Lifestyle

Mišlen preporučio 14 restorana u Beogradu

Mišelin je prvi put predstavio MICHELIN vodič za Beograd za tekuću. U vodiču je predstavljeno 14 restorana koji obuhvataju različitu lepezu kuhinja koja obuhvata  od klasičnih i autentičnih do modernih i kreativnih. https://twitter.com/MichelinGuideUK/status/1468153126192656387?fbclid=IwAR0_U_-hGl8mDy2N0vPpVowdlGsg2W-tPMC8uw04IS9lUWFe-8E4K1RmcCwNa listi pored restorana sa srpskom i mediteranskom kuhinjom, našao i jedan sa japanskom, u pitanju je Ebisu.Raznolika kuhinja ove zemlje – koju je donela njena geografska lokacija između Istoka i Zapada, i bogatstvo razmene kroz istoriju – stvorila je snažnu i raznoliku kulinarsku kulturu, u kojoj obiluju turski, mađarski i drugi balkanski uticaji.Restoranu “Iva New Balkan Cuisine” dodeljena je oznaka Bib Gourmand. “Ovaj prijateljski, komšijski kafe-restoran nagrađen je oznakom “Bib Gourmand” za odličan kvalitet kuvanja velike vrednosti. U ovom restoranu modernog izgleda, gurmani mogu uživati u tradicionalnim, zdravim balkanskim receptima koji su suptilno prefinjeni,” navedeno je na sajtu Mišelinovog vodiča.Bib Gourmand je nagrada koja se dodeljuje od 1997. godine dodeljuje restoranima “dobrog kvaliteta i dobre (novačne) vrednosti“. Granice za razmatranje variraju u zavisnosti od troškova života u nekoj zemlji. Ali nije u pitanju samo i cena, već i prepoznatljivost dobrog kvaliteta i jednostavni stil kuvanja,  za koji bi pomislili da se može ponoviti kod kuće.Dok je restoran “Bela Reka” posebno istaknut zbog posvećenosti održivosti. U ponudi restorana je velik asortiman mesa i sireva, uz koji idu  i vina sa njihovog njhovog salaša, koji se nalazi na Homoljskim planinama. Cilj im je promocija lokalnih poljoprivrednika i proizvođača i očuvanje identiteta tradicionalne srpske kuhinje. Vodič za Beograd je trebalo da bude predstavljen i 11. decembra prošle godine, ali je zbog COVID pandemije, kazao je svojevremeno rekao je Gvendal Poullennec, međunarodni direktor vodiča MICHELIN.

Srbija

Rast BDP-a evrozone u trećem kvartalu 2,2 odsto

BDP evrozone porastao je za 2,2 odsto u trećem kvartalu ove godine, dok je u Evropskoj uniji rast BDP-a iznosio 2,1 odsto, u odnosu na prethodni kvartal ove godine, saopštio je Eurostat. U poređenju sa istim periodom prošle godine, BDP je u trećem kvartalu porastao za 3,9 odsto u evrozoni i 4,1 odsto u EU.Rast BDP-a je i u drugom kvartalu ove godine iznosio 2,2 odsto za evrozonu i 2,1 odsto za Evropsku uniju. Rast u drugom kvartalu 2021. godine je u odnosu na drugi kvartal 2020. imao rast od 14,4 odsto u evrozoni i 13,8 odsto u EU.U trećem kvartalu najveći rast BDP-a u odnosu na prethodni kvartal imale su Austrija (3,8 odsto) i Franuska (3 odsto).Sa druge strane, najmanje stope rasta BDP-a zabeležene su u Rumuniji i Slovačkoj (0,4 odsto).Zaposlenost porasla 0,9 odsto Broj zaposlenih i u evrozoni i u Evropskoj uniji je u trećem kvartalu porastao za 0,9 odsto.U poređenju sa istim periodom prethodne godine, zaposlenost (u evrozoni i Evropskoj uniji) porasla je 2,1 odsto. Najveći rast zaposlenosti u odnosu na prethodni kvartal ove godine zabeležen je u Irskoj (4 odsto), Španiji (2,6 odsto), Litvaniji( 2,1 odsto), Estoniji i Grčkoj (1,9 odsto). Sa druge strane, zaposlenost u Letoniji je zaposlenost opala za dva odsto. U trećem kvartalu je broj radnih sati porastao 2,2 odsto u evrozoni i 1,7 odsto u Evropskoj uniji. U poređenju sa istim periodom prošle godine broj radnih sati je porastao 3,4 odsto u evrozoni i 3,3 odsto u EU. 

Srbija

Postaje nemoguće kupiti domaći beli luk

Država mora da subvencijama zaštiti povrtare, voćare i ratare, smatraju poljoprivrednici, dok je u prodavnicima gotovo nemoguće pronaći domaći beli luk, a kineskog ima svuda. Srpski agrar uskoro dobija novi krovni dokument – Strategiju poljoprivrede i ruralnog razvoja do 2024. godine, prenosi RTS.Kada je od roditelja nasledio zemlju u Žitištu, Zrenjaninac Aleksandar Granić odlučio je da njoj  uzgaja beli luk, a znanje sa Mašinskog fakulteta pomoglo mu je da napravi mašine za obradu. Zadovoljan je prinosom, a i cenom, trenutno je kilogram 350 dinara, a prolećni beli luk ekstra klase dostiže cenu i do 550 dinara."Čini mi se da se naši ljudi vraćaju kvalitetu. Odustali su od korišćenja tog uvoznog belog luka, definitivno nema ta svojstva i hemijski sastav koji ima naš beli luk", kaže Aleksandar Granić, poljoprivrednik iz Žitišta.Resorno ministarstvo najavljuje da će država ulagati u sisteme za navodnjavanje i obezbediti infrastrukturu, a da je na poljoprivrednicima da to iskoriste i tvrde da će svako ko podnese potpun zahtev za subvenciju dobiti novac.Granić je rekao da je konkurisao za sistem za navodnjavanje, ali nije dobio subvenciju te su odlučo da o svom trošku uvede sistem za navodnjavanje i nije se pokajao.Marinko Pajić koji uzgaja beli luk na pola hektara zemlje u Kleku naglašava da bi organizovani otkup bio od pomoći, jer preprodavci ne bi mogli da uslovljavaju poljoprivrednike i dodaje da se nada da će naći "zajednički jezik" što se tiče subvencija koje trenutno postoje na nivou pokrajine i republike budući, a nisu pristupačne malim proizvođačima.Iako je tržište slobodno, stručnjaci naglašavaju da je važno da čuvamo svoje sorte i hibride"Bez visokih prinosa mi ne možemo biti konkurentni na svetskom tržištu", kaže prof. Drago Milošević sa Agroekonomskog fakulteta u Čačku.Uz prave investicije i modernizaciju, povrtarska i voćarska proizvodnja u Srbiji mogla bi da se poveća od četiri do pet puta, a ratarska od dva do tri puta. Toliko su veći prinosi koje postižu Holandija, Nemačka i Francuska, dok Holandija ima četiri puta manje zemlje od Srbije, a od poljoprivrede zarađuje 25 puta više.

