Svet

Svet

Prihod Majkrosofta raste usled potražnje za digitalnim uslugama

Majkrosoft beleži rekordne prihode i prodaju, kako je pandemija povećala potražnju za video igrama i uslugama računarstva u oblaku, gigant je saopštio da je njegov fiskalni neto prihod u drugom kvartalu porastao za više od 30 odsto na 15,5 milijardi dolara, a prodaja za 17 odsto na 43,1 milijardu dolara, piše Vol strit žurnal.Pored svojih proizvoda za video igre i računarstvo u oblaku, kompanija je zabeležila snažnu prodaju svojih Surface laptop računara, jer su ljudi kupovali uređaje koji olakšavaju rad od kuće i učenje na daljinu. Ukupan prihod od igara skočio je za 51 odsto, i sada je prihod u tom sektoru porastao na 15,1 milijardu dolara.Korišćenje Majkrosoftovog kancelarijskog softvera je takođe zabeležilo rast zbog opcija video konferencija i ćaskanja preko poruka, a snažna potražnja za poslovnim softverom podstakla je konkurentski pritisak.Tehnološki gigant kaže da čak i njegovo oglašavanje, jedan od retkih segmenata koji je zaostajao rano u pandemiji, pokazuje znakove oporavka. Prihod od oglašavanja na mreži u poslednjem kvartalu porastao je za 2 odsto nakon dvocifrenog pada u prethodna dva kvartala.Tehnološke kompanije su uglavnom bile među najvećim korporativnim dobitnicima tokom pandemije. Pored Majkrosofta, Epl i Amazon takođe su beležili rekordne prihode.

Svet

EIB ima novog šefa kancelarije za Zapadni Balkan

Evropska investiciona banka (EIB) postavila je Alesandra Bragonzija kao novog šefa regionalne kancelarije za Zapadni Balkan. Time je nasledio Dubravku Negre, čiji mandat se završio polovnom januara, navodi se u saopštenju banke.Potpredsednica Ljiljana Pavlova, odgovorna za aktivnosti EIB-a na Zapadnom Balkanu, izjavila je da očekuju sprovođenje inicijativa za region za oporavak od pandemije, ekonomsku tranziciju ka održivom, povezanom, digitalnom i zelenom zajedničkom tržištu. „Kao banka EU, nastavićemo da snažno pomažemo socio-ekonomski oporavak regiona i razvoj na putu ka EU, u skladu sa Ekonomsko-investicionim planom Evropske komisije i inicijativom Tima Evrope“, rekla je ona.Bragonzi zaposlen je u EIB-u već 11 godina. Pre ove funkcije bio je na poziciji predstavnika EIB-a za Albaniju, odgovoran za institucionalne i operativne aktivnosti u zemlji, kao i za Severnu Makedoniju i Kosovo. Doprineo je razvoju sistema za upravljanje finansijskim instrumentima EU. Vršio je procenu, sastavljao i pregovarao finansiranje investicionih projekte i zajmova za vlade, banke i projekte na čelu multidisciplinarnih timova, nastavlja se u saopštenju.EIB je plasirala 8,6 milijardi evra od 2009. godine kako bi podržala modernizaciju vitalne infrastrukture i razvoj privatnog sektora na Zapadnom Balkanu.

Svet

Kontaminirani susam iz Indije povučen sa hrvatskog tržišta

Susam uvezen iz Indije koji je kontaminiran kancerogenim pesticidom etilen-oksidom ponovo je problem u mnoštvu evropskih zemalja, pa i u Hrvatskoj zbog čega je sa hrvatskog tržišta povučen niz proizvoda sa susamom, piše Večernji list.Belgija je prva upozorila na incident putem evropskog sistema brzog uzbunjivanja za hranu (RASFF), nakon čega su sporni proizvodi vraćeni distributerima, a zatim je EU obavezala uvoznike da na granicama dalje analiziraju susam poreklom iz Indije.Incident sa kontaminiranim susamom već neko vreme je problem u evropskim zemljama, a za sad je utvrđeno da je susam poreklom iz Indije, rekao je agenciji Hina upravnik hrvatskog odeljenja za RASFF Alen Petričević, navodi Večernji list.U septembru su prijavljeni vrlo visoki nivoi etilen-oksida u određenim serijama susamovog semena poreklom ili poslatih iz Indije koje su ušle u Evropsku uniju, a koje su čak 1.000 puta viši od maksimalno evropskom uredbom dozvoljenih 0,05 miligrama po kilogramu.Evropska unija je zaključila da takva kontaminacija predstavlja ozbiljan rizik za ljudsko zdravlje u bloku jer je etilen-oksid klasifikovan kao mutageni, kancerogeni i reproduktivno toksični sastojak koji nije odobren za upotrebu u sredstvima za zaštitu bilja u Uniji.U Hrvatskoj su prema podacima Ministarstva poljoprivrede u 2020. zabeležene 73 objave za potrošače, od čega se najviše odnosilo na incident s etilen-oksidom. To je porast u odnosu na 2018. kad je zabeleženo 60 objava i 2019. godinu kad su bile 53 objave.

