
Top 10 destinacija u Srbiji (FOTO)
Zanimljive destinacije koje možete obići u Srbiji po izboru naše sagovornice

Zanimljive destinacije koje možete obići u Srbiji po izboru naše sagovornice


Američka tehnološka kompanija Fejsbuk (Facebook) suočena je sa novim optužbama o ilegalnom prikupljanju biometrijskih podataka svojih korisnika, ovog puta usmerenim ka aplikaciji Instagram koju posedu...
Ruski Jutjuber koji snima video zapise sa industrijskih lokacija i napuštenih objekata uhapšen je ranije ovog meseca pod optužbom da je ilegalno stekao i širio državne tajne, saopštio je sud u sredu, piše agencija Rojters.Andreju Pižu, koji vodi Jutjub kanal sa gotovo 800.000 pratilaca, preti zatvorska kazna do osam godina ako bude proglašen krivim.Piž je u svojim video snimcima obilazio napuštene bunkere, ali i aktivnu radarsku stanicu koja se koristi za ruski sistem ranog upozoravanja na nuklearni napad, objavio je ruski časopis Komersant.Detalji krivičnih slučajeva koji uključuju ruske državne tajne ili izdaju retko dođu do izražaja jer vlasti sve informacije klasifikuju. Kritičari kažu da su ovi slučajevi često neprozirni i da ih nije moguće potpuno ispitati.Kako saznaje Rojters, tamošnji sud je naredio da Piž bude u pritvoru od 6. avgusta do početka suđenja u oktobru.

Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) raspisala je novi konkurs za Star Venture program namenjen malim i srednjim biznisima sa ciljem da pronađe startape sa visokim potencijalom i mobiliše globalnu ekspertizu u nameri da pomogne firmama u početnoj fazi njihovog razvoja, piše portal startit.Program uključuje pristup mentorstvu, tehničko savetovanje, savete o mehanizmima finansiranja, pristup proširenim mrežama klijenata i partnera, preduzetnika, rukovodioca na visokom nivou i međunarodnoj mreži soft-landing programa.Izabrani startapi imaće priliku da kroz program steknu adekvatna znanja i povežu se sa međunarodnom mrežom kupaca i partnera. Startapima će biti omogućeno da nauče više o strategiji i planiranju, prikupljanju finansija, menadžmentu, zaštiti intelektualne svojine i licenciranju, marketingu, komunikacijama, digitalizaciji, ljudskim resursima i mnogim drugim korisnim lekcijama za razvoj biznisa.Pravo da se prijave imaju svi startapi koji postoje do dve godine, imaju registrovan biznis, čiji promet ne prelazi milion evra i koji ima perspektivu da uz mentorsku pomoć postane konkurentan ne samo na domaćem, već i globalnom tržištu.Star Venture je podržao preko 140 kompanija u ranoj fazi širom Egipta, Jordana, Tunisa (takozvane regije Južnog i Istočnog Sredozemlja) i Zapadnog Balkana u kojima je program trenutno aktivan.Rok za prijavu je 30. septembar, a formular i dodatne smernice se nalaze na EBRD sajtu.

Intervju sa Momirom Turudićem, novinarom nedeljnika “Vreme”, za podcast “Dan posle” Razgovarao: Aleksandar Gubaš LINK NA AUDIO INTERVJU U ovoj epizodi ćemo se baviti tragedi...