Srbija

Savet za borbu protiv korupcije:Zakon o ekspropriaciji na štetu građana

Savet za brobu protiv korupcije ocenio je da su je predlog Zakona o izmenama i dopunama  Zakona o eksproprijaciji krši osnovna ljudska prava propisana Ustavom Republike Srbije, kao i pravnu sigurnost građana. U izveštaju se navodi da odredbe nisu obimne, ali „suštinski zadiru u osnovna ljudska  prava građana  Republike Srbije, kao što je pravo na mirno uživanje prava svojine i njihovu pravnu sigurnost sa jedne  i mogućnost sistemske korupcije širokih razmera sa druge strane.“Savet Vlade Srbije se navodi da je izostala javna rasprava, koja bi na širokoj naučno-pravnoj osnovi mogla  dati odgovore na pitanja, da lima na je potrebna uopšte izmena postojećeg zakon, u čijem je interesu donošenje zakona po hitnom postupku, kao kao i na pitanja uskraćivanja i  ugroženosti ljudskih prava predloženim izmenama.           Ukazuje se na činjenicu da predložene izmene izvršene na brzinu i na štetu građana Republike Srbije i povrede njhovih osnovnih ljudskih prava, ne vodeći računa pravim zagarantovnaim Ustavom, koja bi usvajanjem ovakvog predloga zakona uticala na pravnu sigurnost građana Republike Srbije.Kao prvi problem, Savet izdvaja član 1 po kom „hitnost postupka eksproprijacije postaje pravilo, a ne izuzetak, bez navođenja činjenica i zakonskih razloga kojima bi se ta hitnost opravdala“.  Kao sledeći problem se navodi da zemljište koje proglašeno kao od javnog značaja, može se oduzeti vlasniku od tri, odnos 6 godina, predstavlja „kršenje Ustavom Republike Srbije zagarantovanog prava na mirno uživanje svojine i drugih imovinskih prava vlasnika nepokretnosti.“                     Savet ukazuje i na to da bi novim Zakonom Vlada mogla da odlučuje šta je od javnog značaja, i time bi svaki strani privredni subjekt koji ima potpisan međudržavni  ugovor sa Republikom Srbijom, mogao da bude korisnik ekspropriacije. U novoj izmeni Zakon dolazi i do proširavanja definicije ekspropriacije jer „posle reči izgradnje objekata, dodaju reči rekonstrukcije i adaptacije objekata, što je u direktnoj suprotnosti sa definicijom pravnog instituta eksproprijacije, koji podrazumeva eksproprijaciju nepokretnosti u javnom interesu isključivo  radi izgradnje pojedinih objekata, a ne njihove rekonstrukcije ili adaptacije.“Kada su u pitanju rokovi koji su predviđeni predloženim izmenama Zakona o eksproprijaciji, jedna od odredbi u vezi propisanih rokova da nije „predviđen rok od 5 radnih dana, već samo rok od pet dana, već je i nepravična s obzirom da u kratkom roku obavezuje vlasnike nepokretnosti da se izjasne o svojim egzistencijalnim pravima i pravima koja se tiču njihove imovine.“Sledeći problem predstavlja utvrđivanje vrednosti objekta ekspropriacije, bez obzira da li je objekat uknjižen ili je u toku proces.Savet smatra da je predlog Zakona gledajući u celini suprotan proklamovanom principu i ustanovljenom načelu da vlasnik jedne nepokretnosti ne može biti doveden u nepovoljniji položaj od onog u kojem je bio pre postupka eksproprijacije, te da su predložene izmene izvršene isključivo u korist krupnog kapitala kao korisnika eksproprijacije.Takođe, kao što je to već napred navedeno predloženim izmenama zakona, ugrožava se pravna sigurnost građana Republike Srbije i njihovo Ustavom zagarantovano pravo mirnog uživanja prava svojine i drugih imovinskih prava.Savet smatra da bi se bi bila ugrožena prava čitavih kategorija građana Republike Srbije, od vlasnika objekata koji su podneli zahteve za njihovu legalizaciju, do poljoprivrednika čije se nepokretnosti, zgrade, njive i pašnjaci mogu biti predmet eksproprijacije, ako su nekom privatniku „za oko“, privatni interes u svakom trenutku bez jasnih kriterijuma i uslova može proglasiti javnim interesom (Vlada bi to mogla učiniti, ukoliko se usvoji Zakon) kao osnovom za eksproprijaciju. „Predložene izmene Zakona o eksproprijaciji uvode novi koncept u eksproprijaciju, redefinišu pojam javnog interesa bez dovoljno preciznog objašnjenja i u društvu gde institucije ne funkcionišu u punom kapacitetu, a međudržavni ugovori su često tajni, unose koruptivni potencijal. Savet ne vidi razlog da se jedna ovako značajna izmena zakona donosi po hitnom postupku bez široke javne rasprave,“ navedeno je u zaključku. Kao preporuka Saveta se navodi da ne treba proglasiti Zakon i da ga treba zjaedno sa obrazloženjem ponovno na odlučivanje i da Skupština na da na prvoj narednoj sednici odluči da glasa i da donese odluku kojom se odbija usvajanje zakona.

Srbija

Ponovo se nudi „Nova livnica“, početna cena 26 miliona evra

Agencija za osiguranje depozita oglasila je prodaju kompleksa "Nova Livnica", imovina Beobanke, u Omladinskih brigada na Novom Beogradu. Procenjena vrednost ponuđenje nepokretnosti je 29,98 miliona evra, a početna cena 26 miliona evra. Nepokretnost čini 11 objekata ukupne površine 38.815 metara kvadratih, a ukupna površina zemljišta pod i oko objekata iznosi 73.771 metara kvadratnih. Na prodaju su između ostalog fabrika odlivaka, livnica, kompresorksa stanica, stanica sečenje.  Na prodaju objekti novobeogradske "Nove livnice" površine 39.000 kvadrataJavno nadmetannje će se održati 11. januara 2022. godine. Agencija je prodaju imovine "Nove livnice" sa pripadajućom opremom oglasila i početkom jula. 

Srbija

Digitalna akademija za mikro, mala i srednja preduzeća počinje sa radom

Danas je počela sa radom specijalizovana onlajn digitalna poslovna akademija Centra za digitalnu transformaciju Privredne komore Srbije, prvenstveno namenjena vlasnicima i menadžerima mikro, malih i srednjih preduzeća. Akademija će tokom kratkog promotivnog perioda biti besplatna, a zainteresovani se mogu prijaviti na adresi: www.digitalnaakademija.rs."Zahvaljujući iskustvu realizacije nekoliko uspešnih, obimnih konsultantskih projekata namenjenih  mikro, malim i srednjim preduzećima, Centar za digitalnu transformaciju je u prilici da precizno odredi koja znanja i veštine su neophodni ovom segmentu privrede da bi preduzeća mogla da unaprede svoju proizvodnju" navodi direktor Centra za digitalnu transformaciju PKS, Predrag Nikolić.On objašnjava da Digitalna akademija u ovom trenutku polaznicima nudi četiri programa: Osnovni program u kojem polaznici saznaju više o suštini i značaju digitalne transformacije, Digitalni marketing, Poslovni modeli i inovacije i biznis orijentisan ka korisniku.Svi predavači u akademiji su sertifikovani konsultanti Centra za digitalnu transformaciju, eksperti u svojim oblastima, sa značajnim iskustvom u pružanju konsultantske podrške mikro, malim i srednjim preduzećima u Srbiji..Pored snimljenih video predavanja, polaznicima se nudi i pažljivo selektovani materijal za čitanje i spremanje testova, kojima se evaluira stepen znanja korisnika i omogućava njihov dalji progres ka dobijanju završnog sertifikata. Akademija je namenjena poslovnim ljudima koji imaju specifične potrebe u smislu znanja i veština, ali su dobrodošli svi oni koji žele da se usavršavaju u skladu sa zahtevima globalnih poslovnih trendova obeleženih tehnološkom revolucijom 4.0 i digitalnom transformacijom. Polaznici je mogu pohađati u vreme koje njima odgovara, kontinuirano ili u fazama, u skladu sa svojim preferencama. Akademija je projekat Centra za digitalnu transformaciju Privredne komore Srbije i razvijena je uz svesrdnu podršku nemačke razvojne saradnje koju sprovodi GIZ (Nemačka organizacija za međunarodnu saradnju).