Svet

Moderna razvija pojačane vakcine za soj virusa identifikovan u Južnoj Africi

Farmaceutska kompanija Moderna kaže da njena vakcina štiti od novih varijanti koronavirusa u laboratoriskim testovima, ali iz predostrožnosti će testirati da li pojačana doza poboljšava imunološki odgovor i razvija novu vakcinu koja cilja soj virusa prvi put identifikovan u Južnoj Africi, piše Vol strit žurnal.Kompanija je u ponedeljak saopštila da su njene vakcine proizvele agense imunog sistema poznate kao neutrališuća antitela koja su delovala protiv testiranih varijanti virusa, uključujući sojeve koji su prvi put bili evidentirani u Velikoj Britaniji i Južnoj Africi.To znači da vakcina Moderne verovatno još uvek štiti od novih sojeva, ali slabiji odgovor na varijantu virusa iz Južne Afrike sugeriše da bi Covid-19 mogao da mutira dok se države utrkuju da distribuišu vakcine.Izgleda da se novi sojevi lakše šire, a postoje znaci da je britanska varijanta smrtonosnija od ranijih oblika virusa. Američke zdravstvene vlasti upozorile su da bi varijanta virusa mogla da postane dominanta do marta.Varijanta koja je prvi put pronađena u Južnoj Africi nije otkrivena još uvek u SAD-u, rekao je u nedelju Entoni Fauči, nacionalni stručnjak za zarazne bolesti. Da bi suzbio širenje novih sojeva u SAD, predsednik Bajden je u ponedeljak ograničio putovanja iz Južne Afrike i ponovo uspostavio zabranu većine putovanja u SAD iz Evrope, Ujedinjenog Kraljevstva i Brazila.Otkad su se pojavili novi sojevi, proizvođači vakcina kažu da misle da će njihove vakcine i dalje pružati zaštitu. Modernina najava podržava istraživanje spoljnih naučnika ukazujući na to da zaštita od soja identifikovanog u Južnoj Africi možda nije toliko jaka, mada i dalje efikasna.Moderna planira da u roku od nekoliko meseci započne sa testiranjem prve faze ove nove pojačane vakcine, koja je usmerena na južnoafričku varijantu virusa.Prošle nedelje, Fajzer i Biontek rekli su da njihova vakcina štiti od britanskog soja, na osnovu laboratorijskih studija.

Svet

BiH: Prve vakcine protiv korone stižu iz Rusije

Nekoliko dana nakon što je Predsedništvo Veća ministara Bosne i Hercegovine najavilo da će krenuti u direktnu nabavku Pfizerove, ruske i kineske vakcine protiv korona virusa, objavljeno je da će u tu zemlju prve doze tog cepiva stići iz Rusije. Međutim, u prvoj fazi vakcinacije, svako ko bude hteo da ih primi, moraće da ih plati, preneo je portal Buka.Prema rečima direktorke  Zavoda za javno zdravstvo (ZJZ) Zapadnohercegovačke županije (ZHŽ), Andree Jurić, radi se o komercijalnom aranžmanu i vakcina će biti dostupna u apotekama."Vakcine će takođe biti dostavljene i domovima zdravlja. Pozivamo na imunizaciju protiv covida-19 i nudimo građanima Federacije BiH alternativno rešenje pre nego (što) Federacija nabavi besplatne vakcine", objasnila je Andrea Jurić. Prema njenim rečima samo vakcinisanje se neće plaćati, ali će se plaćati vakcina u apotekama.Ove informacije se odnose na opštine Široki Brijeg, Grude i Ljubuški, gede će, kako je najavljeno, biti omogućena vakcinacija.Prema rečima Jurićeve, u ovoj fazi biće nabavljeno onoliko vakcina koliko bude bilo potrebno.Ona smatra da u prvoj fazi vakcinacije ne očekuju preterane gužve.Iz Vlade Republike Srpske, jednog od entiteta BIH, ranije je poručeno da neće biti probelma u vezi sa plaćanjem vakcine.EVROPLJANI U SUKOBU SA FAJZEROM OKO NABAVKE VAKCINA

