img

Svet

Svet

Turska lira ojačala, ekonomisti prognoziraju novo slabljenje

Vlada Turske je obećala da će građanima garantovati za sve depozite u svojoj nacionalnoj valuti, koja je zahvaljujući njenim poslednjim merama ojačala za oko 25%, javlja Reuters. Ipak, turski ekonomisti smatraju da će se pad lire ubrzo nastaviti, iako predsednik te zemlje Redžep Tajipa Erdogan uporno očekuje da će građane motivisati da štede u turskoj nacionalnoj umesto u dolarima.Turska nacionalna valuta lira je u utorak dobila čak 15% u nestabilnoj trgovini, nakon što je zabeležila neistorijski oporavak od rekordno niskih vrednosti na prethodnoj sednici, nakon što je predsednik Tajip Erdogan predstavio plan za koji je rekao da će garantovati depozite u lokalnoj valuti protiv fluktuacija na tržištu. Valuta je otvorila nešto niže, a zatim ojačala na dnevni maksimum od 11,0935 u odnosu na dolar u ranoj trgovini. Kasnije je odustao od nekih svojih dobitaka i iznosio je 13.92 u 08.56 GMT.Turski predsednik Redžep Tajip Erdogan predstavio je niz koraka za koje je rekao da će građanima Turske olakšati teret inflacije. Prema tom planu, građani treba da se podstaknu da štede u lirama umesto u dolarima.U okviru te mere, vlada je obećala da će platiti razliku između vrednosti štednje u lirima i ekvivalentnih depozita u dolarima. Više od polovine štednje lokalnog stanovništva je u stranim valutama i zlatu zbog depresijacije lire tokom godina, prema podacima centralne banke.Alpaslan Cakar, predsednik Udruženja turskih banaka (TBB), rekao je da će trezor podmiriti troškove mera, što bi potencijalno mogla biti skupa i inflatorna inicijativa.Oko milijardu dolara prodato je na tržištima nakon objave, rekao je Cakar. Prema proračunima trojice bankara, oko 1-1,5 milijardi dolara štednje je u ponedeljak uveče pretvoreno u lire.Međutim, petogodišnji svap kreditnih obaveza u Turskoj, trošak osiguranja od državnog neizmirenja obaveza, skočio je na 613 baznih poena, najviše od maja 2020, prema IHS Markit-u.Lira je ove godine pala na rekordno nizak nivo zbog straha od inflatorne spirale izazvane Erdoganovim nastojanjem da monetarno ublažavanje, izgubivši oko 40 odsto svoje vrednosti samo u poslednjih mesec dana. Na najnižem nivou, pao je za nekih 60% u odnosu na godinu.„Predstavljamo novu finansijsku alternativu građanima koji žele da ublaže zabrinutost zbog rasta deviznih kurseva kada procenjuju svoju štednju“, rekao je Erdogan posle sednice vlade, ponavljajući svoju odbranu politike niskih stopa koja je prvobitno izazvala slajd lire.Viši bankar je rekao da će infrastruktura i regulativa morati da se uvedu pre nego što se mera garancije depozita može primeniti, dodajući da nije jasno kako će se oporezivati dodatni novac koji vlada daje vlasniku depozita."Kako i kada će Trezor isplaćivati razliku? Da li će plaćati jednom u tri meseca ili jednom u šest meseci? To nije jasno", rekao je bankar pod uslovom da ostane anoniman.Dok je turska vlada jačanje lire nazvala velikom pobedom, ekonomisti su u više navrata ocenili da je Erdoganov ekonomski program zasnovan na niskim kamatnim stopama nepromišljen i očekuju da će inflacija koja je trenutno iznad 21 sledeće godine preći 30 odsto.Turski energetski regulator EPDK rekao je da je nakon rasta lire za sada zaustavio planirana povećanja cena. Glavni turski berzanski indeks BIST 100 pao je u utorak za 2,2%.Pod pritiskom Erdogana, Centralna banka Turske je od septembra smanjila kamatne stope za 500 baznih poena.Neki ekonomisti su rekli da su nove mere efektivno prikrivena povećanja kamatnih stopa koje možda neće na kraju zaustaviti pritisak prodaje na liru, dok opterećuju trezor.„To može imati opasne posledice“, rekao je Refet Gurkajnak, šef ekonomskog odeljenja Univerziteta Bilkent, u Ankari.Džefri Halej, viši tržišni analitičar, Asia Pacific, OANDA, rekao je da je lira imala „majku svih skupova preko noći“, ali je ostalo nejasno kako će vlada sprovesti nove mere.„Pregled novih mera naterao me je da se češem o tome kako će one ikada biti donete i izvršene, posebno za kratko vreme.

Svet

Odložen Svetski ekonomski forum u Davosu

Svetski ekonomski forum (WEF) koji se tradicionalno održava u švajcarskom skijalištu Davosu, odložen je zbog neizvesnosti u vezi sa širenjem nove varijante koronavirusa omikron, saopštili su organizatori. Redovno godišnje okupljanje u Dvosu trebalo je da se održi od 17. do 21. januara, a orgaizatori sada razmišljaju da ga pomere za neki letnji termin."Sadašnji uslovi pandemije nameću uslove prema kojima bi održavanje skupa u Davosu bilo krajnje složeno", napisala je organizacija na svojoj mrežnoj stranici.Smernice za pripremanje tog skupa, kako se dodaje u saopštenju, daje stručni savetnik u saradnji sa švajcarskom vladom. Plan organizatora je kako se dodaje da ovogodišnji skup bude na leto sledeće godine.Forum u Davosu održava se od 1971. Inicijator njegovog održavanja je Klaus Švab, nemački inženjer i ekonomista. Od njega je potekla ideja da se na Svetskom ekonomskom forumu okupljaju vodeći političari, privrednici, naučnici, umetnici, predstavnici nevladinih organizacija.Svi oni bi razmenom svežih ideja i mišljenja trebalo da doprinesu poboljšanju situacije na globalnom nivou.Balkan Biznis Forum - “Od Davosa do Beograda”