Srbija

Oliver Brak, novi direktor za operacije NSM Engineering

Oliver Brak novi je direktor za operacije (Chief Operating Officer) švajcarske softverske kompanije NSM Engineering, čiji najveći tehnološki centar godinama posluje u Srbiji, navodi se u saopštenju.Brak će biti zadužen za optimizaciju procesa i razvoj novih servisa. Prethodno, radio je na poziciji direktora za DevOps (development, operation) sektor i partnera u švajcarskoj kompaniji Zühlke Engineering gde je bio odgovoran za dizajn, projekte klijenata i razvijanje internih kompetenci. Zajedno sa timom od 30 eksperata, rukovodio je, održavao i razvijao softvere klijenata. Brak je, takođe, dve godine radio u Beogradu kao direktor, gde je bio odgovoran za ceo razvitak tehnološkog centara za Zühlke Engineering, navodi se u saopštenju ove kompanije. Najavljene promene u menadžmentu kao i u Izvršnom odboru od januara 2022. godine, doprineće, kako se navodi, daljem razvoju centara u Beogradu, Kragujevcu i Nišu, gde NSM pod imenom enjoy.ing zapošljava više od 250 ljudi. Kako objašnjavaju u NSM Engineering-u, tokom 2021. godine, uspeli su da dodatno razviju svoje poslovanje i da pokrenu projekte sa brojnim novim klijentima, ali kako bi bolje odgovorili na potrebe rastućeg tržišta i potrebe klijenata, odlučili su da pojačaju Izvršni odbor.Osim toga, na poziciji direktora za ljudske resurse (Chief Human Resource Officer), Arnoud A. Douv preuzeće vodeću ulogu u svim pitanjima koja se tiču zaposlenih u NSM grupi. Douv je osnivač i partner konsultantske kompanije „i opener AG” koja je specijalizovana za biznis i liderstvo, transformaciju i razvoj kulture. Ima multinacionalno iskustvo kroz različite pozicije u seniorskom menadžmentu kao što je COO i direktor ljudskih resursa u kompanijama kao što su Swiss Re, Jet Aviation i Julius Bär, navodi se u saopštenju.Arnoud A. Douv i Oliver Brak, počeće sa radom 1. januara, odnosno 1. februara 2022. godine.Trenutno postoji rastuća potreba za razvojem softvera i usluga u celoj našoj grupi. Uz jačanje i unapređenje kompetencija u Izvršnom odboru odnosno u menadžmentu, nastavićemo sa uspesima i rastom. Želimo da optimizujemo ono što nudimo klijentima na najbolji mogući način, a Oliver i Arno će doneti nove ideje i impulse zahvaljujući dugogodišnjem međunarodnom iskustvu, istakao je Oliver Marjanović, izvršni direktor (CEO), NSM Engineering-a.„Veoma smo zadovoljni što smo pridobili Olivera i Arnoa za NSM. Sa njihovim sveobuhvatnim iskustvima, ionako već dobra baza za uspeh NSM-a biće učvršćena. Planiramo da iskoristimo ovo za dalji razvoj naše kompanije”, izjavio je Rodžer Študer, član Borda direktora i vlasnik NSM Engineering-a.

Srbija

Da li će notari preuzeti sve ostavine?

Osnovni sudovi bi uskoro mogli da poveravaju sve ostavine javnim beležnicima, rečeno je na petom savetovanju javnih beležnika održanom od 3. do 5. decembra na Kopaoniku, kome je prisustvovalo 150 notara iz cele Srbije, prenosi Politika.Na savetovanju su prstavljeni planovi izmene Zakona o javnom beležništvu kojim bi se omogućilo poveravanje objedinjenog sastavljanja smrtovnice i raspravljanja zaostavštine javnim beležnicima i tako naslednici ne bi bili primorani da nekoliko meseci čekaju završetak procedura na sudu. Najavljene su i izmene koje bi unapredile postupak upisa u katastar nepokretnosti kao i pokretanje platforme za digitalno arhiviranje dokumenata."Uspeli smo da za sedam godina postojanja javnog beležništva u Srbiji ostvarimo kontrolu pravnog prometa, povećanje pravne sigurnosti građana i rasterećenje rada pravosuđa. Siguran sam da ćemo u narednom periodu učiniti javnobeležnički sistem još efikasnijim. U toku je i nekoliko akcija u kojima neposredno komuniciramo sa građanima u nameri da im što više približimo našu delatnost i korist koju imaju od uspostavljanja javnobeležničkog sistema", rekao je predsednik Javnobeležničke komore Srbislav Cvejić.On je istakao da je na nedavnoj konferenciji Savezne notarske komore Nemačke u Berlinu, posvećenoj notarijatu u jugoistočnoj Evropi, ocenjeno je da javno beležništvo u Srbiji najviše napreduje.Direktor JP "Pošta Srbije" Zoran Đorđević predstavio je beležnicima detalje buduće platforme "eNotar" za arhiviranje dokumentacije i digitalizaciju javnobeležničke građe.Šef kabineta Ministra pravde Marijana Savić Simić izjavila je da Ministarstvo prepoznaje ulogu i značaj javnog beležništva i pruža punu podršku javnim beležnicima u obavljanju njihove deletnosti i istakla značaj predstavljanja novog informacionog sistema "eNotar".Savetovanju su prisustvovali i predstavnici Ministarstva pravde, Pošte Srbije, sudije apelacionih sudova iz Novog Sada i Kragujevca i profesori Pravnog fakulteta u Beogradu.Direktor JP "Pošta Srbije" Zoran Đorđević predstavio je beležnicima detalje buduće platforme e-notar za arhiviranje dokumentacije i digitalizaciju javnobeležničke građe.