Svet

Silicijumska dolina razvija digitalni karton imunizacije

Nekoliko zdravstvenih i tehnoloških kompanija, među kojima su Majkrosoft i Orakl, udružilo se da bi razvilo sistem koji bi ljudima omogućio da dobiju šifrovanu kopiju statusa vakcinacije koja se može sačuvati u digitalnom novčaniku u telefonu, piše portal Engadget.Počev od ovog meseca, SAD će zahtevati od međunarodnih putnika da pokažu dokaze o nedavnom negativnom testu na koronavirus ili dokaz da su se nedavno oporavili od bolesti.U projektu pod nazivom „Vaccination Credential Initiative“ (VCI), pored Majrosofta i Orakla, učestvuju i Sejlsfors i Majo klinika.Grupa se nada da će omogućiti pristup evidenciji o vakcinaciji kroz okvir SMART zdravstvenih kartona. Ljudi bez pametnih telefona dobijaće ispis QR koda koji sadrži evidenciju o vakcinaciji.Zdravstveni službenici u SAD-u izdaju papirne potvrde ljudima koji su primili vakcinu, međutim to često nije nužno dokaz da je neko imunizovan, jer je te potvrde moguće falsifikovati.Neki aerodromi i aviokompanije testiraju aplikaciju zdravstvenog pasoša iz projekta Commons, koji je član VCI projekta. Putnici će moći da se ukrcaju na određene međunarodne letove ako dobiju negativan rezultat testa i dobiju kod za potvrdu putem aplikacije CommonPass.Iako bi mogućnost verifikacije vakcinacije mogla biti presudna u povratku u normalu nakon pandemije, aplikacije zdravstvenih pasoša mogu se pokazati kao problem. Ako aviokompanije ili poslodavci obavezuju pokazivanje dokaza o uzimanju vakcine, ljudi koji se odluče da to ne učine mogu biti u situaciji da ne mogu da putuju ili obavljaju svoj posao.

Svet

Evropska investiciona banka: Povećane investicije u zdravstvo i ekologiju

Evropska investiciona banka (EIB) saopštila je da je tokom 2020. povećala svoje investicije u borbu protiv korona virusa i klimatskih promena na 77 milijardi evra.  Jedna trećina tih finansija, kako se napominje, bila je namenjena za mala i srednja preduzeća, bolnice, vakcine i lekove.Sa druge strane napominje da se deo investicija u klimatske promene i životnu sredinu povećao na 40% ukupnog finansiranja EIB-a, čime je podržana zelena transformacija ekonomija zemalja članica Evropske unije. "Banka Evropske unije je više nego ikada fokusirana na podršku borbi protiv klimatskih promena i konkurentnosti evropske ekonomije", izjavio je predsednik Grupacije EIB-a Verner Hojer.Dodaje se da je zabeleženo je rekordno finansiranje Evropskog investicionog fond (EIF), koji je deo Grupacije EIB, kao i da je dostiglo skoro 13 milijardi evra.Ulaganje u Afriku povećano je na 50% i beleži gotovo 5 milijardi evra, uglavnom za najugroženije zemlje.Takođe, EIB je ostvarila obim ulaganja od 76,8 milijardi evra i time premašila svoje ciljeve. Kako bi dodatno pomogla oko borbe sa pandemijom, Grupacija EIB povećala je finansiranje ka MSP za 5 milijardi i dostigla cifru od 30,6 milijardi evra. Više od 425 000 kompanija dobilo je finansijska sredstva, čime je održano 4,2 miliona radnih mesta. Pored ovog rezultata, EIB je ostvarila i ostale investicije koje smatra prioritetom; ulaganja u životnu sredinu od 16,8 milijardi evra, u infrastrukturne projekte 15 milijardi, a u inovacione projekte 14,4 milijardi evra."Evropa može da ispliva još snažnija iz ove krize samo kroz ulaganje u zelenu i digitalnu ekonomiju budućnosti, a ne u strukture prošlosti, (pri tom) vodeći računa da nijedan region u Evropi ne zaostane", naglasio je Verner Hojer. EIB INVESTIRALA 65 MILIONA EVRA U DIGITALIZACIJU SRPSKIH ŠKOLA GLAVNE INVESTICIJE U ZDRAVSTVENI SEKTORNaglašava se da je početkom 2020. godine banka EU odobrila je zajam od 100 miliona evra za BioNTech, nemačku kompaniju koja je napravila prvu vakcinu protiv covida-19 u saradnji sa firmom Pfizer. Grupacija je finansirala nekoliko vakcina, kao i kompanija koje razvijaju terapije za lečenje covida-19 i tehnologije za testiranje.  Pored toga, značajno se više ulagalo i u bolnice. "Pored 25 milijardi evra koje smo već obezbedili, naš Odbor je odobrio novih 25 milijardi evra za teško pogođene kompanije i zdravstveni sektor", dodao je predsednik EIB-a.EIB I PRO CREDIT GRUPA: NOVI KREDITI ZA OPRAVAK MALIH I SREDNJIH PREDUZEĆA EIB KAO "KLIMATSKA BANKA" EU Uprkos krizi izazvanoj covidom-19, EIB navodi da je povećala svoj udeo ulaganja u projekte za borbu protiv klimatskih promena i održivost životne sredine sa prošlogodišnjih 34% na 40%, čime se približila cilju od 50%.Napominje se i da EIB planira da mobiliše do bilion evra za investicije u klimu i životnu sredinu do kraja ove decenije. U novembru 2020. godine odobren je Klimatski akcijski plan koji predviđa postepen prestanak finansiranja projekata sa visokom emisijom štetnih gasova, poput ulaganja u infrastrukturu aerodroma.Sa druge strane postavljaju se rigorozniji kriterijumi za finansiranje drugih projekata gde je prisutna neumerena emisija štetnih gasova, kao što je slučaj sa autoputevima."Pozivam druge finansijske institucije da zauzmu sličan stav prema projektima koji su klimatski neodrživi. Umesto da finansiramo aktivu koju ćemo sutra morati da otpišemo, moramo da investiramo u energetsku efikasnost, obnovljivu energiju, održivu mobilnost i zelene inovacije", poručio je Hojer.Hojer je naglasio da je Evropska unija u opasnosti da izgubi poziciju na globalnom tržištu ako ne uspe da mobiliše više novčanih sredstva za inovacije."Menice za klimatske promene i održivost smatrale su se rizičnim kada smo ih prvi put uveli. Danas su standard kojem svi teže, jer globalno osnažuju zelenu ekonomiju", zaključio je Hojer.