Svet

Polovini Srbije gužva u stanu

U Evropskoj uniji je tokom 2020. godine 17,8 odsto populacije živelo u prenaseljenoj kući ili stanu, a oko 14 odsto stanovništva EU živi u kućama čiji krov prokišnjava, pokazuju podaci Eurostata. Kvalitet stanovanja može se meriti na više načina: da li ljudi žive u prenaseljenoj kući ili stanu, da li im krov prokišnjava,imaju li mogućnost da zagreju kuću,  da li kućama nedostaju toaleti ili tuševi. Najveće stope prenaseljenosti stanova i kuća su zabeležene u Rumuniji (45,1 odsto), Letoniji (42,5 odsto), Bugarskoj (35,9 odsto), dok su najmanje stope prenaseljenih domova imali Kipar (2,5 odsto) i Malta (4,2 odsto).Stopa prenaseljensti, prema Eurostatu, predstavlja procentat stanovništva koje živi u prenaseljenom domaćinstvu.Lice živi u prenaseljenom domaćinstvu ako, na primer, to domaćinstvo nema jednu sobu po paru, ako nema jednu sobu za svaku osobu uzrasta 18 godina i više, ili nema jednu sobu po paru samaca istog pola između 12 i 17 godina.Sa druge strane, 32 odsto populacije Evropske unije, živi u nedovoljno naseljenom stanu ili kući.Suprotnost prenaseljenim kućama i stanovima je nedovoljno zauzet dom za život, što znači da se smatra prevelikim za potrebe domaćinstva koje u njemu živi. Jedan od glavnih uzroka što su kuće ili stanovi nedovoljno zauzeti, su starije osobe ili parovi koji ostaju da žive u njima nakon što su im deca odrasla i odselila se.U Evropskoj uniji u 2020, skoro trećina populacije (32,5 odsto) živela je u nedoovljno zauzetim stanovima, što je udeo koji je skoro konstantan od 2010. godine.Najveće stope nedovoljno zauzetih kuća ili stanova zabeležene su na Malti (72,5 odsto), Kipru (71,4 odsot) i Irskoj (63,3 odsto). Najmanje stope bile su u Rumuniji (7,1 odsto), Letoniji (10,3 odsto), Grčkoj (11 odsto). Oko 14 odsto populacije Evropske unije živi u domovima čiji krov prokišnjava. U 2020. u Evropskoj uniji, 8,2 odsto stanovništva nije imalo mogućnost da adekvatno zagreje kuću. Najveće stope zabeležene su u Bugarskoj (27,5 odsto), Litvaniji (23,1 odsto), na Kipru (20,9 odsto), Portugalu (17,5 odsto).Najmanje stope nemogućnosti adekvatnog grejanja kuća bile su u Austriji (1,5 odsto), Finskoj (1,8 odsto) i Češkoj (2,2 odsto).U proseku 1,5 odsto populacije Evropske unije nije imalo toalet, tuš ili kadu u 2020, što je najčešće bio slučaj u Rumuniji (21,2 odsto populacije), zatim Bugarskoj i Letoniji (7 odsto), kao i u Litvaniji (6,4 odsto).Problem sa krovom koji prokišnjava imalo je 13,9 odsto populacije, a najviše na Kipru (39,1 odsto), u Portugalu (25,2 odsto), i Sloveniji (20,8 odsto). 

Svet

Alternativno meso sve popularnije

Od pojave koronavirusa kao i u kontekstu klimatskih promena, potrošači postaju svesniji zdravstvenih, etičkih i ekoloških briga vezanih za industrijski meso.Tokom 2020. godine, pandemija je dovela do zatvaranja brojnih fabrika za preradu mesa i do rasprostranjenih kašnjenja u lancu snabdevanja mesom i mlečnim proizvodima, a jedan od rezultata je povećano interesovanje za alternative životinjskim proizvodima, kao i porast popularnosti „Novog mesa“ (New Meet), takođe poznatog kao Alt Meat ili alternativni protein.Cilj ovih proizvoda je da zamene tradicionalno meso, ovaj pojam obuhvata i meso stvoreno u laboratoriji i biljne alternative životinjskim proizvodima. Od 2012. godine, ulaganja u ovaj prostor porasla su za neverovatnih 24 puta.Sektor agrotehnologije i nove hrane pokazuje određenu tržišnu dobit, šro je verovatno odraz interesovanja za ubrzanje održivijih metoda ishrane u svetu, a u 2020. godini u ovaj sektor je uloženo 3,7 milijardi dolara na globalnom novou.Sjedinjene Države ubedljivo drže najveći udeo investicija u novo meso, čak 58,5 odsto u 2020. godni, a postoje i drugi oblici podrške rastućoj industriji u drugim zemljama.Berlinski ProVeg Incubator je jedan od ključnih igrača koji podržavaju tržište novog mesa, nudi bespovratna sredstva i opciona ulaganja u kapital za startapove koji razvijaju biljnu i kultivisanu hranu. Big Idea Ventures je izdvojio fond od 50 miliona dolara za podršku razvoju biljnog mesa, morskih plodova i mlečnih proizvoda, kao i sastojaka i tehnologija koje podržavaju ove kategorije. Takođe nudi petomesečni akcelerator između Njujorka, Singapura i Pariza.U Aziji, kineski Dao Foods Incubator nudi 80.000 dolara kompanijama fokusiranim na razvoj i rast alternativnih mesnih proizvoda, a Mylkubator je kultivisani i fermentisani alt-mlečni akcelerator koji podržava španska mlečna kompanija Calidad Pascual.U 2019. godini, jedan od najvećih svetskih brendova alternativnih proteina, Beyond Meat, izašao je na berzu sa procenom od skoro 1,5 milijardi dolara, ova kompanija proizvodi izuzetno uspešan Beyond Burger i prijavila je neto prihod od 407 miliona dolara u 2020. godini, što je povećanje od skoro 37 odsto u odnosu na prethodnu godinu. Drugi vodeći proizvođač hamburgera na bazi biljaka, Impossible Foods, prikupio je 200 miliona dolara u avgustu prošle godine čime je njegova procena dostigla 4 milijarde dolara.U 2020. godini, međunarodna ekspanzija i partnerstva sa velikim lancima brze hrane bile su ključne teme u prostoru alternativnog mesa, kako je izvestio Institut za dobru hranu.Primeri uključuju partnerstvo Starbucks-a sa Beiond Meat-om da lansira nekoliko artikala sa mesom na bazi biljaka u svojim prodavnicama u Kini, KFC koji dodaje biljne pileće komadiće (chicken nuggets) na svoje jelovnike u Kini i Lightlife vegansku piletinu u svoj kanadski meni, a kanadski lanci brze hrane Vhite Spot a Triple O usvajaju Impossible Burger.

