Srbija

Nova ulaganja u vozni park, Pošta kupuje 260 elektrobicikala

JP Pošta Srbije raspisalo je tender za kupovinu 260 elektrobicikala, procenjene vrednosti 58,9 miliona dinara.Elektrobicikli treba da budu žute boje i dvostrano brednirani logom Pošte.U tehničkoj specifikaciji Pošta je detaljno navela karakteristike i elemente koje treba da poseduje novo prevozno sredstvo koje nabavlja.Između ostalog se traži da težina elektrobicikla maksimalno bude 40 kilograma, a nosivost minimalno 190 kilograma. Od dodatne opreme potrebno je da elektrobicikli poseduju korpe i torbe za prtljag.Od ponuđača se traži da je u periodu u prethodne tri godine stvario kumulativno prihod od 60 miliona dinara. Takođe, ponuđač treba da dokaže da ponuđeni elektrobicikl ispunjava sve zahtevane tehničke karakteristike.Rok za podnošenje ponuda je 2. februar 2022. godine. 

Srbija

Viši sud potvrdio zabranu istraživanja bora i litijuma u Valjevu

Viši sud u Valjevu potvrdio je odluku valjevskog Osnovnog suda kojom je odredjena privremena mera kojom su zabranjena primenjena geološka istraživanja kompaniji Euro Lithium Balkan, saopštila je organizacija Za zdravije sutra iz Velikih Crljena."Ova privremena mera će trajati do pravosnažnosti postupka kojim su meštani nekoliko valjevskih sela zahtevali od ministarstva rudarstva da im prizna svojstvo stranke sa suprotnim interesom od kompanije Euro litijum Balkan", piše u saopštenju.Kako se podseća meštani su tražili i da se odbije zahtev te kompanije za produženje odobrenja za primenjena geološka istraživanja bora i litijuma na istražnom području Valjevsko-mioničkom basenu. U saopštenju se podseća da su meštani sela Lukavac, Divci, Popučke, Dupljaj, Šušeoka u dolini Kolubare protestovali 7. novembra u Lukavcu.U okolini Valjeva se istražuje litijum, isplativost rudnika za sada upitnaZorana Mihajlović: Ministarstvo nije izdavalo dozvole Euro Lithium-uSud u Valjevu Euro Litijumu privremeno zabranio rudarenje "Tada su zatražili obustavu istraživanja litijuma i bora, hitnu reakciju nadležne inspekcije i oduzimanje dozvole kompaniji Euro Lithium Balkan za dalja istraživanja zbog kršenja zakona Srbije", napominje se u saopštenju.Razlog okupljanja su bili rezultati analize zemlje koji je uradio Hemijski fakultet jer je potvrđena kontaminacija zemljišta iz dve istražne bušotine. Napominje se da će meštani sela u dolini Kolubare nastaviti da se bore za svoja prava i za zabranu daljih istraživanja.Kako je ranije prenela Nova ekonomija, Osnovni sud u Valjevu je postupajući po zahtevu narodnog pokreta "Marš s Kolubare" usvojio privremenu meru zabrane svih rudarskih radova kompaniji Euro Litijum Balkan početkom decembra.Meštane koji tvrde da su ugroženi geološkim istraživanjima komanije Euro Lithium zastupa Sreten Đorđević, advokat iz Valjeva koji se bavi ekološkim pravom.

Svet

Prvi potpuno autonomni kamion obavio vožnju bez ljudi

Teško da prođe dan a da neki vozači kamiona ne pomisle da su im dani odbrojani jer bi im mašine sa veštačkom inteligencijom i robotika uskoro mogli preuzeti posao. Najnoviji primer da bi automatizovani polu-kamioni mogli biti dostupni za komercijalnu upotrebu u narednih nekoliko godina bio je nedavni test kompanije TuSimple iz San Dijega, prenosi ZeroHede.U industriji koja prenosi preko 70 odsto tereta u SAD, a troškovi rada i goriva postaju sve skuplji, transportne kompanije žude da zamene vozače robotima.Prema saopštenju za štampu, kompanija je testirala vozilo klase 8 na javnom putu bez ljudske  intervencije. Noćni test je sproveden 22. decembra na deonici autoputa između Tusona, Arizone i Feniksa, dugačkoj 80 milja (oko 13km).TuSimple je "uspešno završio prvu potpuno autonomnu vožnju polu-kamiona na svetu na otvorenim javnim putevima bez ljudi u vozilu i bez ljudske intervencije", navodi se u saopštenju za javnost.Vožnja od sat i 20 minuta je prvi put da autonomni kamion klase 8 vozi na otvorenim javnim putevima bez ljudi u vozilu i bez ljudske intervencije i deo je tekućeg programa testiranja koji će se nastaviti do 2022. godine.Test je obavljen u bliskoj saradnji sa Odeljenjem za transport Arizone i policijom i 100 odsto je vođen od strane TuSimple-ovog polu kamiona, a bez ljudi u vozilu, bez daljinskog upravljanja vozilom i bez intervencije u saobraćaju. TuSimple-ov sistem autonomne vožnje može da se kreće ulicama, čita saobraćajne signale, manevriše na autoputevima i van njih, pa čak i da menja trake dok komunicira sa drugim vozilima. Tokom godina, brojni izveštaji sugerišu da roboti mogu potencijalno zameniti poslove. Znaci koje danas vidimo, fokusirajući se na transport, ukazuju da bi automatizovani kamioni mogli da manevrišu putevima i autoputevima do kraja decenije, možda već 2027. godine. 