Svet

Italija blokira TikTok naloge nakon smrti devojčice

Italijanski tužioci otvorili su istragu o slučajnoj smrti desetogodišnje devojčice koja je navodno učestvovala u popularnom izazovu na društvenoj mreži TikTok, piše britanski Gardijan.Italija je privremeno blokirala naloge korisnika TikTok-a čija starost nije mogla da se utvrdi definitivno. Prema TikTok-ovim uslovima i odredbama, korisnici moraju imati najmanje 13 godina.Italijanska uprava za zaštitu podataka saopštila je u petak da će "blokirati kinesku društvenu mrežu" do 15. februara, do kada će TikTok morati da ispuni zahteve regulatora.Ovaj izazov na platformi mladi nazivaju „šalingom“ ili „igrom gušenja“ i cilj je namerno zaustaviti protok kiseonika kako bi se izazvala nesvestica.TikTok je rekao da nije uspeo da identifikuje nijedan sadržaj na svojoj veb lokaciji koji bi mogao podstaći devojčicu da učestvuje u bilo kom takvom izazovu, ali da pomaže vlastima u istrazi zbog mogućeg „podsticanja na samoubistvo“.Italijanska agencija za zaštitu podataka podnela je tužbu protiv TikTok-a u decembru, navodeći „nedovoljnu zaštitu maloletnika“ i kritikujući lakoću s kojom vrlo mala deca mogu napraviti svoj nalog na platformi.Smrt devojčice izazvala je snažne reakcije u Italiji i pozvala na bolju regulaciju društvenih mreža.

Svet

Obnovljivi izvori energije prošle godine postali dominantni u EU

Obnovljivi izvori proizveli su 38 odsto električne energije u EU 2020. godine, više od uglja i gasa i na taj način postali glavni izvor električne energije prvi put u Evropi, pokazuju novi podaci objavljeni u ponedeljak, piše portal Euractiv.Korišćenje fosilnih goriva palo je na 37 odsto, dok je preostalih 25 odsto činila nuklearna energija prema studiji koju su danas objavili istraživački centri Ember i Agora Energiewende.Vetroparkovi su proizveli 14 odsto električne energije, dok je solarna energija proizvela 5 odsto ukupne energije u Evropskoj uniji. Zajedno su proizveli petinu električne energije u EU.Preostali udeo obnovljivih izvora (19 odsto) snabdevan je uglavnom hidroenergijom i bioenergijom. Porast obnovljivih izvora, a pad fosilnih goriva znači da je proizvodnja električne energije u Evropi bila za 29 odsto čistija nego 2015. godine.EU ima obavezujući cilj da do 2030. godine poveća udeo obnovljivih izvora na 32 odsto ukupnog energetskog miksa, sa trenutnih 20 odsto. Ali taj cilj moraće da se poveća na 38-40 odsto kako bi se ispunili ažurirani klimatski ciljevi bloka za 2030. godinu, rekla je Evropska komisija.Takođe postoje ogromne razlike između država članica EU. Iako je Danska prošle godine 62 odsto električne energije proizvela iz vetra i sunca - dvostruko više od drugoplasirane Irske - njeno tržište ostaje relativno malo.A sedam zemalja od 2015. godine jedva beleži rast i to su Portugal, Rumunija, Austrija, Italija, Češka, Slovačka i Bugarska, pokazuju podaci Embera.Zbog mera zaključavanja sprovedenih širom Evrope, potražnja za električnom energijom opala je za 4 odsto u 2020. godini, beležeći značajan pad u poređenju sa prethodnim godinama.