Svet

Severni tok 2 na čekanju

Nemačka regulatorna agencija saopštila je da odluka o nastavku sertifikacije gasovoda Severni tok 2 neće biti doneta u prvoj polovini 2022. godine, jer još nije dobila svu potrebnu dokumentaciju, prenosi Biznis.rs. Prema navodima agencije Rojters, na koju se pozivaju ruski mediji, proces sertifikacije biće nastavljen kada relevantni dokumenti budu pristigli.Napominje se da će nakon odluke nemačkog regulatora to pitanje razmotriti Evropska komisija, navodi Vzglayad, pozivajući se na Bloomberg.Poljski premijer Mateuš Moravjecki pozvao je Berlin da spreči pokretanje gasovoda Severni tok 2, nazivajući projekat "instrumentom diktata cena", "ucenom" načinom "zatezanja energetske petlje oko vrata Ukrajine", prenose Ria Novosti.Nemačka ministarka spoljnih poslova Analena Berbok (Annalena Baerbock) ocenila je da Severni tok 2 još nije u skladu sa zahtevima Evropske unije i da ne može biti odobren u ovom trenutku. Kasnije je nemačka vlada saopštila da je potrebno sačekati pravnu proveru gasovoda i njegovu usklađenost sa evropskim energetskim kriterijumima.Da li će Severni tok 2 oboriti cenu gasa u Evropi?Završen Severni tok 2Migrantska kriza na poljsko-beloruskoj granici i navodne pripreme ruske vojske za invaziju na Ukrajinu, pominjale su se prošlog meseca u medijima kao mogući razlozi zbog kojih je u Nemačkoj zaustavljena sertifikacija gasovoda Severni tok 2, kao deo širih napora da se "zaustavi Moskva".Politička dimenzija gigantskog infrastrukturnog projekta bila je neizbežna od samog početka, a nakon što je Nemačka Federalna agencija za energetske mreže Bundesnetzagentura saopštila 16. novembra da je obustavljena procedura sertifikacije kompanije "Nord Stream 2 AG", postalo je očigledno da će se rešenje tražiti u sferi politike.Gasovod kao plod saradnje bivše nemačke kancelarke Angele Merkel i ruskog predsednika Vladimira Putina, naišao je na kritike istočnoevropskih zemalja i SAD, koje su navodno zabrinute da Evropa previše zavisi od Rusije.Ukrajina, kao najveća tranzitna zemlja za dopremanje ruskog gasa u Evropu, strahuje da će biti ekonomski i diplomatski oslabljena gasovodom koji zaobilazi njenu teritoriju.Pre nego što je stupio na kancelarsku dužnost, Olaf Šolc (Olaf Scholz) je naveo da će Nemačka "učiniti sve" da osigura da Ukrajina ostane tranzitna zemlja za izvoz ruskog gasa u Evropu.Poljski premijer zatražio je od Šolca da suspenduje gasovod, upozoravajući ga da će ga Moskva iskoristiti za "ucenu" Evrope.Izgradnja gasovoda okončana je u septembru. Severni tok 2 ima dve cevi ukupnog kapaciteta 55 milijardi kubnih metara gasa godišnje u dužini 2.450 kilometara koliko iznosi razdaljina od Viborga u Rusiji do Grisvalda u Nemačkoj.Severni tok 2 je partnerski poduhvat ruskog Gazproma i pet evropskih energetskih kompanija – francuske ENGIE, austrijskog OMV, britansko-holandske Royal Dutch Shell i nemačkih Uniper i Wintershall.Svaka od evropskih kompanija obavezala se da će sa po 950 miliona evra učestvovati u finansiranju projekta, dok je za ostatak finansiranja obavezu preuzela ruska kompanija.

Svet

Kineski zajmodavci tuže Evergrand za dugove vredne 13 milijardi dolara

Kineski kreditori su tužili kompaniju Evergrand za više od 13 milijardi dolara zbog zaostalih plaćanja. Oni traže prednost u odnosu na strane vlasnike obveznica kako bi nadoknadili gubitke nakon neispunjenja obaveza ovog graditelja nekretnina, prenosi Fajnenšl tajms.Kineski sud kome su dodeljene građanske tužbe protiv Evergranda prihvatio je 367 slučajeva sa potraživanjima u ukupnom iznosu od 13,2 milijarde dolara prema zvaničnim podacima koje je pregledao Fajnenšel tajms. Tužbe su podnete između 24. avgusta i 9. decembra, kada je agencija za ocenjivanje kreditnih rejtinga Fitch Ratings stavila ovu kompaniju u kategoriju "ograničenih obaveza".Evergrand zvanično nije platio dugovanja Analitičari ocenjuju da je tajming tužbi pokazao da su domaći kreditori izgubili poverenje u sposobnost Evergranda, najvećeg svetskog graditelja stambenih naselja, da otplati svoje dugove mnogo pre proglašenja neizmirenih obaveza."Poverioci se utrkuju da izvedu Evergrand na sud kako bi mogli da budu u boljoj poziciji da bi dobili svoj novac nazad u slučaju restrukturiranja duga", rekao je analitičar Loomis Sailes iz Singapura i menadžer imovine Bo Đuan.Priliv potraživanja kreditora počeo je kada je centralna banka u avgustu kritikovala rukovodstvo Evergranda zbog njegove dužničke krize, što je izazvalo kolaps prodaje ove kompanije i dodatno ograničilo njen pristup finansiranju. Ubrzo nakon toga, Evergrand je upozorio da je u riziku od neizvšenja novčanih obaveza.Rasplet Evergranda uzdrmao je globalna tržišta i izazvao zabrinutost zbog prelivanja u sektoru nekretnina ključnog inicjatora rasta druge po veličini svetske ekonomije.U avgustu 2020. godine, Peking je izdao stroga ograničenja zaduženja koja su dovele do strože likvidnosti u sektoru nekretnina u zemlji. Zvaničnici su upozorili državne banke da ne pomažu investitorima nekretnina koji imaju preveliku zaduženost, kao što je Evergrand, ali su ih uputili da izdaju kredite manje zaduženim imovinskim grupama u nastojanju da smanje pritisak na sektor nekretnina. Kinesko rešenje za tržište nekretnina "može izazvati haos" Procenjuje se da sektor nekretnina čini oko jedne trećine ukupne ekonomske proizvodnje u Kini.Izvršni direktor Evergranda, koji nije želeo da bude imenovan, rekao je za Fajnenšl tajms da ne postoji način da otplate toliko kreditora svojim ograničenim sredstvima kao i da će prepustiti sudu da odlučo ko će i koliko biti isplaćen.Evergrand je takođe izdao ofšor obveznice u ukupnom iznosu od 19 milijardi dolara tako da će se mđunarodni kreditori takmičiti sa domaćim da bi obezbedili otplatu od grupe u nedostatku novca.Državne banke su Evergrandu dale najviše kredita, a preko 40 banaka, u koje spadaju i "velike četiri" kineske banke, kao i mali regionalni zajmodavci, traže vraćanje zajma u iznosu od 3,4 milijarde dolara, prema sudskim zapisima.Vladin savetnik za politiku rekao je da je izloženost banaka gora nego što je naznačeno, jer mnoge nisu htele javno da objave potencijalne gubitke koje im je naneo Evergrand poduzimanjem sudskih postupaka i dodao da će pad Evergranda će imati veći uticaj od očekivanog na kineski finansijski sistem.Građevinske grupe u državnom vlasništvu traže Evergrand za 2,3 milijarde dolara, što komplikuje nastojanje vlade da osigura završetak postojećih projekata od kojih je većina finansirana  avansnim uplatama kupaca."Ne možemo da nastavimo sa izgradnjom kada naši radnici nisu plaćeni mesecima", rekao je izvršni direktor u Hefei Construction and Engineering Group, koja tuži Evergrand za 35 miliona dolara zbog propuštenih plaćanja.Nebankarski zajmodavci poput povereničkih kompanija i proizvođača koji su pozajmljivali novac Evergrandu po visokim kamatama, takođe se bore da povrate svoje kredite.Prema sudskim zapisima, 19 slučajeva su "sporovi o podzemnim kreditima" koji uključuju netradicionalne kreditore, uključujući hotele, trgovce metalom i farmaceutske kompanije.Neimenovani izvor koji je upoznat sa ovom vrstom pozajmiva rekao je da su Evergrand i njegove podružnice u aprilu počeli da se okreću privatnim zajmovima od lokalnih preduzeća bogatih gotovinom, a od kojih su neki sa godišnjim kamatnim stopama od čak 73 odsto, pošto je kompaniji ponestalo drugih opcija.Kako se tužbe povećavaju, kreditori se suočavaju sa neizvesnim izgledima za oporavak. Državna vlast je uspostavila pravila za korporativno restrukturiranje, ali politički faktori, kao što su intervencije lokalnih vlasti, utiču na proces."Glavni prioritet za lokalne vlasti je da se postaraju da svi Evergrand projekti u njihovom gradu budu završeni i da lokalni kreditori budu isplaćeni", rekao je ovaj izvor.

