Srbija

Starom mikseru nije mesto u kontejneru

Reciklaža elektronskog i električnog otpada (EE otpada) predstavlja složen posao i zahteva velika ulaganja u savremena postrojenja, stalno povećavanje standarda poslovanja i unapređenje tehnologija, kažu za Novu ekonomiju u Udruženju reciklera Srbije.Prema rečima generalne sekretarke Udruženja reciklera Srbije, Suzane Obradović električni i elektronski otpad su frižideri, zamrzivači, veš i mašine za sudove, šporeti, televizori, video i audio oprema, IT i telekomunikaciona oprema.Od ostalih uređaja, tu su kako dodaje klima uređaji, električni i elektronski alati, sijalice, medicinski uređaji, fenovi za kosu, pegle, tosteri, aparati za kafu, usisivači, električni noževi, uređaji za šišanje, brijanje, pranje zuba, masažu, kao i satovi."EE otpad se prerađuje u postrojenjima u Srbiji, a uglavnom se izvoze opasne materije koje se nalaze u ovim uređajima jer zahtevaju zbrinjavanje u posebnim postrojenjima koja ne postoje u našoj zemlji", kaže Suzana Obradović.Suzana Obradović podseća da su za tretman te EE otpada predviđena podsticajna sredstva od strane države čija isplata kasni i taj iznos je manji u odnosu na količinu prerađenog otpada, a primera radi prošle godine prerađeno je 35 hiljada tona tog otpada. "Za rad cele 2019. godine, recikleri su isplaćeni tek u junu ove godine i isplaćeno je 69% od ukupno ostvarenih podsticajnih sredstava", dodaje generalna sekretarka Udruženja reciklera Srbije.Dobra vest desila se, kako podseća, krajem prošle godine, kada su isplaćena zaostala dugovanja za otpad prerađen 2018. godine i to je posle 2015. bio prvi put da država plati sav tretirani opasni otpad. "Recikleri su bili uvereni da su država i Ministarstvo zaštite životne sredine krenuli u dobrom pravcu rešavanja problema, i da će ispuniti svoje obaveze prema operaterima i za 2016. i 2017, kao i za 2019. godinu, ali se to još nije desilo", kaže Suzana Obradović.Ona podseća i da je od ekoloških taksi prošle godine državni budžet dobio više od 11 milijardi dinara.ORGANIZACIJA PRIKUPLJANJA OPADA"Važno je da lokalne samouprave organizuju centre za sakupljanje EE otpada, mesta gde građani mogu da predaju svoje dotrajale uređaje. Ovo je posebno značajno za male kućne aparate koji bi građani lako mogli da donesu jer ovi uređaji obično završavaju u kontejneru", napominje Suzana Obradović.To je posebno važno za male kućne aparate koje građani mogu sami da donesu, dok bi za veće preuzimanje trebalo da organizuju lokalne samouprave i javna komunalna preduzeća. Inače akcije prikupljanja katkad organizuju sami građani, a osim lokalnih samouprava, kako poručuju recikleri EE otpad su dužni da preuzimaju i distributeri nove opreme.ŠTA SE DOBIJA RECIKLAŽOM EE OTPADA?Neki materijali koji se dobijaju njegovom reciklažom imaju dalju upotrenu vrednst, dok drugi zahtevaju posebno zbrnjavanje. Gas freon iz starih frižidera poput posebno mora pravilo da se tretira, jer može da bude opasan. On se iz Srbije izvozi u Nemačku, od njega se prave druge hemikalije koje mogu ponovo da se upotrebljavaju.Od ostalih proizvoda izdvajaju se plastika, gvožđe, obojeni metali kao što su aluminijum i bakar, pur pena, koja je izolacioni materijal.Prema rečima Suzane Obradović dotrajale matične ploče se iz Srbije izvoze u Singapur i zemlje Evropske unije, jer sadrže plemenite metale i zahtevaju specijalnu tehnologiju za dalji tretman.Tretmanom EE otpada u Srbiji bavi se desetak postrojenja za reciklažu koja se nalaze u Beogradu, Nišu, Pančevu, Valjevu, Irigu, Aleksincu, Šapcu, Kragujevcu, Ćupriji.Čedomir Savković

