Svet

Svet

MMF: Olakšati otplatu dugova siromašnim zemljama

Međunarodni monetarni fond (MMF) pozvao je najrazvijenije ekonomije sveta okupljene u grupu G20 da olakšaju otplatu dugova svojim poverenicima, prenela je agencija Frans press. U MMF-u ocenjuju da bi se u suprotnom mnoge zadužene zemlje suočile sa velikom ekonomskom krizom."U nekim zemljama mogli bi da vidimo strađnu krizu ukoliko im kreditori iz G20 ne ubrzaju restrukturiranje dugova ili ukoliko ne obustave njihovo vraćanje dok se o tome pregovara", napisala je šefica MMF-a Kristalina Georgieva na svom blogu.Od ključne važnosti prema njenim rečima je da kreditori ponude olakšice.Inicijativa DSSI (Debt Service Suspension Initiative) koju su članice G20 pokrenule prošle godine ističe krajem ove godine. Bez njene obnove zadužene zemlje bi se suočile sa finansijskim pritiskom i smanjenjem potrošnje u trenutku kada se šire novi sojevi korona virusa i kada se očekuje rast kamatnih stopa, navela je Georgieva.Georgieva nije precizirala koje ekonomije su se suočile sa krizom, ali je navela da je situacija hitna i da je reč o zemljama sa niskim prihodima.Javni dug evrozone prvi put premašio 100 odsto BDP-a G20 je dva puta produžila DSSI program, ali MMF i Svetska banka pozivaju kreditore da učine više za svoje dužnike, kako bi im pomogli. Navodi se da 73 zemlje ispunjavaju uslove za pomoć u okviru tog programa.Svetska banka procenjuje da je ukupan dug u najsiromašnijim zemljama porastao za 12 odsto, na rekordnih 860 milijardi dolara tokom prošle godine.Zbog problema sa programom otplate dugova, samo tri zemlje su do sada podnele zahtev za olakšice. To su Čad, Etiopija i Zambija.

Svet

Pojeftinjenje zemljišta u Kini bi usporila svetsku privredu?