Svet

Gugl uslovio zaposlene: Ili vakcinacija ili otkaz

Čelnici Gugla su poručili svojim zaposlenima da bi mogli da budu ako se ne vakcinišu ili ne dostave izuzeće, navodi se u internim dokumentima koje je pregledao CNBC.U dopisu koje je dostavljneno zaposleni su imali dok do 3. decembra da se izjasne o svom statusu vakcinacije i pošalju dokumentaciju o dokazu vakcinacije ili izuzeću. Nakon toga će krenuti da kontaktiraju zaposlene  koji nisu dotavili potrebne dokumente ili čiji zahtevi nisu odobreniU internom dokumentu je navedeno da zaposleni koji se ne pridržavaju pravila vakcinacije do 18. januara koji je američka vlada postavila kao krajnji rok,  biće stavljeni na „plaćeno administrativno odsustvo” u trajanju od 30 dana. Nakon toga sledi neplaćeno  odsustvo od 6 meseci, i kao poslednja opcija sledi raskid ugovora.Američka vlada je naredila kompanijama sa 100 ili više radnika da osiguraju da su njihovi zaposleni u potpunosti vakcinisani ili redovno testirani na Covid-19 do 18. januara.Iako veći deo tehnoloških kompanija odlaže povratak u kancelarije, Gugl zahteva da u narednoj godini  zaposleni budu u kancelariji tri dana nedeljno. Ovim postupkom kompanija je nagovestila da će slediti nalog vlade i napraviti interni registar statusa vakcinacije preko 150 hiljada zaposlenih.Gugl i matična kompanija Alfabet čvrsto stoje iza vakcina od sredine godine.Sundar Pinčai, izvršni direktor Alfabeta, je još u julu najavio da će kompanija zahtevati obaveznu vakcinaciju za one koji se budu vratili u kancelracije tokom januara. Zbog stalne zabrinutosti oko broja zaraženih, povratak u kancelarije je odložen.Rukovodstvo je ohrabrilo zaposlene da nastave da dolaze “gde uslovi dozvoljavaju da se ponovo lično povežu sa kolegama i počnu da vraćaju mišićno pamćenje redovnijeg boravka u kancelariji“, prenosi CNBC. 

Svet

Novi dizajn čipa produžiće trajanje baterije na telefonima na 7 dana?

IBM i Samsung su najavili svoj najnoviji napredak u dizajniranju poluprovodnika koji se sastoji u novom načinu vertikalnog slaganja tranzistora na čip, umesto da leže ravno na površini poluprovodnika. Iz ovih kompanija kažu da bi njihov novi dizajn čipa mogao da produži trajanje baterije na telefonima i do nedelju dana, piše The Verge.Novi dizajn tranzistora sa efektom vertikalnog transportnog polja (VTFET) treba da nasledi trenutnu FinFET tehnologiju koja se koristi za neke od današnjih najnaprednijih čipova i mogla bi da omogući proizvodnju čipova koji su još gušće napunjeni tranzistorima nego danas. Ovaj dizajn bi slagao tranzistore vertikalno, omogućavajući struji da teče gore-dole kroz stek tranzistora umesto horizontalnog rasporeda sa strane na stranu koji se trenutno koristi na većini čipova.Vertikalni dizajnovi za poluprovodnike su bili trend već neko vreme, Intelova buduća mapa puta takođe izgleda da se kreće u tom pravcu, iako je njegov početni rad bio fokusiran na slaganje komponenti čipa, a ne na pojedinačne tranzistore. Na kraju krajeva, ima smisla: kada vam ponestane načina da dodate još čipova u jednu ravan, jedini pravi pravac (osim tehnologije fizičkog smanjenja tranzistora) je da idete gore.Iako smo još uvek daleko od VTFET dizajna koji se koristi u stvarnim potrošačkim čipovima, ove dve kompanije iznose neke velike tvrdnje, napominjući da bi ovi čipovi mogli da ponude "dvostruko poboljšanje performansi ili smanjenje upotrebe energije za 85 odsto" u poređenju sa FinFET dizajnom. IBM i Samsung takođe navode neke ambiciozne moguće slučajeve upotrebe nove tehnologije, pokrećući ideju o "baterijama mobilnih telefona koje bi mogle da traju više od nedelju dana bez punjenja, umesto nekoliko dana", manje energetski intenzivno rudarenje kriptovaluta ili šifrovanje podataka, kao i još moćnije uređaje pametne uređaje ili čak svemirske letelice.IBM je ranije ove godine pokazao svoj prvi čip veličine dva nanometra, koji ide drugačijim putem ka guranju što više tranzistora, tako povećavajući količinu koja se može uklopiti u čip koristeći postojeći FinFET dizajn. Međutim, VTFET bi imao za cilj da ode korak dalje, iako će verovatno proći dosta vremena pre nego što vidimo čipove zasnovane na najnovijoj tehnologiji IBM-a i Samsunga u svetu.

Svet

Nova Trampova medijska kompanija već vredi deset milijardi dolara?