Svet

Građanima u Petrinji prete prevare lažnih kreditora

Hrvatska narodna banka (HNB) upozorila je da oni građane na području Petrinje koje je nedavno pogodo zemljotres, da ne uzimaju sumnjive kredite jer će doći u situaciju da izgube novac i pre potpisivanja ugovora, piše portal Poslovni.hr.HNB navodi da je sve više primera iz Petrinje i okoline da je kriza poput zemljotresa prilika da neko brzo zaradi na tuđoj nevolji. Pored onih koji posluju na terenu i nude "zbrinjavanje" stoke ispod cene, pojavila se nova katastrofa sumnjivi poverioci.U ovom slučaju informacije o njima ima Hrvatska narodna banka koja javno upozorava da se građanima sa tog područja putem društvenih mreža nude nezakonski zajmovi."Oni predstavljaju zaduživanja sa povećanim rizicima jer su uslovi za korisnike kredita često znatno nepovoljniji od uslova iz ponude regularnih kreditora", kažu u HNB.Navode da ih prati nejasan identitet poverioca, nepažljivo sastavljena ponuda koja "daje utisak lošeg prevoda na hrvatski jezik" bez neophodnih podataka ili detalja ugovora.U slučaju da se zatraže dodatne informacije, upozoravaju da ponuđač izbegava da odgovori precizno.Upozorenje HNB je jasno: oni koji se odluče za takve kredite rizikuju da izgube novac i pre potpisivanja ugovora, lihvarske kamate protiv zakona, krađe ličnih podataka i posledične prevare.Sumnjivih „kredita sa bandere“ poslednjih godina je sve manje u Hrvatskoj, ali izuzetak su oni koji iznose do 1.500 kuna (oko 200 evra) koji legalno mogu da se legalno podignu iz banaka.Za sve iznose iznad toga, navodi se da su jedini pravni poverioci građana - banke. U ovom slučaju, Zakon o zaštiti potrošača zahteva obaveštavanje klijenta o imenu, adresi i matičnom broju trgovca, osnovnim karakteristikama i ukupnoj ceni, kao i ključnim odredbama ugovora, načinu rešavanja spora i pravu na jednostrani raskid.Iako banke često ne prati velika reputacija, naglašava se da su one i dalje pod strogim nadzorom.Banke su dužne da potrošaču pruže evropski standardizovani obrazac sa informacijama o glavnim karakteristikama kredita, kamatnoj stopi i troškovima, učestalosti i broju uplata.Ta obaveza uključuje i simulaciju u slučaju nepovoljnih kretanja kursa za 20% ako je kredit u nekoj određenoj valuti ili je povezan valutnom klauzulom.

Svet

United Grupa preuzela bugarsku Novu

United Grupa, telekomunikacioni i medijski operator u Jugoistočnoj Evropi,  preuzela je Novu Broadcasting Grupu, najveću bugarsku medijsku kompaniju sa više platformi, saopštila je United ...

Svet

Incident u bugarskoj nuklearki, dva dana nakon odluke o izgradnji novog reaktora

Manji incident desio se na reaktoru bloka pet nuklearne elektrane Kozloduj koja se nalazi na severu Bugarske, svega dva dana nakon što je Vlada Bugarske odlučila da njenom postrojenju doda još jedan novi reaktor, javila je bugarska novinska agencija Novinite.Vest o incidentu u nuklearki koja potiče iz vremena Sovjetskog Saveza potvrdio je i bugarski poslanik Pokreta za prava i slobode Ramadan Atalai, naglasivši da ih je dobio od izvršnog direktora nuklearke Kozloduj."Svi operativni sistemi su provereni. Ne postoji ništa što je opasno o čemu javnost nije upoznata", rekao je Atalai.Kako su preneli bugarski mediji, noćas u 01:17h posle ponoći pokrenuo se sistem automatske zaštite reaktora u Kozloduju, pa su uskladu sa tim preduzete sve neophodne radnje da se rad elektrane nastavi.Prema podacima Operatora elektroenergetskog sistema u Bugarskoj, trenutno radi samo jedan reaktor bugarske nuklearke Kozloduj, jer je njena snaga trenutno 1009 megavata, odnosno upola manja.NUKLEARKA IZMEĐU ISTOKA I ZAPADABugarska vlada je odobravanjem plana za novi reaktor u nuklearnoj elektrani Kozloduj, kako je pisala agencija Novinite pre dva dana, praktčno odustala od izgradnje nove nuklearne elektrane koja je ranije planirana u Belanama.Na redovnoj sednici vlade u sredu je odlučeno da se u Kozloduju napravi zgrada za novi reaktor broj sedam.Odluka je usledila nakon razgovora sa američkom kompanijom za nuklearni inženjering Vestinghouse o hibridnom rešenju za novi reaktor u Kozloduju.Dogovor podrazumeva da se prilikom gradnje na američkom principu tehnologije, maksimalno iskoristi i ruska oprema koju je Bugarska već kupila za Belene.Vlada je izrazila nadu da će taj novi reaktor moći da počne sa radom za 10 godina.Nuklearka Kozloduj trenutno radi sa dva ruska reaktora i njihov životni vek je produžen do 2027. i 2029. godine, dok su četiri manja zatvorena iz bezbednosnih razloga i zbog pristupanja Bugarske Evropskoj uniji 2007. godine.Da bi nadoknadila delimično zatvaranje Kozloduja, Bugarska je dugo tragala za mogućnostima izgradnje drugog postrojenja sa dva reaktora u Belenama, ali je od tog projekta odustajala i 2012. godine kada je raskinula ugovor sa ruskom kompanijom Atomstroiekport.Neki nuklearni stručnjaci takođe su dovodili u pitanje održivost projekta velikog poput Belena, jer se očekuje da ni Bugarskoj ni njenim susedima novi izvori energije neće trebati pre 2035. godine.Bugarska se od nedavno nalazi i pod pritiskom Sjedinjenih Država i EU koji traže da ograniči svoju ogromnu energetsku zavisnost od Rusije.

