Srbija

Srbija

Poreska uprava objavila spisak obaveza za februar

Poreska uprava objavila je Poreski kalendar za februar sa spiskom obaveza koje treba ispuniti tokom ovog meseca. Početkom meseca stiže obaveza dostavljanje obaveštenja o zaključenim ugovorima po osnovu estradnih programa u januaru, kao i izveštaja o zapošljavanju osoba sa invaliditetom za prethodni mesec.Obaveze do 7. feburara - dostavljanje obaveštenja o zaključenim ugovorima po osnovu estradnih programa u prethodnom mesecuIsplatioci prihoda po osnovu estradnih programa zabavne i narodne muzike i drugih zabavnih programa dužni su da dostave prijavu i obaveštenje do petog u mesecu za ugovore zaključene u prethodnom mesecu. Obaveštenja se podnose na obrascu OZU, uz koji se podnose i kopije svih zaključenih ugovora u prethodnom mesecu.- dostavljanje izveštaja o izvršenju obaveze zapošljavanja osoba sa invaliditetom za prethodni mesec i uplata sredstavaSvi poslodavci koji imaju obavezu zapošljavanja osoba sa invaliditetom dužni su da dostave odgovarajući izveštaj nadležnoj jedinici Poreske uprave prema svom sedištu na obrascu  IOSI. Obrazac se dostavlja najkasnije do petog u mesecu za prethodni mesec, bez obzira na koji način je obaveza izvršena u prethodnom mesecu. Obaveze do 10. februara - podnošenje poreske prijave i plaćanje poreza na premije neživotnih osiguranja za prethodni mesecPoreski obveznik poreza na premije neživotnog osiguranja je društvo za osiguranje. Prijave se podnose na obrascu PP-PPNO, bez obzira da li postoji obaveza plaćanja za taj mesec.- podnošenje poreske prijave i plaćanje PDV za prethodni mesec od strane poreskog dužnika iz člana 10. Zakona o PDVPoreski dužnik koji nije obveznik PDV dužan je da za promet dobara i usluga obračuna i plati PDV i podnese poresku prijavu za poreski period, odnosno mesec u kojem je nastala poreska obaveza. Prijava se podnosi na obrascu PP PDV.Obaveze do 17. februara - plaćanje akontacije poreza i doprinosa na prihode od samostalne delatnosti za prethodni mesecPreduzetnik koji vodi poslovne knjige mesečnu akontaciju poreza plaća u roku od 15 dana po isteku svakog meseca na osnovu podnete poreske prijave PPDG-1S.Preduzetnik koji porez plaća na paušalno utvrđen prihod akontaciju poreza plaća u roku od 15 dana po isteku svakog meseca na osnovu rešenja Poreske uprave.- plaćanje doprinosa za sveštenike i verske službenike, za domaće državljane zaposlene u inostranstvu i za inostrane penzionere za prethodni mesecObveznici doprinosa – sveštenici i verski službenici, domaći državljani zaposleni u inostranstvu i inostrani penzioneri plaćaju mesečnu akontaciju doprinosa za obavezno socijalno osiguranje u roku od 15 dana po isteku meseca na osnovu rešenja Poreske uprave.- plaćanje doprinosa za samostalne umetnike za prvi kvartal 2022. godineObveznici doprinosa su samostalni umetnici koji plaćaju tromesečnu akontaciju doprinosa za obavezno socijalno osiguranje na osnovu rešenja Poreske uprave.- plaćanje doprinosa za poljoprivrednike za prvi kvartal 2022. godineObveznici doprinosa su poljoprivrednici koji plaćaju tromesečnu akontaciju doprinosa za obavezno socijalno osiguranje na osnovu rešenja Poreske uprave.- podnošenje prijave za utvrđivanje konačne obaveze doprinosa za prethodnu godinu i tromesečne akontacije doprinosa za 2022. godinu za samostalne umetnikePrijava se podnosi na obrascu PPD-SU – Prijava za utvrđivanje obaveza doprinosa za samostalne umetnike.- podnošenje poreske prijave i plaćanje doprinosa za obavezno socijalno osiguranje za osnivače, odnosno članove privrednog društva za prethodni mesecPrijava se podnosi na obrascu PP OD-O - Poreska prijava o obračunatim doprinosima za obavezno socijalno osiguranje za osnivače, odnosno članove privrednog društva.- podnošenje poreske prijave i plaćanje PDV za prethodni mesecPoreski obveznici koji su se evidentirali za PDV i kojima je poreski period kalendarski mesec dužni su da podnesu poresku prijavu PP PDV i plate obračunati PDV  u roku od 15 dana po isteku meseca.Takođe, obveznik PDV dostavlja nadležnom poreskom organu, uz poresku prijavu PDV i obrazac PID PDV 1- pretežni izvoz dobara u inostranstvo za prethodni mesec, ako je u tom mesecu ispunio jedan od kriterijuma da postane obveznik PDV koji pretežno vrši promet dobara u inostranstvo.- plaćanje akontacije poreza na dobit pravnih lica za prethodni mesecObveznici poreza na dobit pravnih lica vrše plaćanje akontacije poreza na dobit pravnih lica za prethodni mesec na osnovu podnete PP PDP prijave.- plaćanje obračunate akcize za period od 16. do kraja prethodnog mesecaObveznik akcize je dužan da obračunatu akcizu uplati najkasnije 15. dana u mesecu za iznos akcize obračunat za period od 16. do kraja prethodnog meseca.- podnošenje poreske prijave za obračun akcize za prethodni mesecObveznik akcize obavezan je da utvrđenu obavezu po osnovu akcize iskaže u poreskoj prijavi koju podnosi Poreskoj upravi na propisanom obrascu PP OA najkasnije u roku od 15 dana po isteku kalendarskog meseca za taj mesec.- podnošenje prijave o obračunu akcize na električnu energiju za krajnju potrošnju za prethodni mesec i plaćanje akcizeObveznik akcize obavezan je da utvrđenu obavezu po osnovu akcize na električnu energiju iskaže u poreskoj prijavi koju podnosi Poreskoj upravi po isteku kalendarskog meseca u kojem se vrši očitavanje, na propisanom obrascu PP OAEL i obračunatu  akcizu plati u periodu za podnošenje poreske prijave, odnosno najkasnije u roku od 15 dana po isteku kalendarskog meseca u kojem je izvršeno očitavanje potrošnje električne energije.Obaveze do 28. februara- plaćanje obračunate akcize za period od 01. do 15. dana u mesecuObveznik akcize je dužan da obračunatu akcizu uplati najkasnije poslednjeg dana u mesecu za iznos akcize obračunat u periodu od 1. do 15. dana u mesecu. - plaćanje doprinosa za obavezno socijalno osiguranje za neisplaćene zarade za januar 2022. godinePoslodavac je dužan da doprinose obračuna i uplati istovremeno sa isplatom zarade, razlike zarade ili ugovorene naknade za privremene i povremene poslove.Ukoliko ne isplati zaradu do poslednjeg dana u tekućem mesecu za prethodni mesec, poslodavac je dužan da najkasnije do tog roka obračuna i uplati doprinose za prethodni mesec na najnižu mesečnu osnovicu doprinosa.U suprotnom, nadležna organizaciona jedinica Poreske uprave, po službenoj dužnosti, a na osnovu raspoloživih podataka, obračunava doprinose u ime i za račun poslodavca.

Srbija

Panel: Otvoreni podaci za građanski aktivizam u ekologiji

Zemlja znanja i Nova ekonomija vas pozivaju da online pratite forum “Otvoreni podaci za građanski aktivizam u ekologiji” u utorak, 8. februara 2022, 10h.LIVE STREAM na YT kanalu Nove ekonomije: https://youtu.be/jDgBZ7KIsocGovornici:Nebojša Redžić, načelnik u Agenciji za zaštitu životne sredine , Nacionalni registar izvora zagađivanjaIvana Vilotijević, sekretar, Sekretarijat za zaštitu životne, Gradska uprava Grada BeogradaAna Petrović Vukićević, savetnik Poverenika za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti Moderator: Siniša Mitrović, Privredna komora Srbije (PKS)SADRŽAJ:Lokalni ekološki aktivizam podrazumeva organizovanje lokalnog stanovništva čiji je cilj zaštita prirodne okoline. Lokalni ekološki aktvizam je naglo porastao i postao vidljiv tokom 2020.godine, nastavljen je intenzivno u 2021. godini sa velikom disperzijom zahteva za rešavanjem naraslih problema u životnoj sredini. Protesti, šetnje, peticije i konferencije,  pogotovu civilnog sektora, ubrazale su kreiranje javnih politika. Međutim, izostala su sistemska rešenja u većoj transparentnosti politika i dostupnosti informacija.Digitalizacija  ekologije kroz merenje politika u životnoj sredini i deljenje informacija možda su najbolji odgovor za novi ekološki patriotizam i kreiranje budućnosti.Pitanje je kako ekološki podaci da postanu vidljivi, dostupni i korisni.  