Srbija

Izdvoja se preko pet milijardi dinara za podršku startapima

Vlada Srbije usvojila je Akcioni plan za realizaciju "Strategije razvoja startap ekosistema u Srbiji. za period od 2021. do 2025. godine". Plan se odnosi za period do 31. decembra 2022. godine, a strategija važi od 2021. go 2025. godine.Cilj strategije je kako se navodi ubrzani razvoj startap ekosistema do nivoa globalizacije. Kao posebni ističu se sledeći ciljevi:- Podizanje startap preduzetničkog kapaciteta kroz obrazovne programe; - Unapređenje infrastrukturne i programske podrške startapima; - Unapređenje mehanizma finansiranja startapa; - Unapređenje uslova za poslovanje startapa; - Promocija startap kulture i globalne prepoznatljivosti ekosistema.Predlagač Akcionog plana je ministarstvo prosvete, nauke i tehnološkog razvoja koje je nadležno za njegovu koordinaciju sprovođenje.Plan kako se dodaje definiše mere koje mogu da se podele na regulatorne, podsticajne, informativno edukativne, institucionalno upravljačko-organizacione i mere koje daju mogućnost obezbeđenja dobara i pružanja usluga od strane nosilaca nekih aktivnosti.Za realizaciju predmetnog akta sredstva su obezbeđena Zakonom o budžetu Republike Srbije za 2021. godinu, kao i Zakonom o budžetu Republike Srbije za 2022. godinu. Sredstva će kako se dodaje biti obezbeđena i kroz donacije, projektne zajmove i međunarodne pomoći.Kako jedan od glavnih ciljeva navodi se rast registrovanih startapa za više od 200 godišnje i to je cilj koji važi iz a 2021. i 2022. godinu. Dodaje se da je u 2020. godini bilo 105 studenata na master programima studija koji sadrže visokotehnološke komponente,  2022. godine taj broj popveća na 200. Prethodne, 2021. godine cilj je bio da se taj broj poveća na 150.

Srbija

Dodeljene Godišnje nagrade Udruženja arhitekata Srbije

Udruženje arhitekata Srbije objavilo je rezultate Godišnje nagrade za najuspešnije arhitektonsko delo iz svih oblasti arhitekture autorima pojedincima ili autorskim timovima realizovano u protekloj godini zaključno sa 31. decembrom 2020. godine. Tim od 11 članoca iz biroa Teking Architecture dobili su na nagradu „Aleksej Brkić“ za dogradnju Elektronskog fakulteta u Nišu.Godišnja nagrada “Aleksej Brkić” se dodeljuje za  najuspešnije realizovano delo iz oblasti arhitekture proteklu godinu.Povelju za najuspešnije izvedeno delo naših arhitekata koje je realizovano u inostranstvu za prošlu godinu dobio tim autora koji čine Vasilije Milunović, Jelena Ivanović Vojvodić i Verica Krstić (rođena Međo). Nagrada je dobijena za stambeni objekat Bigovo 3 u Crnoj Gori, koji je nominovan i za Kuću godineStudentski projekti Đorđa Petkovića „M03 projekat MUZEJ CIVILIZACIJE Helikoid istorije Beograd“ i Luke Grgića „Život je san. Prirodno jezgro Beograda. Pozorište“ dobili su pohvale.Pohvala dobio je i stambeno-poslovni objekat u Bloku 32 na Novom Beogradu, delo autora Dejana Miletića i Aleksandre Đukić.https://www.instagram.com/p/CCTRig_K5mP/