Neki kineski gradovi ublažili pravila o prodaji zemljišta, koji predstavljaju ključan izvor prihoda za opštine, nakon što su investitori koji su bili u nedostatku novca oklevali da daju ponude. Nakon toga dat apel kineskog državnog saveta lokalnim vlastima da prodaju više specijalnih obveznica kako bi podstakle investicije usred usporavanje privrede.Uprkos naporima južnoafričkih lekara da ublaže paniku izazvanu Omikronom, novim sojem virusa Korona, izgleda na da zapadni političari i mediji neće propustiti tu priliku. Jedna od potencijalnih žrtava je Kina, koja će biti prinuđena da se „bori“ na više fronotva, kao što je ekonomska depresija ili još jednom ograničenju u međunarodnoj trgovini, piše ZeroHedge.U rešenosti Pekinga da smanji zaduživanje konačno počinju da vide pukotine. Kineski državni savet je prošle nedelje, na održanom sastanku kom je prisustovao i kineski premijer,  pozvao lokalne vlade da ove godine prodaju više specijalnih obveznica kako bi podstakle investicije usred usporavanja privrede.S obzirom da im je potreban novac za finansiranje ovih projekata, na sastanku je rečeno i da bolje iskoriste prihode od specijalnih obveznica za povećanje domaće tražnje.Inače, Kina ponovo tiho pokreće proces ponovnog angažovanja, samo što ovaj put umesto potrošačkih zajmova, korporativnih obveznica ili duga u senci (u obliku trustova), Peking cilja na izdavanje specijalnih dugova lokalne vlade kao centralnu tačku sledeći dužnički balon.Sinhua je potrvdila izveštavajući da reginolane da ubrzaju pripremu i olakšaju pokretanje projekata i da podnesu razumne zahteve za posebne kvote obveznica sledeće godine. A da bi pomogli ovom predstojećem pucanju duga, „vlasti će proučiti mogućnost davanja nekih kvota obveznica pre sledeće godine, prema izveštaju, kao što su to činile u poslednje dve godine“Premijer Li je ponovio da se ekonomija suočava sa „novim pritiskom na pad“ i da treba ojačati međucikličku politiku.Ovo dolazi pošto su ekonomisti smanjili svoje prognoze rasta za četvrti kvartal na medijanu od samo 3,1%, dok neki kažu da bi tempo privrede sledeće godine mogao biti najsporiji od 1990. godine (isključujući prošlogodišnji uticaj pandemije), čak 5% ili čak manje prema nekim skepticima.Međutim pojavio se novi problem Pekinga, a to je nedostatak potražnje za dugom. Prema navodima Blumberga, prodaja obveznica je bila posebno spora u prvih deset meseci ove godine, delom zbog nedostatka kvalitetnih projekata.Ministarstvo finansija je prethodno pozvalo lokalne vlasti da do novembra završe izdavanje svih obveznica u okviru ovogodišnje kvote. Ali kolaps u Evergrandeu, koja je prema pisanju CNN-a, najzaduženiji svetski investitor za nekretnine, i širem tržištu nekretnina skinuli su sav vetar sa kineskih građevinskih jedara 2021.Čajna Sekjuritiz Džurnal(China Securities Journal) izveštava da će fiskalna politika igrati veću ulogu u obezbeđivanju stabilnog početka privrede u narednoj godini.A odakle će doći sredstva za pomenuti podsticaj „fiskalnoj politici“?Zu Džijanfeng(Zhu Jianfeng), ekonomista Sitik Skejuritiza (Citic Securities), rekao je da iako bi prihodi lokalnih samouprava od prodaje zemljišta mogli pasti, trebalo bi da izdaju više specijalnih obveznica kako bi pomogli u finansiranju investicionih projekata.Dokprema rečia drugog analitičara Sitika, Čenga Ćjanga(Cheng Qiang), regionalna vlada sledeće godine mogla izdati specijalne obveznice u vrednosti od više od 4 triliona juana (630 milijardi dolara), u odnosu na 3,65 biliona juana predviđenih budžetom za ovu godinu.Očekuje se da će konačni broj biti mnogo veći, posebno ako je Omikron zaista opasan kao što Fauci & Co. pokušavaju da ga prikažu.Iako Kina još nije u panici, shvata da je kampanja razduživanja sada efektivno završena, tako da očekuju mnogo više dugova u Kini sledeće godine.Naime, najnovije kineske zakonske regulative o imovini koje je sastavio Goldman pokazuju da je tokom proteklih nekoliko nedelja bilo postepeno više marginalnih napora za popuštanje na različitim nivoima gradova, posebno u smislu ublažavanja hipotekarnih stopa i uslova za preprodaju dozvole/popuštanja povlačenja depozita. U skladu sa najnovijim odlukama kineske vlade, Čengdu, glavni grad jugozapadne provincije Sečuan sa oko 21 milion stanovnika, uveo je niz mera ublažavanja kako bi povećao likvidnost investitora za nekretnine, postajući prva velika lokalna vlada koja se bavila problemom gotovine koji je zahvatio industriju nekretnina.Kapitulacija Čengdua dolazi pošto su vrednosti novih kuća u gradu pale za 0,6 odsto u oktobru u odnosu na mesec ranije, što je najveći pad u četiri i po godine.Evo nekih od ključnih mera Čengdua koje omogućavaju investitorima da povećaju gotovinu:Skraćenje vremena za obavezne pretprodajne procedure za najmanje trećinu; investitori moći će da da koriste prihode od pretprodaje ako postignu određeni napredak u izgradnji; najavljena saradnja Grada sa sa finansijskim institucijama kako bi se povećale kvote i ubrzalo odobravanje kredita...Krajem septembra, centralna banka je pozvala finansijske institucije da pomognu lokalnim vlastima da stabilizuju tržište nekretnina koje se brzo hladi i olakšaju hipoteke za neke kupce stanova. Zvanični mediji preneli su poslednjih nedelja da su brže hipoteke već na putu.„To pokazuje kako gradska vlada brine o rizicima likvidnosti programera“, rekao je Pan Hao, analitičar nekretnina u KE Holdings, dodajući da Čengdu razmatra različite mere kako bi sprečio povećanje gotovinskog rizika za investitore. Nakon što je jedan grad usvojiostrategiju spasavanja imovine, njegov primer će slediti i drugi, nakon čega sledi jedno veliko uništavanje kineskog imovinskog sektora na račun triliona novih dugova, ali sada na nivou lokalne uprave.

Svet

U Turskoj raste inflacija, Erdogan insisitra na akciji

Inflacija je u Turskoj prema zvaničnim podacima dostigla 21,3%, prenosi Financial Times. Povećanje inflacije u toj zemlji beleži se šesti mesec za redom, u trenutku kada je turski predsednik nastavio sa smanjenjem kamatnih stopa, iako ga stručnjaci upozoravaju da bi to moglo da utiče na stabilnost cena.Turski predsednik Redžep Tjip Erdogan nastavio je sa smanjenjem uprkos sve većim upozorenjima o rizicima koji ugrožavaju stabilnost cena i turske nacionalne valute, lire.Najnoviji podatak o inflaciji objavio je turski institut za statistiku Turkstat i bio je veći od procene analitičara koji su smatrali da će biti 20,7 odsto. Ipak, opozicione stranke u Turskoj tvrde da zvanični podaci potcenjuju stvarni nivo inflacije u toj zemlji.Kemal Kiličdaroglu, lider Republikanske narodne partije, izjavio je da će se pojaviti nepozvan u Turkstatu, nakon što je ta ustanova odbila zathev da sa njim ugovori sastanak.Turska kompanija Erenli dobija zemljište bez naknade u LeskovcuTurska ekonomija tone u recesiju On je ranije izneo sumnje u pouzdanost zvanične statistike nakon što je Erdogan tvrdio da će, suprotno ortodoksnoj ekonomskoj teoriji, smanjenje kamatne stope pomoći u borbi protiv inflacije.Kiličdaroglu je ranije tvrdio da je prava inflacija u Turskoj oko 40 odsto.Kako je prenela Slobodna Evropa, Erdogan je imenovao novog ministra finansija Nuredina Nebatija, nakon što je njegov prethodnik Lutfi Elvan  podneo ostavku zbog aktuelne situacije.