Srbija

Delta u Beogradu gradi jedan od najvećih auto-salona u regionu

Kompanija Delta Auto Grupa, koja je deo Delta Holdinga, najavila je izgradnju novog salona za prodaju automobila vrednog 21 milion evra. Navodi se da je najznačajniji poduhvat te kompanije u poslednjih 26 godina, kao i da se početak izgradnje očekuje u drugoj polovini 2022. godine.Generalna direktorka Delta Auto Grupe Aleksandra Đurđević kaže da će novi prodajni salon imati površinu od 15.000 kvadrata, kao i da će svojim izgledom i konceptom predstavljati jedan od najvećih prodajnih objekata u regionu.Đurđević je dodala da će novi salon klijentima ponuditi jedinstveno iskustvo, kao i da se objekat projektuje u saradnji sa kompanijom BMW.Takav koncept salona, kako se objašb+njava biče baziran na takozvanim "future retail" standardima, koji se podrazumevaju način prodaje automobila u budućnosti.Kako se podseća, tokom prošle godine otvoren je i The BMW Store u Galeriji Beograd gde su izloženi električni automobili, sa idejom da se promovišu auto-inovacije, kao i da se posetioci edukuju o elektrifikaciji.Generalna direktorka Delta Auto Grupe kaže da je tokom 2021. godine prodato čak ukupno 884 BMW modela, 240 više nego 2020. godine.Rast prodaje, kako je dodala, zabeležen je i kod svih ostalih brendova koje ta kompanija zastupa.Prema njenim rečima, slični uspesi postignuti su i kod prodaje motocikala, Honda motocikala prodato je 267 više u odnosu na 2020. godinu.

Srbija

Institut za fiziku i Mašinski fakultet novi strateški partneri

Institut za fiziku u Beogradu i Mašinski fakultet Univerziteta u Beogradu potpisali su Sporazum o strateškoj saradnji.Sporazum je potpisan u Rektoratu beogradskog Univerziteta. Direktor Instituta za fiziku Aleksandar Bogojević je naglasio da je danas sklopljena prva strateška saradnja u okviru procesa povezivanja ove ustanove, kao prvog instituta od nacionalnog značaja za Srbiju, sa nizom drugih institucija. "Verujemo da strateško povezivanje dve članice Univerziteta predstavlja važan korak u jačanju Univerziteta kao celine. Moderni univerziteti su složeni ekosistemi, sačinjeni od različitiih i komplementarnih institucija“, kaže Boogojević. Dekan Mašinskog fakulteta Vladimir Popović rekao je da fakulteti ne koriste dovoljno institute i da bez povezivanja instituta i fakulteta sam univerzitet ne može ići mnogo napred. Kao dodatan prostor za saradnju on je naveo Verokio centar koji je predviđen za obrazovno-inovacionu saradnju.

Srbija

Vlasnik Fejsbuka i Instagrama izgubio 200 milijardi dolara za dan

Vrednost akcija kompanije Meta Platforms u čijem je vlasništvu Fejsbuk opala je za 26 odsto neposredno nakon otvaranja američke berze. Ovim padom, Meta je izgubila oko 200 milijardi dolara, što je najveći dnevni pad vrednosti akcije u istoriji. Pad vrednosti je usledio nakon izveštaja o poslovanju koje je juče objavljeno i prema je opao broj korisnika Fejsbuka.Fejsbuk je prvi put za 18 godina poslovanja zabeležio pad dnevnih korisnika, kako je preneo BBC. Kako prenose, kompanija Meta u čijem vlasništvu je ova društvena mreža u poslednjem kvartalu 2021. godine imala 1,929 milijarde kornika, a u prethodnom, trećem, kvartalu Fejsbuk je imao prosečno 1,93 korisnika dnevno.Domaći brendovi nedovoljno pripremljeni za TikTok generaciju Kompanija je juče istakla da očekuje sporiji rast prihoda zbog toga što korisnici provode manje vremena na servisima koji donose više novca.Na sporiji rast prihoda uticao je i rast konkurentskih kompanija TikTok i YouTube, kao i smanjeni prihodi od oglašivača, piše BBC.Na problem konkurencije, ukazuje i direktor Metee i Fejsbuka Mark Zakerberg."Ljudi mogu da biraju gde žele da potroše svoje vreme i aplikacije kao što je TikTok rastu veoma brzo. I upravo zbog toga je naš foksu na "rilsima" (Reels) je dugoročno veoma važan."Meta ističe da je na lošije poslovanje uticala i inflacija, ali i nova pravila koja je uveo Epl (Apple) krajem prošle godine. Politika privatnosti Epla sada podrazumeva da društvene mreže imaju manje mogućnosti za prikupljanje podataka, a samim tim i personalizacije i prilagođavanja oglasa.Fejsbuk razvija "metauniverzum", sopstveni digitalni svet Prema procenama Meta, ova promena pravila, mogla bi da ih koštaju 10 milijardi dolara ove godine.Da Metu "boli" pad korisnika Fejsbuka može se videti i iz saopštenja povodom objavljivanja izveštaja o poslovanju u poslednjem kvartalu 2021. godine.Neuobičajno, na prvom mestu nije se našao broj dnevnih korisnika Fejsbuka, što je bila praksa u ranijim izveštajima već su je prvo istaknuto koliko je korisnika koristilo sve aplikacije Mete (Facebook, Instagram, Messenger, WhatsApp i dr) zajedno, da bi se tek nakon toga našao podatak o broju korisnika Fejsbuka.Takođe, u saopštenju za medije se ni jednoj rečenici ne pominje pad korisnika u odnosu na prethodni kvartal već se isključivo govori o rastu broja korisnika Fejsbuka u odnosu na isti period 2020. godine.Međutim, svetski ekonomski mediji veliku pažnju poklanjuju "kolapsu Fejsbuka", kako ga naziva Blumberg.Ovaj medij piše da bi sama veličina kolapsa Fejsbuka mogla da ilustruje kako su "tehnološke kompanije porasle do te mere da postanu giganti sa neviđenom tržišnom snagom i dramu koja može da nastane kada posrnu".Vol Strit Žurnal (The Wall Street Journal) podseća da su akcije Fejsbuka u julu 2018. godine pale za 19 odsto što je u tom trenutku bio najgori dnevni pad, nakon što je društveno medijski gigant najvio usporavanje prihoda.

Srbija

Novi krug podsticaja za energetsku efikasnost

Ministarstvo rudarstva i energetike raspisalo je novi javni poziv za dodelu podsticaja lokalnim samouprava namenjenih finansiranju energetske sanacije stambenih zgrada, porodičnih kuća i stanova.Pravo na podnošenje prijava imaju jedinice lokalne samouprave i gradske opštine koje će sprovoditi pojednične projekte u okviru Programa energetske sanacije. Rok za podnošenje prijava je 17. februar 2022. godine do 15 časova. Ukupno raspoloživa sredstava za primenu mera energetske efikasnosti kojima raspolaže Uprava za finansiranje i podsticanje energetske efikasnosti, za realizaciju programa, iznose milijardu dinara, piše u javnom pozivu. Maksimalni iznos podsticaja po lokalnoj samoupravi koji dodeljuje Uprava zavisi od broja stanovnika. Za jedinice lokalne samouprave koja imaju više od milion stanovnika predviđeno je do 200 miliona dinara, za lokalne samouprave koje imaju od 100.000 do 1.000.000 stanovnika predviđeno je do 100 miliona dinara.Do 50 miliona dinara namenjeno je lokalnim samoupravama koje imaju od 50.000 do 100.000 stanovnika i do 25 miliona za one koje imaju ispod 50.000 stanovnika, piše u javnom pozivu.Uprava za finansiranje energetske efikasnosti uskoro počinje s radomJedinice lokalne samouprave koje pripadaju četvrtoj grupi, odnosno čiji je stepen razvijenosti ispod 50 odsto  republičkog proseka dužne su da učestvuju sa iznosom od minimalno 30 odsto od ukupne vrednosti podsticaja. Te lokalne samouprave su Babušnica, Bela Palanka, Bojnik, Bosilegrad, Bujanovac, Vladičin Han, Golubac, Žitorađa, Кuršumlija, Lebane, Mali Zvornik, Medveđa, Merošina, Preševo, Prijepolje, Svrljig, Surdulica, Trgovište i Tutin . Ostale jedinice lokalne samouprave učestvuju sa iznosom koji je minimalno jednak vrednosti traženih sredstava podsticaja, odnosno ne mogu potraživati sredstva podsticaja koja su veća od sredstava sa kojima učestvuju u finansiranju programa. Umesto iz fondova EU, energetsku efikasnost ćemo finansirati samo iz budžetaUdeo u finansiranju pojedinačnih projekata energetske sanacije stambenih zgrada, porodičnih kuća i stanova, od strane građana je minimalno 50 odsto, a sredstva podsticaja do 50 odsto pokrivaju jedinice lokalne samuprave i Uprava. Mere energetske sanacije obuhvataju, između ostalog, zamene spoljnih prozora i vrata, postavljanje termičke izolacije zidova, postavljanja termičke izolacije ispod krovnog pokrivača, ugradnju  solarnih kolektora u instalaciju za centralnu pripremu potrošne tople vode, ugradnju solarnih panela i prateće instalacije za proizvodnju električne energije za sopstvene potrebe.

