do 2.000 metara nadmorske visine – onde gde temperatura ne izlazi iz okvirnog raspona 15-30°C.Postoji više desetina sorti kafe, a najpopularnije su arabika i robusta. Arabika je poreklom iz Etiopije i zauzima oko tri četvrtine površine pod kafom u svetu. Gaji se najviše u Latinskoj Americi, za razliku od robuste koja dominira u centralnoj Africi, Indoneziji i Vijetnamu. Arabika je podložnija bolestima, gaji se na većim visinama i zahteva više ručnog rada, što objašnjava višu cenu. Nju plaćaju potrošači koji vole slatkast, manje gorak ukus kafe. Robusta je, sa druge strane, popularna zbog većeg kofeinskog sadržaja.