Srbija

Beogradski samuraji osmislili moderne navlake za proteze

Arsena Arsenovića (28) motor je koštao noge, ali ne i životne energije. Nezadovoljan izgledom proteza koje je nosio, hteo je da napravi drugačije ortopedsko pomagalo, da pokaže i sebe i osobe sa invaliditetom na drugi način, da to ne budu veštačke noge koje liče na noge. Njegov startap Pirate Art je napravio kaver skin za protezu koji korisnik može brzo da promeni i ponudili ga svetskom tržištuSvi ljudi koji se danas bore za prave vrednosti su ratnici, ocenjuje Nevena Ivanović, vlasnica brenda NEO Design koja je bila jedan od četiri dizajnera na projektu startapa Pirate Art. Ovaj startap je osmislio estetske obloge za proteze sa menjajućim navlakama – cover skin (kaver skin). „Ljudi sa invaliditetom sa kojima sam radila su puni životne energije i motivacije. Nisam osećala sažaljenje prema njima, jer oni samo grabe napred, i svoj invaliditet koriste kao prednost i ono što ih izdvaja“, priča Nevena u svom studiju na Andrićevom vencu, čiji su skinovi (navlake) inspirisani samurajima i afričkim ratnicima.Arsen Arsenović (28) je jedan od osnivača Pirate Art, zadužen je za upravljanje finansijama i prodajom. Kada je izgubio nogu, proteza ga je podstakla da još tokom studija osmisli drugačiju, modernu, oblogu za protezu.„Samo u Americi ima dva miliona ljudi bez donjeg ekstremiteta. Pola procenta svetske populacije nema noge, ali nisu svi naši korisnici.  Mi smo hteli da stvorimo nešto novo. Hteo sam drugačije ortopedsko pomagalo, da pokažem i sebe i osobe sa invaliditetom na drugi način, da to ne bude mejnstim pogled kao što su veštačke noge koje liče na noge. Mi smo  napravili kaver skin koji korisnik može brzo da promeni. Niko u svetu nema taj tekstilni deo (skin) preko kavera“, objašnjava Arsen za Novu ekonomiju.Cela proizvodnja ovog startapa je u Naučno-tehnološkom parku na Zvezdari, a uz pomoć države, grada Beograda i Fonda za inovacione delatnosti, rodila se tehnologija kaver skina.„Jedan smo od retkih startapa u Srbiji koji ima hardverski proizvod. Namučili smo Park nabavkom mašina jer su većini startapa potrebne kancelarije, a mi imamo posebnu radionicu“, kaže Arsen.Kako ste gledali nedavno završenu paraolimpijadu u Tokiju kao bivši član parakajaške reprezentacije Srbije, a kako kao preduzetnik ?Arsen: Kao sportista vidim da je sport osoba sa invaliditetom sve savršeniji, jer postaju sve bliži po rezultatima osobama bez invaliditeta. Kao preduzetnik, gledao sam to kao potencijalno tržište, tražili smo na paraolimpijadi buduće ambsadore u svetu koji će promovisati naš proizvod. Kad je reč o protezama na paraolimpijadi, nije konkurencija uspela da zasiti tržište. Još uvek ljudi nose samo gole proteze, bez ikakve estetske obloge. Oni su zainteresovani za naš proizvod jer dosad na tržištu nije bilo skina koji možete da menjate.Nevenini skinovi su inspirisani japanskim i afričkim ratnicima. Često od domaćih startapa čujemo da od početka gledaju ka inostranim tržištima, naročito američkom. Zašto vi gledate na suprotnu stranu?Arsen: Imamo lokalni projekat sa firmom koja pravi ortopedska pomagala za korisnike na bliskog istoku. Ljudi iz Afrike često dolaze u Srbiju da prave cele proteze, zato što u Srbiji imamo dobre kompanije za proizvodnju ortopedskih pomagala i onda mi u saradnji sa njima prodajemo na tom tržištu. Azijsko tržište „gađamo“ preko društvenih mreža jer je to jeftinije, a i lakše je da se plasirate  na tržište azijatskih zemalja nego na zapadno.Sarađujemo sa globalnim kompanijama za izradu proteza u Južnoj Africi, izraelu, Holandiji i u regionu. U regionu imamo najveću prodaju, naročito u Hrvatskoj, Makedoniji, Bosni i Crnoj Gori. Sad planiramo plasman na mađarsko tržište koje je jedno od najboljih tržišta u Evropi, jer njima zdravstveni fond dosta pokriva izradu proteza i drugačiji je polažaj osoba sa invaliditetom.Nevena: Ja sam se bavila spojem afričke i japanske kulture, to je moja lična inspiracija. ideja je da svako može biti samuraj, kao što je Jasuke bio prvi Afrikanac crni samuraj. Bilo mi je zanimljivo da pokažem kako je on, kao neko potpuno drugačiji, bio prihvaćen u japanskom društvu. I mislim da je to isto i sa ljudima sa invaliditetom, odakle god dolaze mogu da se integrišu i ovaj proizvod  pomaže njihovoj integraciji.U Srbiji su građani sa invaliditetom najčešće na društvenoj margini. Ima li interesovanja ovde za vaše proizvode, da li lako dolazite do svojih ambasadora?Arsen: Mislim da se položaj menja iz godine u godinu, nismo više krajnje marginalna grupa. Poznajem dosta ljudi i korisnika našeg proizvoda koji su se školovali. Samo je sport doprineo da dođemo lakše do kupaca u Srbiji i ambasadora koji će testirati proizvod. U Srbiji nije zanemerljiva prodaja, svake godine prodamo 20 – 30 kavera, u regionu je to nešto više s obzirom da Makedonija, Slovenija, Crna Gora imaju veće standarde za ortopedska pomagala i ljudi češće kupuju.Za region je ovo skup proizvod, za svet nije, iako imamo drugačije cene. Jedan ovakav konkurentni proizvod košta između 800 i 1600 evra u inostranstvu, a naš proizvod se za Srbiju i region kreće od 400 evra, a za svet od 800 evra. Nas odvaja od drugih proizvođača taj skin, jer svako može da kupi više različitih skinova i da ih menja. Proizveli smo takođe plastiku koja ne može da se polomi, jer ima dobra mehanička svojstva. Zasad uvozimo plastiku koja se koristi u vojnoj industriji, i testirali smo je u Naučno- tehnološkom parku.Da li ste zaštitili svoj proizvod?Ne možemo da zaštitimo plastiku i teksil, možemo proizvod da zaštitimo, kao što imate kapu za glavu, imate skin za kaver. Međutim, to je dosta skup postupak za startap.Samuraji nisu obični ratnici, oni su disciplinovani, vešti sa mačem, ali i obrazovani ljudi koji su u mirna vremena pisali pesme, vežbali matematiku i uređivali vrtove. Da li među mlađim ljudima u Srbiji, koji su ostali bez ekstremiteta, osećate sličan ratnički duh i drugačiji odnos prema invaliditetu u poređenju sa starijim generacijama koje su uglavnom u ratu ostale bez noge?Arsen: Imamo iskustvo sa velikim brojem naših ratnih vojnih invalida. Ljudi preko 50 godina koriste naš proizvod, čemu se nismo nadali na početku. Dolazi do promene svesti kod naše populacije. Pre se na osobe sa invaliditetom gledalo kao na nekog ko nije potreban i ne doprinosi društvu. Najstariji korisnici skinova su inače prijatelji naše kompanije, obojica iz iste vojničke klase.Nevena, maneken za vaše skinove je bio Arsen i još nekoliko muškaraca bez noge. Modna industrija prepoznaje punije manekene(ke), sa vitiligom i drugim bolestima, ali šta je sa ljudima bez ekstremiteta? Kako je modna industrija u Evropi reagovala na vest o skinovima srpskog startapa?Nevena: Svetska modna industrija  odavno uključuje ljude koji su drugačiji. To se nekad i zloupotrebljava, koriste se više u svrhe samopromocije brendova, a da niko od njih zapravo nije ponudio proizvod za ljude sa invaliditetom. Volela bih da bude više brendova koji se bave ljudima sa invaliditetom na drugačiji način.Moto vaše kolekcije je da su skinovi za one koji je ne boje da idu protiv mejnstrima. Zašto, kad je to „samo“ jedna navlaka, čarapa kao modni detalj za protezu?Nevena: Našoj zajednici je prst u oko što se uopšte bavimo osobama sa invaliditetom. Ljudi se užasavaju da priđu, pitaju, ovo je samo dodatak na to. S obzirom da je moj brend inače takav da se ne boji da ide protiv mejnstrima, ovaj skin je produžetak toga. Ako nekome smetate i upadate u oči, treba to da radite još više, morate da provocirate okolinu da treba da sazna nešto o ljudima oko sebe.Ideja je da se proizvod kao patent prodaje velikim kompanijama. Mi smo samo dali primer sa domaćim dizajnerima kako proizvod može da se uklopi sa domaćim modnim brendovima, a logično je da ovakav proizvod nastave da proizvode Najk i drugi brendovi visoke mode i da se kaver skinovi uvrste u ponudu modnih aksesoara.Nacrt za estetske obloge i mašine ste osmislili sami. Vi ste relativno skoro izašli iz školske klupe. Šta su prednosti našeg obrazovnog sistema, a šta biste iz ove perspektive dopunili u školskim programima?Arsen: Ja sam išao u srednju elektrotehničku u Novom Sadu, a moj kolega Nikola sa kojim sam pokrenuo startap, u Lajkovcu. Pri kraju studija na Višoj elektrotehničkoj školi u Beogradu 2018, osmislili smo i iskonstruisali samu mašinu za proizvodnju kavera.Meni je pomoglo što sam 2012. već osvojio nagradu za preduzetništvo, i drago mi je što je to ubačeno u nastavni program jer mi je to pomoglo da razmišljam o startap svetu. Samo obrazovanje je kod nas na Višoj elektrotehničkoj dosta dobro. Mi i danas sarađujemo sa Višom elektrotehničkom i profesorom Slobom koji nam i dalje pomaže oko izrade mašina.  i sama ideja je počela tako što sam ja na časovima naučio kako da iscrtam svoju prvu estetsku oblogu.Ovo dualno obrazovanje može dobro da se pokaže, ali mora više da se forsira preduzetništvo i što više prakse na fakultetima.Da li razmišljate o skinovima za ljude bez ruke?Arsen: Da, radili smo ove godine za jednu afričku zemlju prvi put skin za ruku po specijalnoj narudžbini. Trenutno možemo da proizvedemo svaki od naših skinova i za ruku, ali planiramo plasman tog proizvoda sledeće godine.