Srbija

RERI: Planira se drastično povećanje rudne flotacije u Majdanpeku

Regulatorni institut za obnovljivu energiju i životnu sredinu (RERI) i Društvo mladih istraživača iz Bora podneli su žalbe Vladi Srbije zbog rešenja kojim je odlučeno da kompaniji Serbia Zijin Copper za povećanje kapaciteta flotacije rudnika Majdanpek nije potrebna Studija o proceni uticaja na životnu sredinu."Bojim se, da će ovakvim pristupom nakon završetka rada flotacije, Srbija dobiti još jednu zaboravljenu rudarsku deponiju kakvih već ima više od dve stotine“ rekao Toplica Marjanović, inženjer zaštite životne sredine i bivši radnik RTB Bor-a.Ministarstvo zaštite životne sredine inače je 14. septembra donelo rešenje koje RERI i Društvo mladih istraživača iz Bora smatraju spornim i prema kome bi se kapacitet flotacije sa šest miliona tona povaćao skoro duplo, na 11 miliona tona godišnje.Kompanija Serbia Zijin je zahtev za odlučivanje o potrebi izrade studije o proceni uticaja na životnu sredinuna podnela tokom jula ove godine.Međutim, kako se dodaje investitor je iz zahteva izostavio projekat odlaganja flotacijske jalovine. Dodaje se i da je flotacija jedan od tehnoloških postupaka odvajanja korisnih od nekorisnih sastojaka mineralnih sirovina.Podsećaju i da kao krajnji proizvod prerade rude bakra u flotaciji nastaje flotacijska jalovina i naglašava se da ona potencijalno proizvodi najviše negativnih uticaja na životnu sredinu. ZIĐIN NE TREBA DA RADI STUDIJU UTICAJA NA ŽIVOTNU SREDINU RUDNIKA MAJDANPEK PROBLEMATIČNO RAZDVAJANJE STUDIJA O PROCENI UTICAJARERI dodaje da u slučaju izrade posebne studije o proceni uticaja na životnu sredinu za odlaganje jalovine, ne bi bilo moguće ispravno proceniti celokupan uticaj odlaganja jalovine nastale flotacijom na okolinu.Podsećaju da se povećanjem flotacije povećava i njen uticaj na vodu, vazduh i zemljište, na generisanje otpada i potrošnju energenata, pa je nemoguće te procese razdvajati kroz dve odvojene studije. Objašnjavaju i da u slučaju izdvajanja jalovišta i izostanka kontrole celog proizvodnog rocesa nije moguće utvrditi uticaj projekta na životnu sredinu.RERI dodaje i da je Ministarstvo zaštite životne sredine načinilo ozbiljan proceduralni propust koji to rešenje čini  nezakonitim, jer na internet stranici ministarstva nije objavljen celokupan zahtev sa pratećom dokumentacijom (idejni projekat, izvod iz urbanističkog plana, uslovi Zavoda za zaštitu prirode itd.).RERI i Društvo mladih istraživača iz Bora izneli su duboku zabrinutost zbog toga što je, kako kažu zanemarena suštinska svrha postupka procene uticaja. Prema njihovim rečima to je utvrđivanje značajnih uticaja na životnu sredinu pre izdavanja odobrenja za realizaciju projekta i utvrđivanje delotvornih mehanizama za otklanjanje ili smanjenje negativnih uticaja.Istovremeno, te organizacije apeluju na nadležno Ministarstvo i Vladu Republike Srbije da obezbede doslednu primenu propisa i obavežu sve zagađivače da se pridržavaju zakona u oblasti zaštite životne sredine.

Svet

Zagađenje vazduha povezano sa većim stopama smrtnosti od koronavirusa

Zagađenje vazduha štetnim čestima povezano je sa većom stopom smrtnosti od Kovid virusa, pokazuju nova istraživanja, piše Axios.U studiji objavljenoj danas u časopisu Science Advances, istraživači sa Harvarda otkrili su vezu između većeg nivoa zagađenja vazduha štetnim česticama i veće stope smrtnosti od korone. Istraživanje je obavljeno u više od 3.000 okruga u SAD-u i pokazuje da u okruzima u kojima je vazduh bio zagađeniji stopa smrtnosti od korone bila je povećana za gotovo 11 odsto. Međutim, istraživači upozoravaju da je teško reći sa sigurnošću da je zagađenje vazduha povezano sa većom stopom smrtnošću od korona virusa, jer podaci za velike, reprezentativne populacije na pojedinačnom nivou još uvek ne postoje.Pored toga, novi izvestaj Ujedinjenih nacija o uticaju pandemije na najveće svetske gradove, takođe pronalazi korelaciju između zagađenja vazduha i veće stope smrtnosti od virusa. “Postoje dokazi o tome da je loš kvalitet vazduha u korelaciji sa višim stopama smrtnosti od COVID-19,” navodi se u izveštaju.Generalni sekretar UN Antonio Gutereš smatra da je potrebno slediti principe ekološki prihvatljivog, otpornog i inkluzivnog ekonomskog oporavka, pisala je ruska novinska agencija Tass.Prema svetskom indeksu zagađenja vazduha, Beograd je prošle nedelje bio pri vrhu liste kao jedan od gradova sa najlošijim kvalitetom vazduha. Trenutno se nalazi na 23. mestu. 