Svet

Crna Gora bivšim rudarima i metalcima daje po 12.000 evra

Vlada Crne Gore usvojila je predlog Zakona o ostvarivanju prava na finansijsku podršku bivšim radnicima iz sektora rudarske i metalske industrije, a bivši zaposleni koji ispunjavaju uslove predviđene zakonom imaju pravo na finansijsku podršku u neoporezivom fiksnom iznosu od 12.000 evra.Ministarstvo ekonomskog razvoja saopštilo je da se ovim zakonom stvara osnov za finansijsku podršku bivšim radnicima ovog sektora, koji su nakon prestanka radnog odnosa, usled stečaja privrednih društava u čijem vlasništvu je bila država, bili primorani na prevremenu penzju.Za sprovođenje ovog zakona izdvajaju se posebna finansijska sredstava iz Budžeta Crne Gore koja će se obezbediti u budžetu za 2022. i 2023. godinu.Ministarstvo ekonomskog razvoja, utvrdilo je da bi se donošenjem i primenom predmetnog Zakona u značajnoj meri ostvarila socijalna pravda prema bivšim zaposlenima iz sektora rudarske i metalne industrije, koji su bili prinuđeni da prekinu radni odnos.U saopštenju je navedeno da ovim zakonom nije ispravljena sva nepravda u Crnoj Gori, ali jeste ostvaren prvi korak ka tom cilju. Ministarstvo će nastojati da i u narednom periodu nastavi da se bori za dostojanstvo, prava i socijalnu jednakost svakog bivšeg i sadašnjeg radnika.

Svet

Apple se suočava sa smanjenjem potražnje poslednjeg modela

Kompanija Epl (Apple) je obavestila svoje dobavljače da verovatno neće naručiti predviđenu količinu komponenata usled opadanja potražnje za telefonom iPhone 13, sugerušući da su neki potrošači odlučili da ne pokušavaju da nabave ovaj artikl.Epl je već smanjio svoj cilj proizvodnje iPhone-a 13 za ovu godinu na 80 miliona uređaja, u odnosu na cilj od 90 miliona, zbog nedostatka delova. Očekivalo se da će se veći deo tog manjka nadoknaditi sledeće godine kada se poboljša snabdevanje, ali kompanija sada obaveštava svoje prodavce da te porudžbine možda neće biti realizoane, kako navode izvori za Blumberg.Budući da nedostaci i kašnjenja u isporuci frustriraju su mnoge potrošače, a inflacija i omikron soj koronavirusa donose novu zabrinutost kupci bi mogli da odustanu od nekih porudžbina.To bi moglo dovesti potpung preskakanja serije iPhone 13 i čekanja "nadogradnje" sledeće godine, kada će izaći sledeća serija. Trenutna linija, počinje cenom 799 dolara za standardni model i 999 dolara za Pro verziju. iPhone 13 se smatra  skromnim ažuriranjem za iPhone 12, koji je imao potpuno novi dizajn, a za model iz 2022. godine očekuju se veće promene, što će nekim kupcima dati razlog da čekaju.Kao i skoro svaka druga tehnološka kompanija, Epl se bavi problemima snabdevanja izazvanim globalnom nestašicom poluprovodnika. Izvršni direktor Tim Kuk rekao je da je posljednja kvartalna zarada kompanije smanjena za 6 milijardi dolara zbog nestašice, kao i uticaja koronavirusa na proizvodnju u jugoistočnoj Aziji, a očekuje se još veći uticaj trenutni, praznični kvartal.Problem predstavlja i činjenica da su potrošačke cene u SAD porasle su prošlog meseca najbržim godišnjim tempom od 1990. godine, a rastući troškovi za hranu, gas i stanovanje narušavaju kupovnu moć uprkos snažnijem rastu plata. U međuvremenu, iPhone 13 nije tako teško nabaviti kao što je nekada bilo.Postoji mogućnost da asortiman iPhone 13 možda neće ispuniti Eplova početna očekivanja čak i bez smanjenja ponude,er je prvobitni plan za sklapanje 90 miliona uređaja za 2021. godinu odražavao prognozu povećane potražnje, budući da Epl obično naručuje oko 75 miliona iPhone-a za godinu predstavljanja novog proizvoda.