Srbija

UNS: Finansije su novinarima u Srbiji najveći problem

Ekonomska nesigurnost najviše utiče na rad novinara u Srbiji, pokazuje najnovija anketa Udruženja novinara Srbije (UNS) koja je sprovedena među novinarima i medijskim radnicima. Čak 91 odsto njih kaže da su im glavni profesionalni problemi finansije, dok posle njih slede pretnje i pritisci u 39 odsto slučajeva.Prema mišljenju dve trećine ispitanika ispitanika, najveći pritisak na medije potiče od centara političke moći, političkih stranaka (45 odsto) i države (43 odsto). Skoro četvrtina (24 odsto) ispitanika tvrdi da pritisak potiče od vlasnika medija i menadžmenta.Neregulisane radne obaveze su na trećem mestu, kod 35 odsto ispitanika, dok je trećina ispitanika (34,3 odsto) navela da su novinari u Srbiji cenzurisani u velikoj meri. Oko 30 odsto njih kaže da su njihove kolege povremeno cenzurisane, a nešto manje od petine, odnosno 23,5 odsto da nije primetilo cenzuru.Izjašnjavajući se o ličnim iskustvima sa cenzurom trećina ispitanika tvrdi da nikada nije bilo izloženo cenzuri, 38,6 odsto tvrdi da se sa cenzurom susreće povremeno, a gotovo petina, odnosno 19,8 odsto novinarki i novinara lično je, prema sopstvenom priznanju, konstantno cenzurisano.Nekoj drugoj vrsti pritiska u vezi sa obavljanjem novinarskog posla izloženo je 57 odsto novinara, dok 43 odsto ispitanika tvrdi da nije bilo izloženo pritiscima. Isti odnos odgovora dobijen je i na pitanje da li su novinari lično pretrpeli pretnju, verbalni ili fizički napad.Objavljen Priručnik za ekonomske novinarePravi novinari neće podleći samocenzuriKad novinari počnu da beže, ja počinjem da radim Od ispitanika koji su doživeli neku vrstu pritiska 26,8 odsto prijavilo je pritisak ili napad. Na pitanje da li se osećaju bezbedno radeći svoj posao 44,6 odsto je odgovorilo potvrdno, 17,8 odsto odrično, dok 37,6 odsto kaže da se oseća bezbedno.Novinarskim udruženjima ili sindikatima se zbog napada i pritisaka za pomoć obraćalo 19,6 odsto ispitanika, dok 21,6 odsto smatra da novinarska udruženja i sindikati ne mogu da pruže adekvatnu pomoć. Dve trećine ispitanika misli da u slučaju napada i pritisaka novinarska udruženja i sindikati mogu samo delimično da im pomognu.Da vlasnik medija u velikoj meri utiče na uređivačku politiku smatra 52 odsto ispitanika, 11 odsto njih smatra da vlasnici medija uopšte ne utiču na uređivanje. Oko 27,3 odsto ispitanih smatra da mediji mogu da se odupru pritiscima, a 48,5 odsto misli da mediji samo delimično mogu da odgovore na pritiske.Nešto više od petine ispitanika, 22,8 odsto, smatra da u Srbiji postoje objektivni mediji, dok 30 odsto njih smatra da takvi mediji ne postoje. Tri četvrtine ispitanika smatra da postoje novinari koji mogu biti uzor mlađim kolegama.U anonimnoj onlajn anketi učestvovala su 103 medijska radnika, od kojih je 41 odsto žena i 59 odsto muškaraca. Polovina ispitanika su starosti između 30 i 50 godina, dok su druga polovina ljudi mlađi od 30 i stariji od 50 godina.

Lifestyle

Koje internet lozinke su najbezbednije?

Najbezbednije lozinke koje se koriste za naloge na internetu su one sa dvanaest ili više karaktera, imaju barem jedno veliko slovo, broj ili neki drugi simbol, prenosi portal Statista.com. Tada je kompjuteru tada potrebno čak 34.000 godina da ih odgonetne. Najčešće lozinke koje se koriste za naloge na internetu koje počinju sa prvih šest cifara svakako treba promeniti iz bezbednosnih razloga.Čak i lozinke koje su složenije od onih sa prvih šest brojeva (123456) mogu lako da se otključaju pomoću posebnih kompjuterskih programa, kako se dodaje, pomoću posebnih programa.Na portalu za proveru lozinki Security.org lako može da se proveri kako dodavanje velikog slova kod kreiranja neke lozinke menja dosta toga u njenoj pouzdanosti. Ako se odabere lozinka od osam znakova, ona može da se "provali" za 22 minuta, umesto jedne sekunde, što je razlika za oko hiljadu procenata.Ako se kod biranja lozinke koristi najamenje jedno veliko slovo i jedan broj, za razbijanje lozinke od osam slova nekom kompjuteru bi trebao jedan sat.Čak i internet radnja mora da se zaključavaKako da internet postane bezbedno i korisno mesto za vaše dete? Lozinka od dvanaest znakova sa jednim velikim slovom, jednim brojem i jednim simbolom je gotovo neraskidiva, a kompjuteru je potrebno 34.000 godina da je razbije.Ovo se dešava zato što kada koristimo više tipova znakova, potencijalne kombinacije koje čine lozinku eksponencijalno rastu.Sa 26 raspoloživih malih slova abecede, lozinka od osam znakova ima oko 209 milijardi mogućih kombinacija. Ako dodamo velika slova, ili neke druge simbole broj tih kombinacija značajno je veći i prelazi stotine biliona.

Srbija

Sve veći jaz između bogatih i siromašnih Evropljana

Od 2010. do 2019. godine nejednakost plata povećala se u 14 od ukupno 27 država članica Evropske unije (EU), upozorila je Evropska konfederacija sindikata (EKS) i zatražila hitno donošenje Direktive o minimalnim platama i kolektivnom pregovaranju, kako je preneo portal Nezavisnost.org.U poslednjoj deceniji u većini zemalja EU porastao je jaz u zaradama između najbogatijih i najsiromašnijih Evropljana, zaključak je novog izveštaja koji je objavila EKS.Zašto često dobrostojeće firme isplaćuju minimalac? Izveštaj o „nejednakoj Evropi“ koji je pripremio Evropski istraživački institut EKS pokazuje da se od 2010. do 2019. godine nejednakost plata povećala u 14 od ukupno 27 država članica EU. Jaz je najviše povećan u Mađarskoj, zatim Španiji i Belgiji, a nešto manje u Danskoj, Estoniji, Bugarskoj i Italiji. Na drugom polu su članice EU u kojima je raskorak u platama smanjen, najviše u Grčkoj, Litvaniji i Nemačkoj, zatim Švedskoj, Sloveniji, Slovačkoj i Austriji.Povećanje nejednakosti plata rezultat je smanjenja udela radnika obuhvaćenih kolektivnim ugovorima, ali i posledica pada ili zamrzavanja relativne vrednosti minimalnih zarada, objašnjavaju stručnjaci koji stoje iza ovog izveštaja.Pokrivenost radnika kolektivnim pregovaranjem opala je u 22 od 27 zemalja članica EU od 2000. godine.Više od 40 miliona ljudi širom sveta živi u modernom ropstvu Nejednakost plata se povećala u 8 od 14 zemalja u kojima je relativna vrednost zakonske minimalne zarade pala ili zamrznuta od 2010. godine.Do ovih nalaza stručnjaci su došli uoči završnih pregovora o Nacrtu direktive EU o minimalnim platama i kolektivnom pregovaranju nakon što je Evropski parlament podržao snažnu akciju u borbi protiv rastuće nejednakosti plata, saopšteno je iz EKS.Dodaje se da bi povećanje minimalnih plata značajno smanjilo i jaz u platama između žena i muškaraca.EKS poziva države članice EU da tzv. prag pristojnosti zakonom garantovane plate podignu na najmanje 60 odsto srednje (medijalne) plate i 50 odsto prosečne plate.Najveća evropska sindikalna centrala, takođe, zahteva da se zabrani svaki pristup javnom (budžet) novcu kompanijama koje odbijaju kolektivno pregovaranje ili raskidaju kolektivne ugovore. "Zaboravilja se na radna prava, najvažnije su investicije" Zamenica generalnog sekretara EKS Ester Linč ocenila je povodom tek objavljenog izveštaja da je EU sve dalje od „ekonomije koja radi za ljude“ koju je obećala Evropska komisija.„Jasno je da su politike vođene na nivou EU i na nacionalnim nivoima tokom poslednje decenije povećale nejednakosti na štetu mnogih radnika. Direktori mogu da priušte više luksuza, dok se milioni zaposlenih muče da plate račune za grejanje, moraju da jedu hranu lošijeg kvaliteta i primorani su da se zadužuju da bi plaćali kiriju”, kazala je Linč.Dodala je da ne iznenađuju porast društvenih i političkih polarizacija tokom poslednje decenije. Prema njenim rečima, izveštaj EKS pokazuje da su rešenja problema jednako jasna kao i njegovi uzroci – adekvatne minimalne zarade su ključne za smanjenje nejednakosti, a jače kolektivno pregovaranje je najbolji način za istinski pravedne plate.“Direktiva EU o minimalnim platama je šansa da se isprave greške iz prošlosti i osigura da milioni zaposlenih i njihovih porodica više ne žive u siromaštvu. Lideri EU i nacionalni lideri moraju da reaguju hitno jer to zahteva situacija opisan ovim izveštajem i da što pre završe pregovore o direktivi”, naglasila je Ester Linč.