Novi medijski poduhvat Donalda trampa, nekadašnjeg predsednika SAD, nema nema poznati prihod ili proizvod a procenjuje se na 10 milijardi dolara.Trump Media & Technology Group (TMTG) je objavila prošle nedelje prezentaciju od 38 slajdova za investitore kao je laički odrađena i kao da je prekopirana sa interneta. Na jednom od slajdova korisnik se definiše kao “predstavnika prodaje koji putuje da poseti kupce“, definicja koje nema mnogo smisla jer je u pitanju medijska kompanija, a ne platforma za prodaju.Novi izvršni direktor TMTG-a, republikanski kongresmen Devin Nunes, nema poslovnog iskustva u tehnologiji ili društvenim medijima. A federalni regulatori istražuju dogovor kako bi medijski poduhvat približili javnosti.Uprkos istragama nadyornih tela, TMTG stvorio je ogrmonu pometnju među nekim investitorima čime je postigao procenu od oko 10 milijardi dolara, piše Renaissance Capital, a prenosi CNN.Istovremeno je otkriven da će TMTG pre izlaska na berzu doći do spajanja sa Digital World Acquisition Corp., koja predstavlja vrstu lažne kompanije poznate kao SPAC (Special Purpose Acquisition Company). Najprostije rečeno,  to su firme sa blanko čekovima koje postoje samo da bi pronašle odgovarajuće partnere za spajanje. SPAC-ovi su postali veoma popularni na njujorškoj berzi, izmđu ostalog jer mogu da uštede novac i vreme u poređenju sa tradicionalnim javnim ponudama. Poznate ličnosti, kao što su Aleks Rodrigez i Šakil O'Nil,uključile su se u ulaganja u fantomske kompanije, što je navelo nadzorna tela da upozoe građane ne ulažu samo zato što su to uradile javne ličnosti.Akcije Digital Wolrd su skočile za 1 657 odsto u danima nakon objavljenog dogovora, ali su se na kraju ipak povukli.  Na osnovu zaključne cene Digital Vorld-a u ponedeljak od 50,49 dolara, SPAC dogovor podrazumeva procenu TMTG-a na oko 10,5 milijardi dolara, prema Renaissance Capitalu, koji pruža ETF-ove (vrste hartija od vrednosti) fokusirane na incijalne javne ponude (IPO) i istraživanja pre IPO. “Čini se da je veliki deo procene zasnovan na popularnosti Donalda Trampa i ličnoj popularnosti Donalda Trampa. To nije dobar razlog za investiranje” rekao je Metju Kenedi, viši strateg za IPO tržište u Renaissance Capital-u.U prezentaciji je navedeno da će planirana aplikacija za striming, TMTG+, do 2025. godine imati 40 miliona ukupnih pretplatnika sa prosečnom pretplatom od 9 dolara po korisniku, koliko iznosi i minimalna pretplata za Netfliks u Sjedinjenim Državama. Digital World je naveo da počektom novembra primio zahtev za dokumente i informacije od Komisije za hartije od vrednosti. Između ostalog, u zahtevu je tražena dokumente i komunikacije između Digital World-a i Trampove medijske kompanije.Još uvek je nepoznata Trampova uloga u sporazumu SPAC. U dokumentaciji nije jasno navedena uloga bivšeg predsenika, sem što se navodi kao kao predsednika TMTG-a.S obzirom na to da je TMTG postigao dogovor o izlasku na berzu bez izvršnog direktora i kasnijim imenovanjem osobe bez iskustva u tehnologiji ili medijima, predstavlja još jednu vrstu rizika ove kompanije.

Svet

Do sada izrudareno 90 odsto svih bitkoina

Novi podaci sa Blockchain.com pokazuju su da je "izrudareno" 90 odsto od 21 miliona ukupnih zaliha Bitcoin-a (Bitkoin), što znači da je 18,89 miliona bitkoina već u opticaju, dok preostalih 10 odsto tek treba da bude iskopano.Prema procenama stručnjaka, poslednji bitkoin novčić će biti iskopan do 2140. godine, što je skoro 120 godina od sada. Proces rudarenja će nastaviti da bude sve teži, dok se će se nagrada za rudarenje smanjivati za polovinu svake četiri godine. Bilo je potrebno samo 12 godina da se iskopa 90 odsto ukupne zalihe bitkoina.Brzina rudarenja (hash rate) bitkoina zabeležila je pad ove godine nakon što je kineska vlast zabranila sve aktivnosti vezane za kriptovalute. Do oporavka je došlo zahvaljujući migraciji bitkoin rudara u zemlje sa povoljnijim zakonima oa je brzina rudarenja bila blizu svog vrhunca prošle nedelje.Kineska centralna banka: Sve aktivnosti vezane za kriptovalute su ilegalneU odnosi na trenutnu vrednost od 48.522 dolara, bitkoin je u odnosuizgubio više od 27 odsto svoje vrednosti u odnosu na svoju rekordnu vrednost od 69.044 dolara koju je dostigao u novembru ove godine.

Bitkoini

Svet

Centralna banka Engleske upozorava na „moguć krah bitkoina“

Ljudi koji ulažu u kriptovalute treba da budu svesni da bitkoin uskoro mogao da postane bezvredan, saopštila je Centralna banka Engleske, prenosi The Guardian. Problrem je i ograničenost broja bitkoina na 21 milion i to bi, prema rečima finansijskih stručnjaka te banke, moglo da ga obezvredi."Moramo biti spremni na rizike koji su povezani sa porastom kripto imovine, kao i zbog brzog rasta njene popularnosti. Cena kripto imovine može prilično da varira i bitkoini bi teoretski ili praktično mogli pasti na nulu", rekao je zamenik guvernera Centralne Engleske, Sir Jon Cunliffe, rekao je da Banka.U upozorenju investitorima, centralna banka je postavila pitanje da li postoji prirodna vrednost najpopularnije digitalne valute, čija je vrednost ove godine porasla na blizu 50.000 dolara (nešto više od 44.000 evra).Kako se dodaje, bitkoin je dostigao vrhunac iznad 67.000 dolara početkom novembra, ali su ga pre stabilizacije prošle nedelje mnogi investitori masovno prodavali zbog pojave nove varijante korona virusa omicron.Bitkoin i eterum dostigli rekordnu vrednostBudimpešta dobila spomenik posvećen tvorcu bitkoina Tržišna kapitalizacija kripto imovine je porasla deset puta od početka 2020. na oko 2,6 milijardi dolara, što je oko jedan odsto globalne finansijske imovine. Oko 0,1% bogatstva britanskih domaćinstava nalazi je u Bitkoinima i sličnim kripto valutama, kao što su ethereum i binance coin.Napominje se da bi, zbog brzog rasta, kripto imovina mogla da se poveže sa tradicionalnim finansijskim uslugama, kao i da bi to moglo da predstavlja brojne rizike. Dodaje se i da bi državne institucije trebalo da zauzmu oprezan pristup u vezi sa kripto imovinom, koja je kako naglašavaju "navikla" da ceni samo sebe.

Svet

Mocart kugle će ipak preživeti koronu?