Srbija

BIRN: Među donatorima MUP-a Srbije „dobro poznata“ imena i sukob interesa

Među donatorima Ministarstva unutrašnjih poslova nalaze se kontroverzni trgovac oružjem, prodavac automobila koji je poznat po netransparentnim poslovima, kao i kompanije čiji su poslovi pod istragom koja ne napreduje, piše BIRN. Sa druge strane država se o spornim pitanjima ne oglašava.Kako BIRN dodaje svi ti donatori, među kojima je i grupa kompanija koje godinama gasifikuju opštine širom Srbije bez formalne tenderske procedure poklonili su značajn iznose MUP-u Srbije. To se odnosi na podatke o donacijama u poslenjih šest godina, u koje je BIRN imao uvid."Nema velike razlike između nekoga ko je donator instituciji koja treba da ga kontroliše i davanja poklona državnom organu sa kojim sklapa poslove. Obe situacije izazivaju sumnju," smatra Zlatko Minić iz organizacije Transparentnost Srbija.Kako dodaje Minić, koji je i bivši član odbora Agencije za borbu protiv korupcije Zakon o donacijama definitivno treba da se menja.KO SU SPORNI DONATORI?Kompanija Partizan Tech, koja između ostalog trguje oružjem, jedan je od donatora, a zajedno sa svojim vlasnikom Slobodanom Tešićem, a na crnoj listi SAD nalazi se od 2017. godine, zbog, kako se navodi podmićivanja. On je čitavu deceniju proveo i pod sankcijama UN-a.Bojan Elek iz Beogradskog centra za bezbednosnu politiku (BCBP) kaže da su donacije Partizan Tech-a Ministarstvu unutrašnjih poslova ,,svakako problematične“, navodeći da taj odnos podseća na „trgovinu uticajem“."Slična veza kao u aferi Krušik kada je otac Nebojše Stefanovića bio posrednik u trgovini oružjem", navodi Elek.Kompanija je redovan kupac i preprodavac oružja kupljenog od srpskih kompanija namenske industrije, a ponekad i pod uslovima povoljnijim od državnih kompanija.Donator MUP-a je i Auto Čačak, generalni uvoznik "Škoda" automobila za Srbiju, a u žižu javnosti je dospela 2017. kada je država sklopila ugovor o kupovini 710 automobila za MUP direktnom pogodbom. Vlada je taj posao  proglasila tajnom. Navodi se da je do 2016. godine direkto Auto Čačka bio Milun Todorović, istaknuti član Srpske napredne stranke.Odbijajući da otkriju detalje ugovora o nabavci automobila, policijski zvaničnici citirali su Zaključak Vlade, koji nikada nije zvanično usvojen, kaže BIRN. Na listi donatora su i kompanije koje godinama profitiraju od izgradnje mreže gasovoda širom Srbije, bez tenderske procedure, a uz podršku Srbijagasa: Millenium Team, Promont Group, Bobar Beška, Gas Invest i DM Invest. O ugovorenim radovima sa Srbijagasom i o njihovoj vrednosti od preko 200 miliona evra ranije je pisao Insajder.Kako se dodaje sporno je i što se ugovori tih firmi koji su sklopljeni sa Srbijagasom i opštinama širom Srbije nalaze u predistražnom postupku u Tužilaštvu za organizovani kriminal, već sedam godina.Millennium Team je i među izvođačima radova u Beogradu na vodi, a govorilo se i o njihovom učešću u rušenju koje je 2016. godine rganizovano u Hercegovačkoj ulici u Beogradu, što su oni kasnije negirali.Tužilaštvo za organizovani kriminal, kako se aglašava godinama istražuje te poslove koje finansira Srbijagas, ali pomaka nema zbog toga što MUP ne dostavlja tražene podatke.Kako BIRN naglašava MUP nije direktno odgovorio na njihova konkretna pitanja BIRN-a u vezi sa spornim donacijama, već su kratko istakli da je sve sprovedeno u skladu sa zakonom, dok kompanije-donatori uošte nisu odgovorile na njihova pitanja.„Zahtevi za hitnim postupanjem koji je tužilaštvo uputilo MUP-u su apsurdni, pošto to znači da oni praktično mole policiju da radi svoj posao“, ističe Bojan Elek.ŠA JE POKLONJENO?Partizan Tech je MUP-u tokom 2016. i 2017. donirao oko 10.000 evra, a ta sredstva bila su predviđena za kupovinu 10 pištolja marke "Bereta". Sa druge strane, MUP je toj firmi izdao dozvole za izvoz oružja.Prema podacima u koje je BIRN imao uvid, firma Auto Čačak je 2014. godine potpisala ugovor sa MUP-om o donaciji najmanje 400.000 dinara srpskoj policiji. U poslednjih 10 godina pobedio je na više od 500 javnih tendera. Delta M i Porše su se 2004. žalili da je vlada kupila 200 automobila od Auto Čačka, iako su oni, kako su tada tvrdili, dali bolje ponude.BIRN naglšava da su prema njihovim podacima firme-donatori uključene u poslove izgradnje gasovodnih mreža donirale  MUP-u tokom 2017. i 2018. zajedno oko 200.000 evra.Prema podacima BIRN-a, pet od šest ovih kompanija koje se bave gasifikacijom donirale su u dva navrata identične iznose istom odeljenju MUP-a – po 26.000 evra (3.1 milion dinara) policijskoj stanici u Novom Sadu, gde se nalazi sedište Srbijagasa, a zatim i po 13.000 evra (1.550.000 dinara) Upravi kriminalističke policije u Beogradu."Ne postoji logično objašnjenje (za identične donacije), osim da je to urađeno s nekim skrivenim ciljem," ocenjuje Bojan Elek iz BCBP-a.