Svet

Tel Aviv postao najskuplji grad na svetu

Izraelski grad Tel Aviv postao je najskuplji grad na svetu što se tiče osnovnih životnih troškova i po tim parametrima pretekao Hong Kong, Pariz i Cirih, piše The Economist. Razlog je kako se navodi jačanje izraelske nacionalne valute šekel u odnosu na dolar, kao i poskupljenje transporta i namirnica.Tel Aviv je rangiran kao najskuplji grad na svetu za život zahvaljujući brzom rastu inflacije koja je podigla cene čitavog niza dobara i usluga širom sveta zbog pandemije koronavirusa, a na listi najskupljih gradova prema rang listi magazina The Economist.Francuska prestonica je druga među Top 10 najskupljih gradova, zajedno sa Singapurom, dok su Cirih i Hong Kong četvrti i peti na rang listi, Njujork šesti, Ženeva sedma, zatim slede Kopenhagen, Los Anđeles i Osaka. London je na 17. mestu, Sidnej 14, a Melburn 16.Prema ostalim parametrima koji se rangiraju na drugim listama Tel Aviv je bio drugi grad na svetu po najskupljim cenama alkoholnih pića i prevoza, peti što se tiče lične nege i šesti sa najskupljim uslugama za rekreaciju. Zauzeo je trećinu svih deset glavnih kategorija u oblasti potrošnje koje analizira The Economist.Ovo je lista deset najskupljih svetskih gradova za životAšhabad najskuplje mesto za strance, Beograd stoji znatno bolje MANJA PONUDA DIKTIRA POSKUPLJENJECene energije i hrane u nekim zemljama porasle su kakos e navodi zbog ograničene trgovine, nedostatka radne snage i takozvanim "uskim grlima" u lancu snabdevanja. Istraživanje je pokazalo da je cena  bezolovnog benzina porasla za 21%.Podaci o 50.000 roba i usluga u 173 grada koji su rangirani, tokom avgusta i septembra. Cene su u proseku porasle za 3,5%, mereno u lokalnoim valutama. To je kako se dodaje najveća stopa inflacije koja je zabeležena u poslednjih pet godina.Ove godine na rang listi Ekonomista našlo se četrdeset novih gradova. Glavni grad Škotske Edinburg bio je na 27. mestu u rangu sa gradovima poput Oklanda i Mineapolisa. Još dva nova grada, Štutgart i San Dijego ušla su u 50 gradova.Rim je zabeležio najveći pad na listi najskupljih gradova, za 16 mesta na 48, uz nagli pad cena namirnica i odeće. Bangkok i Lima imali su značajan pad u svim kategorijama.Teheran je skočio za 50 mesta na 29. zbog nestašica robe i poskupljenjem uvozne robe, nakon novih američkih sankcija. Taj grad zajedno sa Taj grad zajedno sa Karakasom, Damaskom i Buenos Ajresom beleži najveću stopu inflacije.Damask je rangiran kao najjeftiniji grad na svetu, što se tiče troškova života, a nakon njega su Tripoli u Libiji i Taškent, glavni grad Uzbekistana.Nikad više novca na tržištu nepokrenosti, kvadrat u Beogradu na vodi 9.700 evraOvo je 10 najmiroljubivijih zemalja na svetu, a evo kako se kotira naš region

Svet

Mocart kugle pojela korona

Pad broja turista i raznih proslava, naglo je opala tražnja za Mocartovim kuglama, prenosi Russia Today. Kopmanija Salzburg Schokolade koja ih proizvodi zbog toga je podnela zahtev za stečaj.Stečaj je pokrenut u Okružnom sudu u Salcburgu u utorak , a menadžment kompanije izrazio je nadu da će uspeti da prebrodi taj težak period.Prodavnice u Beču i Salcburgu bile su zatvorene nedeljama tokom pandemije. Proizvođač slatkiša nije isplatio novembarske plate svojim zaposlenima niti naknade za božićne praznike.Istorija Salzburg Schokolade datira iz 19. veka, odnosno 1897. godine kada je osnovana pod imenom Rajsigl. Šezdeset godina kasnije preselila je svoju proizvodnju u mesto Grodig.Pad prodaje slatkiša od prošle godine nije mogao biti nadoknađen u ovoj godini, uprkos novim izvoznim poduhvatima kompanije.Muzej, a da ga pojedeš (VIDEO)Deset zanimljivih činjenica o čokoladiVučićeva gorka čokolada: Švajcarcima 12 miliona evra subvencija