Srbija

EPS reagovao na kritike privrede zbog cene struje

Elektro-privreda Srbije oglasila se na izjave predsednika "Poslovnog kluba Privrednik", Zorana Drakulića koji je kritikovao preporuku Vlade Srbije o ograničenju cene struje za privredu tvrdeći da se na taj način ipak sprovodi poskupljenje struje. U EPS-u kažu da im je preporučeno da cena struje za sve privrednike u prvoj polovini 2022. godine bude 75 umesto 302,5 evra po megavat satu, koliko iznosi tržišna.Drakulić je izjavio da će Vladina preporukama za EPS značiti najmanje milijardu evra prihoda koji će poslužiti da se pokriju gubici koji su nastali zbog nedavnih havarija. U EPS-u ipak navode da je rast cena električne energije na svim evropskim berzama počeo još u maju. "Uzroci (za poskupljenje) su višestruki, kompleksni i globalne prirode. Gospodin Drakulić bi morao da zna da je poslednja ostvarena berzanska cena u regionu za isporuku 'baseload' dijagrama električne energije u prvoj polovini 2021. godini 302,5 evra po megavat-satu", kaže izvršni direktor za snabdevanje električnom energijom u JP EPS, Radovan Stanić.Prema njegovim rečima, toj ceni treba još dodati trošak prekograničnih kapaciteta i modulacije dijagrama, kako bi se dobila tržišna cena za potrošnju jednog industrijskog subjekta u Srbiji."Pošto je 75 znatno manje od 302,5 evra, ostaje nejasan logički sled gospodina Drakulića u ovoj stvari. Očekivalo bi se da će on pozdraviti preporuku Vlade da ovakvom, netržišnom cenom, na uštrb finansijskih interesa EPS-a, njemu i ostatku privrede Srbije omogući da posluju tržišno i profitabilno", dodaje se u saopštenju.Srbiji ne treba ugalj, već energetska efikasnost i obnovljivi izvori energijePrivrednici se žale da ih EPS diskriminiše različitim cenama struje Stanić kaže da Drakulićeve i ostale kompanije, nisu obavezne da prihvate snabdevanje od EPS-a, po ponuđenoj ceni. Prema njegovim rečima, ukoliko je Drakulić nezadovoljan takvom cenom može da se obrati bilo kom od mnogobrojnih licenciranih trgovaca električnom energijom koji posluju u Srbiji i da kod njih pronađe povoljnije uslove snabdevanja.Drakulić je pre EPS-ovog reagovanja rekao da se praktično radi o poskupljenju od 56,25 odsto kad je reč o njegovom preduzeću, a da cena od 75 evra u proseku znači 50 odsto višu cenu za privredu.