Kineske vlasti saopštile su da je analizom utvrđeno prisustvo koronavirusa u piletini uvezenoj iz Brazila i plodovima mora koji su stigli iz Ekvadora, javio je Rojters a preneo RTS.Uprava grada Šenžena saopštila je da je analizom potvrđeno prisustvo korona virusa u pilećim krilcima uvezenim iz Brazila i pozvala građane na oprez.Slična situacija dogodila se i u Vuhanu, gde je utvrđeno da su škampi koji su uvezeni iz Ekvadora kontaminirani koronavirusom.Zdravstvene vlasti pronašle su i testirale sve ljude koji su možda došli u kontakt sa eventualno problematičnim prehrambenim proizvodima.Međutim svi rezultati bili su negativni, navodi se u saopštenju gradskih zvaničnika.Vlasti su apelovale na građane da preduzmu neophodne mere predostrožnosti i izbegne novi talas širenja virusa preko mesa i plodova mora.Virusi mogu da prežive i do dve godine na temperaturama od minus 20 stepeni Celzijusa, navodi britanska agencija.Ipak, naučnici kažu da nema čvrstih dokaza da se koronavirus može širiti preko smrznute hrane.KINA VIŠE NIJE ĐUBRIŠTE EU
U "Izveštaju o zdravstvenoj zaštiti 2020. godinu u Kini" navodi se da uprkos naporima nekih zemalja da isključe kineske igrače sa svojih tržišta Kina i dalje igra nezamjenljivu ulogu u globalnoj zdravstvenoj industriji prenosi portal South China Morning Post (SCMP).Izveštaj je objavljen svega nekoliko dana nakon što je američki predsednik Donald Trump potpisao naredbu kojom se savezne agencije pozivaju da kupuju domaće lekove i medicinski materijal.SAD inače većinu tih zaliha kupuju u inostranstvu, a pandemija Covid-19 pokazala je koliko ta zemlja u stvari zavisi od kineskih dobavljača.Vlasti SAD-a su inače označile aktivne farmaceutske sastojke lekova, odnosno API-je, kao stvar od posebnog značaja.Kineski proizvođači prave oko 40 procenata tih sastojaka koji se koriste širom sveta.Kina nije zabranila izvoz API-ja, ali neke zemlje kreću da povećavaju sopstvenu proizvodnju tih sastojaka.Dodaje se da "povratak" hemijske industrije iz Kine u SAD, uz prilagođavanje tamošnjim regulativama, ne bi bio baš prijatan."Veoma je teško zameniti taj proizvodni kapacitet i lanac snabdevanja preko noći", podseća Zhao Ksijun profesor na škole za finansije "Renmin".Kina je i glavni izvoznik predmeta za jednokratnu upotrebu, kao što su igle, špricevi, zavoji i hirurške maske. Tokom pandemije isporučila je sanitetski materijal u vrednosti od oko 10 milijardi američkih dolara u martu i aprilu, navodi se u tom izveštaju."Čak i uz napetost između Kine i SAD-a, zavisnost SAD-a od kineskog sanitetskog materijala teško će se promeniti tokom pandemije", ocenjuje je Iu Miaojie, sa Nacionalne škole za razvoj Pekinškog univerziteta.NEMA RAZVOJA BEZ KAPITALAIzveštaj se takođe odnosi i na rastući nadzor sa kojim se suočavaju kineske kompanije za biotehnologiju i proizvodnju medicinskog materijala.To je doprinelo velikom povratku direktnih stranih investicija iz Kine u SAD i Evropu u 2019. godini.EU je nedavno pozvala članice da spreče da "kritična imovina" u zdravstvenim industrijama padne u ruke stranih vlasnika.Sa druge strane Kina ohrabruje svoje kompanije, posebno proizvođače medicinskih uređaja i biofarmaceutske kompanije, da se kreću uzlaznim linijom, a u okviru inicijative "Made in China 2025"."Ograničenja stranih ulaganja u nekim zemljama uskratilo bi vitalni kapital njihovim kompanijama i učinilo kineske kompanije konkurentnijim", ocenjuje se između ostalog u izveštaju.EKONOMIJA ZNANJA - PREČICA DO RAZVIJENIH
Crédit Agricole proglašena je najboljom bankom u zapadnoj Evropi i Francuskoj za 2020 godinu od strane međunarodnog magazina Euromoney osvojivši „Nagradu za izvrsnost“, navod...

Američka vlada saopštila je juče da će zadržati tarife od 15 odsto za avione kompanije ErBas, kao i tarife od 25 odsto za ostalu evropsku robu, uprkos pokušajima Evropske unije da reši dugogodišnji spor oko subvencija za avione, piše Euractive.Američki trgovinski predstavnik Robert Lajthizer rekao je da EU nije preduzela potrebne mere da bi se uskladila sa odlukama Svetske trgovinske organizacije, a Vašington će pokrenuti novi proces radi pokušaja postizanja dugoročnog rešenja.Kancelarija Lajthizera saopštila je da će izmeniti listu evropskih proizvoda na kojima se primenjuju tarife, kako bi uklonila sa liste neku robu iz Grčke i Britanije, a dodala ekvivalentnu količinu robe iz Nemačke i Francuske.Aviokompanija ErBas saopštila je da "duboko žali" zbog odluke SAD-a da zadrži tarife."EeBas duboko žali što je, uprkos nedavnim evropskim merama za postizanje potpune usaglašenosti, američki trgovinski predstavnik odlučio da održi tarife na avionima ErBasa, posebno u vreme kada avijacija i drugi sektori prolaze kroz krizu bez presedana", saopštio je portparol ErBasa Klej Mekonel."ErBas veruje da će Evropa na odgovarajući način reagovati kako bi odbranila svoje interese i interese svih evropskih kompanija, uključujući i Erbas, ciljane ovim tarifama", dodao je Mekonel.Prema saopštenju evropskih zvaničnika, evropski komesar za trgovinu Fil Hogan aktivno će pregovarati sa Lajthizerom radi postizanja dugoročnog rešenja.