Video

Da li firma sme da objavi ko je zaražen (VIDEO)

Stigao vam je mejl da kolega Miloš Petrović ima koronu. Da li je to po zakonu? Pogledajte u videu šta o tome za serijal #KomeJeTeže kaže Zlatko Petrović, pomoćnik generalnog sekretara u službi Poverenika za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti.Pogledajte : Da li firma sme da nam meri temperaturu?

Svet

Danska planira da istrebi 17 miliona kuna zbog novog soja koronavirusa

Danci planiraju da ubiju čitavu populaciju kuna, kojih trenutno ima više od 17 miliona, nakon što je na farmama otkrivena mutirana verzija korona virusa koja se proširila na ljude, piše agencija Rojters.Premijerka Danske Mete Fredriksen na konferenciji za novinare je citirala vladin izveštaj u kojem se navodi da je utvrđeno da mutirani virus slabi sposobnost tela da stvara antitela, što potencijalno čini neefikasnim trenutne vakcine u razvoju.Danska vlada saopštila je da je mutirani virus sa kuna prešao na ljude i da je do sada zaraženo 12 osoba. Nalazi, koji su podeljeni sa Svetskom zdravstvenom organizacijom i Evropskim centrom za prevenciju i kontrolu bolesti, zasnovani su na laboratorijskim testovima Državnog instituta za serum, danskog nadležnog zdravstvenog organa koji se bavi zaraznim bolestima.Danska je najveći svetski proizvođač krzna od nerca, a izvoz krzna kune čini oko 1 odsto celokupnog Danskog BDP-a.Premijerka Frederiksen opisala je stanje kao „vrlo, vrlo ozbiljno".„Imamo veliku odgovornost prema sopstvenom stanovništvu, ali s mutacijom koja je sada pronađena, imamo još veću odgovornost i za ostatak sveta", rekla je premijerka.Treba ukloniti kune na više od 1.000 farmi, što u policiji opisuju kao „veoma veliki poduhvat koji se mora obaviti što pre".Španija je u julu istrebila 100.000 kuna nakon što su slučajevi otkriveni na farmi u provinciji Aragon, a desetine hiljada životinja zaklane su u Holandiji nakon izbijanja zaraze na tamošnjim farmama.U toku su ispitivanja kako bi se otkrilo kako i zašto su kune zarazile i na koji način šire bolest.

Srbija

Mladenovac: Sporna izgradnja fabrike za preradu opasnog otpada

Beogradska Opština Mladenovac otkazala je javnu raspravu o izgradnji fabrike za preradu i skladištenje opasnog otpada, koju bi na mestu nekadašnje fabrike "Petar Drapšin" trebalo da gradi firma Aveco doo.Prema pisanju lista Danas, poslednjih dana u Mladenovcu se vodi velika polemika zbog izgradnje spornog postrojenja, a javna rasprava je otkazana, kako stoji u saopštenju Opštine Mladenovac "u dogovoru sa Ministarstvom zaštite životne sredine", kao i zbog pandemije korona virusa.Ipak, prema pisanju Danasa, Mladenovčani su jednoglasni u stavu da im takva fabrika nije potrebna. Otkazana javna rasprava je, kako se dodaje bila posčednji čin u procesu dobijanja dozvole za njenu izgradnju, koju je zatražila firma "Aveco doo".Prema podacima Agencije za privredne registre, firma je sa 100 dinara kapitala osnovana 15. jula prošle godine.Kao sporna činjenica navodi se i da bi postrojenje za tretman i odlaganje opasnog otpada trebalo da bude izgrađeno na 300 metara od vrtića, benzinske pumpe, a pored teče i manja reka.Foto: Google MapsU SRBIJI MOŽE DA SE RECIKLIRA 80 ODSTO RASHODOVANOG VOZILA ZAŠTO SE FABRIKA GRADI U NASELJU?Kako se dalje navodi u tekstu Danasa, stručnjaci postavljaju pitanje zašto se fabrika za tretman otpada gradi u naselju, dok oni koji poznaju lokalne prilike kažu da firma nema neophodne dozvole, jer ih nije izdalo nadležno ministarstvo, već lokalna samouprava.Sa druge strane, Studija o proceni životne sredine je urađena za svega dve nedelje, umesto za godinu dana, koliko je i predviđeno pravnim aktima."Cilj nam je da se zaustavi izgradnja ovog postrojenja, ali i iniciranje stavljanja na glasanje pred skupštinom opštine predlog da se u budućnosti zabrani gradnja takvim i sličnim postrojenjima", izjavio je ekonomista iz Mladenovca Ivica Simonović. Pre nego što je otkazana javna rasprava o izgradnji fabrike građani koji se protive izgradnji postrojenja preko društvenih mreža najavili su okupljanje ispred Opštine Mladenovac.