Srbija

Više se ne plaća taksa za izgubljenu ličnu kartu

Od 1. januara 2022. godine građani više ne moraju da plaćaju taksu za oglašavanje nevažeće lične karte u Službenom glasniku, u skladu sa izmenama Zakona o ličnoj karti.Do sada su građani morali da plaćaju 798 kako bi im se lična karta koju su izgubili prolasila nevažećom i kako bi mogli da izvade novi dokument.NALED: Ukinuti zdravstvene kartice, dovoljne su čipovane lične karte Iako su izmene usvojene u maju prošle 2021. godine, ukidanje ove takse je odloženo do početka 2022. godine.Od sada se lična karta proglašava nevažećom oglašavanjem na internet stranici Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP).

Srbija

Počelo formiranje prvog srpskog superklastera

U okviru projekta Srbija Inovira koji realizuje Centar za razvoj tehnološkog preduzetništva i inovacija ICT Hub, počelo je stvaranje prvog superklastera u Srbiji, saopštila je i Američka agencija za međunarodni razvoj (USAID). Uloga superklastera je da poveže startape, akademsku zajednicu, privredu, predstavnike državnih i nevladinih sektora.Početak rada na projektu obeležio je javni poziv svim zainteresovanim konzorcijumima, kompanijama, startapovima i naučnim institucijama. Ideja je da se kreira prvi srpski superklaster koji će sistematično povezati  sve aktere i usmeriti ih ka jačoj primeni tehnoloških inovacija.Superklasteri kako se ocenjuje predstavljaju globalno dokazane modele zajedničkog rada i razvoja, u kojima se udružuju preduzeća koja se bave inovacijama. Cilj je da sarađuju na zajedničkim inovativnim projektima.U Srbiji kako se navodi postoji deset oblasti koje imaju potencijal u vezi sa tehnološkim inovacijama. Organizatori projekta su nakon analize svih relevantnih faktora doneli odluku da u pilot superklasterima učestvuju četiri oblasti:- visoka tehnologija u poljoprivredi i industriji hrane,- gejming okruženje i virtuelna realnost,- web3 i blokčejn tehnologije,- napredna rešenja u medicinskoj tehnologiji i biotehnologiji.Očekuje se da četiri pilot superklastera započnu sa radom u proleće 2022. godine. Na osnovu rezultata, biće odabran onaj sa najvećim pojedinačnim potencijalom, koji će tokom 2023. godine postati prvi srpski superklaster.Pobednički superklaster će dobiti značajnu pomoć za što bolje pozicioniranje na tržištu, a konačni cilj je da 2025. godine u potpunosti postane samoodrživ. Više informacija o prijavljivanju za pilot superklastere može da se pronađe na sledećem LINKU.Startap akcelerator za mlade preduzetnikeStartapi mogu da računaju na evropski Fond za inovativna preduzeća "Osnaživanje domaće ekonomije treba da se zasniva na fokusu na određene oblasti tehnološko-inovacionog ekosistema, one koji imaju najveći potencijal," izjavila je nedavno Suzan Fric, direktorka misije USAID-a u Srbiji.Aleksandra Popović, direktorka projekta Srbija inovira, kaže da je sledeći zadatak formiranje pilot superklastera za svaki domen: "Pozivamo sve zainteresovane konzorcijume iz ovih oblasti da se prijave i testiraju stvarne potencijale svojih planova i timova. Javni pozivtraje do kraja februara, a sve informacije se mogu naći na našem sajtu".Prema rečima Branke Anđelković, iz Centra za istraživanje javnih politika, istraživanje za potrebe superklastera trajalo je devet meseci. "U izboru smo se vodili parametrima koji dokazuju ekonomski, tehnološki i naučni potencijal za kreiranje novih rešenja. Analizirali smo i njihov 'efekat prelivanja', pozitivne eksterne efekte koje oni mogu da imaju na privredu i društvo."Projekat formiranja prvog srpskog klastera se sprovodi uz podršku ame USAID-a.