Svet

Farmaceutske kompanije ne žele da dele informacije o COVID-19

Program Svetske zdravstvene organizacije za farmaceutske kompanije koje dobrovoljno dele znanje i tehnologiju povezanu sa Covid-19 do sada nije video primenu u osam meseci od svog osnivanja, saznaje britanski Gardijan. „Bazen“ zajedničkog znanja pod nazivom „C-Tap“ pokrenut je u maju prošle godine kako bi se olakšala razmena informacija zaštićenih patentom za borbu protiv virusa, uključujući dijagnostiku, terapije i podatke iz ispitivanja.Deljenje informacija omogućilo bi kvalifikovanim proizvođačima iz celog sveta da proizvode kritičnu opremu, lekove ili vakcine bez straha od krivičnog gonjenja zbog kršenja patenata.Cilj je bio smanjiti proizvodne troškove, ublažiti globalnu nestašicu ključnih lekova i tehnologije i, kažu zagovornici, na kraju završiti pandemiju u što ranijem roku.Poslednjih meseci održane su razne konsultacije kako bi se nagovorile farmaceutske kompanije da svoje znanje podele, međutim od januara nisu podeljenje nikakve tehnologije ili tretmani protiv virusa, potvrdio je portparol SZO-a za Gardijan.„C-Tap je inovativna inicijativa i ima srednjoročni i dugoročni potencijal, ali od samog početka smo bili svesni da će biti potrebni veći napori i duži vremenski okvir kako bi se okupile različite interesne grupe“, rekao je portparol SZO-a.Čarls Gor, izvršni direktor Fonda za patente lekova (MPP), rekao je da je nedostatak angažmana simbol široko rasprostranjenog neuspeha u rešavanju pandemije na globalni način.„Ne postoji „uradimo ovo zajedno“ razmišljanje, već „ja ću prvi“ mentalitet pobeđuje“, rekao je Gor.Rekao je da je farmaceutska industrija sledila vođstvo vlada koje su nastojale da sklope sopstvene ugovore o vakcinama, tehnologiji i tretmanima, umesto da daju prioritet globalnoj distribuciji.Generalni direktor SZO-a, Tedros Gebrejsus, upozorio je u ponedeljak da je svet na ivici "katastrofalnog moralnog neuspeha" u distribuciji vakcina, jer uglavnom bogate zemlje gomilaju veliki deo zaliha koje će biti proizvedene 2021. godine. 

Svet

Trgovinska pravila nakon Bregzita problem za manje kompanije

Prvih par nedelja britanskog poslovanja van EU teklo je otežano, jer roba velikih kompanija uglavnom olakšano plovi kroz luke, ali mnoga mala preduzeća se bore sa novim pravilima nakon Bregzita, piše Vol strit žurnal.Po prvi put u skoro pola veka, roba koja se kreće između EU i Ujedinjenog Kraljevstva počev od 1. januara suočila se sa carinskim kontrolama i potrebom da ispuni odvojene setove standarda i propisa.Kao dodatna komplikacija, roba koja se iz ostatka Britanije kreće u Severnu Irsku suočava se sa kontrolama, nakon kompromisa da se izbegne kopnena granica sa Republikom Irskom, koja je članica Evropske unije.Velike britanske trgovine prijavile su samo manje poremećaje u uvozu hrane, dok luke u zemlji prijavljuju nekoliko problema sa kontejnerskim prometom koji čini 60 odsto trgovine u Velikoj Britaniji ili probleme sa njihovim drugim velikim preduzećima.Ali mnoge manje kompanije iz Velike Britanije koje robu prebacuju u EU kamionima koji prelaze kanal brodovima ili kroz tunel ispod Lamanša kažu da imaju dodatne troškove i velika kašnjenja i brinu da će ovo predstavljati trajnu prepreku za njihov izvoz u kontinentalnu Evropu.Prema novim trgovinskim aranžmanima, britanska vlada procenjuje da će postojati 215 miliona dodatnih carinskih deklaracija godišnje - gotovo 600.000 dnevno - za koje preduzeća kažu da će im trebati vremena i da će koštati novac za organizaciju.Neke kompanije će morati da plaćaju takse za inspekciju, da traže uvozne dozvole i da smisle kako da obračunaju porez na dodatu vrednost. Britanski izvoz hrane i životinja u EU proveravaće se po dolasku.