Srbija

Subvencije za ruralni razvoj 5,2 milijarde dinara

Ove godine Vlada Srbije za subvencije namenjene ruralnom razvoju opredelila je 5,2 milijarde dinara. Ta sredstva biće utrošena za unapređenje konkurentnosti u proizvoidnji, zaštitu životne sredine, kao i na unapređenje kvaliteta seoskog života.- Za unapređenje konkurentnosti, kako se navodi, opredeljeno je 3,21 milijarde dinara subvencija.Te subvenicje daju se za podizanje novih  voćaka, vinove loze i hmelja (1,05 milijardi dinara), unapređenje primarne poljoprivredne proizvodnje (1,21 milijarde dinara, za stočarsku proizvodnju (70,9 miliona), za nove poljoprivredne mašine (745 miliona), kao i za mašine koje se koriste u stočarstvu (70 miliona).Subvencije za nabavku opreme za unapređenje primarne poljoprivredne proizvodnje u iznosu od 5.000.000 dinara,Investicije u izgradnju i opremanje objekata u iznosu od 250.000.000 dinara, za podršku investicijama za elektrifikaciju polja u iznosu od 20.000.000 dinara i za digitalizaciju stočarske proizvodnje u iznosu od 50.000.000 dinara.Deo subverncija ide i na investicije u preradu i marketing poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda i proizvoda u oblasti ribarstva (951 miliona dinara), kao i za regres za premiju osiguranja za useve, plodove, višegodišnje zasade, rasadnike i životinje (4.000.000 dinara).- Subvencije za očuvanje i unapređenje životne sredine i prirodnih resursa iznose 530.001.000 dinara.Tu spadaju subvencije za organsku proizvodnju u iznosu od 380.000.000 dinara, očuvanje biljnih i životinjskih genetičkih resursa opredeljeno je 150.000.000 dinara, dok je za održivo korišćenje šumskih resursa namenjeno 1.000 dinara.- Za subvencije namenjene unapređenju kvaliteta života u ruralnim područjima odvojeno je ukupno 525 miliona dinara.Tu spadaju investicije u ruralnu infrastrukturu koje iznose 400.000.000 dinara, subvencije namenjene unapređenju ekonomskih aktivnosti na selu kroz podršku nepoljoprivrednim iznosi 100.000.000 dinara.Za podizanje konkurentnosti u smislu dodavanja vrednosti kroz preradu, kao i za uvođenje i sertifikaciju sistema kvaliteta hrane, organskih proizvoda i proizvoda sa oznakom geografskog porekla na gazdinstvima namenjeno je 25.000.000 dinara.Subvencije za pripremu i sprovođenje lokalnih strategija ruralnog razvoja, kako se dodaje iznose 34.000.000 dinara.- Podsticaji za pružanje saveta, kao i za razvoj tehničko-tehnoloških, primenjenih, razvojnih i inovativnih projekata u poljoprivredi i ruralnom razvoju, prema odluci Vlade Srbije iznose 895.000.000 dinara.Za ruralni razvoj sredstva u iznosu od 4,98 milijardi dinara predstavljaju budžetska sredstva, dok su 220 miliona sredstva koja ranijih godina nisu bila raspoređena za subvencije.

Srbija

Delta Holding povećao prihode 22,3% u 2021. godini

 Kompanija Delta Holding ostvarila je u 2021. godini prihode u vrednosti 618,8 miliona evra, što predstavlja rast od 22,3% u odnosu na godinu pre toga. U istom periodu ostvaren je operativni profit pre oporezivanja – EBITDA u visini od 63,03 miliona evra, ili 28,8% više nego u 2020. godini.U 2021. godini u budžet Republike Srbije po osnovu poreza i dažbina uplaćeno je 126,7 miliona evra. „Prema ovim rezultatima, 2021. godina je najuspešnija godina u poslovanju Delte, od 2011. kada se kompanija odlučila za krupan zaokret u svom porftoliju i napustila biznis maloprodaje“, izjavila je na konferenciji za novinare Milka Vojvodić, CEO i viši potpredsednik Delta Holdinga za finansije i ekonomiju. „Ovako uspešno poslovanje omogućavaju nam pre svega znanje i motivacija naših ljudi, a zatim i kontinuirano investiranje u nove projekte i najmoderniju tehnologiju, koje ćemo nastaviti i u narednim godinama.“Za 2022. godinu Delta Holding najavljuje nastavak velikih investicija u svim oblastima u kojima posluje.E-commerce platforma Ananas počeće uskoro sa radom. Reč je o investiciji koja će ukupno koštati oko 100 miliona evra, a plan je da do 2025. zaposli 900 ljudi. Veliko ulaganje u tehnologiju i logistiku, kao i sopstveni najmoderniji distributivni centar omogućiće Ananasu da kupcima pruži superiornu isporuku, odnosno korisničko iskustvo kakvog nije bilo na ovim prostorima.Na imanjima Delta Agrara planirano je podizanje specijalnih vetrenjača koje služe da sprečavaju smrzavanje voća usled prolećnih mrazeva. Antifrost vetrenjače proizvodi američka kompanija Orchard Rite, a Delta Agrar će istovremeno biti zastupnik za njihove proizvode za područje Srbije. Biće to prvi put u celom regionu da se primenjuje ovakva tehnologija u zaštiti zasada.Delta Real Estate planira ulaganje od 45 miliona evra, od čega najveći deo za rekonstrukciju Sava centra.U 2022. godini u planu je i izgradnja nove poslovne zgrade Delta Auta, koja će objediniti salone automobilskih i brendova motocikala BMW, Mini, Honda i KTM.U ovoj godini Delta će nastaviti i proširiti projekat Naše selo, akciju koju je kompanija pokrenula 2018. godine sa ciljem da pomogne opstanak srpskog sela, modernizacijom poljoprivredne proizvodnje i organizacijom društvenog života u ovim naseljima. Do sada je akcija obuhvatila zaječarska sela Dubočane i Mala Jasikova, a sada se projektu priključuje Bačko Novo Selo, u opštini Bač.Žiteljima ovog mesta biće ponuđena edukacija i kontinuirano savetovanje o tome kako treba da izgleda savremena i efikasna poljoprivreda. Dobiće priliku za beskamatne ili vrlo povoljne kredite kojima mogu da finansiraju svoju proizvodnju. Kroz projekat Naše selo dobiće i podršku u organizaciji javnih i kulturnih aktivnosti i drugih oblika društvenog života na selu.