2021

Požarevac i Bambi otpočeli projekat obnove „Bambi parka“

 Sadnjom 300 stabala zimzelenog i listopadnog drveća, Grad Požarevac i kompanija Bambi, započeli su projekat obnove i ozelenjavanja nekadašnjeg „Bambi parka“. Novih 300 stabala će tokom svog rasta na godišnjem nivou osloboditi  dovoljno kiseonika za 150 četvoročlanih porodica. Ambiciozan poduhvat obnove „Bambi parka“ podrazumeva i izgradnju sportskih, zabavno-rekreativnih i dečijih sadržaja, kao i dodatnih zelenih površina, a prvi rezultati biće vidljivi već u maju naredne godine. „Požarevac je naš dom, a prema domu se uvek odnosite sa poštovanjem i ponosom. Projektom obnove „Bambi parka“ ne samo da ćemo oplemeniti zelene površine i građanima omogućiti uživanje u prijatnom ambijentu, već ćemo i mladim generacijama poslati snažnu poruku o važnosti odgovornog odnosa prema životnoj sredini, afirmisati volonterski rad, kao i značaj rekreacije i zdravih stilova života. Drago nam je da viziju lepšeg i održivijeg grada delimo sa kompanijom Bambi i verujem da ćemo kao i do sada partnerski raditi na boljoj budućnosti za generacije koje dolaze“, izjavio je Saša Pavlović, gradonačelnik Požarevca. Više od pola veka kompanija Bambi je pouzdan partner lokalne zajednice, a svoj uspeh ne posmatra samo kroz finansijske rezultate, već i kroz prizmu zadovoljstva zaposlenih i prosperitet zajednice u kojoj posluje.„Kao što smo i do sada bili sinonim radosti i detinjstva, želimo da održivim i odgovornim poslovanjem, generacijama koje dolaze pružimo priliku za lepšu budućnost. Upravo zato, zaštita životne sredine je u našem fokusu, a sadnja prvih 300 stabala je samo prva u nizu inicijativa koje planiramo u narednom periodu, pored  rekonstrukcije letnje pozornice, izgradnje sportskog terena od recikliranog materijala i mnogih drugih“, istakao je Ivan Jovanović, menadžer za odnose sa javnošću kompanije Bambi. Zaštita životne sredine od izuzetnog je značaja, naročito ako se uzme u obzir da je Srbija nedavno otvorila Klaster četiri koji, osim ostalih, obuhvata i poglavlje 27 koje se odnosi na životnu sredinu i klimatske promene. Lokalne inicijative poput obnove „Bambi parka“ i snažna lokalna saradnja privatnog i javnog sektora ne samo da je snažna poruka opredeljenosti svih zainteresovanih strana ka održivim i zelenim rešenjima, već i važan korak na putu priključenja evropskoj porodici naroda.  

Svet

Gasprom do oktobra zaradio 20,9 milijardi dolara

Ruska kompanija Gasprom ostvarila za prvih devet meseci zaradu od 20,9 milijardi dolara.Zarada proizvođača gasa veća je od one ostvarene u bilo kojoj kalendarskoj godini u istoriji kompanije, pokazuju podaci iz trećeg kvartala koji su objavljeni krajem novembra.Zbog visokih cena gasa u Evropi u poslednjih par meseci, pretpostavlja se da bi profit Gasproma trebalo da raste dalje.S obzirom na politiku isplate polovine profita investitorima, prinos od dividende sledeće godine trebalo bi da se približi 9 odstoIpak, nakon skoka lokalne cene akcija od 62 procenta ove godine, Gasprom se trguje po nižoj trostrukoj ovogodišnjoj procenjenoj ebitdi. Čini se kao da je Gaspromovo svečano davanje poklona već uračunato u njegove akcije.Iako je Rusija imala najviše koristi od skoka cena prirodnog gasa jer obezbeđuje Evropi 41 odsto svog uvezenog prirodnog gasa.Odlučnost Evrope unije da smanji korišćenje gasa ruskog giganta, dovelo je do skoka cene nagle cene gasa koja je ku drugoj polovini decembra dostigla cenu 2.190,4 dolara za 1.000 kubnih metara.Gasna kriza u Srbiji: Samo da prođu izboriCene gasa Evropi se stabilizuje, u Americi nastavlja da pada Cene prirodnog gasa u Evropi su skočile kao rezultat ograničenog skladištenja i iznenađujuće hladnog vremena. Dok je Gasprom tražio nova tržišta, uključujući Kinu, Evropa ostaje ključni izvor novčanih prihoda, piše FT.Ruski gigant je optužen za zaustavljanje izvoza evropskim kupcima kao što su Nemačka i Italija, dok čelnici kompanije poriču ove optužbe Pre evropskog tržišta, Gasprom je prvo morao da ispuni domaće obaveze. U oktobru kada su tenzije na evropskom tlu oko cena energenata dostigle vrhunac, proizvođač gasa je punio svoje domaće skladište. Nije mogla da dovede više gasa u Evropu. Ovo je tipičan scenario u to doba godine.