Srbija

WWF: Novi ciklus prijava za mlade zabrinute zbog klimatske krize

Svetska organizacija za zaštitu prirode WWF, još jednom poziva mlade ljude iz cele Srbije uzrasta od 15 do 24 godine da se prijave na konkurs "Mladi protiv klimatskih promena" u okviru projekta "Na mladima klima ostaje" gde će imati priliku da sprovedu sopstvene inicijative za borbu protiv klimatske krize. Prijave su otvorene do 19. decembra u ponoć.WWF poziva mlade koji su zabrinuti po pitanju klimatske krize i žele da podižu svest o ovoj temi i rade na pronalaženju rešenja da postanu deo pozitivnih promena i da se prijave da učestvuju u projektu putem linka.Nije kasno da se stvari poprave, za budućnost današnjih mladih, ali i čitave planete.."Do sada smo podržali pet omladinskih inicijativa i svaka se na svoj način bori sa klimtskom krizom. Posvećenost i odlučnost ovih mladih ljudi u borbi za bezbedniju budućnost planete je zaista impresivna i upravo oni dolaze do najinovativnijih, kreativnih rešenja. Izuzetno se radujemo drugom ciklusu projekta, i upoznavanju i radu sa još mnogo divnih mladih ljudi.", ističe koordinatorka projekta "Na mladima klima ostaje" iz WWF Adrije Mina Mirić.Učesnici će moći da nauče više o razvoju građanskih inicijativa, komunikaciji sa javnošću i javnom zagovaranju, angažovanju zajednice i razvoju politika sa ciljem primene stečenih znanja kroz konkretne aktivnosti koje će imati prilike da sami osmisle i sprovedu u delo. Konkurs je otvoren po drugi put od početka projekta, a prva grupa učesnika je već imala priliku da predstavi svoje inicijative na prvom Omladinskom klimatskom forumu u organizaciji WWF-a na nacionalnom i regionalnom nivouWWF je jedna od najvećih nezavisnih organizacija, koja se bavi zaštitom prirode i ima aktivnu globalnu mrežu u više od 100 zemalja. Misija WWF-a je da zaustavi uništavanje životne sredine i stvori budućnost u kojoj ljudi žive u skladu sa prirodom, putem očuvanja svetske biološke raznovrsnosti, održivog korišćenja prirodnih resursa i smanjenja zagađenja i preterane potrošnje. 

Srbija

U Kragujevcu počela da radi platforma za veštačku inteligenciju

U državnom Data centru u Kragujevcu danas je počela da radi nacionalna platforma za veštačku inteligenciju, odnosno i poseban "superkompjuter" najnovije generaicje, saopštila je Vlada Srbije. Ukupna vrednost te investicije i ulaganja u izgradnju tog centra je 55 miliona evra."Projekti koje danas realizujemo u svakom smislu su nešto o čemu ranije nije moglo ni da se sanja. Mnogo toga je moralo da bude urađeno kako bi uopšte došlo do toga da Srbija može da ima data centar ili ovakvu platformu i superkompjuter", rekao je direktor Kancelarije za IT upravu Mihajlo Jovanović.Vlada Srbije je izgradnju Državnog data centra u Kragujevcu utvrdila kao projekat od značaja za Srbiju, jer je to jedna od kapitalnih investicija u tom gradu.Taj projekat kako se dodaje doprineće unapređenju rada javne uprave, što ubrzava procedure i pojednostavljuje svakodnevni život građana i poslovanje privrede. Data centar se prostire na 14.000 kvadratnih metara, a izgrađen je za nešto manje od godinu i po dana, a otvoren krajem prošle godine.Srbija osniva institut za veštačku inteligencijuVeštačka inteligencija rešava brojne probleme, ali donosi i rizike ČEMU SLUŽI DATA CENTAR?Platforma će kako se naglašava biti važna i za srpsku poljoprivredu i zaštitu životne sredine. Zahvaljujući njoj moći će da se prate promene do kojih će dolaziti u narednih 10 godina u oblasti životne sredine, ali i da će moći da se oceni kvalitet zemljišta, njegova ph vrednost, šta može da se seje, kako da se navodnjava i drugo.Platforma kako se dodaje predstavlja superkompjuter poslednje generacije, visokih performansi, proizvođača NVIDIA, spreman da obradi ogromnu količinu informacija u kratkom vremenskom periodu.Nacionalna platforma će biti na raspolaganju državi, lokalnoj samoupravi, ali i univerzitetima, naučno-tehnološkim parkovima i startap kompanijama. Prilikom puštanja  platforme u rad dekani tehničkih fakulteta i instituta, direktor Kancelarije za IT upravu i direktori naučno-tehnoloških parkova potpisali su sporazum o korišćenju Data centra.Zahvaljujući toj platformi, Srbija je spremna da napravi novi iskorak u procesu digitalizacije našeg društva i obezbedi alat za još brži i snažniji razvoj naše istraživačke i inovativne zajednice.Projekat će doprineti unapređenju rada javne uprave, što ubrzava procedure i pojednostavljuje svakodnevni život građana i poslovanje privrede.Inovacije bazirane na veštačkoj inteligenciji za pametnija plaćanja"Kina je već pretekla SAD u razvoju veštačke inteligencije"

Srbija

Za 15. jubilej UNIQA daruje zdravlje

 UNIQA  obeležava 15 godina poslovanja u Srbiji sa mnogo više od 15 razloga za ponos na ljude sa kojima radi i ljude za koje radi. Jubilej u godini očuvanja zdravlja UNIQA slavi darujući besplatne sistematske preglede klijentima koji do 15.decembra ugovore individualno MedUNIQA zdravstveno osiguranje. Sistematski pregledi su poklon dobrodošlice novim korisnicima privatnog zdravstvenog osiguranja kojima će MedUNIQA, osigurati kvalitetne zdravstvene usluge 24/7 u 900 privatnih i državnih ustanova širom Srbije. Član austrijske UNIQA grupe, prisutne u 18 zemalja i jedne od vodećih osiguravajućih kompanija Centralne i Istočne Evrope, UNIQA u Srbiji prešla je značajan put tokom 15 godina. Od nove kompanije na tržištu, izrasla je u brend prepoznat po kvalitetnim proizvodima, uslugama i servisima svih vrsta osiguranja sa blizu 700.000 individualnih i korporativnih klijenata. Dosledna fokusu na zadovoljstvo kljenata, UNIQA se pozicionirala na vrh tržišta bankoosiguranja, putnog, osiguranja domaćinstva i MedUNIQA zdravstvenog osiguranja. Nastojeći da odgovori potrebama različitih klijenata, UNIQA je kontinuiranim investicijama u inovacije i digitalizaciju zaokružila i ceo online proces osiguranja – od iniciranja ponude, preko kupovine polise, plaćanja premije do prijave, procene i isplate štete. Istovremeno, postala je bliža svojim korisnicima šireći i mrežu UNIQA poslovnica u Srbiji. Da ispunjava data obećanja,UNIQA je odgovorno potvrdila dosadašnjom isplatom preko 32 milijarde dinara na ime odštetnih zahteva. Ponovo u igri - 8. Šekspir festival Odgovornost prema klijentima, UNIQA prenosi na celo društvo. Sa preko 100 miliona dinara pomogla je mnoge društveno - odgovorne i humanitarne projekte, zdravstvo, kulturu, sport, decu, mlade... Partner brojnih organizacija i institucija među kojima su pozorišni Šekspir festival, Beogradski maraton, Vaterpolo savez Srbije, UNIQA je godinu jubileja zaokružila saradnjom sa Galerijom Matice srpske osiguranjem da dela iz čuvene bečke Galerije Belvedere budu prvi put predstavljena u Srbiji. Vrhunska dela bečke Galerije Belvedere prvi put u Srbiji Posvećenost klijentima i lokalnoj zajednici nije prošla nezapaženo. U proteklih 15 godina, UNIQA je dobila brojna priznanja među kojima su Corporate Super Brand, Top Serbian Brand,  nagrada londonskog magazina World Finance i dvostruka nagrada European Business Awards za najbolju kompaniju u Srbiji kada je reč o strategiji rasta i odnosu prema klijentima. Jubilarna 15. godina zaokružena je još jednom „Customers’ Friend“ zlatnom medaljom za vrhunski odnos prema klijentima.Na putu daljeg rasta, UNIQA nastavlja da ispisuje nova poglavlja sigurnosti za klijente, zaposlene, poslovne partnere i sve ljude u lokalnoj zajednici uz koju i sa kojom se kompanija razvija jer ŽIVIMO BOLJE ZAJEDNO.