Američka kompanija Dizni (Disney) saopštila je da će preimenovati svoj studio, jedan od najpoznatijih u industriji, iz 20th Century Fox Television, na 20th Television, preneo je CNN. Iz poznatog simb...

Kraljevina Norveška će kroz projekat "Noveška za vas - Srbija" podržati 68 preduzetnika, mikro i malih preduzeća u manje razvijenim opštinama u Srbiji sa 525.000 evra, namenjenih unapređ...

Izvoza svinjetine iz Srbije četiri meseca gotovo da nije bilo, smanjen je za 97,6 odsto, dok je uvoz povećan za 8,3 odsto, pri čemu je uvoz iz Nemačke udvostručen, piše portal eKapija.Cena svinjskog mesa u junu pala je širom Evrope. Pandemija je uticala i na ovo tržište, posebno zbog zaraze radnika u najvećim nemačkim i holandskim klanicama, zbog čega je i Kina kao najveći kupac prekinula da uvozi meso iz ovih zemalja.Postoji mogućnost da će višak mesa koji ostaje u tim evropskim zemljama, uticati i na cenu i količinu svinjetine širom Evrope, pa tako i u Srbiji i Hrvatskoj.Cene svinjetine na nivou EU u junu pale su za 1,5 odsto u odnosu na maj, a na godišnjem nivou za 9,5 odsto. U Holandiji je godišnji pad već 23 odsto, a u Nemačkoj 8,3 odsto.Prosečna cena uvoza svinjetine u Kinu povećana je sa 1,48 evra koliko je bilo u novembru 2018. godine, na 2,47 evra u junu 2020. Najveći dobitnici ovog rasta cena su zemlje izvoznice u Kinu, i to Španija, SAD, Nemačka, Brazil, Kanada, Danska, Holandija, Čile.Srbija je na početku 2019. godine imala 2,79 miliona svinja što je u poređenju sa 2018. godinom bilo povećanje od 4,3 odsto.U deficit u trgovini svinjetinom Srbija je ušla 2008. godine, međutim 2014. godine se pojavila velika nada da će fond svinja biti obnovljen izvozom u Rusiju. Do toga nije došlo, a sada se ostvaruju rekordne vrednosti uvoza.Kumulativan deficit u trgovini svinjetinom iznosio je 215 miliona evra, ali je samo u poslednje tri godine iznosio 131,4 miliona evra, uz tendenciju da se iz godine u godinu nižu novi rekordi u uvozu i vrednosti deficita. Srbija je, prema podacima iz 2017. godine, i dalje veliki i intenzivni uzgajivač svinja, makar Vojvodina, Šumadija i Zapadna Srbija, mereno odnosom broja svinja prema broju stanovnika.