Svet

Gugl preti gašenjem svog pretraživača u Australiji ako mora da plati medijima

Gugl (Google) je zapretio da će ugasiti svoj pretraživač u Australiji ako se ne promeni predloženi zakon kojim se zahteva od tehnoloških kompanija da plaćaju naknade medijima za plasiranje njihovog sadržaja, piše Vol strit žurnal.Upozorenje eskalira dugotrajnu borbu Gugla i Fejsbuka protiv australijske vlade, čiji se napori da primoraju tehnološke kompanije da plaćaju medijima globalno prate i mogu ponuditi model za druge zemlje.Prošle godine je Fejsbuk rekao da će australijskim korisnicima ograničiti deljenje vesti na svojim platformama ako predlog postane zakon.Australijski zakon bi zahtevao obavezujuću arbitražu ako izdavači i tehnološke kompanije ne mogu postići dogovor o naknadi. Medijske kompanije u Australiji podržale su tu odredbu, tvrdeći da će to sprečiti tehnološke divove da odstupe od pregovora.Mel Silva, generalna direktorka kompanije Google Australia, rekla je u petak parlamentarnom odboru da će prema takozvanom pregovaračkom zakonu o medijima, Gugl morati izdavačima da plaća za linkove za članke koji se pojavljuju u rezultatima pretrage. To bi predstavljalo neodrživi presedan, rekla je ona, napominjući da je neograničeno povezivanje između veb lokacija od presudnog značaja za funkcionisanje njihovog pretraživača.„Ukoliko ovaj zakon stupi na snagu, nećemo imati izbor nego da naš pretraživač učinimo nedostupnim u Australiji“, rekla je ona.Gugl i Fejsbuk prikupljaju prihod od oglasa na osnovu poseta njihovim veb lokacijama i mogu povećati svoj promet tako što će uključiti linkove do novinskih članaka. Ali oni tvrde da mediji takođe imaju koristi jer veze šalju čitaoce direktno na njihove veb lokacije.Nakon dugog opiranja plaćanju sadržaja, tehnološke kompanije su nedavno sklopile ugovore sa nekim medijskim izdavačima širom sveta. Ove nedelje je Gugl postigao sporazum sa francuskim udruženjem izdavača koji pruža okvir za određivanje naknade prilikom pregovora sa pojedinačnim medijima.Australijski premijer Skot Morison u petak nije ponudio nikakve ustupke. Njegova vlada odlučila je da nastavi sa planom uvođenja ovog zakona.

Svet

EU kaznila gejming platformu zbog povrede konkurencije

Evropska komisija kaznila je Valve, vlasnika online PC gajming platforme "Steam", i pet izdavača Bandai Namco, Capcom, Focus Home, Koch Media i ZeniMak sa 7,8 miliona evra zbog povrede konkurencije EU, objavila je EK.Valve i izdavači ograničili su prekograničnu prodaju određenih video igara na osnovu geografskog položaja korisnika u Evropskom ekonomskom prostoru, kroz takozvanu praksu „geo-blokiranja“. To znači da potrošač koji je kupio igricu u jednoj zemlji, nije mogao na Steam da je aktivira u drugoj zemlji.Kazne za izdavače, u ukupnom iznosu od preko 6 miliona evra, smanjene su zahvaljujući saradnji kompanija sa Komisijom. Valve je odlučio da ne sarađuje sa Komisijom i kažnjen je sa preko 1,6 miliona evra.