Srbija

Nikola Rakić (Natura Eco): 3D kuće u prodaji sledeće godine

“Proto dom” 3D štampane kuće planirano je da budu u komercijalnoj prodaji naredne godine, trenutno je 80 kuća u fazi naručivanja, kaže Nikola Rakić, generalni direktor kompanije Natura eko, koja posluje u okviru Naučno tehnološkog parka u Čačku. “Cene su niže između 15 i 30 odsto po kvadratu u odnosu na tradicionalnu gradnju”, kaže Rakić za Novu ekonomiju.Na pitanje da li su materijali ove inovativne građevinske tehnologije otporni na zemljotrese, klizišta i druge vremenske nepogode, Rakić kaže da su testiranja u saradnji sa Građevinskim fakultetom Univerziteta u Beograda pokazala da je materijal kvalitetniji i čvršći u odnosu na standardni beton i opeku tri do pet puta. Prvu 3D štampanu kuću „ProtoDom“, kako je nedavno saopšteno, napravila su dva čoveka i jedna mašina za samo 21 sat i 15 minuta i ovo je prva takva kuća u istočnoj Evropi. Odmah je spremna za život, napravljena je od betona i pruža apsolutnu sigurnost. U izgradnji kuće, koja je delo kompanije Natura Eco iz Čačka, korišćena je inovativna tehnologija 3D štampača napravljenih u Srbiji. Izgradnjom 3D štampanih kuća smanjuju se troškovi investitora, kao i povrede na gradilištima širom sveta i količina otpada koju viđamo pored njih. „Važna prednost 3D štampane kuće je i brzina gradnje, sve se radi  simultano i nema gubljenja vremena. Na kraju, važno je istaći i da je količina otpada ravna nuli jer se unapred zna potrebna tačna količina materijala“, ističe Nikola Rakić.Korišćenjem 3D štampe u građevinskoj industriji nema probijanja rokova, a brzina i vreme štampe su unapred poznati. „Dodatno smo uveli inovaciju u materijalu koji je praktično dva u jedan. Jedan materijal predstavlja zid i  izolaciju koja se nalazi unutra, tj. u njemu imate i električne i vodovodne instalacije. Kada se ova mašina povuče, dobijate gotovu kuću oko koje nemate nikakve dodatne troškove i radove. Jedino ako hoćete možete da je okrečite i promenite boju zidova“, objašnjava Miloš Jovanović, tehnički direktor kompanije „Natura Eco“.Tim mladih inovatora iz Čačka otkriva da je interesovanje za prvu 3D štampanu kuću u istočnoj Evropi veliko, a da će rezervacije kuće uskoro će biti moguće. Prve objekte planiraju da isporuče već u drugom kvartalu naredne godine.Nove 3D štampane kuće, osim što su sigurne, otporne i brzo useljive, rešavaju i problem nedostatka fizičke radne snage, koji je sve veći na globalnom nivou. Sve je manje radnika dostupno za rad na gradilištima, a kod ovog tipa inovativne gradnje nekoliko ljudi kontroliše mašine iz kancelarije, navodi se u saopštenju.     