Svet

Belgijski premijer: Stroge mere protiv virusa ostaju dok ne pronađemo vakcinu

Mere protiv širenja Kovid zaraze ostaće dugoročno na snazi sve dok ne budu bile dostupne vakcine, rekao je premijer Aleksander De Kru tokom posete bolnici u sredu, piše Euractiv.„Dok ne bude vakcine, moraćemo da se nosimo sa pandemijom mnogo strože nego tokom leta“, rekao je premijer u razgovoru sa kraljem Filipom i osobljem bolnice u Alstu, navodi belgijska novinska agencija Belga.„Čak i ako vidimo efekte ovih mera, moramo vrlo jasno staviti do znanja da će to biti dugoročni napor“, naglasio je De Kru.Iako će u jednom trenutku broj zaraženih pasti, „ljudi se moraju pridržavati mera duži vremenski period kako bi se osiguralo da se situacija u bolnicama normalizuje, što će potrajati mesecima“, dodao je belgijski premijer.De Kru je rekao da je naučio lekciju iz onoga što se dogodilo kada su mere ublažene nakon prvog talasa na proleće, dodajući da će stroge mere morati da ostanu na snazi "narednih meseci".Stopa novih Kovid infekcija u Belgiji je usporena, ali prerano je reći da je drugi talas zemlje dostigao vrhunac, saopštila je vlada u ponedeljak kada su na snagu stupila nova ograničenja sa ciljem da spreče slom zdravstvenog sistema. U nedelji od 25. do 31. oktobra, dnevno je u proseku bilo 14.235 novih slučajeva, što je pad od 4 odsto u poređenju sa nedeljom ranije.Međutim, zdravstveni stručnjaci su takođe ukazali na činjenicu da je taj broj niži, jer se ljudi bez simptoma ređe testiraju.Ukupan broj potvrđenih slučajeva u Belgiji od početka pandemije je 452.541.

Srbija

„Ekonomska integracija Zapadnog Balkana ne sme biti zamena za članstvo u EU“

Buduće zajedničko regionalno tržište zemalja Zapadnog Balkana neće biti zamena za već postojeće ugovore koje su one potpisale sa Evropskom unijom ili u okviru CEFTA sporazuma, ali će ih dopuniti i konkretizovati, saopštila je Regionalna mreža Think for Europe (TEN), nakon konsultacija sa organizacijama civilnog društva. “Plan je baziran na četiri slobode – sloboda kretanja ljudi, roba, usluga i kapitala, Mini Šengenu, na investicionom planu, a u cilju transformacije Zapadnog Balkana u jednu od najatraktivnijih zona za investiranje na svetu, sa ciljem da se on uključi u digitalno tržište EU,” izjavila je Tanja Miščević iz Saveta za regionalnu saradnju (RCC).Kako se dodaje na Samitu u Sofiji gde se za nekoliko dana sastaju lideri EU zemalja i regiona Zapadnog Balkana očekuje se potvrda predloga o budućem zajedničkom tržištu. Plan je Savet sa regionalnu saradnju (RCC) sastavio zajedno sa zemljama Zapadnog Balkana, članicama CEFTE (Centralnoevropskog sporazuma o slobodnoj trgovini) i ostalim partnerima.U okviru budućeg regionalnog tržišta kako se podseća predviđeno je devet milijardi evra pomoći od strane Evropske unije, za smanjenje ekonomskog jaza i pripremu regiona za članstvo u EU.  KOLIKO JE ZAPADNI BALKAN BLIZU EVROPSKE UNIJE U POLITIČKOM I EKONOMSKOM SMISLU Zajedničko tržište je inače inicijativa koja je prvobitno bila spomenuta i u nedavno objavljenom Ekonomskom i investicionom planu za Zapadni Balkan, a koji je predložila Evropska komisija.Kako se naglašava dublja ekonomska regionalna integracija nije i ne može da bude zamena za EU integracije, ali je neophodna za ekonomsko jačanje i povezivanje regiona, u skladu sa pravilima Unije.“Imamo snažnu finansijsku podršku iz EU i ostalo je samo da naša politička posvećenost bude jaka. Ovakvom inicijativom može mnogo da se postigne. Dobro je to što su u ceo proces uključene i organizacije civilnog društva,” istakla je Anida Šabanović iz Vanjskopolitičke inicijative (VPI BH) iz Sarajeva. Samit u Sofiji zakazan je za 10. novembar a Savet sa regionalnu saradnju je pozvao civilno društvo Zapadnog Balkana da pomogne u promociji i zalaganju za tu inicijativu.Planom je obuhvaćeno i usklađivanje sa ekološkim standardima EU i Zelenim dogovorom.