Srbija

Andrija Petrušić (Sunčica Solar): Strani kapital neophodan za „zelenu“ energiju

Da bi se uradila energetska tranzicija u Srbiji, smanjenjem emisija ugljen-dioksida zbog efekta staklene bašte i ujedno ispoštovala regulativa na koju se Srbija obavezali kao zemlja koja je u procesu ulaska u EU, potrebno je privući investicije u obnovljive izvore energije (OIE), ocenjuje Andrija Petrušić, elektro inženjer u firmi Sunčica Solar. Naime, veći deo energije u Srbiji dobija se iz prljavih izvora energije: termo-energetskih blokova TENT A1, A2, Kostolac A1 i A2, Morava, Kolubara i Panonske elektrane prosečne starosti 45 godina i energetske efikasnosti ispod 30 odsto, a koje proizvode oko 6.000 GWh godišnje, kaže Petrušić.  "Prema nacionalnoj strategiji predviđeno je njihovo sukcesivno povlačenje iz pogona u periodu od 2018. do 2024. godine, dakle u istom periodu je trebalo predvideti nove, energetski efikasnije kapacitete. U tome je i glavni problem. Raspolažemo zastarelom tehnologijom koja je usled neadekvatnog održavanja i neobavljenih remonta degradirala u poslednjih nekoliko decenija sa 50 odsto efikasnosti na 30 odsto efikasnosti konverzije primarnog energenta, koji je pritom dokazano lošeg kvaliteta“, napominje Petrušić, ekspert za tržište nlektrične energije i OIE. Prema Strategiji, ostalo je još dve godine da se sistem postavi energetski efikasnije."Ova strategija usvojena je 2015. godine, što je prilično ambiciozno da se za tri godine krene u sukcesivnu zamenu postojećih kapaciteta novim, efikasnijim. Smatram da je poslednjih 30 godina trebalo intenzivno da se radi na energetskoj tranziciji, a ne u poslednjih sedam godina. Ozbiljne zemlje planiraju razvoje elektro-energetskog sistema 20 ili 30 godina unapred. Srbija je zbog svega ovoga konstantno u energetskoj krizi“, smatra on.Kako da se uradi energetska tranzicija ka obnovljivim izvorima energije?"Potrebno je privući strani kapital koji bi se investirao u obnovljive izvore energije (OIE). Na primer, mnogo je lakše integrisati u sistem 10 solarnih elektrana od 30 MW na različitim lokacijama, umesto jedne elektrane od 300 MW. Takva elektrana bi opteretila sistem u jednoj tački, i usled nepredvidive proizvodnje koja „krasi“ OIE može uticati na stabilnost sistema u tehničkom smislu“, ocenjuje Petrušić. U poslednje vreme postoji preispitivanje politike EU o obnovljivim izvorima energije, koliko je zapravo stabilno snabdevanje iz „zelenih“ izvora? Stručnjaci kažu da je enregija iz OI skupa i nestalna.Petrušić kaže da se politika preispituje zbog nepredvidivosti proizvodnje energije iz obnovljivih izvora OIE.  Postoje ocene, takođe, da je instalacija solarnih panela skupa za građane Srbije kao i održavanje panela.On tvrdi da instalacija solarnih elektrana nije skupa, vrlo je konkurentna u Srbiji (puno firmi ima koji se bave izgradnjom), ali je veće pitanje koliko se nekom domaćinstvu ili firmi isplati da investira u elektranu. "Treba sagledati ekonomske efekte na adekvatan način, pre nego se neko upusti u ovakav vid investicije. Na primer, ako domaćinstvo ne izlazi iz zelene zone u računima za struju, ne postoji ekonomska opravdanost za investiciju. Za privrednike je važno da se sagleda rad solarne elektrane u realnom vremenu. Recimo, ako firma ne radi vikendom ima kolektivni odmor i ne radi praznicima, može se očekivati u startu 30 odsto viškova električne energije na godišnjem nivou, ne uzimajući pritom nepodudaranja proizvodnje i potrošnje u realnom vremenu, kada mogu nastati dodatni viškovi", ukazuje on.Investiranje u ovakve projekte, kako on zaključuje, treba raditi posle adekvatnih analiza isplativosti, bilo da se radi o malim ili velikim elektranama.