Svet

Milijardu dolara za održive projekte

MOL će potrošiti milijardu američkih dolara na nove, niskougljenične i održive projekte, kako bi postao ključni igrač u CEE u cirkularnoj ekonomiji i kako bi se približio svom cilju ka nultoj emisiji CO2 do 2050. godineMOL Grupa je ove godine, u vrlo neizvesnom pandemijskom poslovnom ambijentu, ostvarila najbolje kvartalne rezultate u istoriji. Kakav je doprinos srpskog tržišta finansijskim pokazateljima?MOL Serbia je značajno tržište za MOL, a naše učešće u finansijskim pokazateljima to i dokazuje. Rezultati MOL Serbia na kraju prošle godine, kao i naš plasman na Biznis Top 150 listi – 19. po prihodu, 52. po dobiti, pokazali su da smo uspeli da se izborimo sa svim izazovima koje je pandemija donela. Istim tempom nastavili smo i ove godine. Otvaranje zemalja i popuštanje mera doprineli su povećanom broju putovanja, što se svakako odrazilo i na naše rezultate. Osim MOL EVO goriva, kafa i hot dog su naši najprodavaniji artikli.MOL Grupa je usvojila ažuriranu Strategiju 2030+ „Shape Tommorow“ koja akcenat stavlja na održivi razvoj. Šta su glavni ciljevi, kako planirate da dostignete karbonsku neutralnost?Jedan od temelja Strategije MOL Grupe 2030+ je da igra ključnu ulogu u oblikovanju cirkularne ekonomije koja je bazi- rana na niskoj emisiji ugljenika. U narednih pet godina, MOL će potrošiti milijardu američkih dolara na nove, niskouglje- nične i održive projekte, kako bi postao ključni igrač u CEE u cirkularnoj ekonomiji i kako bi se približio svom cilju ka nultoj emisiji CO2 do 2050. godine. MOL je početkom ove godine napravio iskorak u lancu vrednosti i od korisnika biogoriva postao proizvođač, realizacijom investicije u Rafineriju Dunav. Kao deo MOL Grupe, MOL Serbia poštuje i promoviše sve propise koji se odnose na zaštitu životne sredine. Radujemo se novim propi- sima o biogorivima na našem tržištu, koji će Srbiju dodatno dovesti na put ekološki prihvatljivijeg okruženja i uskladiti zakonodavstvo sa standardima EU.MOL ima za cilj da pomogne ljudima u pokretu, bez obzira na to koji način transporta ili goriva kupac koristi. U budućnosti će to značiti prodaju kilometara umesto litara: proširićemo portfolio alternativnih goriva i kompleksne usluge mobilnosti.Ove godine ste nastavili sa prošlogodišnjom strategijom proširenja maloprodaje i otvaranja novih servisnih stanica u Srbiji. Kakvi su vam dalji planovi za ovo tržište i kako se to uklapa u „Shape Tommorow“ strategiju?Za nas u Srbiji najvažnije smernice stra- tegije „Shape Tomorrow“ odnose se na proširenje maloprodajne mreže i transformaciju naših stanica u prodajna mesta sa kvalitetnim MOL EVO gorivima, različitim uslugama, robom široke potrošnje i gastro ponudom Fresh Cornera, tako da naše poslovanje u budućnosti neće zavi- siti isključivo od prodaje fosilnih goriva. Nastavljamo sa rekonstrukcijom stanica u cilju pružanja najboljeg iskustva kupci- ma i sa željom da MOL servisne stanice budu mesta na kojima će se kupci osećati prijatno. Nama su kupci u fokusu, a cilj nam je da im ponudimo više od točenja goriva mesto na kome mogu da obave osnovnu kupovinu, popiju šoljicu dobre Fresh Corner kafe ili ručaju dok su na putu. Poslednjih godina MOL je posvećen razvoju EV infrastrukture i pozitivno utiče na usvajanje EV u CIE. U Srbiji radimo kontinuirano na projektu uvođenja elektropunjača i nadamo se da ćemo biti u prilici da kupcima u narednom periodu ponudimo i ovaj vid energije.Srbija predstavlja značajno tržište i, u skladu sa tim, neprestano i proaktivno tražimo mogućnosti za dalji rast i razvoj kompanije. Širenje mreže servisnih stanica i unapređenje postojećih ostaje je- dan od prioriteta na srpskom tržištu.

Svet

Evrozonu očekuje inflacija od 4,9 odsto u novembru

U evozoni će, kako se očekuje, godišnja inflacija u novembru iznositi 4,9 odsto, što je rast u odnosu na oktobar kada je iznosila 4,1 odsto, pokazala je fleš procena Eurostata. Najveći godišnji porast cena se očekuje u energetskom sektoru , 27 odsto, u  odnosu na oktobar kada je rast iznosio 23,7 odsto.Tabaković o inflaciji: Jeste bura, ali nije uragan Slede cene usluga sa rastom od 2,7 odsto, u odnosu na 2,1 odsto u oktobru. Cene neenergetskih industrijskih dobara porašće 2,4 odsto (u oktobru je rast iznosio 2 odsto). Cene duvana, hrane i alkohola porašće 2,2 odsto u poređenju sa oktobrom kada je rast iznosio 2,1 odsto. Inflacija u evrozoni tri odsto

Svet

Uber najavio nova ulaganja u Hrvatskoj

Nakon pandemijskih restrikcija koje su primenjene prošle godine, platforma Uber planira da nastavi sa ulaganjima i širenjem svog poslovanja u Hrvatskoj, prenosi SEEbiz. U Uberu se nadaju da će naredna godina biti povoljnija, kao i da će se ljudi uskoro vratiti uobičajenim aktivnostima."U Hrvatskoj primećujemo znakove oporavka, što je krenulo sa povratkom velikog broja turista i vraćanjem na pretpandemijske nivoe poslovanja. To je omogućilo da naši vozači i partneri stanu na noge n", kaže Country menadžer Ubera za Hrvatsku Morena Šimatić.Ona dodaje da je potražnja na nivou pre pandemije, ali se kao i u ostalim evropskim zemljama ne oporavlja brzo, pa se duže čeka na uslugu, a skuplje su i njihove cene. U Hrvatskoj Uber posluje u Zagrebu, Dubrovniku, Splitu, Rijeci, Zadru, Osijeku i Puli, a cilj je da se proširi broj tih lokacija.Uber otpustio 3.500 zaposlenih preko Zoom-aBugari zabranili “ruski Uber”Uber odustao od razvoja autonomnih vozila Komentarišući nezadovoljstvo uslovima i pravima koje je protestom iskazao deo Uberovih vozača, ona ističe da platforma poštuje njihovo pravo, kao i da prati rasprave o novom Zakonu o radu, nadajući se povoljnijim rešenjima za poslovanje unutar digitalne ekonomije.Uber, platforma za prevoz putnika i dostavu robe, dostupan je u 10 hiljada gradova u preko 70 zemalja i ima oko 101 milion aktivnih korisnika sovje platforme, kao i oko. 3,5 miliona vozača i dostavljača.Uber nije dostupan u Srbiji, ali posluje kompanija Cargo koja se bavi sličnim delatnostima.