Američki državni sekretar Majk Pompeo nastavio je svoju turneju u Ljubljani gde će sa predsednikom Slovenije Borutom Phorom i premijerom Janezom Janšom razgovarati o kompaniji Huawei i ključnim područjima od zajedničkog interesa.Pitanja od ključnog interesa za sve strane uključuju nuklearnu energiju i integraciju Zapadnog Balkana.Ljubljana inače razmatra proširenje te nuklearne elektrane, jer to vidi kao priliku da smanji zavisnost od ruskog gasa.Prema pisanju lokalnih medija o tome je spremna da razgovara sa stranim kompanijama.Portal Balkan Green Energy News prošle nedelje pisao je o tome kako vlasti u Ljubljani i Zagrebu rade na regulativi koja je neophodna za produženje životnog veka zajedničke nuklearke. Dve države istovremeno razmatraju mogućnost da instaliraju drugi blok u Krškom, za šta je slovenačka Skupina GEN već zatražila energetsku dozvolu.Hrvatska elektroprivreda je suvlasnik pogona nominalne snage od 696 megavata.Dve strane su se prošlog meseca dogovorile da joj produže vek trajanja za 20 godina i sada rade na neophodnim propisima.U okviru tih aktivnosti, Slovenija je na javnu raspravu stavila predlog zakona o domaćem fondu za zatvaranje Krškog i odlaganje radioaktivnog otpada i istrošenog goriva. Sredstva za te namene bila bi odobrena budžetom za narednu godinu.Hrvatska je odbila ponudu za zajedničko odlagalište otpada u Vrbini, na granici kod Krškog i odlučila je da iskoristi bivše vojne objekte pored granice sa Bosnom i Hercegovinom, što izazvalo spor sa susedom.NUKLEARNI OTPAD "SVAĐA" HRVATSKU I BIHZATRAŽENA DOZVOLASkupina GEN podnela je zahtev za izdavanje energetske dozvole za planirani drugi blok nuklearne elektrane Krško – JEK 2. Naglasila je da će partnere tražiti prvenstveno u Sloveniji.Ova elektroenergetska kompanija pod državnom kontrolom tvrdi da će godišnja proizvodnja biti između osam i dvanaest teravat-sati u zavisnosti od snage.Nuklearna elektrana Krško koja je podignuta 1981. na slovenačkoj strani granice, prema ranijem planu, trebalo je da se ugasi 2023. godine.

Pozorišne predstave, koncerti i filmske projekcije biće dozvoljeni na otvorenom, kao i u zatvorenom, uz poštovanje fizičke distance. Odluku bi trebalo da potvrdi narednih dana i krizni š...

Najmanje 800 ljudi umrlo je širom sveta zbog dezinformacija vezanih za korona virus u prva tri meseca ove godine, kažu istraživači, piše BBC.Studija objavljena u Američkom časopisu za tropsku medicinu i higijenu kaže da je oko 5.800 ljudi širom sveta primljeno u bolnicu kao rezultat lažnih informacija na društvenim medijima.Mnogi su umrli zbog konzumiranja metanola ili sredstava za čišćenje na bazi alkohola, zato što su pogrešno verovali da su ti proizvodi lek za virus.Svetska zdravstvena organizacija (SZO) rekla je da se "infodemija" koja okružuje Covid-19 širi jednako brzo kao i sam virus, a teorije zavere, glasine i kulturna stigma doprinose smrti i povredama.Mnoge žrtave pratile su savete koji podsećaju na verodostojne medicinske informacije, kao što je konzumiranje velike količine belog luka ili unos velike količine vitamina kao način sprečavanja infekcije, kažu autori studije. Drugi su pili supstance poput kravljeg urina.Studija zaključuje da je odgovornost međunarodnih agencija, vlada i platformi za društvene medije da se bore protiv ove "infodemije", a tehnološke kompanije kritikovane su zbog sporog reagovanja na širenje ovih dezinformacija.Glasine na internetu dovele su do napada u Indiji i masovnih trovanja u Iranu, a u Velikoj Britaniji inženjeri telekomunikacija su bili na meti, zbog radova na 5G tornjevima za koje su mnogi smatrali da šire virus. Sve ove glasine širile su se putem društvenih medija.Vakcine postaju sve veća realnost, ali postoji i sve veća pretnja da će borci protiv vakcina koristiti društvene mreže za širenje dezinformacija koje će sprečiti određeni broj ljudi da se zaštiti.Nedavna anketa u Sjedinjenim Američkim Državama pokazala je da 28 odsto Amerikanaca veruje da Bil Gejts želi da koristi vakcine za implantaciju mikročipa kod ljudi.Uspeh efikasne vakcine protiv korona virusa može biti potpuno narušen dezinformacijama, rekli su lekari BBC-evom timu za borbu protiv dezinformacija.