Srbija

Niske glumačke honorare kovid podelio na rate

"Kad skontaš da ti imaš šest godina rada i iskustva s referencama, a nemaš dana radnog staža, onog koji se piše - to je jedan ogroman apsurd. Kad bi to rekao nekom ko se bavi ekonomijom, medicinom, menadžmentom, bilo kojom drugom strukom, u bilo kojoj drugoj državi, taj bi rekao - pa vi imate ozbiljan problem!" – počinje svoju priču o sukobu želje za radom i sive zone između zaposlenosti i nezaposlenosti glumica Jasmina Dedić – Ibrić.Dedić je diplomirala na Akademiji dramske umetnosti u Tuzli 2016. godine, ali njen glumački angažman je počeo još za vreme studija. Do sada je radila u Pozorištu mladih Tuzle, Domu mladih i Bosanskom kulturnom centru, a trenutno je spoljni saradnik po Ugovoru o delu u Narodnom pozorištu u Tuzli.Jasmina Dedić-Ibrić (gore) i Elvira Aljukić u predstavi „Čisto ludilo” NP TuzlaMane rada pod imenom spoljnog saradnika, posebno na duže vreme i u više projekata, itekako utiču na motivaciju – spoljni saradnici nemaju pravo na zdravstveno osiguranje ni na staž, nemaju fiksnu novčanu naknadu i "žive" od projekta do projekta. Dedić kaže da društveno poimanje glumačke struke ne ide u korist mladim glumcima."Svi misle kao, mi glumci, mi smo boemi, mi smo neki ljudi do kojih se ne može doći - nije tačno! Mi smo isto radnici. Svaka struka ima svoje radnike i izvršitelje radnje. To je firma. Narodno pozorište Tuzla je firma, kao i BH-telecom, kao i vodovod, kao i grejanje. Ali nikom nije jasno kako se tamo sistem brine za zapošljavanje, ali ovde se ne brine. Što smo mi gori ili bolji od nekog?"Isto pitanje postavlja mlada glumica iz Vojvodine koja je želela da ostane anonimna jer smatra da, ako o svom problemu govori javno, to može doneti neprilike prilikom radnog angažmana. Kako ona kaže, posao glumca ne zavisi samo od truda i talenta, već i od socijalnih interakcija sa ljudima koji donose odluke."Šta me sprečava da nađem stalan posao u struci? Iskreno, to što ne mogu da se družim sa ljudima iz koristi. Želela bih da imam želudac za to, ali nemam. Ne radim stvari da bi me neko zaposlio, nego pošteno obavljam svoj posao i svoje zadatke, pa se nekako u dubini svoje duše nadam da će to neko prepoznati."Ona je diplomirala glumu 2018. godine. Nen glumački angažman je takođe počeo za vreme studiranja. Iako su kastinzi za ženske uloge mnogo ređi nego kastinzi za muške, naša sagovornica je trenutno angažovana u tri pozorišta u Vojvodini. Međutim, ni sa tri honorara se, kaže, ne može razmišljati o stabilnosti i samostalnosti.Brojke govore sveOve glumice iz dve zemlje dele sudbinu sa još mnogo mladih glumica i glumaca koji nakon preuzimanja diplome na tržištu rada dugo čekaju na ugovor o radu.U Srbiji je trenutno na evidenciji Nacionalne službe za zapošljavanje ukupno 56 glumaca od kojih devet ima manje od 30 godina. Od svih glumaca na evidenciji, jedna petina je iz Vojvodine, od kojih većinu predstavljaju žene. U Bosni i Hercegovini 46 glumaca nalazi se na evidencijama nezaposlenih - njih 38 u Federaciji BiH i osmoro u Republici Srpskoj. Dok su Akademije dramskih/scenskih umetnosti samo u Sarajevu i Tuzli – gde je i najveći broj nezaposlenih, pozorišta postoje u više gradova. Po jedno u Mostaru i Zenici, tri u Tuzli i pet u Sarajevu.Savez dramskih umetnika Vojvodine: Ranije je bilo manje školovanih, a više stabilnih angažmanaPrimer sistemskog disbalansa se najviše oslikava u upisnoj politici Akademije dramskih umetnosti u Tuzli.Akademija upisuje studente na studijski program Gluma svake dve godine sa dozvoljenim brojem od 15 studenata po klasi.Klasa u kojoj je diplomirala Dedić je bila prva klasa koja je upisala veći broj studenata (njih 13 u odnosu na prošle generacije od šest ili sedam ); a kasnije se praksa nastavila. U poslednje četiri klase, Akademiju je pohađalo ukupno 48 studenata.Prema tom broju, Tuzla dobije u proseku 12 mladih glumaca svake druge godine. S druge strane, u poslednje četiri klase na Akademiji scenskih umetnosti u Sarajevu, gde se studenti upisuju svake godine, diplomiralo je ukupno 30 studenata. Sarajevo dobije, svake godine, u proseku, sedam ili osam mladih glumaca.Ako izuzmemo studentsku scenu Teatar kabare Tuzla i Pozorište mladih Tuzle koje nema ansambl, onda u Tuzli postoji samo jedno profesionalno pozorište. Dedić objašnjava da "tržište to ne može podneti.""Sarajevo ima svake godine glumu, ali ima i pet pozorišta. Mi imamo svake druge godine glumu, a primamo studenata kao da imamo svake... Nekad je bilo bolje ako dođe da studira glumu neko iz Osijeka, iz Novog Sada, Županije, zato što znaš da će oni otići. Ako je to olakšica da ih Univerzitet primi, kao okej, šest njih će se vratiti, a bitno je da oni nama daju po sto maraka, ili čak ako su samofinansirajući, po hiljadu - nije to rešenje"Jasmina Dedić-Ibrić (u sredini) u predstavi „Čarlijeva tetka” NP Tuzla. Ostale tri mlade glumice na fotografiji su, takođe, spoljne saradnicePrema podacima iz ankete namenjene diplomiranim glumicama i glumcima na ADU Tuzla u poslednje dve klase, koju je popunilo njih 14 od 25, većina (78,6 odsto) ih je trenutno nezaposlena.Bachelori glumci i glumice, ukoliko žele ostati u Tuzlanskom kantonu, imaju samo Narodno pozorište u Tuzli.Međutim, prema rečima direktora Mirze Ćatibušića, poslednji konkurs za poziciju glumca/glumice je raspisan pre 10 godina, te zadnji put kada je glumac primljen kao stalni član ansambla je bilo 2013. godine. Angažman se svodi na Ugovor o delu.Ćatibušić dodaje da manjak mogućnosti za zasnivanje radnog odnosa ne šteti samo glumcima i glumicama, već i ustanovi."Nema nikakve sumnje da mladi glumci i glumice trebaju Narodnom pozorištu. Ne radi se to samo o pozicijama glumica i glumaca, radi se o tome da Narodnom pozorištu Tuzla hronično nedostaje veliki broj radnika. Pozorište je složen mehanizam, i za kvalitetno i profesionalno obavljanje svoje delatnosti zaista moramo imati na raspolaganju čitav niz vrlo specifičnih radnih mesta, zaposlenih koji svako unutar svog radnog zadatka čini jedno pozorište pozorištem. Sve drugo je improvizacija. Nažalost, mi u ovom trenutku imamo strahovit manjak ljudi. Recimo da bi optimalan broj zaposlenih bio između 60 i 80. Mi u ovom trenutku imamo svega 36 zaposlenih".Uprkos tome, Narodno pozorište ne može samoinicijativno raspisati konkurse bez obzira na evidentnu potrebu i deficit radnika, već mora pribaviti saglasnost suosnivača: Vlade Tuzlanskog kantona i Grada Tuzle. Nema saglasnosti, ergo, nema konkursa. Ipak, Dedić objašnjava da se Narodno pozorište zaista trudi da na bilo kakav način pruži priliku mladim glumcima."Da ja moram da odem odavde, to bi bilo toliko emotivno cepanje, za koje te niko ne pita, nikog nije briga. Jedan manje spoljni saradnik - je!!! A to nije za Pozorište tako, Pozorište nas na sve načine pokušava da uvuče, da nas ostavi, da smo tu, ali sistem kao takav nema nikakvog sluha za nove ljude..."Teško je pronaći jednog negativca u cijeloj priči. Direktor Ćatibušić kaže da jednog "krivca za to u biti nema", te da je odgovornost krivice jednako raspodeljena."Mi živimo u jednoj vrlo komplikovanoj državi i problem o kojem mi pričamo, o nedostatku ljudi, o upražnjenosti radnih Mesta u pozorištu, nije problem koji se desio preko noći ili koji je recentan, to je problem koji traje poslednjih 20 godina i sasvim sigurno pokazuje i odnos jednog društva prema kulturi."Profesionalni ansambl Narodnog pozorišta Tuzla broji 15 članova. Ukoliko podelimo uposlenike prema starosnim kategorijama i prema parametru da su mlade osobe do 30 godina starosti, Narodno pozorište Tuzla NEMA zaposlenih mladih glumaca. Najmlađi redovno zaposleni glumac je 1986. godište.Od 20 spoljnih saradnika koji su angažovani na poslednjih osam predstava, svako od njih na Ugovoru o delu, 15 njih su mlade osobe. Dedić je igrala u tri; a pored njih, u reprizama starijih predstava, uskakala je kao zamena.Koliko je glumaca u Vojvodini?