Srbija

Nema kazni za bespravnu gradnju u nacionalnim parkovima

U nacionalnim parkovima Tara i Đerdap, i pored sve pristunije bespravne gradnje, inspekcije ne kontrolišu investitore i izvođače, a bespravni objekti se ne ruše, pokazuje izveštaj Državne revizorske institucije (DRI).Zapisnici o redovnom terenskom i kancelarijskom pregledu su od 2016. do 2020. godine istovetni i ni u jednom se ne pominju utvrđene nezakonitosti niti naložene mere, navodi DRI.Divlja gradnja ponovo procvetala na Perućcu Na Tari tri godine nije bilo inspekcijskog nadzoraOpština Bajina Bašta u periodu 2018-2020. godine nije sprovela nijedan inspekcijski nadzor nad izgradnjom bespravnih objekata, što je uticalo na njen rast, piše u izveštaju.Broj bespratnih objekata na teritoriji Nacionalnog parka Tara je se u ovom periodu povećavao iz godine u godinu pri čemu su prvi zapisnici o bespravnoj gradnji opštinskog građevinskog inspektora, odnosno rešenja o uklanjanju, doneta tek tokom 2021. godine, piše u izveštaju.Tokom 2018, 2019. i 2020. godine nije bilo sačinjenih zapisnika o bespravnoj gradnji unutar granica Nacionalnog parka, kao ni donetih rešenja o rušenju objekata.U 2021. godini do sredine septmebra, sačinjeno je ukupno 14 zaspisnika i doneta su četiri rešenja o uklanjanju bespravno izgrađenih objekata. To znači da je opštinska građevinska inspekcija počela da kontroliše bespravnu izgradnju tek kada je DRI započeo reviziju.Opština Bajina Baša nije podnosila odgovarajuće prijave za period 2018-2020. godine protiv investitora i izvođača radova.Od 2016. do 2020. godine u budžetu opštine nije ni bilo predviđenog novca za uklanjanje bespravno izgrađenih objekata.Nema rušenja ni kod ĐerdapaOpština Majdanpek je u poslednjih 13 godina donela preko 40 rešenja o rušenju bespravnih objekata na području Nacionalnog parka Đerdap, ali ni po jednom nije postupila zaključno sa 2020. godinom.Sa uklanjanjem objekata se počelo tek u toku revizije.Srbija planira dve nove velike hidroelektrane, Đerdap 3 i Bistricu U periodu od 2018. do 2020. godine niej podneta nijedna prekršajna niti krivična prijava protiv investitora i izvoođača radova zbog gradnje bez građevinske dozvole ili bez pribavljenog odobrenja za gradnju.DRI je u potupku revizije utvrdio da nije u dovoljnoj meri uspostavljena koordinacija između opštine i upravljača nacionalnih parkova (javnih preduzeća NP Tara i NP Đerdap). Urbanizacija područja nacionalnih parkova je jedan od najvećih izazova za očuvanje prirodnih resursa i biodiverziteta, piše u izveštaju.Tokom poslednjih godina naselja se sve više šire, a i pored postojanja planova, objekti se grade i van zona koje su za to predviđene.