Porodica Harmer je prodala svoj udeo udeo kompaniji “Salzburg schokolade”, koja je proizvođač Mocart kugli, nakon što je pre dve nedelje prijavljen stečaj zbog smanjenja prihoda izazvane pandemijom virusa Korona. Trenutno je likvidnost firme osigurana dobijenim kreditom, ali novi vlasnik će morati da izradi plan sanacije koji će morati da sadrži mere racionalizacije.U kompaniji se nadaju da će naredni koraci u stabilizaciji proći bez otpuštanja radnika kojih trenutno ima 130Sada se čeka da američka kompanija “Mondelez” da svoj pristanak, jer ima pravo na robnu marku “Prave salcburške mocart kugle”Posledice pandemije koštale su proizvođača Mocart kugli zaduženja oko 27 miliona evra.

Svet

Ryanair povećava broj letova iz Zagreba za Dablin

Irska niskobudžetna avio-kompanija Ryanair, u prodaju je stavio dodatne letove između Zagreba i Dablina, glavnog grada Irske, prenosi Croatianaviation. Kompanija na ovoj liniji trenutno saobraća tri puta nedeljno, utorkom, četvrtkom i nedjeljom, a od 04. februara do 25. marta sledeće godine leteće i petkom, što je putnicima prilika za kratke vikend ture.Pored toga, najavljeni su i dodatni letovi sredom u vreme oko Božića i Nove godine. Linija između Dablina i Zagreba uvedena je na početkom meseca, kada je Ryanair bazirao svoj treći avion Erbas A320 na zagrebački aerodrom..Tokom februara i marta Ryanair će između Zagreba i Dublina imati 34 povratna leta.Na liniji između Zagreba i Dublina saobraća još i Croatia Airlines, dva puta nedeljno, četvrtkom i nedeljom, do 30. januara sledeće godine. U Irsku se inače od ulaska u EU 2013. do 2018. godine iselilo više od 20.000 građana Hrvatske.Ryanair pojačava letove iz Zagreba NOVA LINIJA OD ZAGREBA DO MOSKVEPoznata ruska aviokompanija S7 Airlines, u januaru sledeće godine pokreće novu redovnu liniju između Moskve i Zagreba i trenutno je treća po veličini u Rusiji i član Oneworld alijanse. S7 Airlines u letnjem redu letenja prometuje između Moskve, Pule, Zadra i Splita. Kako se dodaje, iz te kompanije je potvrđeno kako će ovaj avioprevoznik između Moskve i Zagreba saobraćati od 23. januara 2022. jednom nedeljno, svake nedelje, do kraja marta, odnosno zimskog reda letenja. Letovi su najavljeni u jutarnjem terminu.Na letovima između Aerodroma Domodedovo u Moskvi i Zagreba najavljeni su Erbasi A320 koji u floti tog avioprevoznika imaju kapacitet od 174 mesta za putnike.S obzirom na to da kompanija Azur Air trenutno otkazuje letove na liniji iz Moskve prema Zagrebu, nova linija S7 Airlinesa dodatak je postojećim linijama Aeroflota, Pegas Flya i Nordwind Airlinesa koje već saobraćaju na redovnim linijama između glavnih gradova Hrvatske i Rusije.

Svet

Umesto ulaganja u zlato, više se isplati kupovati LEGO kockice

Neuobičajeni načini ulaganja, kao što je sakupljanje igračaka, mogu doneti velike prihode. Istraživači sa ruskog univerziteta Više škole ekonomije rekli su da cene polovnih LEGO kompleta rastu za 11 odsto godišnje što je brže u odnosu na zlato, akcije i obveznice.“Desetine hiljada poslova sklapaju se na sekundarnom LEGO tržištu. Čak i uzimajući u obzir male cene većine kompleta, ovo je ogromno tržište koje tradicionalni investitori ne poznaju dobro,” kaže Viktorija Dobrinskaja, jedan od autorki studije i vanredna profesorka na Višoj školi ekonomije (HSE).Neki od razloga za brzi rast cena su: proizvodnja u limitiranim serijama, posvećene filmovima ili knjigama; mnogo vlasnika ne vidi vrednost u setovima, pa su često ti setovi nepotpuni zbog izgubljenih ili pobacanih delova; pošto se LEGO setovi proizvode već nekoliko decenija, imaju puno obožavateljima među odraslima.Istraživači su pregledali cene 2322 LEGO kompleta u periodu od 1987. do 2015. godine.Istraživanje je sprovedeno o prodaji  novih neotvorenih kompleta na primarnom tržištu kao i na aukcijama. Cene polovnih kompleta kreću da rastu dve ili tri godine nakon povlačenja seta. Raspon cena može ići od -50% do +600% godišnje. Takođe veličina seta određuje potražnju: brže idu mali, jer često sadrže unikatne delove ili figure ili veliki, koji se proizvode u manjem broj i zanimljiviji su odraslima.Jedan od najskupljih setova Kafe na uglu (Café Corner) sastoji se od 2056 komada. U prodaji je izbačen 2007., a povučen dve godine kasnije. Neotpakovan set je prvobitno koštao 89 funti, a sada je vrednost procenjena na skoro 2400 funti. Cene setova slabo zavise od berze, nisu poljuljane ni tokom finansijske krize 2008. godine. Predstavljaju pristupačan i pouzdan način ulaganja jer su im cene znatno niše u odnosu na druga ulaganja kao što su umetnine, antikviteti ili automobili. Autori studije kažu da se ulaganje isplati samo da dug rok i da bi potencijalni ulagači mogli imati veće troškove transkacije (isporuka ili skladištenje) u odnosu na klasično ulaganje u hartije od vrednosti.

Svet

Naftna kompanije Shell se iz Holandije seli u Britaniju

Većinskim brojem glasova akcionara, usvojen je plan da naftna kompanija Royal Dutch Shell PLC ukine dosadašnju strukturu dvostrukih akcija kompanije i da se premesti sedište kompanije iz Haga u London. Predlog preimenovanja kompanije u "Shell PLC" zahteva 75 odsto glasova akcionara. Članovi odbora kompanije bi trebali da se sastanu početkom sledeće godine kako bi doneli odluku, prenosi Rojters.Ukoliko se odluka usvoji, Šel bi izgubio titulu Royal Dutch (Kraljevski holandski) imao više od jednog veka.Predstavnici kompanije su rekli da će pojednostavljivanje strukture ojačati njhovu konkrentnost i olakšati i isplatu dividendi i otkup akcija.Jedan od faktora u ovom potezu predstavlja i oporezivanje, jer Britanija ne naplaćuje porez po odbitku na dividende.Neki od kritičara kažu da je na odluku uticala i presuda holandskog suda koja je donešena u maju i kojom je naloženo kompaniji da smanji emisiju ugljenika za 45 odsto do 2030. godine.