Što se Vojvodine tiče, Akademija umetnosti u Novom Sadu svake godine otvara 10 budžetskih mesta na studijskom programu gluma na srpskom jeziku. Pored toga, svake druge godine, realizuje se i upis na glumu na mađarskom jeziku gde primaju osam studenata. U prethodne četiri godine program na srpskom jeziku je završilo 27 glumaca, dok je na mađarskom sa diplomama u rukama sa akademije izašlo 14 mladih glumaca. Prošle godine niko nije diplomirao akademiju na mađarskom. Profesor na Akademiji umetnosti u Novom Sadu i predsednik Saveza dramskih umetnika Vojvodine Predrag Momčilović, za ovu statistiku krivi to što se gluma izučava na previše mesta. On navodi da je nekada bilo manje prostora za angažovanje glumaca, ali i manje akademija."U vreme kada sam ja završavao Akademiju, postojale su akademije samo u Beogradu, Novom Sadu i Zagrebu. Pritom, u Novom Sadu na Akademiji, nije se išlo svake godine, već svake druge ili treće. Nas maksimalno 20-25 glumaca godišnje je izlazilo sa Akademije, a angažman i prostor je bio mnogo veći. Danas, samo u Beogradu imate oko pet akademija, plus Novi Sad, plus Banja Luka, plus Sarajevo, da ne nabrajam. Oni godišnje izbacuju po 10, to znači samo sa suženog prostora mnogo više, školovanih glumaca, a opet stalni angažmani su skoro dovedeni na minimum."On dodaje i da prirodno kretanje stanovništva, odnosno odlazak u penziju starijih kolega, neće stvoriti prostor za nove, mlade kolege, jer svake godine sa studija izađe mnogo više diplomiranih glumaca nego što je tržište rada spremno da prihvati.Brojke iz VojvodineSrpsko narodno pozorište u Novom Sadu  broji 50 profesionalnih glumaca. Svi su na ugovoru o radu, a po potrebi angažuju 10-15 glumaca na interpretatorske ugovore po sezoni. U poslednje tri godine, u ovom pozorištu navode da su zaposlili 14 glumaca i glumica. Oni su pre toga bili honorarni saradnici i kroz učešće u repertoaru kvalifikovali su se za zaposlenje. Jedanaest glumaca mlađe je od 30 godina i oni su uglavnom zaposleni na neodređeno vreme.Srpsko narodno pozorišteNarodno pozorište u Subotici u svom ansamblu ima 35 stalno zaposlenih i 15 honorarnih saradnika. Zapošljavanje novih lica zavisi od Grada Subotice i Pokrajinske vlade kao osnivača. Ukoliko se uprazni radno mesto, i kada osnivači odobre, iz ovog pozorišta navode da najpre zaposle mlade glumce koji igraju preko autorskog ugovora. Trenutno jedan angažovani na ugovoru o privremeno-povremenim poslovima i pet glumaca na određeno vrijeme spadaju u kategoriju mladih ljudi.Narodno pozorište u Subotici, autorka: Natalija JakovljevićIako Gradsko pozorište u Bečeju nije profesionalno pozorište, imaju jednu diplomiranu glumicu na Ugovoru o delu, a plan im je da zaposle još jednu osobu, što ne može da prođe bez odobrenja Ministarstva finansija. Ostali glumci angažovani su na Ugovoru o delu ili privremeno-povremenim poslovima i mlađi su od 31 godine.Narodno pozorište Sombor u svom ansamblu ima 14 glumaca koji su angažovani po ugovoru o radu na neodređeno ili određeno vreme. Pored njih, u svojim predstavama angažuju i spoljne honorarne saradnike glumce, njih ukupno 18 u predstavama koje su trenutno na repertoaru.Navode da nove glumce biraju uglavnom iz redova spoljnih saradnika. Od zaposlenih glumaca, njih troje spada u kategoriju od 18 do 30 godina i oni su svi angažovani na određeno vreme. Među spoljnim saradnicima, osmoro je mladih, navodi direktorka ovog pozorišta Bojana Kovačević."Pored ovoga, dodala bih da je situaciju znatno pogoršala zabrana zapošljavanja koja je na snazi praktično od 2014. godine. To znatno otežava zapošljavanje mladih glumaca, kao i popunjavanje upražnjenih radnih mesta, do čega dolazi odlaskom ljudi u penziju, prirodnim odlivom, itd."Direktorka Dečjeg pozorišta u Subotici, Marta Aroksalaši na čelu je ove ustanove već 11 godina. Kako ona kaže, godinama pokušava da angažuje mlade i školovane glumce, upravo zato što smatra da ih je previše na tržištu rada - a premalo u pozorištima."Izuzetno mi je žao da posle završetka raznih Akademija, velika većina mladih glumaca nema priliku da ulazi u stalni angažman profesionalnih pozorišta - izuzev pojedinaca koji su pravi srećnici u tom pogledu. Pozorišta mogu da angažuju mlade glumce po potrebi i sopstvenoj inicijativi, ali se njihov angažman u finansijskom smislu isplaćuje iz sopstvenih sredstava pozorišta. Pozorište koje ima veće finansijske mogućnosti, lakše se odlučuje za angažovanje mladih glumaca" , kaže Aroksalaši.Ona objašnjava da je praksa njihovog pozorišta da neprekidno osvežavaju ansambl mladim glumcima i da im poveravaju glavne uloge u predstavama.Kako ona kaže, Zakon im je dozvolio da angažuju i dva mlada glumca na platu, na određeno vreme. Sa druge strane, redovno na repertoarskim predstavama imaju oko četiri mlada glumca na srpskom jeziku i isto toliko na mađarskom jeziku, ali kao honorarne saradnike."Nažalost, koliko god je potreba za njima, u samim kolektivima ne postoji zajednički stav o potrebi angažovanja mladih glumaca - usled straha da stariji glumci neće imati uloge u predstavama. Ipak, stariji glumci jedva čekaju da ih mladi zamene, jer računaju sa tim da će uz manje rada, dočekati svoju penziju sa sasvim korektnim platama", navodi direktorka ove institucije.Sa maskama i bez maskeJoš jedna otežavajuća okolnost je uticaj koronavirusa na okupljanja, rad pozorišta i posredno, na položaj mladih glumaca. Za njih je neizvesnost dodatno narasla, jer su ionako neredovna primanja dovedena u pitanje.Spoljna saradnica u Narodnom pozorištu Tuzla, Jasmina Dedić opisuje sa čime se suočavaju od izbijanja pandemije. Isplata za određeni mesec se, prema rečima Dedić, "razložila" na rate koje su pristizale na početku, na sredini, na kraju tekućeg i na početku sledećeg meseca."Ti ne osetiš kad te pare tebi legnu, koliko si ti zaradio i taj sistem više nije vanredno stanje, oni su to usvojili sad kao obrazac. Ni mi ne glumimo na rate. Sad kažeš: eh, dobro veče, mi ćemo odigrati prvi čin, jer toliko smo plaćeni, dođite sledeće sedmice - odigrat ćemo drugi čin."Dedić dodaje da ovo nije samo njena priča. Od njenih 11 diplomiranih kolega s klase, samo troje ih radi u struci i to ne u stalnom radnom odnosu. Kritikom ovakvog sistema umetnici ne očekuju da im se išta pokloni, već da se vrati zasluženo."Mi radimo za publiku, radimo za ljude, radimo i za te što dođu i za te što ne dođu, radimo i za one koji nas finansiraju i radimo za one koji nas ne finansiraju, radimo i za one što nam daju na rate, ali mi ne glumimo na rate. I mi samo dajemo - to je ono što je dobro. A ono što nije dobro je što si i dalje, nakon svega toga, na toj margini. Mi smo uvek na margini. Ne mislim samo glumci i pozorište, već umetnost kao takva."Zbog pandemije i život mlade glumice iz Vojvodine postao je znatno izazovniji. Kako zbog kovida ima manje predstava, naša sagovornica po prvi put razmišlja o promeni profesije."Ovo je godina kada ja počinjem da razmišljam šta bih još mogla da radim pored svoje profesije, iako zaista mislim da je moje mesto na sceni i ne mislim da napuštam svoj poziv nikako. Ali sa primanjima kao honorarni saradnik u ovim pozorištima, prosto ne mogu da živim jedan samostalni život - a imam 26 godina. Jedna velika želja mi je da se osamostalim, da živim sama."Velika većina njenih kolega i dalje nema stabilna primanja. Ipak, ona kaže da nije sve tako crno."Mogu da kažem da na ove ili one načine, mladi ljudi se zapošljavaju u proteklih godinu dana baš dosta u svim pozorištima u Vojvodini, Beogradu, Srbiji. Jer je ove godine skinuta zabrana zapošljavanja u državnim firmama. To je pozitivna stvar."Projekti kao potencijalno rešenjeProfesor novosadske Akademije umetnosti i predsjednik Saveza dramskih umetnika Vojvodine, Predrag Momčilović predlaže kao rešenje za nezaposlenosti mladih glumaca projektno finansiranje.Od njih se sada očekuje da se osim glume bave produkcijom i organizacijom svog posla."To je još jedna šansa za angažovanje mladih glumaca. Ono šta je nekada bila jedina mogućnost, a to je da se posle završene Akademije ili angažmana u jednom pozorištu vi 'uhlebite' u neko drugo, da onda ko beli medvedi do kraja radnog veka budete na jednom radnom mestu, zaštićeni i statusom i platom - mislim da će toga biti sve manje, ali to ne znači da će to uništiti mogućnost bavljenja kulturom."Kao primer navodi potez iz svojih studentskih dana. "Moja generacija je napravila 'Pozorište promena'. Mi smo sa tom promenom, dok smo bili na Akademiji, uspeli da se prikažemo na prostoru cele Jugoslavije. To je bio jedan pokušaj da se ne radi u institucijama i nevezano za Akademiju, nego smo radili predstave koje su nas negde interesovale."Aktivnosti pozorišta vremenom su zamrle, ali nove generacije se ponovo okupljaju i "Pozorište promena" je opet zaživelo.I u Tuzlanskom kantonu, mladi glumci i glumice veoma često pribegavaju alternativnim rešenjima - pokretanju sopstvenih dramskih radionica, projekata ili, u slučaju mladog bračnog glumačkog para Sadike i Ermina Avdića - otvaranju Art Centra "Ankata". Kroz Ankatu, koja je počela s radom 2018, Avdići su organizovali preko 20 predstava za ostale opštine Tuzlanskog kantona. Ermin objašnjava da njihovo udruženje ima dvojaku funkciju: podizanje svesti o umjetnosti u manjim sredinama  i kreiranje platforme za rad mladih glumaca."Prvenstveno stvaramo prostor sebi za angažman, a tako stvaramo i prostor za angažman naših kolega. Trenutno u ekipi na koju računamo kada je 'Putujuće pozorište' u pitanju je šest glumaca i dva umetnička kadra, da se tako izrazim. To su sve magistri umetnosti, glumci i glumice, nezaposleni…",  objašnjava Ermin.Jedna od predstava koja se izvodila kao deo projekta Art Centra Ankata je i monodrama Jasmine Dedić-Ibrić "Ich liebe Deutschland." Takvi zajednički projekti mogu biti motivacija za razvoj kulture, kaže ona."U našem poslu bez partnera nema ništa... Gluma je kolektivni čin, hajmo se sad samo ponašati da smo mi društveno odgovorni kao jedan kolektiv i pošto smo jedan pozitivan primjer, onda će i druge ustanove isto se voditi tim primerom." 