Svet

Tajni tim Airbnb-a milionima briše ugroženu bezbednost korisnika

Stan na prvom spratu u ulici Zapadna 37, nekoliko blokova južno od Tajms skvera u Njujorku, bio je popularan među turistima. Toliko popularan da je komplet ključeva ostavljen na šalteru obližnje male prodavnice da bi korisnici Airbnb-a mogli da ih pokupe, piše Bloomberg.Ključeve je tada preuzela 29-godišnja Australijanka i grupa njenih prijatelja kada su stigli na Menhetn da proslave Novu 2015. godinu.Stan je bio oglašen na Airbnb-u iako je većina kratkoročnih iznajmljivanja stana u Njujorku bila ilegalna.  Grad, podržan moćnim hotelskim sindikatima, bio je u ratu sa kompanijom Airbnb koja je oglašavala hiljade stanova u pet opština uprkos nekim od najstrožih propisa u zemlji.Ubrzo nakon što je dočekala Novu godinu, žena je ostavila prijatelje u baru gde su slavili i sama se vratila u stan. Kada je stigla nije primetila da nešto nije u redu niti je videla čoveka kako stoji u senci dok je ulazila u kupatilo. Dok je shvatila da nije sama, oštrica kuhinjskog noža je bila uperena u nju. Stranac ju je zgrabio, gurnuo na krevet i silovao. Napolju su pripiti i veseli ljudi lutali ulicama, ali žena je bila previše uplašena da bi vrisnula.Napadač je pobegao sa njenim telefonom, ali je uz pomoć ajpeda uspela da dođe do svojih prijatelja koji su istrčali na ulicu da pronađu policajca. Policajci su već bili u stanu kada se sat ili nešto kasnije napadač vratio i provirio kroz vrata. Uhvatili su ga i ispraznili mu ranac u kojem su našli tri inkriminisana predmeta: nož, jednu od ženinih minđuša i set ključeva od stana.Tog jutra je stigao poziv za Nika Šapira. Bivši zamenik šefa kabineta CIA i savetnik Veća za nacionalnu bezbednost u Beloj kući za vreme administracije Baraka Obame, Šapiro je dve nedelje bio na novom poslu kriznog menadžera u kompaniji Airbnb Inc."Sećam se kako sam pomislio da sam se vratio u središte zbivanja", priseća se on. "Ovo me je vratilo na osećanje suočavanja sa zaista užasnim stvarima u Lengliju i sobi za sitacije u Beloj kući", naveo je on. Šapiro je obavestio druge rukovodioce Airbnb-a, uključujući izvršnog direktora Brajana Českija. U međuvremenu su se u slučaj uključili agenti iz elitnog tima kompanije za poverenje i bezbednost. Premestili su ženu u hotel, platili njenoj majci da let iz Australije, vratili avionom obe kući i ponudili da pokriju sve zdravstvene i troškove savetovanja.Duplikati ključeva su predstavljali poseban problem za kompaniju i misteriju za istražitelje. Кako ih je čovek dobio?Airbnb nema politiku koja reguliše kako domaćini razmenjuju ključeve sa gostima, a od ovog odgovora zavisi bezbednosna reputacija kompanije, a možda i njena pravna odgovornost.Šapiro (koji je u međuvremenu napustio kompaniju) pomogao je koordinaciju istrage o ovom pitanju.Nedelju dana kasnije, član osoblja Airbnb-a je poslat na sud da vidi da li se kompanija pominje tokom postupka - nije se pominjala.O krivičnom delu nisu izveštavali ni lokalni mediji uprkos jezivim detaljima. Kompanija je želela da tako i ostane.O ovoj priči do sada nije izveštavano, dobrim delom zato što je dve godine nakon napada Airbnb ispisao ženi ček na sedam miliona dolara, što je jedna od najvećih isplata koje je kompanija ikada napravila. Ona je u zamenu potpisala sporazum da neće govoriti o nagodbi sa kompanijom kao i da neće implicirati odgovornost Airbnb-a ili domaćina.Detalji zločina, odgovor kompanije i nagodba rekonstruisani su iz policijskih i sudskih spisa i poverljivih dokumenata, kao i iz intervjua sa ljudima koji su upoznati sa slučajem.Žena, čije je ime redigovano u sudskim dokumentima i koja je preko svog advokata tražila da ne bude identifikovana, odbila je da komentariše slučaj, isto i njen advokat. Portparol Airbnb-a Ben Brejt kaže da kompanija nema moć da drži priče podalje od medija i da, uprkos formulaciji sporazuma o nagodbi, žena "može da govori da li nekoga smatra odgovornim". On dodaje da je Airbnb imao cilj da nakon incidenta podrži žrtvu "užasnog napada" i da lokalna politička pitanja nemaju nikakve veze sa tim. Način na koji se Airbnb nosi sa zločinima kao što je bio napad u Njujorku, koji se dogodio u jeku borbe sa propisima, pokazuje koliko je bezbednosni tim kompanije bio kritičan za njen rast. Poslovni model Airnbnb-a počiva na ideji da stranci mogu verovati jedni drugima. Ako se ta premisa podriva, posledično može do dođe do manje korisnika i više tužbi, a da ne se ne spominje i strožija regulativa. Uprkos svom značaju, tim za bezbednost ove kompanije ostaje obavijen velom tajne. Insajderi ga zovu "crna kutija". Osam bivših članova i 45 sadašnjih i bivših zaposlenih u Airbnb-u koji su upoznati sa ulogom tima, dali su retki uvid u njegove operacije i unutrašnje borbe. Većina je govorila pod uslovom anonimnosti iz straha da će prekršiti sporazum o poverljivosti. Posao je, kažu bivši članovi tima, naporan, često su morali da se balansiraju suprotstavljeni interesi gostiju, domaćina i kompanije."Imao sam situacije gde sam morao da završim telefonski razgovor i odem da plačem", priseća se bivši agent. "To je sve što možeš da uradiš".  Osnovan 2008. godine od strane studenata dizajna Českija i Džoa Gebija, Airbnb je prerastao iz "fanki kauč-surfing alternative" u jednu od najvećih ugostiteljskih kompanija na svetu, sa 5,6 miliona oglasa, što je više od broja soba u sedam najboljih hotelskih lanaca zajedno. Tržišna vrednost od 90 milijardi dolara (cena akcija se udvostručila otkako je kompanija izašla na berzu u decembru) pokazuje koliko su osnivači napredovali u privlačenju investitora.Jedan od investitora rizičnog kapitala kojem su se u početku obratili bio je Kris Saka, koji je među prvima uložio u Instagram, Tviter i Uber. Nakon njihovog izlaganja Saka ih je, kako se kasnije prisećao, povukao u stranu i rekao: "Momci, ovo je veoma rizično. Neko će biti silovan ili ubijen, a krv će biti na vašim rukama". Saka je da ne investira. Od svojih početaka, Airbnb je podsticao strance da se povezuju putem intereneta, razmenjuju novac i kasnije sretnu uživo, često spavajući pod istim krovom.Između tehnološke platforme i hotelskog operatora, Airbnb nije u mogućnosti da se odrekne odgovornosti za bezbednost svojih korisnika, kao što bi mogle neke tehnološke kompanije, a ne može ni da obezbedi obezbeđenje i drugo osoblje na licu mesta kao što to mogu hoteli. Ono što čini poverenje i bezbednost u Airbnb-u komplikovanijim nego u Eplu i Fejsbuku "je to što se radi o stvarnim ljudima u kućama stvarnih ljudi", rekla je šefica globalnih operacija kompanije Airbnb Tara Banč. Banč je, od kako je zaposlena u maju, nadgledala rad tima za bezbednost. Prema njenim rečima, "ljudi su prirodno nepredvidivi, i koliko god da se trudimo, povremeno se dese neke zaista loše stvari". "Svi smo svesni da ne možemo da sve da sprečimo, ali sve je u tome kako ćete reagovati, kada se to desi morate ispravno da postupite, i to je ono što mi radimo svaki put", navodi ona. Nakon tri godine od početka rada i više od dva miliona rezervisanih boravaka, kompanija se suočila sa svojom prvom velikom bezbednosnom krizom. Žena iz San Franciska koja je iznajmila stan putem Airbnb-a je 2011. godine napisala blog u kojem je opisala kako je nakon povratka sa posla zatekla opljačkan stan. "Gosti" su joj razbacali odeću, spalili stvari i probili rupu kroz zaključana vrata ormana da bi joj ukrali pasoš, kreditnu karticu, laptop i hard diskove, kao i bakin nakit.U naknadnoj objavi je napisala da ju je suosnivač Airbnb-a kontaktirao i, umesto da joj ponudi podršku, zamolio je da ukloni priču sa bloga, rekavši da bi to moglo da naškodi predstojećem krugu finansiranja. Ubrzo je #RansackGate postao popularan hešteg na Tviteru.Rezultat: javno izvinjenje od Českija, garancija za štetu od 50.000 dolara za domaćine (od tada povećana na milion dolara), 24-časovna telefonska linija za korisničku podršku i novo odeljenje za poverenje i bezbednost.Kako je Airbnb rastao, rastao je i broj opasnih incidenata- od domaćina koji bacaju kofere kroz prozore do skrivenih kamera, curenja gasa i seksualnih napada. Mnogi od zločina koji se dešavaju u kratkoročno iznajmljenim stanovima oglašenim na ovoj platformi, mogli su da se dese u bilo kom drugom stanu ili hotelskoj sobi. Ali u nekim slučajevima su domaćini koristili platformu da bi učinili krivično delo. U incidentu iz 2011. godine, muškarac iz Barselone koji je iznajmio stan putem Airbnb-a opio je alkoholom dve Amerikanke (koje su stan iznajmile) i silovao ih. Kada su žene otišle sledećeg jutra da podnesu prijavu u policiju, on im je zapretio da će postaviti na interenet snimak napada ukoliko ne odustanu od prijave, preneli su lokalni mediji.Policija je pretražila njegov stan i pronašla na stotine forografija drugih žrtava. Muškarac je osuđen na kaznu od 12 godina zatvora.  Airbnb, koji je odbio da komentariše ovaj slučaj za potrebe ove priče, platio je dvema ženama neotkriveni iznos. 