Svet

Hiljade hakerskih napada na popularni serverski program

Stručnjaci za sajber bezbednost tvrde da su se suočili sa hiljadama hakerskih napada na serverski softver Fondacije Apache Software, koji je popularan među mnogim kompanijama, prenosi Wall Street Yournal. Greška prijavljena je krajem prošlog meseca, a upozorenjima stručnjaka navodi se da bi mogla da olakša posao mnogim hakerima.Navodi se da je greška uočena u "misterioznom" delu softvera pod nazivom Log4j i deo je deo sistema za prijavljivanje korisnika.Serverski program sa besplatnim kodom čiji su autori volonteri Fondacije Apache Softvare koriste internet provajderi International Business Machines (IBM), Oracle i VMwar, kao i mnogi korporativni korisnici, poput kompanija kao što su Majkrosofta, Tvitera, Linkdina, Cisco Sistemsa, i Amazona, najveće kompanije u oblasti takozvani cloud virtuelnih memorija.Svi oni su saopštili da uveliko rade na rešavanju aktuelnog problema.Američka Agencija za sajber bezbednost i infrastrukturnu bezbednost (The Cybersecurity and Infrastructure Security Agency, CISA) izdala je hitno upozorenje o ranjivosti tog programa i pozvala kompanije da preduzmu odgovarajuće mere zaštite.Nemačka organizacija za sajber bezbednost je tokom vikenda izdala 'crveno upozorenje' o toj grešci, dok je Australija to pitanje nazvala kritičnim.Stručnjak za sajber bezbednost: Nema kompjuterske opreme koja nije hakovanaČak i internet radnja mora da se zaključavaDezinformacije bi trebalo da budu pitanje sajber bezbednosti Stručnjaci kažu da bi mogle da prođu nedelje da se proceni obim štete koji bi mogao da nastane, kao i da bi hakeri mogli da pristupe osetljivim podacima na mnogim mrežama. Oni dodaju i da hakeri lako mogu da obezbede takozvana "zadnja vrata", odnosno mogućnost da pristupe serveru čak i onda kada se greška ispravi.U toj Fondaciji Apache Software naglašavaju da je neophodna nadogradnja tih softvera, kako bi ih zaštitili od hakerskih napada. Log4j se inače koristi za vođenje evidencije o aktivnostima korisnika na serverima.Pošto je instalacija Log4j besplatna, napominje se da je nepoznato na koliko servera može da se nađe greška. Ipak, procenjuje se da je softver preuzet nekoliko miliona puta.Ovo kako se podseća nije prvi put da softver sa otvorenim kodom izaziva zabrinutost za sajber bezbednost. Pre sedam godina internet korisnici širom sveta su pozvani da resetuju svoje lozinke nakon što je otkriven problem pod nazivom Heartbleed, u programu OpenSSL koji su takođe napravili volonteri.

Svet

Šta očekuje evropske poljopoprivrednike do 2031. godine?

Do 2031. godine u Evropskoj Uniji očekuje se povećanje proizovdnje ogranskog mleka, smanjenje potražnje sa junećim i svinjskim mesom, i blago povećanje potražnje za živinskim i ovčijim mesom. Evropska Komisija objavila je izveštaj o poljoprivrednim predviđanjima Evropske unije za period od 2021. do 2031. godine.U navedenom periodu očekuje se da će rast proizvodnje mleka i mlečnih proizvoda usporiti na 0,5 godišnje, do 2031. godine bi trebala oko 162 miliona tona. Dok se očekuje rast organske proizvodnje sa 3,5 odsto u ukupnoj proizvodnji, koliko je iznosila u 2019. godini, na oko 8 odsto u 2031. godini. Očekuje se da će EU ostati najveći dobavljač u trgovini mlečnim proizvodima, iako će njeni najveći konkurenti Novi Zeland i SAD, beležiti blagi rast od 0,2 odnosno jedan odsto. Proizvodnja će najviše rasti u zemljama u razvoju. Sveži mlečni proizvodi EU mogli bi da imaju koristi od rastućeg izvoza, za koji se očekuje da će dostići 1,8 miliona tona u 2031.Organski proizvodi se sve češće pored maloprodaje, koriste i ugostiteljstvu, ali najčešće kao sastojak. Prepoznavanje potrašača predstavlja izazov, osim ako nije naznačen proizvođač.Iako Sjedinjene Države dominiraju tržištem organske hrane po veličini,  očekuje sa da bi Kina mogla da zabeleži najveći rast od 44 odsto potrošača koji aktivno traže proizvode.Peradarstvo će biti jedini sektor koji će jasno proširiti u smislu proizvodnje i potrošnje.Održivost predstavlja sve značajniji faktor na tržištima mesa EU, kako za proizvođače tako i za potrošače. Mdernizacija inovacije i promene u tehnologiji i poljoprivrednim praksama dovešće do efikasnije i ekološki prihvatljivije proizvodnje. Potrošači usled zabrinutosti zbog klimatskih promena i i životne sredine će obraćati sve više pažnje na proces proizvodnje i poreklo proizvoda.  Dok će se cene nastaviti pratiti promene svetskih cena. Očekuje se pad u potražnji svinjskog i telećeg mesa, a blago povećanje za živinskim i ovčijim mesom. Predviđa se smanjenje potrošnje mesa u EU po glavi stanovnika sa 69,8 kg u 2018. na 67 kg do 2031. godine.Kada je reč o svinjskom mesu, stanje ostaje neizvesno, posebno zbog problema vezanih za afričku svinjsku kugu. Promene u navikama potrošača u pogledu zdravlja, mogle bi da se odraze negativno na potrošnju svinjetine, a pozitivno na potrošnju živinskog. Ova vrsta mesa bi mogla da bude percepirana kao zdravija u odnosu na druge vrste, kako zbog veće praktičnosti u pripremi tako i zbog odsustva verskih ograničenja u njenoj konzumacijiPredviđa se da će potrošnja svinjskog mesa smanjivati za 0,5 odsto godišnje, dok će se rast živine mogao da se uspori na 0,6 odsto. Proizvodnja žitarica će opasti zbog manje potražnje za stočnom hranom, dok će ona za proteinske useve značajno rasti, zahvaljujući njihovim ekološkim prednostima.Šumske površine će nastaviti da se povećavaju i mogle bi da premaše poljprivredne površine za deset godina, zbog uloge koje imaju u klimatskim promenama.Očekuje da će smanjenje poizvodnje od 2,5 odsto u odnosu na ovu godinu biti propraćeno smanjenjem potrošnje za 2,7 odsto na 254,8 miliona tona.predviđaju da će klimatske promene biti izazov za maslinovo ulje i vino, dok se potražnja za voćem i povrćem prilagođava zdravstvenim problemima stanovništva.Klimatske će pradstavljati najveći izazov za vino i maslinovo ulje, dok će potražnja za voćem i povrećm prilagođavati zdravstenom stanju stanovništva.Proizvodnja maslinovog ulja za deset godina bi mogla da dostigne 2,5 miliona tona, što bi predstavljalo povećanje od 22 odsto u odnosu na prošlu godinu. Dok će proizvodnja vina će opasti za 0,3 odsto godišnje i potrošnja bi mogla iznositi po 22 litre glavi stanovnika 2031. godine.Proizvodnja jabuka u EU ostaće stabilna zbog povećanja prinosa kojim se nadoknađuje smanjenje površina, a proizvodnja će iznositi 11,1 milion tona. Očekuje se umereno povećanje u potrošnji svežih stanovnika od 0,6 odsto godišnje to jest oko 15 kg, zbog novih sorti koje su prilagođene ukusima potrošača. 