Srbija

Radno vreme Delezovih marketa tokom praznika

Tokom novogodišnjih i božićnih praznika prodavnice Maxi, Mega Maxi, Tempo i Shop&Go imaće prilagođeno radno vreme, saopštila je kompanija Delez.U petak, 31. decembra sve radnje će raditi skraćeno, do 18 časova.U subotu, 01. januara prodavnice će biti zatvorene, dok će u nedelju, 2. januara sve prodavnice imati redovno radno vreme.Na Badnje veče, 06. januara, prodavnice će kako se dodaje raditi skraćeno, do 18h časova.Božić, 07. januar, kako se dodaje, biće neradan dan za sve radnje.

Srbija

Produžen rok za prijave na Microsoftove obuke iz digitalnih veština

Zbog velikog interesovanja rodužena prijava svoju besplatnu globalnu inicijativu zaobuku iz oblasti digitalnih veština do kraja juna 2022. godine u organizaciji kompanije Microsoft.Svi zainteresovani mogu da se prijave putem linka.Prema prognozama do 2025. godine broj zaposlenih u IT industriji u Srbiji bi mogao da poraste i na 120.000, odnosno da se poveća za čak 3 puta.Na platformama LinkedIn Learning, Microsoft Learn i GitHub Learning Lab, se mogu pronaći svi potrebni edukativni materijali za 10 najtraženijih poslova koji će biti aktuelni u narednim godinama..Kroz program je prošlo više od 30 miliona ljudi širom sveta, a u Srbiji preko 60.000 polaznika, što je Srbiju pozicioniralo u sam vrh zemalja Srednje i Istočne Evrope. „Najveći broj radnih mesta se očekuje u području razvoja softvera, cloud tehnologija, data science-a i cyber bezbednosti. Kroz proces digitalne transofmracije sve grane industrije su postale povezane sa ITsektorom, tako da IT industriji nisu potrebni samo programeri - već i poznavaoci različitih industrija –prodaje, proizvodje, zdravstva, bankarstva... Potrebni su poslovni analitičari, grafički dizajneri, projektni menadžeri, testeri i razni drugi profili. Vrlo smo zadovoljni brojem učesnika koji su ove godine aplicirali i završili obuke, ali pozivamo sve da se pridruže i steknu nova znanja koja ce ih učiniti konkurentijim na tržištu rada“, kazao je Milan Gospić, direktor kompanije Microsoft u Srbiji.Projekat je podržala i Vlada Republike SrbijePolaznicima su dostupne i besplatne zvanične obuke za pripremu Microsoft Certification ispita. Na raspolaganju su im svi resursi i sadržaji potrebni za uspešno savladavanje i završavanje obuke, i to u vreme koje im odgovara, pa će moći predavanja da usklade sa svojim obavezama.“Microsoft sertifikati su korisni u svim industrijama i garancija su znanja, pa bi svakom savetovao da formalizuje sve što je godinama u poslu naučio i stekne neki od naših sertifikata, jer povećavaju i olakšavaju šanse prilikom zapošljavanja, sa druge strane, napreduje se na poslu i u razvoju karijere uopšte”, rekao je Gospić.

Srbija

Nema kazni za bespravnu gradnju u nacionalnim parkovima

U nacionalnim parkovima Tara i Đerdap, i pored sve pristunije bespravne gradnje, inspekcije ne kontrolišu investitore i izvođače, a bespravni objekti se ne ruše, pokazuje izveštaj Državne revizorske institucije (DRI).Zapisnici o redovnom terenskom i kancelarijskom pregledu su od 2016. do 2020. godine istovetni i ni u jednom se ne pominju utvrđene nezakonitosti niti naložene mere, navodi DRI.Divlja gradnja ponovo procvetala na Perućcu Na Tari tri godine nije bilo inspekcijskog nadzoraOpština Bajina Bašta u periodu 2018-2020. godine nije sprovela nijedan inspekcijski nadzor nad izgradnjom bespravnih objekata, što je uticalo na njen rast, piše u izveštaju.Broj bespratnih objekata na teritoriji Nacionalnog parka Tara je se u ovom periodu povećavao iz godine u godinu pri čemu su prvi zapisnici o bespravnoj gradnji opštinskog građevinskog inspektora, odnosno rešenja o uklanjanju, doneta tek tokom 2021. godine, piše u izveštaju.Tokom 2018, 2019. i 2020. godine nije bilo sačinjenih zapisnika o bespravnoj gradnji unutar granica Nacionalnog parka, kao ni donetih rešenja o rušenju objekata.U 2021. godini do sredine septmebra, sačinjeno je ukupno 14 zaspisnika i doneta su četiri rešenja o uklanjanju bespravno izgrađenih objekata. To znači da je opštinska građevinska inspekcija počela da kontroliše bespravnu izgradnju tek kada je DRI započeo reviziju.Opština Bajina Baša nije podnosila odgovarajuće prijave za period 2018-2020. godine protiv investitora i izvođača radova.Od 2016. do 2020. godine u budžetu opštine nije ni bilo predviđenog novca za uklanjanje bespravno izgrađenih objekata.Nema rušenja ni kod ĐerdapaOpština Majdanpek je u poslednjih 13 godina donela preko 40 rešenja o rušenju bespravnih objekata na području Nacionalnog parka Đerdap, ali ni po jednom nije postupila zaključno sa 2020. godinom.Sa uklanjanjem objekata se počelo tek u toku revizije.Srbija planira dve nove velike hidroelektrane, Đerdap 3 i Bistricu U periodu od 2018. do 2020. godine niej podneta nijedna prekršajna niti krivična prijava protiv investitora i izvoođača radova zbog gradnje bez građevinske dozvole ili bez pribavljenog odobrenja za gradnju.DRI je u potupku revizije utvrdio da nije u dovoljnoj meri uspostavljena koordinacija između opštine i upravljača nacionalnih parkova (javnih preduzeća NP Tara i NP Đerdap). Urbanizacija područja nacionalnih parkova je jedan od najvećih izazova za očuvanje prirodnih resursa i biodiverziteta, piše u izveštaju.Tokom poslednjih godina naselja se sve više šire, a i pored postojanja planova, objekti se grade i van zona koje su za to predviđene.