Svet

Ćerke predsednika Azerbejdžana vlasnice luksuznog kompleksa u Crnoj Gori

Izgradnja luksuznog turističko-stambenog kompleksa dodeljena je azerbejdžanskoj kompaniji, iako je za zakup zemljišta ponudila dvostruko manje od Amerikanaca, piše hrvatski portal Poslovni.Naselje Portonovi u Kumboru u Crnoj Gori razvija kompanija Azmont Investment, koja kaže da je za projekat do sada uložila 737,4 miliona evra.Izgradnja je dodeljena je 2012. godine azerbejdžanskoj državnoj naftnoj kompaniji SOCAR, iako je za zakup zemljišta u trajanju od 90 godina ponudila duplo manje od američkog konzorcijuma NCH.Pored toga, kompanija nije ispunjavala uslove iz tendera da mora biti ugledan operater turističkih kompleksa sa četiri ili više zvezdica.Česte promene planova u Vladi Crne Gore omogućile su kompaniji da izgradi dvostruko više kvadratnih metara vila i stanova koji su na prodaju, ali je cena zakupa ostala jedan evro po kvadratnom metru.Aco i Ana Đukanović, brat i sestra Mila Đukanovića, kao i građevinsko preduzeće Bemax iz Podgorice povezani su sa jednom od najvećih investicija u Crnoj Gori.SOCAR je na tenderu nudio jedan evro po kvadratnom metru godišnje, fiksnu dobit od pet odsto i ulaganje od 258 miliona evra tokom osam godina. Američki konzorcijum NCH ponudio je dva evra po kvadratnom metru, dobit od 5,1 odsto i procenjenu investiciju od 200 miliona evra, uz investicioni program koji navodi investicije od 90 miliona evra.Iako je cena zakupa bila jedna od važnih stavki, Tenderska komisija Saveta za privatizaciju odlučila se za azerbejdžansku ponudu.Tada je vlada Crne Gore nekoliko puta menjala planove za lokaciju i dozvolila dvostruko veću izgradnju od planirane, kao i promenu strukture, sa više stanova, vila i poslovnih prostora, a u ugovoru nema klauzule o antikorupciji.Trenutno je u Kumboru, na površini od 26 hektara, duž 1800 metara obale, izgrađen čitav mali grad.Izgrađen je hotel „One&Only“, koji još uvek nije otvoren, marina, vile i stambene zgrade, sa uređenim prilazima, trgovima sa fontanama i parkovima. Tu su i butici, restorani, kafići, antikvarnice, galerije i drugi lokali.Prema ugovoru, završetak radova planiran je u prvih osam godina zakupa, odnosno ove godine.Glavni izvođač radova je Pizzarotti Montenegro, registrovan u Herceg Novom, koji je podružnica švajcarske kompanije sa istim imenom.Članovi porodice Mila Đukanovića, predsednika Crne Gore, povezani su sa poslovima u Kumboru.Republički zavod za urbanizam i dizajn (RZUP), koji je u većinskom vlasništvu njegovog mlađeg brata Ace Đukanovića, nadgleda investiciju i priprema izveštaje za parlament.RZUP je posao dobio na tenderu, a investitor mu mora platiti 142.800 evra.Predsednikova sestra Ana Đukanović obavljala je pravne poslove za Azmont banku preko svoje advokatske kancelarije.Takođe, podgorički Bemax, navodno povezan sa ljudima bliskim predsedniku Đukanoviću, objavio je da je ugovorio posao sa azerbejdžancima vredan 61,5 miliona evra.