Svet

Vlasnik kragujevačkog Fijata sklopio sporazum sa dobavljačem litijuma

Kompanija Stelantis (Stellantis) u okviru koje posluje Fijatova fabrika u Kragujevcu i australijska kompanija Vulcan Energy Resources Limited sklopile su sporazum o snabdevanju litijum-hidroksidom koji će se koristiti za proizvodnju automobilskih baterija u Evropi, prenosi Breakingthe news. Prve isporuke planirane su za 2026. godinu.Prema petogodišnjem sporazumu, Vulcan Energy će obezbediti Stellantisu 81.000 tona i maksimalno 99.000 tona litijum-hidroksida. Dogovor je deo napora da se doprinese panevropskom projektu Zero Carbon Lithium prema kome bi preko 70% Stellantisovih vozila na tržištu u Evropi i 40% vozila u Sjedinjenim Državama bilo sa niskom emisijom CO2 do 2030. godine.Stelantis je nedavno izjavio da namerava da proizvodi dva miliona električnih vozila godišnje.Spajaju se Fijat i PežoŠta sve znamo o projektu za iskopavanje litijuma u dolini Jadra? Italijanski Fijat i francuski Pežo spojili su se sredinom januara u zajedničku kompaniju pod nazivom "Stelantis", nakon što je regulatorno antimonopolsko telo Evropske unije odobrilo integraciju dva proizvođača automobila.Tada je najavljeno da će nova kompanija Stelantis, što u prevodu znači "obasjan zvezdama" imati tržišnu vrednost od oko 50 milijardi evra, a zvanično će početi da radi do kraja prvog kvartala sledeće godine.Najavljeno je i da će okviru nove kompanije poslovati i kragujevački Fijat. Zajednička kompanija, sa projektovanom proizvodnjom od oko 8,7 miliona vozila godišnje, postaće, po obimu proizvodnje, četvrti proizvođač automobila na svetu, iza Folksvagena, Tojote i grupacije Reno–Nisan–Micubiši, a ispred Dženeral motorsa, Forda i drugih svetskih automobilskih kompanija.Stelantis prema ranijim najavama obuhvata brendove Abart, Alfa Romeo, Fijat, Krajsler, Džip, Lančija, Maserati, Pežo, Sitroen, Opel i druge.Budući da je fabrika u Kragujevcu jedna od najsavremenijih u FCA grupaciji u kojoj je veći deo proizvodnje digitalizovan, očekuje se će u zajedničkoj kompaniji brže doći do novog modela.U Srbiji su trenutno u toku brojni protesti zbog istraživanja litijuma, kao i zbog namere rudarske kompanije Rio Tinto da iskopava taj mineral u dolini reke Jadar.

Svet

Onlajn prodaja u SAD za „Crnoi petak“ opala prvi put u istoriji

Onlajn prodaja tokom Crnog petka je opala, što je prvi put da je potrošnja niža u odnosu na prethodnu godinu, navedeno je u izveštaju Adobe Analytics-a. Kupci su online navodno potrošili ukupno 8,9 milijardi dolara ove godine, što je malo manje u odnosu na 9 milijardi dolara koliko je potrošeno 2020. godine.  Trend pada mogao je biti uzrokovan porastom rane potrošnje, budući da su neke prodavnice počele sa rasprodajama i promocijama već u oktobru.„Prvi put ikada, Crni petak je doživeo preokret trenda rasta u odnosu na prethodne godine“, rekao je za The Verge vodeći analitičar u Adobe Digital Insights, Vivek Pandija i dodao da potrošači strateški kupuju poklone mnogo ranije u sezoni kao i da su fleksibilni, kako bi bili sigurni da dobijaju najbolje ponude.Iako je rana prodaja bila glavni uzrok pada, problemi u globalnom lancu snabdevanja mogu biti značajan faktor. Prema Adobeovom izveštaju, obaveštenja o nedostatku zaliha su porasle za 124 odsto od januara 2020. godine, što otežava kupcima da dobiju proizvode koje žele. U izveštaju se navodi da su uređaji i elektronika najviše pogođeni ovim problemom, a trenutni nedostatak čipova sigurno ima veze sa tim.Među najpopularnijim tehnološkim proizvodima tokom Crnog petka bili su Nintendo Svič i Meta Kvest 2 (ranije Oculus). Do sada su kupci potrošili preko 3 milijarde dolara za 19 dana tokom ove praznične sezone dok je prošle godine, otprilike u ovo vreme, potrošnja premašila 3 milijarde dolara za svega pet dana.