Srbija

NIJE GOTOVO !!!

Obim sredstava za podsticaje za mere ruralnog razvoja iznosi 4.980.000.000 dinara.Sredstva iz stava 1. ovog člana raspodeljuju se u odgovarajućim ukupnim iznosima, i to za mere ruralnog razvoja koje obuhvataju podršku programima koji se odnose na:1) unapređenje konkurentnosti u iznosu od 3.045.999.000 dinara i to za:(1) investicije u fizičku imovinu poljoprivrednog gazdinstva u iznosu od 2.090.998.000 dinara, od čega za:– podsticanje podizanja novih višegodišnjih proizvodnih zasada voćaka, vinove loze i hmelja u iznosu od 1.050.000.000 dinara, od čega za podsticanje podizanja novih višegodišnjih proizvodnih zasada voćaka i hmelja u iznosu od 650.000.000 dinara i za podsticanje podizanja novih višegodišnjih proizvodnih zasada vinove loze u iznosu od 400.000.000 dinara,– podršku za unapređenje primarne poljoprivredne proizvodnje u iznosu od 1.040.998.000 dinara, od čega za investicije za nabavku kvalitetnih priplodnih grla za unapređenje primarne stočarske poljoprivredne proizvodnje u iznosu od 70.998.000 dinara, investicije za nabavku novih mašina i opreme za unapređenje primarne biljne proizvodnje u iznosu od 575.000.000 dinara, investicije za nabavku novih mašina i opreme za unapređenje primarne stočarske poljoprivredne proizvodnje u iznosu od 70.000.000 dinara, podrška investicijama u nabavku opreme za unapređenje primarne poljoprivredne proizvodnje u iznosu od 5.000.000 dinara, investicije u izgradnju i opremanje objekata u iznosu od 250.000.000 dinara, za podršku investicijama za elektrifikaciju polja u iznosu od 20.000.000 dinara i za digitalizaciju stočarske proizvodnje u iznosu od 50.000.000 dinara;(2) investicije u preradu i marketing poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda i proizvoda ribarstva u iznosu od 951.000.000 dinara, od čega za:– dostizanje standarda kvaliteta kroz podršku unapređenja kvaliteta vina i rakije u iznosu od 500.000 dinara;– kontrolne markice za poljoprivredno-prehrambene proizvode i evidencione markice za vino u iznosu od 500.000 dinara,– izgradnja objekata i nabavka opreme u sektoru proizvodnje vina u iznosu od 800.000.000 dinara,– izgradnja i rekonstrukcija objekata i nabavka opreme u sektoru proizvodnje jakih alkoholnih pića u iznosu od 150.000.000 dinara;(3) upravljanje rizicima (regres za premiju osiguranja za useve, plodove, višegodišnje zasade, rasadnike i životinje) u iznosu od 4.000.000 dinara;(4) uspostavljanje i jačanje udruženja u oblasti poljoprivrede u iznosu od 1.000 dinara;2) podsticaje za očuvanje i unapređenje životne sredine i prirodnih resursa u iznosu od 530.001.000 dinara, i to za:(1) organsku proizvodnju u iznosu od 380.000.000 dinara, od čega za:– organsku biljnu proizvodnju u iznosu od 80.000.000 dinara,– organsku stočarsku proizvodnju u iznosu od 300.000.000 dinara;(2) očuvanje biljnih i životinjskih genetičkih resursa u iznosu od 150.000.000 dinara, od čega za:– očuvanje biljnih genetičkih resursa u iznosu od 50.000.000 dinara,– očuvanje životinjskih genetičkih resursa u iznosu od 100.000.000 dinara,(3) održivo korišćenje šumskih resursa u iznosu od 1.000 dinara;3) podsticaje za diversifikaciju dohotka i unapređenje kvaliteta života u ruralnim područjima u ukupnom iznosu od 475.000.000 dinara, i to za:(1) investicije u ruralnu infrastrukturu u iznosu od 400.000.000 dinara;(2) unapređenje ekonomskih aktivnosti na selu kroz podršku nepoljoprivrednim aktivnostima u iznosu od 50.000.000 dinara;(3) sprovođenje aktivnosti u cilju podizanja konkurentnosti u smislu dodavanja vrednosti kroz preradu, kao i za uvođenje i sertifikaciju sistema kvaliteta hrane, organskih proizvoda i proizvoda sa oznakom geografskog porekla na gazdinstvima u iznosu od 25.000.000 dinara, od čega za:– podsticaje za sprovođenje aktivnosti u cilju podizanja konkurentnosti kroz uvođenje i sertifikaciju sistema kvaliteta hrane, organskih proizvoda i proizvoda sa oznakom geografskog porekla u iznosu od 5.000.000 dinara,– podsticaje za sprovođenje aktivnosti u cilju podizanja konkurentnosti kroz diversifikaciju ekonomskih aktivnosti kroz podršku investicijama u preradu i marketing na poljoprivrednom gazdinstvu u iznosu od 20.000.000 dinara;4) podsticaje za pripremu i sprovođenje lokalnih strategija ruralnog razvoja u iznosu od 34.000.000 dinara od čega:(1) za pripremu lokalnih strategija ruralnog razvoja iznos od 8.000.000 dinara, i(2) za sprovođenje lokalnih strategija ruralnog razvoja iznos od 26.000.000 dinara;5) podsticaje za unapređenje sistema kreiranja i prenosa znanja u ukupnom iznosu od 895.000.000 dinara, i to za:(1) razvoj tehničko-tehnoloških, primenjenih, razvojnih i inovativnih projekata u poljoprivredi i ruralnom razvoju u iznosu od 295.000.000 dinara;(2) podršku pružanju saveta i informacija poljoprivrednim proizvođačima, udruženjima, zadrugama i drugim pravnim licima u poljoprivredi u iznosu od 600.000.000 dinara.Podsticaji iz člana 8. stav 2. tačka 2) podtačka (2) alineja druga ove uredbe isplaćuju se po jedinici mere, i to:1) podolsko goveče i buša (bikovi, krave i sva grla preko dve godine starosti) u iznosu od 30.000 dinara po grlu;2) podolsko goveče i buša (sva grla od šest meseci do dve godine starosti) u iznosu od 18.000 dinara po grlu;3) podolsko goveče i buša (telad ispod šest meseci starosti) u iznosu od 12.000 dinara po grlu;4) domaći bivo (bikovi bivoli, bivolice i sva grla preko dve godine starosti) u iznosu od 30.000 dinara po grlu;5) domaći bivo (sva grla od šest meseci do dve godine starosti) u iznosu od 18.000 dinara po grlu;6) domaći bivo (telad ispod šest meseci starosti) u iznosu od 12.000 dinara po grlu;7) domaći – brdski konj i nonius (sva grla starija od šest meseci) u iznosu od 30.000 dinara po grlu;8) balkanski magarac (sva grla starija od šest meseci) u iznosu od 10.000 dinara po grlu;9) mangulica (crni, beli i crveni soj), moravka i resavka (priplodne krmače) u iznosu od 12.000 dinara po grlu;10) mangulica (crni, beli i crveni soj), moravka i resavka (priplodni nerastovi) u iznosu od 6.000 dinara po grlu;11) mangulica (crni, beli i crveni soj), moravka i resavka (priplodne nazimice – sva grla starija od sedam meseci) u iznosu od 4.000 dinara po grlu;12) ovce rase/soja pramenka (pirotska, krivovirska, bardoka, lipska, šarplaninska, vlaško vitoroga i karakačanska) i čokanska cigaja (sva grla starija od 12 meseci) u iznosu od 4.500 dinara po grlu;13) balkanska i domaća bela koza (sva grla starija od 12 meseci) u iznosu od 4.500 dinara po grlu;14) živina – somborska kaporka, banatski gološijan, kosovski pevač i svrljiška kokoš (kokice i petlovi) u iznosu od 400 dinara po grlu.

Srbija

Iako se investicije oporavljaju, Evropa postaje neravnopravnija

Realni bruto domaći proizvod (BDP) i investicije u Evropskoj uniji vratili su se na nivo pre pandemije za manje od dve godine, međutim, ima znakova da je kriza izazvana koronavirusom povećala postojeće nejednakosti. U Evropskoj uniji mere podrške su uspešno sačuvale radna mesta i sprečile značajan porast nezaposlenosti, ali su se uslovi na tržištu rada pogoršali za mlade i lica sa nižim obrazovanjem, pokazao je Izveštaj Evropske investicione banke o investicijama za 2022. godinu "Oporavak kao odskočna daska za promenu".Brz oporavak investicija u Evropi pokazuje da je javna podrška bila presudna za ublažavanje uticaja ekonomskog šoka na privredu i domaćinstva, navodi EIB.Do kraja drugog kvartala 2020. godine, realne investicije u Evropskoj uniji opale su za vrtoglavih 14,6 odsto u poređenju sa četvrtim kvartalom 2019. Međutim, brzo su se oporavile i do drugog kvartala 2021. godine vratile na svoj nivo iz 2019. (osim u Irskoj). "Regioni se oporavljaju različitom brzinom. Dok digitalizacija i zelena transformacija privrede ubrzavaju duboke strukturne promene, Evropa rizikuje da postane još neravnopravnija", piše u izveštaju.Udeo preduzeća koja ulažu u obuku zaposlenih je opao za 10 procentnih poena, uprkos tome što 79 odsto firmi smatra da je nedostatak kvalifikovanih radnika prepreka investiranju.Izveštaj pokazuje da je javna podrška bila rasprostranjena i usmerena na najteže pogođena preduzeća, ali ne na "zombi" firme koje su već bile finansijski slabe. Preduzeća u EU digitalizuju se kao odgovor na krizu izazvanu kovidom-19, ali u manjoj meri od američkih, pa tako oko 46 odsto preduzeća u EU reagovalo je na pandemiju tako što su postala digitalnija, u odnosu na 58 odsto u Sjedinjenim Državama. Udeo američkih firmi koje su već usvojile napredne digitalne tehnologije takođe je veći: 66 odsto u odnosu na 61 odsto u EU.Oko 43 odsto evropskih preduzeća investiralo je u klimatske mere za rešavanje fizičkih i tranzicionih rizika, iako je vidan zastoj nekih investicija zbog pandemije. "Javna podrška bila je i ostaje ključna za očuvanje radnih mesta i poslovanja tokom pandemije. Međutim, naš najnoviji izveštaj o investicijama pokazuje da se socijalne i regionalne slabosti koje su postojale i pre krize povećavaju. To sprečava ravnomeran oporavak i produbljuje postojeće razlike," izjavio je potpredsednik EIB Rikardo Murinjo Feliks.Da bi ova istorijska tranzicija bila pravedna za sve, Feliks poručuje da modernizaciju infrastrukture mora da prati ulaganje u društvenu infrastrukturu, a naročito u talente, veštine i obuku. Slabe tačke i rizici i dalje postoje, dok je sposobnost preduzeća i ljudi da se prilagode na novu normalnost još uvek na testu, navodi se u Izveštaju. 