Svet

Naučnici: Loša ventilacija povećava rizik zaraze koronavirusom

Eksperiment koji su u saradnji sa stotinama rok fanova na simuliranom koncertu sproveli naučnici univerzitetske bolnice u Haleu, pokazao je da je u dvoranama najvažnije ugraditi dobar sistem ventilaciju, piše portal Seebiz. To kako se dodaje u doba korone “podgreva nadu” ljubiteljima koncerata.To omogućava dotok svežeg vazduha, čime se znatno smanjuje rizik od zaraze, rekao je glavni autor studije Stefan Moritz. Naime, naučnici su kako se dodaje izračunali da je verovatnost zaraze uz lošu ventilaciju 70 odsto veća.Uz sve to u zatvorenim prostorijama je ključno pridržavati se propisanih higijenskih mera poput fizičkog distanciranja i nošenja maski, dodaju naučnici.Kako se ocenjuje to je dobra vest za one koji žele da idu na koncerte, ali i nudi tračak nade za održavanje sportskih takmičenja, pre nego što se populacija vakciniše protiv korona virusa.Studijom je takođe utvrđeno da se širenje zaraze u dvoranama može suzbiti jedino ako njeni posetioci sede. Stajanje kako se naglašava često donosi i kretanje, što znatno povećava rizik od nekontrolisanih kontakata i širenja virusa, čak i uz poštivanje spomenutih mera, utvrdili su naučnici.VAKCINA PROTIV KORONE ĆE SE MOŽDA INHALIRATI, NE UBRIZGAVATI KAKO JE IZGLEDAO EKSPERIMENT?Rezultati studije stižu u vreme kad je veliki deo Europe najavio ili već sprovodi strožije mere u borbi sa drugim valom pandemije pa će tako mnoge koncertne i sportske dvorane tokom novembra biti zatvorene.Za potrebe studije 1400 dobrovoljaca učestvovalo je na lažnom koncertu u dvorani u Lajpcigu, gradu koji se nalazi na istoku Nemačke. Bili su opremljeni uređajima za praćenje kontakata, a senzori na krovu dvorane pratili su njihovo kretanje.Naučnici su simulirali tri različita scenarija, sa 1400, 4000 i 8000 posetilaca, dok je cirkulacija vazduha i emisija aerosoli u njemu simulirana pomoću računara.

Srbija

Supruga Zvonka Veselinovića od Grada Beograda kupila zgradu za 4,1 miliona evra

Kompanija Ramid, koja je u suvlasništvu Ljiljane Božović, supruge Zvonka Veselinovića, kupila je na javnoj licitaciji zgradu u Ulici kralja Milutina 54 za 4,1 milion evra, piše portal Nova.rs.Prodaju te zgrade je, kako smo pisali, prethodno objavio Grad Beograd.Zakonski zastupnik kompanije Ramid je Vladimir Tomašević, jedan od suvlasnika kladionica Mozzart, dok je u realizaciji ovog posla, kako navodi Centar za lokalnu samoupravu, učestvovao i advokat Igor Isailović.Isailović je, kako dodaju, "poznat po učešću u mnogim poslovima predstavnika vlasti, pre svega onih vezanih za (ministra finansija) Sinišu Malog".Firmu, registovanu za izgradnju stambenih i nestambenih zgrada, osnovalo je preduzeće "Ratko Mitrović" u aprilu 2016. godine, ali je mesec dana kasnije prešla u vlasništvo kompanije Bioorganika.Prethodna vlasnica Bioorganike bila je Izabela Feješ koja je, zajedno sa bratom Robertom, preuzela preko 600 firmi koje su u blokadi ili posluju s dugovima, čime se izbegavaju desetine miliona evra poreza.Kako navodi istraživačka mreža BIRN, ona je firmu Bioorganika bez naknade prenela na Bojanu Tomašević, koja je kasnije pola firme, takođe bez nadoknade, ustupila Ljiljani Božović.Bioorganika je u istom danu promenila vlasnika, delatnost i stekla vredan kapital. 5. maja 2016. godine, kada je u Agenciji za privredne registre Bojana Tomašević upisana kao novi vlasnik.Istog dana, preduzeće "Ratko Mitrović – Dedinje" firmu Ramid prodaje firmi Bioorganika.Pošto je imovina preuzeta, Bioorganika je ugašena njenim pripajanjem Ramidu i obrisana iz Agencije za privredne registre.Isailović je angažovan prilikom promene vlasničke strukture firme Inkop iz Ćuprije kada su Zvonko Veselinović, njegov brat Žarko i kum Milan Radoičić zvanično preuzeli vlasništvo nad tim preduzećem.Kako je objavio portal KRIK, preko Inkopa Zvonko Veslinović i Milan Radoičić imaju četvrtinu udela u kompaniji Granit-Peščar, od koje je nabavljan građevinski materijal za popločavanje nekoliko ulica u centru Beograda.

Srbija

Agencija za osiguranje depozita važna podrška rastu štednje

Građani u bankama trenutno štede oko 11 milijardi evra i oko 90 milijardi dinara, a rast štednje u dinarima od 2012. godine iznosi čak 400 odsto, a štednje u evrima 32 odsto, kazao je generalni sekretar Udruženja banaka Srbije (UBS) Vladimir Vasić.On je na okruglom stolu "Značaj sistema osiguranja depozita za stabilnost finansijskog sistema" ocenio da su za stabilnost bankarskog sistema kao i cele privrede ključne bile snažne mere podrške Narodne banke Srbije i Vlade Srbije, koje su dostigle oko 12% bruto društvenog proizvoda.Dodao je i da su banke sa svoje strane podršku dale kroz dva talasa moratorijuma, u ukupnoj vrednosti preko 3 milijarde evra, kao i drugim olakšicama za klijente iz redova građana i preduzeća.U diskusiji koja je ove godine održan onlajn, učestvovali domaći stručnjaci, naučnici i predstavnici banaka, a glavne teme bile su očuvanje poverenja javnosti u finansijski sistem u kriznim periodima, uticaj pandemije na ekonomiju Srbije i mere podrške bankarskog sektora građanima i privredi, kao i uticaj izmena pravnog okvira kojim se reguliše sistem osiguranja depozita na stabilnost finansijskog sistema i podsticaj smanjenju rizika u poslovanju banaka."Agencija za osiguranje depozita pridaje poseban značaj jačanju partnerskog odnosa i kontinuiranom dijalogu sa bankama i naučnom zajednicom. Posebno uvažavamo činjenicu da banke prepoznaju sigurnost svojih deponenata kao jedan od ključnih ciljeva i podržavaju napore Agencije da što bolje informiše sve osigurane kategorije o dobrobitima sistema osiguranja depozita", istakao je Hasan Hanić, predsednik Upravnog odbora Agencije za osiguranje depozita i dekan Beogradske bankarske akademijeOkrugli sto, koji se održava treću godinu zaredom, organizovali su Agencija za osiguranje depozita, Beogradska bankarska akademija i UBS.