Svet

Svaki stanovnik planete u proseku dužan 37.500 dolara

Ukupni globalni dug predstavlja i iznosi, pokazuju podaci za drugi kvartal tekuće godine. Ove brojke predstavljaju poboljšanje u odnosu na prvi kvartal, kada je globalni dug bio 362 odsto BDP-a. To bi značilo da je svaki stanovnik planete u proseku dužan 37.500 dolara. Ukupni nivo duga, koji čine državni, dug domaćinstava i korporativne i bankarske dugove porastao je za 4.800 milijardi dolara do kraja juna, i veći deo ovog duga predstavlja državni ili nacionalni dug. To je neto akumulacija budžetskog deficita vlade, odnosno ukupan iznos koji vlada duguje poveriocima.Na prvom mestu po pitanju nacionalnog duga u odnosu na BDP te zemlje, nalazi se Japan sa čak 235 odsto duga, dok je u pitanju SAD nešto manje od 134 odsto BDP-a zemlje, i samim tim njihov dug je održiviji. Gledajući cifre, javni dug Japana iznosi više od 13.000 milijardi dolara, a Sjedinjenih Država skoro 29.000 milijardi dolara.Srbija ima ustaljenu praksu zaduživanja jer njen nacionalni iznosi skoro 59 odsto BDP-a, a prema oceni portala VisualCapitalist to je svaka država čiji dug premašuje 50 odsto BDP-a. U regionu, u tu grupu ne spada samo Bosna i Hercegovina sa dugom koji je prošle godine iznosio 7,28 milijardi dolara ili 36,72 odsto BDP-a.  Dok je dug Hrvatske, koja je članica Evropske Unije, 47,5 milijardi dolara to jest 73,2 odsto BDP-a.Gledajući zemlje Južne Evrope, grčki dug iznosi oko 300.000 milijardi dolara, i predstavlja 353 procenta globalnog BDP-a. Dok dug Italije premašuje 3.000 milijarde dolara i prestavlja 135 odsto BDP-a ove zemlje, pokazuju podaci MMF-a, a prenosi Biznis.rs.Gledajući zapadnu Evropu, Francuska je pre pandemije dugovoala 2.900 milijardi dolara (98 odsto BDP-a), dok Nemačka sada duguje više od 4.300 milijardi dolara. Trenutni dug najveće ekonomije sveta iznosi oko 72,5 odsto BDP-a, a prema stručnim prognozama, mogao bi da bude manji od 70 odsto.Dok je dug Kine porastao sa 41,5 odsto, koliki je bio 2014. godine, na 54,4 bruto domaćeg proizvoda. Druga ekonomija sveta je uoči pandemije je dugovala skoro 9.000 milijardi dolara.Sa druge strane, Rusija je deveta na listi najmanje zaduženih zemalja sveta i njen nacionalni je oko 19 odsto BDP-a.Stručnjaci nisu sasvim saglasni u proceni rizika od prekomernog zaduživanja. Neki veruju da to neminovno mora dovesti do povećanja kamata i troškova zaduživanja, što umanjuje ekonomski rast i ulaganja u javni sektor.Međutim, ovogodišnji izveštaj RBC Wealth Management navodi da su troškovi servisiranja američkog duga smanjeni 2020. godine zahvaljujući niskim kamatama. Pitanje je samo koliko dugo će niske, takozvane nulte kamatne stope, ostati održive, pre svega zbog inflacije.

Svet

Američkim kompanijama preti ruska cenzura

Ruski državni regulator za telekomunikacije Roskomnadzor pozvao je 13 stranih, uglavnom američkih kompanija da osniju svoje zvanične kancelarije u Rusiji do 2022. godine, preneo je Rojters. Među njima su  kompanij poput Apple, Google, Meta (Facebook), Telegram, TikTok i Twitter.Zahtev je u vezi sa odredbama novog zakona koji je stupio na snagu početkom jula i koji zahteva lokalne kancelarije za "internet kompanije" sa preko 500.000 korisnika na dnevnom nivou.Međutim, neke od kompanija već imaju kancelarije i nejasno je šta predstavlja zvanično prisustvo. Oni za koje se smatra da krše zakon mogu da budu podvrgnuti potpunim zabranama ili ograničenjima oglašavanja, prikupljanja podataka i novčanih transakcija.Ocenjuje se kako postoji zabrinutost u vezi sa tim da bi Rusija mogla da iskoristi taj zakon i ostvari veću kontrolu nad tim kompanijama i njihovim sadržajem.Rusija uskoro oporezuje rudarenje kriptovaluta?Rusija upozorava da će "morati da reaguje" ako se BiH pridruži NATO-u Rusija se sukobila sa Eplom više puta, uključujući novčanu kaznu zbog navodne zloupotrebe dominacije u App Store. Nedavno usvojeni zakon mogao bi regulatornim organima mogao dati mnogo više uticaja.Ovaj potez bi takođe mogao da pomogne Rusiji da izvrši pritisak na kompanije i da one cenzurišu sadržaj koji vlada smatra neprihvatljivim, kao što su objave na društvenim mrežama koje podržavaju političku opoziciju, odnosno Putinove protivnike.Rusija je značajno tržište koje neke kompanije ne bi smele da izgube.  Neke od njih možda će morati da donose neprijatne odluke po svoje poslovanje bez obzira na konačan ishod.