Svet

Američki Lidl daje 200 dolara radnicima koji se vakcinišu

Svim svojim radnicima u Sjedinjenim američkim Državama nemački lanac supermarketa Lidl US daje 200 dolara kao pomoć za vakcinaciju protiv Covida 19, piše portal Supermarketnews.com. Anketa koju je Lidl US sproveo među radnicima pokazuje da je njih 80% (osam od 10 radnika) spremno da primi vakcinu čim im ona bude bila dostupna.Lidlova kompanija Lidl US sa sedištem u Arlingtonu u SAD, saopštila je da će taj iznos novčane pomoći omogućiti njihovim radnicima da nadoknade troškove povezane sa primanjem vakcine protiv koronavirusa, poput putnih troškova i brige deci.Takođe, radni raspored biće prilagođen odlasku radnika na vakcinaciju.Radnike u lancima prehrambenih suermarketa, kao i druge radnike u prehrambenoj industriji tamošnja vlada je odredila kao radnike koji treba da se vakcinišu na samom početku imunizacije od Covid-19.PROIZVODI DOMAĆIH ZANATLIJA USKORO U LIDLU Prošlog januara, Lidl US je počeo da nudi medicinsku zaštitu svim radnicima, bez obzira na nedeljno radno vreme.Tokom marta prošle godine je sa kompanijom za zdravstveno osiguranje  CareFirst BlueCross BlueShield razvio program kako bi svim svojim radnicima omogućio besplatan pristup potpunom medicinskom osiguranju od Covida 19.Nemački Lidl u SAD-u ima više od 125 prodavnica u Delaveru, Džordžiji, Merilendu, Nju Džersiju, Njujorku, Severnoj Karolini, Pensilvaniji, Južnoj Karolini i Virdžiniji.U pružanju finansijske pomoći za vakcinaciju radnika pridružo se lancima supermarketa Aldi, Dollar General i Instacart, koji takođe imaju iste takve programe.LIDL ORGANIZOVAO DAN DOBAVLJAČA

Svet

Saga: Ko želi da krstari sa nama mora biti vakcinisan

Svako ko ide na letovanje ili krstarenje Sagom 2021. godine mora biti potpuno vakcinisan protiv Covid-19, rekao je ovaj turoperator, prenosi BBC.Saga, koja je specijalozovana za odmore za ljude preko 50 godina, kaže da želi da zaštiti sigurnost i zdravlje svojih putnika.Kompanija je saopštila da će odložiti ponovno pokretanje svojih putničkih paketa do maja kako bi kupcima pružila dovoljno vremena da dobiju vakcine."Zdravlje i sigurnost naših putnika uvek su nam bili prioritet, pa smo doneli odluku da zahtevamo da svi koji putuju s nama budu u potpunosti vakcinisani protiv Covid-19", rekla je Saga u izjavi.Kompanija je rekla da je njena politika vakcinacije dodala jače procese sigurnosti koji su već planirani za povratak putnika.To uključuje zahtevanje da putnici pre svog putovanja urade test, kao i puni medicinski pregled.Kapacitet brodova takođe će biti ograničen na najviše 800 ljudi.Bilo je ozbiljnih epidemija kovida na krstarenjima rano u toku pandemije, pre nego što su nametnuta ograničenja putovanja.

Svet

Benzinske pumpe Shell stižu u Hrvatsku

Grčka naftna kompanija Coral zaključila je sporazum o preuzimanju hrvatskog naftnog distributera APIOS, piše Poslovni.hr. Napominje se da će Coral u Hrvatskoj poslovati pod brendom Shell.Vest je usledila nekoliko dana nakon što je objavljeno da je slovenački Petrol preuzeo hrvatski Crodux, koji ima stotinak benzinskih pumpi i gradilišta u Hrvatskoj.Coral, koji se do 2010. godine zvao Shell, preuzeo je nezavisnog hrvatskog operatera naftnih derivata APIOS sa 26 benzinskih pumpi.Kompanija Coral AE osnovana je 1926. godine pod nazivom Shell Hellas, a naziv Coral dobija 2010. godine, kada preuzima jednu od najvećih grčkih poslovnih grupacija, Motor Oil Hellas.Sa oko 700 Shell benzinskih stanica u Grčkoj, kompanija Coral je lider na grčkom tržištu naftne distribucije. Okosnicu njihovog poslovanja, kako se navodi, čine veleprodaja i maloprodaja široke ponude naftnih proizvoda za kupce u industrijskom, trgovačkom i prevozničkom sektoru.OMV PRODAJE PUMPE PO NEMAČKOJ Matična Coralova kopmanija Motor Oil Group upravlja sa tri glavne marke u savremenoj industriji Grčke: Shell, Avin i Cyclon i sa 1400 benzinskih stanica.APIOS je sa udelom na hrvatskom tržištu od oko 3%, osnovn je 2009. godine i imao je partnersku saradnju s OMV-om. Ovom akvizicijskom kopmanijim APIOS  preuzima se naziv Coral CROATIA, dok će brend APIOS biti zamenjen brendom Shell, jednim od vodećih svetskih brendova. Kako ističu iz Grčke, ovom akvizicijom u Hrvatskoj, Coral i Motor Oil Group nastavlja da širi poslovnu mrežu uz pomoć snažnog i globalno prepoznatljivog brenda Shell.PORESKA UPRAVA: NEPRAVILNOST U RADU 42 ODSTO KONTROLISANIH BENZINSKIH PUMPI