Svet

Ilon Mask: Rudarenje asteroida vrednije od celokupne ekonomije

NASA je nedavno zamolila Teslinog Ilona Maska, koji upravlja raketnom kompanijom SpejsEks (SpaceX), da pomogne u budućoj misiji istraživanja gigantskog metalnog asteroida nazvanog „16 Psyche“ koji sadrži retke metale vredne bilione dolara, piše portal Zero Hedge.Asteroid „16 Psyche“ je jedan od najmasivnijih objekata u pojasu asteroida koji kruži između Marsa i Jupitera. Prečnik je 140 milja, a u prethodnim zapažanjima prikazano je kao gusto metalno jezgro propale planete.Nova studija, koju je u ponedeljak objavila planetarna naučnica sa Southwest Research Institute-a doktorka Trejsi Beker, pruža novi uvid u to zašto bi NASA i Mask mogli biti zainteresovani za ovu svemirsku stenu koja je udaljena više od 230 miliona milja od Zemlje. Kao razlog navela je činjenicu da se taj asteroid u potpunosti sastoji od gvožđa i nikla.Neki veruju da se asteroid procenjuje na oko 10.000 kvadriliona dolara. Poređenja radi, globalna ekonomija u 2019. godini vredela je oko 142 biliona dolara."Videli smo meteorite koji su uglavnom metali, ali „16 Psyche“ je asteroid koji bi u potpunosti mogao biti sačinjen od gvožđa i nikla", rekla je Beker.Studija doktorke Beker dolazi u trenutku kada se SpejsEks i NASA pripremaju za misiju do asteroida 2022. godine, sa planom da slete na „16 Psyche“ 2026. godine.Sve ovo sugeriše da su NASA i privatne korporacije u početnim fazama svemirskog rudarenja.

Srbija

Sve što ti treba posle napornog dana

Meč godine ili bindž u dvoje? Najbolji filmovi i serije? Šoping? Bliskost sa onima koji su daleko, muzika ili beskrajni razgovori? Ako je odgovor DA - pravi izbor za vas je EON!EON paketi koji sadrže internet, televiziju i telefoniju su prvih 6 meseci po 1 dinar za sve nove korisnike do kraja novembra. Uz EON Full paket novi korisnici dobijaju i HBO Premium 12 meseci promotivno.Najtraženiji kanali su ekskluzivno dostupni samo uz SBB – N1, Nova S, Sport Klub, Nova Sport, Pikaboo, Vavoom i mnogi drugi. Na Nova S vas svakog četvrtka čeka Mićko Ljubičić u emisiji Pljiž, petkom ne propustite emisiju Veče sa Ivanom Ivanovićem, vikendom 24 minuta sa Zoranom Kesićem i Utisak nedelje. Informišite se uz najnovije, tačne i nezavisne vesti svakog dana na N1, a najveće sportske događaje gledajte na Sport klubu. Ako slučajno nešto propustite, uz funkciju vraćanja sadržaja do 7 dana unazad možete da pogledate omiljeni film, seriju ili emisiju.Samo uz Nova S navijajte za Orlove 12. novembra u odlučujućoj utakmici Srbija – Škotska za plasman na Evropsko prvenstvo 2021.Surfujte, radite od kuće ili budite bliži onima koji su daleko, uz superiorni internet u Giga gradovima do 1 Gbps u EON Premium, do 250 Mbps u EON Full i do 150 Mbps u EON Light paketima.Zahvaljujući revolucionarnom EON Smart Boxu, svaki TV postaje Smart TV i dobija napredne funkcionalnosti. Omiljeni sadržaj gledajte na svom EON profilu i preko EON aplikacije na bilo kom mobilnom uređaju, tabletu, računaru ili Smart TV-u. Vaša deca će obožavati EON Kids, poseban prostor na EON-u prilagođen njima.Opustite se uz vrhunsku televiziju, internet i telefoniju – izaberite EON paket!