Srbija

U pandemiji zaposleno 4.300 zdravstvenih radnika, fali nam još 5.000

Broj radnika u zdravstvu u Srbiji je u pandemiji porastao za preko 4.300 ljudi, pokazuje analiza Fiskalnog saveta. I pored toga, zdravstvenim ustanovama još uvek nedostaje preko 5.000 radnika.Novo zapošljavanje u zdravstvu je bilo neophodno, ali i dalje ne rešava u potpunosti problem manjak medicinskog osoblja, piše u analizi.Najviše radnika nedostaje u zdravstvu, a slede Poreska i Carinska uprava, kao i republičke inspekcijske službe.Najvećoj zdravstvenoj ustanovi u Srbiji, Univerzitetskom kliničkom centar (UKC) Srbije je u novembru ove godine nedostalo preko 3.000 ljudi, što je skoro trećina zaposlenih koji su predviđeni sistematizacijom. Ostajemo li dužni lekarima? Ovaj broj je tek delimično nadoknađen angažovanjem radnika na određeno, navodi Fiskalni savet.Ministarstvo zdravlja je objavilo i da je poslednje nedelje decembra 200 diplomaca medicinskih fakulteta i 500 diplomaca srednjih medicinskih škola dobilo ugovore o radu u okviru Programa zapošljavanja najuspešnijih diplomaca.Poslednji podaci o broju zaposlenih u zdravstvenim ustanovama u Srbiji objavljeni su na sajtu Instituta za javno zdravlje "Batut" na kraju decembra 2018. godine.Tada je u svim ustanovama radilo ukupno  101.700 ljudi, a od tog broj 80.600 su bili zdravtsveni radinici, dok je bilo preko 21.000 administrativnog i tehničkog osoblja.U toku pandemije je u novoizgrađenim kovid bolnicama angažovano dosta mladih lekara, a kako je za Novu ekonomiju rekla Gorica Đokić iz Sindikata lekara i farmaceuta ceo sistem u kovid bolnici u Batajnici se u toku prošle godine održavao na "entuzijazmu zdravtsvenih radnika".Međutim, bolnice su izbegavale da medicinarima daju ugovore "za stalno", kako je pisao BIRN.Novoj ekonomiji je potvrđeno da se mladim lekarima stalno produžavaju ugovori na određeno. Izvor dobro upoznat sa situacijom u kovid bolnici u Batajnici, čije ime je poznato našoj redakciji, objašnjava da su lekari u septembru radili i mimo propisa, nakon noćne smene imali dodatni slobodan dan, a plata i pored ovakvih uslova nije bila viša.Iako su u pandemiji zapošljavani medicinari, sve do 2019. godine broj zaposlenih u ovom sektoru je padao. Kako je tada pokazalo istraživanje Nove ekonomije, od 2014. do 2019. broj zaposlenih u zdravstvu je bio smanjen za gotovo 10.000 ljudi. Uprkos zabrani zapošljavanja koja je tada bila aktuelna, od njenog uvođenja zaposleno je više od 3.500 nemedicinskih radnika.Zdravstvene ustanove najviše problema imaju prilikom zapošljavanja medicinskih sestara i tehničara i lekara specijalista.O tome svedoče i konkursi za angažovanje zdravstvenih radnika za rad u kovid bolnicama. U septembru ove godine Univerzitetski klinički centar Srbije je zaposlio po 47 zdravstvenih radnika sa srednjom i visokom stručnom spremom za potrebe kovid bolnice u Batajnici iako je na prethodno raspisanom konkursu tražio preko 800 medicinara.Pre toga, i Klinički centar Vojvodine je za potrebe kovid bolnice u Novom Sadu tražio 1.143 medicinskih radnika, ali je na konkursu primljeno njih tek 216, kako je objavio portal 021.

Vesti iz izdanja

PANTONE 17-3938 VERY PERI

Američka kompanija PANTONE, koja predstavlja jedan od najpriznatijih standarda boja, objavila je svoj uobičajeni godišnji izveštaj o bojama koje će biti dominantne u narednom periodu. Za 2022. ...

Vesti iz izdanja

Divlji duh berzanskog brokera

Ne možemo da pobegnemo od svog karaktera i on se reflektuje na sve što radimo. Pol Gogen nije bio blag čovek. Umeo je svoju divlju narav kompletno da unese u svađe i tuče, bio je prek i sam je za sebe...

Vesti iz izdanja

Sve se vrti oko sarme

Ne pamtim od kada praznici u meni stvaraju klinč između panike i euforije, izazvan pitanjem s kim to vreme hoću i mogu da provedem, kao i na koji način. Jer, pomalo iščašen stil života, li&scar...