Svet

Najveće automobilske kompanije ne žele litijum iz Srbije?

Vodeći proizvođači automobila u svetu Folksvagen, Stelantis i Dženeral Motors, najavile su da će koristiti litijum iz geotermalnih voda za proizvodnju baterija za svoja električna vozila. Navodi se da ta metoda ima mnogo manji uticaj na životnu sredinu u poređenju sa litijumom koji se dobija iz slanih pustinja i rudnika kakav kompanija Rio Tinto planira da otvori u Srbiji.Kako je saopšteno, Folksvagen će kupiti između 34.000 i 42.000 tona, a Stelantis između 81.000 i 99.000 tona u toku trajanja ugovora. Ugovori su potpisani prošle nedelje, a litijum neće biti iz SrbijeTehnologije za ekstrakciju litijuma iz geotermalnih voda su još u fazi razvoja, ali obavezujući ugovori o isporukama od 2026. godine koje su potpisali Folksvagen, Stelantis i Dženeral Motors (GM) potvrđuju da su veoma blizu da postanu ekonomski isplative, prenosi Balkangreenenergynews.Proizvođači automobila naglašavaju da je reč o metodama koje su održive, nisu štetne za životnu sredinu i ne izazivaju emisije ugljen-dioksida. Oni ističu i da je reč o domaćoj proizvodnji tog metala, jer se litijum najviše proizvodi u Kini, a nalazišta rude iz koje se on dobija su u dalekim slanim pustinjama Južne Amerike i rudnicima Australije.Vlasnik kragujevačkog Fijata sklopio sporazum sa dobavljačem litijuma Anglo-australijska kompanija Rio Tinto u Srbiji namerava da otvori rudnik jadarita i da proizvodi litijum, ali se tome protivi veliki broj građana i stručna javnost u našoj zemlji. Zbog donošenja zakona koji bi trebalo da olakšaju sprovođenje tog projekta građani su već u dva navrata blokirali puteve širom Srbije.Folksvagen i Stelantis, inače vlasnik kragujevačkog Fiata potpisali su ugovore sa nemačkom firmom Vulcan Energy Resources, a Dženeral Motors sa američkom Controlled Thermal Resources. Nemačka i Sjedinjene Države inače, kako se dodaje, prednjače u razvoju novih tehnologija. Te tehnologije su inače povezane sa proizvodnjom električne energije u geotermalnim elektranama čime se smanjuju troškovi.Spajaju se Fijat i Pežo Folksvagen je saoštio da Vulcan Energy Resources razvija projekat za proizvodnju litijuma bez emisija CO2 u dolini Gornje Rajne koristeći lokalne i litijumom bogate geotermalne vode. Taj proces ne zahteva fosilna goriva ili bazene za isparavanje, kao u slanim pustinjama u Južnoj Americi.Stelantis je, takođe, naveo da projekat kompanije Vulkan koristi geotermalnu energiju za proizvodnju litijum hidroksida za baterije bez upotrebe fosilnih goriva i sa minimalnom upotrebom vode, čime se smanjuju emisije CO2 u lancu snabdevanja metalima za proizvodnju baterija.Sredinom godine i američki automobilski gigant Dženeral Motors (GM) odlučio je da podrži sličan projekat proizvodnje litijuma u Kaliforniji, na slanom jezeru Salton, na jugu te američke države. Jezero kako se navodi ima potencijal od 600.000 tona litijuma godišnje, što je količina koja premašuje trenutnu potrošnju u celoj SAD.Litijum će se tim metodama dobijati kroz direktnu ekstrakciju sa manjim uticajem na okolinu, bez jalovine i sa nižim emisijama CO2 u poređenju sa tradicionalnim procesima, koji se primenjuju u rudnicima ili slanim pustinjama.

Svet

Kreni promeni: Usvojen i drugi zahtev, nećemo slaviti pobedu

Inicijativa Kreni-promeni koja je organizovala blokade puteva saopštila je da usvojen i drugi njihov zahtev zbog kog se u Srbiji protestovalo. Dodaju da zbog toga neće biti nikakve proslave, kao i da podržavaju "svaki vid borbe za promene". Kreni-promeni je pozvao sve zainteresovane građane da im se priključe u prikupljanju potpisa  za narodnu inicijativu kojom će se predložiti zabrana iskopavanja litijuma u Srbiji.Zakon o eksproprijaciji je povučen, a izmenjen je Zakon o referendumu i narodnoj inicijativi i to je prema njihovim rečima "jedna dobijena bitka svih građana":"Obećali smo javno da blokade prestaju, ako usvoje zahteve. Mi ne možemo da prekšimo datu reč. Istovremeno, deo ljudi naših saboraca i organizacija koje su podržale ove proteste, želi da nastavi sa novim zahtevima. Podržavmo svaki vid borbe za promene. Ne možemo da pravimo proslavu dok ljudi koji su se borili sa nama rame uz rame nastavljaju borbu. Zato nećemo praviti nikakvu proslavu", kaže predstavnik Kreni-promeni Savo Manojlović. On je naveo da mu ljudi često na društvenim mrežama i uživo govore kako mora da se nastavi sa blokadama. Dodaje da mu je kako važno da ne pogazi sopstvenu reč, kao i da ta inicijativa ima "naredni kora"."Sve vreme smo insistirali na izmenama Zakona o referendumu i narodnoj inicijativi, zato što sada možemo preko narodne inicijative, sakupljanjem 30.000 potpisa, Narodnoj skupštini da predložimo propis kojim ćemo onemogućiti dalje iskopavanje litijuma, a o kojem će Narodna skupština morati da se izjasni", rekao je Manojlović.Prema njegovim rečima, sakupljanje potpisa biće pokrenuto u januaru, a pre toga nam treba mreža ljudi volontera sa kojima će sakupiti potpise za tu inicijativu.Nastavak protesta i blokade puteva najavio je predstavnik pokreta Ekološki ustanak, Aleksandar Jovanović Ćuta."Tek kada isteramo Rio Tinto, možemo da kažemo da smo pobedili", izjavio je Jovanović za novine Nova.