Srbija

Studentkinje FEFA u top 5 na prestižnom svetskom takmičenju

Studentkinje ekonomije i audio-vizuelne produkcije FEFA fakulteta Anica Kovačević, Marija Đokić, Sonja Kričak i Teodora Rodić, pod mentorstvom Aleksandra Vučkovića plasirale su se među najboljih pet u svetu na prestižnom međunarodnom takmičenju Creative Shock koje je ove godine okupilo 155 timova iz 71 zemlje, saopštio je Fakultet za ekonomiju, finansije i administraciju (FEFA).Početak takmičenja bio je 27. septembra, dok je veliko finale trajalo od 26. do 28. novembra.Naše predstavnice imale su izuzetno složene i zahtevne zadatke – da osmisle idejno rešenje za konkretne kompanije uz izradu finansijskih proračuna, poboljšanje strategije poslovanja, marketinška rešenja i akcioni plan koji je podrazumevao i društveno odgovorno ponašanje kompanije, navodi se u saopštenju.Ovako širok pristup relevantnim poslovnim problemima koji zahteva različita znanja iz finansija, marketinga, prodaje i kreiranja sadržaja čini Creative Shock jednim od najznačajnijih i najizazovnijih takmičenja u svetu, ističe se u saopštenju.Prednost studentkinja ekonomskog smera na FEFA, Anice Kovačević, Sonje Kričak i Teodore Rodić, bilo je to što su zahvaljujući stečenom praktičnom znanju na fakultetu već imale iskustva u rešavanju realnih poslovnih problema, pa su se u odnosu na druge timove studenata, za kratko vreme snašle i iznele inovativan i relevantan način rešenja zadatog izazova. Dodatnu podršku u kreativnom delu osmišljavanja i plasiranja video i marketinškog sadržaja imale su od studentkinje audio-vizuelne produkcije Marija Đokić, pa se na jednom projektu moglo videti šta se dogodi kada se udruže ekonomisti i kreativci, navodi se u saopštenju.„Brzo smo se uklopile i postale tim, iako se do sada nismo poznavale. Veliku zahvalnost dugujemo profesorima FEFA, našim kolegama, a posebno našem mentoru, Aleksandru Vučkoviću, koji nas je uveo u ovo takmičenje i koji nam je bio velika podrška“, objašnjava Anica Kovačević, studentkinja ekonomije.Možda i najveću prepreku, prema njihovim rečima, predstavljao je kratak vremenski period tokom kojeg su morale da osmisle rešenja, ali i prezentaciju istih.„Za kratko vreme imale smo veliki broj zadataka. Međutim, pošto sam navikla da radim pod pritiskom zbog prirode posla za koji se školujem, i uz koleginice iz tima koje su sa lakoćom rešavale deo u vezi sa ekonomijom, uspele smo da prevaziđemo i tu otežavajuću okolnost“, rekla je Marija, studentkinja audio-vizuelne produkcije.Prvo mesto na takmičenju pripalo je ekipi Univerziteta Toronto iz Kanade.„Čestitamo studentkinjama koje su svojim kvalitetom i posvećenošću sjajno predstavile našu zemlju i pokazale vrednost stečenog znanja“, ističe se u saopštenju.

Srbija

Sud u Valjevu Euro Litijumu privremeno zabranio rudarenje

Osnovni sud u Valjevu je postupajući po zahtevu narodnog pokreta "Marš s Kolubare" usvojio privremenu meru zabrane svih rudarskih radova kompaniji Euro Litijum Balkan, preneo je portal Kolubarske.rs. Zabrana je izrečena zbog sumnje da je ta kompanija istražijući litijum u okolini Valjeva zagadila vodu u nekoliko privatnih bunara."Euro Litijum Balkan ima pravo na žalbu, ali žalba ne zadržava izvršenje rešenja i prema našim saznanjima kompanija je prestala da radi bilo šta na ovom području jer je ta privremena mera za njih obavezujuća", rekao je pravni zastupnik pokreta Marš sa Kolubare, advokat Sreten Đorđević.Euro Litijum Balkan se skoro deset godina bavi istraživanjem litijuma u okolini Valjeva, a sedište kompanije nalazi se u mestu DivciRadovi su zabranjeni do okončanja postupka koji je narodni pokret "Marš s Kolubare" pokrenuo pred Ministarstvom rudarstva i energetike od koga je zahtevano da kanadskoj kompaniji ne budu produžene dozvole za rad.Đorđević je rekao da su zbog bušotina za istraživanje rezervi litijuma u dolini Kolubare i zemljište i bunari kontaminirani borom. Reč je o zagađenju površinskih bunara porodica Jovanović u Lukavcu i Tadić u selu Šušeoka.U okolini Valjeva se istražuje litijum, isplativost rudnika za sada upitnaZorana Mihajlović: Ministarstvo nije izdavalo dozvole Euro Lithium-u Kako se dodaje, laboratorijski je potvrđeno da je voda zagađena i u arterskom bunaru dubine 120 metara u porodičnom gazdinstvu Arbajter koja ima zasade borovnice na četiri hektara u Lukavcu. U njihovom bunaru utvrđena je dva i po puta veća koncentracija bora od maksimalno dozvoljene čime je ugrožena poljoprivredna proizvodnja.Kanadska kompanija Euro Litijum Balkan realizuje dva projekta: "Valjevo-Mionica" i "Valjevo sever".Predstavnici kompanije Euro Lithium Balkan, srpske podružnice kanadske kompanije Euro Lithium, potvrdili su početkom aprila za Novu ekonomiju da u okolini Valjeva istražuju litijum. Objašnjavaju da se još ne zna da li bi otvaranje rudnika bilo ekonomski isplativo, jer su u iskopanim mineralima pronašli nisku koncentraciju tog hemijskog elementa koji se koristi za proizvodnju baterija.Litijum se u Srbiji istražuje na nekoliko lokacija, a najpoznatija je u dolini reke Jadar blizu Loznice. Građani već nekoloko nedelja protestuju protiv rudarske kompanije Rio Tinto koja želi da sprovede taj projekat, jer strahuju da će doći do brojnih ekoloških problema.ŠTA SVE ZNAMO O PROJEKTU ZA ISKOPAVANJE LITIJUMA U DOLINI JADRA?

Srbija

Er Srbija prevezla 76 odsto više putnika nego lane

Er Srbija je tokom proteklog vikenda premašila cifru od milion i 500 hiljada  prevezenih putnika u 2021. godini što je uvećanje za 76 odsto u odnosu na broj prevezenih putnika tokom cele 2020. godine.  Popunjenost putničke kabine na letovima Er Srbije, u periodu od početka godine do danas, iznosila je 66 odsto, saopšteno je iz nacionalne avio-kompanije. "Cilj nam je da se u potpunosti vratimo na nivo iz 2019. godine i u tom pogledu smo na dobrom putu. Ipak, svesni smo da se situacija s pandemijom korona virusa pogoršava, pa oprezno pristupamo planovima za naredni period, oslanjajući se pre svega na fleksibilnost i sposobnost brzog prilagođavanja okolnostima na tržištu",  izjavio je direktor za komercijalu i strategiju Er Srbije Jirži Marek. Er Srbija otplatila zajam od 63 milona firmi EA PartnersKreditor odbio da smanji dug Er SrbijiEr Srbija je trenutno na nivou od 57 odsto u odnosu na broj prevezenih putnika u 2019. godini.U prva tri kvartala tekuće godine, srpska avio-kompanija je zabeležila 51 odsto tržišnog udela na Aerodromu Nikola Tesla Beograd, što je za šest procentnih poena više u odnosu na isti period 2019. godine.Srpski nacionalni avio-prevoznik je u rekordnoj 2019. godini prevezao 2,8 miliona putnika. Tokom te godine uvedene su čak 23 nove linije i uspostavljene operacije sa još dva aerodroma u Srbiji, nakon čega je ekspanzija zaustavljena globalnom pandemijom, navodi se u saopštenju.