Start-up za iznajmljivanje kuća Airbnb saopštio je da podržava razvoj poreskih režima za digitalne usluge o kojem pregovara Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD) sa ciljem da se prevaziđu razlike između koje u toj oblasti dele Sjedinjene Države i Evropu, prenosi Euractiv."Sistem koji je vekovima aktuelan, a koji i danas koristimo nije bio osmišljen u skladu sa potrebama digitalne ekonomije. Verujemo da bi globalni poreski sistem mogao da bude efikasan, on dosledno mora da se primenjuje van državnih granica i zbog toga mora biti jednostavan", ocenio je Airbnb u saopštenju kojim podržava razgovore sa OECD-om.Pregovori OECD-a uključuju više od 100 zemalja, a namera je da se globalna poreska pravila ažuriraju u skladu sa potrebama digitalnog doba.Međutim, pregovori do sada nisu dali rezultate, zbog pandemije koronavirusa.I ITALIJA UVODI DIGITALNU TAKSU ZA TEHNOLOŠKE FIRMEPorez na digitalne usluge EU i Britanija smatraju kao način da se oporezuju tehnološke kompanije koje dobro posluju na lokalnom nivou, a plaćaju skromne poreze.SAD su saopštile da porez na digitalne usluge koje je Francuska najavila prošle godine diskrniminiše američke tehnološke firme poput Alphabet-a Google, Facebook i Apple Inc.Francuska je odložila primenu svojih taksi, a SAD svoje protivmere u nadi da će u okvriru pregovora koje vodi OECD doći do napretka. U junu su Sjedinjene Države saopštile da će se povući iz pregovora, navodeći kao razlog nedostatak napretka, ali je OECD saopštio da je Vašington i dalje posvećen razgovorima.Šef Gugla Sundar Pičai rekao je Rojtersu prošlog meseca da ta kompanija podržava multilateralno rešenje za oporezivanje digitalnih usluga o kojima raspravlja OECD, jer su njegovi okviri "pravi pristup" u rešavanju problema.

Poslodavci su u obavezi da primene mere zaštite za sprečavanje širenja pandemije, ali te mere nisu svuda sprovedene kako treba, piše Politika. Ako imate smenu u fabrici od osam sati, on...

Američko Ministarstvo unutrašnje bezbednosti (DHS) nedavno objavilo izveštaj u kom navodi da sada može doći do GPS istorije, informacija sa društvenih mreža, slika, snimaka i drugih ličn...

Kompanija Rakuten Viber objavila je da uvodi nove funkcija protiv spemovanja, a korinsicima će između ostalog moći da automatski filtriraju poruke i odlučuju ko ih može dodavati u grupe, navodi se u saopštenju.Korisnici će ubuduće moći i da pretražuju druge korisnike po njihovom imenu, uz dodatne mere za očuvanje privatnosti. "Ljudi su redovno zasuti sa sve više informacija – i u takvoj situaciji bez presedana neophodno je obezbediti prevenciju od spemovanja i nepotrebnog pretrpavanja informacijama. Usled tih pojava, izazov više nije steći što više onlajn kontakata, već to ostvariti na bezbedan način koji štiti korisničku privatnost.", navodi se u saopštenju.Viber će omogućiti svojim korisnicima da kontrolišu ko ih može dodavati u Zajednice ili grupne četove – svi ili samo osobe čije kontakte su sačuvali u svom imeniku, a pozivi za učlanjenje koje prosleđuju nepoznati pošiljaoci će automatski biti učitani kao novi "Zahtevi za četovanje" u inboksu, kako bi glavni ekran ostao pregeledan i rasterećen od nepoželjnih zahteva. Nova funkcija za pretragu korisnika Vibera će omogućiti dalje proširenje mreže kontakata – čim neko bude pokrenuo pretragu po imenu korisnika, sadržaj će biti prikazan u ekranu za rezultate pretrage – pored profilne fotografije korisnika. Broj mobilnog svakog korisnika biće prikriven sve dok ga korisnik ne podeli sa sagovornikom, onlajn status takođe neće biti javno dostupan, a glasovni i video pozivi neće biti omogućeni. Funkcije Pretrage korisnika preko Vibera i Inboksa za zahteve za četovanje će prvo biti isprobane u određenim zemljama – pre nego što budu globalno dostupne. "Korisnicima je važno da mogu da prošire svoj krug društvenih kontakata – a istovremeno omoguće da njihov prostor komunkacije bude sačuvan od spemovanja. Mi neprekidno radimo na pronalaženju optimalnih rešenja, poput ovih koje sada predstavljamo – koja će omogućiti našim korisnicima da prošire opseg komunikacije uz mogunost da sačuvaju bezbednost i privatnost iste", izjavio je Ofir Ejal, glavni menadžer za operacije Vibera.
PREMIUM sadržaji na platformi NovaEkonomija.rs Inforamcije koje imaju dodatnu vrednost
POGLEDAJ SVE