Svet

Severna Makedonija raspisala konkurs za dodelu 5G frekvencija

Agencija za elektronske komunikacije (AEC) Severne Makedonije raspisala je javni konkurs za dodelu frekvencija za petu generaciju (5G) mobilnih mreža.Rok za dostavu ponuda je 35 dana, a javno otvaranje ponuda zakazano je za 5. januar. Odluka o odabiru ponuditelja koji će sudjelovati u predviđenom postupku javnog nadmetanja biće donesena u roku od sedam dana od dana javnog otvaranja ponuda.Ponuđači će su u obavezio da daju pisanu izjavu da će početi koristiti radiofrekvencije navedene u odobrenjima za korištenje radijskih frekvencija u roku od devet mjeseci od dana pravosnažnosti odobrenja.Ove godine rekordna ulaganja u 5G mrežuBrže do 5G i novih tehnologija uslov da budemo Sicilijumska dolina Zapadnog Balkana Odobrenja za korištenje mobilnih radio frekvencija (AEK, A1, A2, A3, B1, B2 i B3) izdaju se na period od 15 godina. Odobrenja za upotrebu fiksnih  frekvencija (B41, B44, B45 i B46) izdaju se na period od šest godina.Odobrenja važe od dana izdavanja odobrenja i sa pravom produženja u skladu sa makedonskim Zakonom o elektronskim komunikacijama.Prvu probnu 5G baznu stanicu u Srbiji pustila je kompanija Telenor i ona se nalazi u Naučno-tehnološkom parku u Beogradu. Ipak, među stručnjacima vlada i mišljenje da se sa uvođenjem 5G u Srbiji kasni.5G mreža stigla u komšilukŠta će mi 5G mreža kada 4G zadovoljava sve moje potrebe?

Svet

Socijalni klimatski fond EU, korist ili šteta u zelenoj traniziciji?

Evropska komisija je predložila osnivanje „fonda za socijalnu klimu“ kojim bi se potpomoglo da najugroženija domaćinstva budu uključena u zelenu tranziciju. Ovaj predlog nije naišao na pozitivne reakcije kod istraživača i članova Evropskog parlamenta.Fond je kritikovan zbog toga što ne bi ispunio ono što je potrebno za podršku najsiromašnijim evropskim domaćinstvima. Očekuje se da će novac doći iz odvojenog predloga za uvođenje tržišta ugljenika za drumski transport i zgrade, za koje kritičari kažu da rizikuje da podstakne energetsko siromaštvo.Prema istraživačkom centru “Jackues Delors”, druga šema trgovine emisijama goriva(ETS) za transport i grejanje rizikuje da pogorša društvene izazove povezane sa energetskom tranzicijom.Veći računi za energiju prouzrokovani cenom ugljenika mogli bi imati značajne društvene posledice za evropske porodice u zamenu za samo ograničene koristi od dekarbonizacije, upozorava istraživački centar u radu istraživača Kamil Defard.Prema njenim rečima Fond neće biti dovoljan da ublaži negativne efekte ETS, što može dovesti do društvenih nemira. Smatra da bi ovaj predlog trebao da bude “zakopan”.Evropska komisija bi trebalo da odvoji Fond od drugog ETS-a i da za finansiranje Fonda treba da se korist dodatni prihodi provobitnog ETS koji su bili daleko veći od očekivanog ove godine, rekla je Defard u razgovoru za EURACTIV.Slične kritike stigle su i iz zemalja EU, poput Poljske, čije je protivljenje toj ideji samo ojačalo otkako je kriza cena energije pogodila evropske potrošače u jesen.Stvaranje posebnog ETS-a za transport i grejanje za zgrade „moglo bi dovesti do daljeg značajnog povećanja cena energije, posebno u zemljama u kojima se veliki procenat domaćinstava oslanja na kotlove na ugalj“, upozorio je poljski ministar klime i životne sredine Adam Giburže-Četvertinjski .Evropska komisija je jasno stavila do znanja da će fond za socijalnu klimu ostati povezan sa ETS-om.„Kroz novi socijalni klimatski fond, Komisija će obezbediti 72,2 milijarde evra u tekućim cenama za period 2025-2032 u budžetu EU, koristeći u principu odsto dodatnih prihoda od proširenja ETS-a. Predlog je da se ovo kombinuje sa nacionalnim doprinosima od najmanje 50%. To bi omogućilo Fondu da mobiliše 144,4 milijarde evra za socijalno pravednu tranziciju“, objasnili su Komisije.Ali količina novca na raspolaganju je takođe predmet kritike. Čak i izostavljajući kontroverznu vezu sa drugim ETS, fond za socijalnu klimu će doći prekasno i neće obezbediti dovoljno novca za okončanje energetskog siromaštva u Evropi, smatra Kornelija Ernst, nemačka poslanica u Evropskom parlamentu za levicu.Ernest navodi da 72 milijarde za Fond koje bi trebale da budu raspoređene tokom sedam godina počevši od 2025 godine, predstavljaju konzervativan potez. Dodaje da im(Evropi) treba raniji očetak i da novac nije dovoljan.