Srbija

U pandemiji zaposleno 4.300 zdravstvenih radnika, fali nam još 5.000

Broj radnika u zdravstvu u Srbiji je u pandemiji porastao za preko 4.300 ljudi, pokazuje analiza Fiskalnog saveta. I pored toga, zdravstvenim ustanovama još uvek nedostaje preko 5.000 radnika.Novo zapošljavanje u zdravstvu je bilo neophodno, ali i dalje ne rešava u potpunosti problem manjak medicinskog osoblja, piše u analizi.Najviše radnika nedostaje u zdravstvu, a slede Poreska i Carinska uprava, kao i republičke inspekcijske službe.Najvećoj zdravstvenoj ustanovi u Srbiji, Univerzitetskom kliničkom centar (UKC) Srbije je u novembru ove godine nedostalo preko 3.000 ljudi, što je skoro trećina zaposlenih koji su predviđeni sistematizacijom. Ostajemo li dužni lekarima? Ovaj broj je tek delimično nadoknađen angažovanjem radnika na određeno, navodi Fiskalni savet.Ministarstvo zdravlja je objavilo i da je poslednje nedelje decembra 200 diplomaca medicinskih fakulteta i 500 diplomaca srednjih medicinskih škola dobilo ugovore o radu u okviru Programa zapošljavanja najuspešnijih diplomaca.Poslednji podaci o broju zaposlenih u zdravstvenim ustanovama u Srbiji objavljeni su na sajtu Instituta za javno zdravlje "Batut" na kraju decembra 2018. godine.Tada je u svim ustanovama radilo ukupno  101.700 ljudi, a od tog broj 80.600 su bili zdravtsveni radinici, dok je bilo preko 21.000 administrativnog i tehničkog osoblja.U toku pandemije je u novoizgrađenim kovid bolnicama angažovano dosta mladih lekara, a kako je za Novu ekonomiju rekla Gorica Đokić iz Sindikata lekara i farmaceuta ceo sistem u kovid bolnici u Batajnici se u toku prošle godine održavao na "entuzijazmu zdravtsvenih radnika".Međutim, bolnice su izbegavale da medicinarima daju ugovore "za stalno", kako je pisao BIRN.Novoj ekonomiji je potvrđeno da se mladim lekarima stalno produžavaju ugovori na određeno. Izvor dobro upoznat sa situacijom u kovid bolnici u Batajnici, čije ime je poznato našoj redakciji, objašnjava da su lekari u septembru radili i mimo propisa, nakon noćne smene imali dodatni slobodan dan, a plata i pored ovakvih uslova nije bila viša.Iako su u pandemiji zapošljavani medicinari, sve do 2019. godine broj zaposlenih u ovom sektoru je padao. Kako je tada pokazalo istraživanje Nove ekonomije, od 2014. do 2019. broj zaposlenih u zdravstvu je bio smanjen za gotovo 10.000 ljudi. Uprkos zabrani zapošljavanja koja je tada bila aktuelna, od njenog uvođenja zaposleno je više od 3.500 nemedicinskih radnika.Zdravstvene ustanove najviše problema imaju prilikom zapošljavanja medicinskih sestara i tehničara i lekara specijalista.O tome svedoče i konkursi za angažovanje zdravstvenih radnika za rad u kovid bolnicama. U septembru ove godine Univerzitetski klinički centar Srbije je zaposlio po 47 zdravstvenih radnika sa srednjom i visokom stručnom spremom za potrebe kovid bolnice u Batajnici iako je na prethodno raspisanom konkursu tražio preko 800 medicinara.Pre toga, i Klinički centar Vojvodine je za potrebe kovid bolnice u Novom Sadu tražio 1.143 medicinskih radnika, ali je na konkursu primljeno njih tek 216, kako je objavio portal 021.

Vesti iz izdanja

PANTONE 17-3938 VERY PERI

Američka kompanija PANTONE, koja predstavlja jedan od najpriznatijih standarda boja, objavila je svoj uobičajeni godišnji izveštaj o bojama koje će biti dominantne u narednom periodu. Za 2022. ...

Vesti iz izdanja

Divlji duh berzanskog brokera

Ne možemo da pobegnemo od svog karaktera i on se reflektuje na sve što radimo. Pol Gogen nije bio blag čovek. Umeo je svoju divlju narav kompletno da unese u svađe i tuče, bio je prek i sam je za sebe...

Vesti iz izdanja

Sve se vrti oko sarme

Ne pamtim od kada praznici u meni stvaraju klinč između panike i euforije, izazvan pitanjem s kim to vreme hoću i mogu da provedem, kao i na koji način. Jer, pomalo iščašen stil života, li&scar...

Vesti iz izdanja

Publika ne oprašta dosadu

Mnogi su krenuli da se bore za gledalište, da skupljaju duše, broje pare od reklama, a najveći profiter je publika. Iskreno se za njenu naklonost bore svim raspoloživim umetničkim sredstvima. A...

Vesti iz izdanja

Državni korona biznis

Kako je država trošila novac u pandemiji, od koga je kupovala vakcine i respiratore, a od koga i dalje nabavlja maske i testove, i dalje ne znamo. Celokupna transparentnost javnih tendera suspendovana...

Vesti iz izdanja

Finale uništavanja Makiša

Izgradnja beogradskog metroa počela je u novembru, na Makiškom polju, blizu strogo zaštićenog vodoizvorišta. Poznati hidrogeolozi kažu da na tom mestu ne treba graditi infrastrukturne i ...

Vesti iz izdanja

Metla i dnevnik u istom košu

Plate prosvetara jesu na nivou proseka, ali je prosečna plata u Srbiji ipak mala za nivo odgovornosti koji prosvetni radnici drže u svojim rukama: budućnost zemlje i nacionalne ekonomije Kada su predstavnic...