Srbija

U kojim bankama poljoprivrednici mogu da uzmu beskamatne kredite?

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede je objavilo spisak deset banaka kojima će poljoprivrednici moću da se obrate za korišćenje beskamatnih kredita.U pitanju su Komercijalna banka, ProCredit banka, Sberbank, Banka Intesa, OTP banka, Credit Agricol, Halk Bank, UniCredit banka, Raiffeisen (Rajfajzen) banka i AIK banka.Ministarstvo je objavilo je brojeve telefona za informacije u vezi sa kupovinom đubriva pod najpovoljnijim uslovima koji se nalaze na linku.Ratari se žale: Paleta đubriva skuplja od traktorske prikolice Ministar Branislav Nedimović je, gostujući na RTS-u, objasnio da beskamatani krediti podrazumevaju da će država nadoknaditi celokupni iznos obračunate kamate, a da će poljoprivrednici krajem godine vraćati glavnicu."Vraća se glavnica, prvi deo tek kada prođu sve žetve, u oktorbu. Ne trebaju nikakva posebna sredstva obezbeđenja, dobijate novac potpuno besplatno da možete jeftinije da uzmete đubrivo jer ako uzimate u agro roku ono bude skuplje", rekao je Nedimović.

Srbija

U Srbiji je premalo volontera, da li novi zakon donosi promene?

Ministarstvo za rad, zapošljavanje, socijalna i boračka pitanja objavilo je Nacrt Zakona o volontiranju.Nacrt je bio na javnom uvidu od 24. decembra 2021. do 13. januara. Organizator volontiranja može biti država, autonomna pokrajina, grad, opština, mesna zajadenica, sindikat, ali i politička stranka, fondacije, zadužbine, crkve i verske organizacije, javne službe, kao i pravna lica čiji osnovni cilj nije sticanje dobiti.Privredni subjekat može da bude organizator volontiranja, odnosno da sprovodi program volontiranja, ako volontiranjem ne stiče dobit i ne zamenjuje rad zaposlenih. Volontiranje je organizovano, dobrovoljno ulaganje vremena, znanja, rada i veština kojima se obavljaju aktivnosti u cilju opšteg interesa, za opštu dobrobit društva ili drugog lica, očuvanje biljnog i životinjskog sveta i zaštitu životne sredine, kako uz prisustvo volontera u fizičkom prostoru volontiranja, tako i volontiranje uz korišćenje informaciono-komunikacionih tehnologija (volontiranje na daljinu), bez isplate novčane naknade ili potraživanja druge imovinske koristi, osim ako ovim zakonom nije drukčije određeno.Nacrt definiše i "Ad hoc" volontiranje koje podrazumeva aktivnosti od opšteg interesa, za opšte dobro ili za dobro drugog lica, a  koje ne traju duže od 10 časova nedeljno, najduže 30 dana bez prekida ili sa prekidima, u toku kalendarske godine.Volontiranje u vanrednim situacijama je volontiranje koje volonter obavlja u situacijama koje nalažu hitnost u skladu sa propisom kojim se uređuje upravljanje vanrednim situacijama.

Srbija

Korak bliže prvom srpskom superklasteru

Javni poziv za pilot superklastere u najperspektivnijim tehnološkim oblastima je u tokuProjekat Srbija Inovira je prošle godine započeo misiju unapređenja domaće ekonomije. Pokrenut od strane ICT Hub-a uz podršku USAID-a, projekat ima za krajnji cilj osnaživanje domaće privrede kroz razvoj inovacija. Da bi cilj bio ostvaren, u prvi plan je postavljen superklaster – globalno dokazan ekonomski model koji inicira saradnju svih učesnika inovacionog ekosistema. Superiornost superklastera se ogleda u činjenici da se unutar njegovog okruženja sinergetski rešavaju poslovni problemi koje pojedinačni članovi ne mogu sami da prevaziđu. Međutim, kako bi superklaster iskazao pun potencijal, neophodno je da okuplja isključivo najperspektivnije inovaciono-tehnološke oblasti. Odabir tih oblasti u Srbiji bio je baziran na višemesečnom, sveobuhvatnom istraživanju koje je urađeno u saradnji sa Centrom za istraživanje javnih politika i razgovorima sa relevantnim stručnjacima iz oblasti inovacija. Uzevši u obzir sve faktore, odabrana su četiri domena.Web3 i blockhain tehnologijeWeb3 i blockchain tehnologije donose revoluciju u polja stvaranja i razmene vrednosti i postaju neophodni činilac savremenog života. Decentralizacijom interneta stvaraju se prilike za razvoj u brojnim tradicionalnim industrijama kao što su: finansije, obrazovanje, zdravstvo, ali i državna uprava, sajber bezbednost, transport i druge.Snažna inženjerska baza i zajednica više od 100 timova koji su aktivni u ovom domenu, predstavljaju veliki potencijal za Srbiju da zauzme lidersku poziciju na globalnom tržištu i bude predvodnik nove generacije interneta.Visoka tehnologija u poljoprivredi i industriji hraneTradicija, znanje i povoljni prirodni uslovi su oduvek bili snažan oslonac Srbije u oblasti poljoprivrede i industrije hrane. Dodatno, rezultati naših inovatora i kompanija pokazuju da u ovom domenu postoji veliki dodatni potencijal za inovativni rast. Ovaj domen obuhvata sve aktivnosti različitih aktera inovacionog ekosistema usmerene ka upotrebi različitih savremenih tehnologija i rešenja baziranih na njima, u cilju unapređenja čitavog lanca vrednosti u poljoprivredi i industriji hrane, uključujući usavršavanje postojećih i stvaranje novih proizvoda, usluga, tehnologija, poslovnih procesa i modela, u oblasti primarne (poljoprivrede), preko prerade i proizvodnje hrane, pa sve do trgovine. Gejming okruženje i virtuelna realnostPrepoznavanje od strane Startup Genome-a treću godinu zaredom je potvrda da fokus na ovu oblast može dodatno ojačati kapacitete za stvaranje globalno konkurentnih video igara. Ali, gejming nisu samo video igre. To su i tehnologije koje se primenjuju i u drugim industrijama - od trgovine, marketinga i industrije zabave, preko serious gaming-a i EdTech-a, pa sve do MedTech-a i mnogih drugih. Gejming koncepti prelaze u druge industrije i gejmifikacijom unapređuju iskustvo, efikasnost i otvaraju nove prilike za rast. Konstantan razvoj virtuelne realnosti i iščekivanje njene široke upotrebe otvoriće nove horizonte i ova dva trenda moraju se posmatrati zajedno za kompletnu sliku o raspoloživom potencijalu.Napredna rešenja u medicinskoj tehnologiji i biotehnologijiZdravlje kao univerzalni prioritet savremenog društva kreira tržišnu priliku da eksperti i talenti svoje znanje stave u službu ostvarivanja plemenitih ciljeva, istovremeno stvarajući dodatnu vrednost. Ovaj domen uključuje farmaceutsku industriju, BioTech, MedTech i HealthTech i karakteriše ga dug i kompleksan proces razvoja od ideje do izlaska na tržište, kao i velika skalabilnost. Uz dodatni fokus na ove oblasti, multidisciplinaran pristup i podršku inovacija, šanse za rešavanje brojnih zdravstvenih problema sa kojima se čovečanstvo suočava značajno rastu.Srbija zove najbolje!Konzorcijumi iz ovih oblasti, sačinjeni minimalno od: startupa, kompanije i akademsko-naučne institucije, učestvovaće u pilot superklasterima od aprila 2022. do juna 2023. Cilj je da, nakon testiranja u realnom poslovnom okruženju, bude odabrana oblast u kojoj će Srbiji biti prepoznata kao globalni inovacioni lider. Srbija Inovira poziva zainteresovane konzorcijume da se prijave za pilot superklastere. Javni poziv traje do 28. februara 2022. srbijainovira.rs/javni-poziv

Srbija

Samo petina otpada u Srbiji završi na sanitarnim deponijama

Samo 19 odsto ukupnog komunalnog otpada u Srbiji je u toku 2020. godine odloženo na sanitarne, dok je ostatak otpada završio na nesanitarnim deponijama, piše u Programu upravljanja otpadom za period 2022-2031. godine.U toku 2020. godine stvoreno je 2,95 miliona tona komunalnog otpada, a samo 558 hiljada tona je odloženo na sanitarne deponije, odnosno one koje su projektovane i rade u skladu sa evropskim propisima.Da li iko čisti Nacionalni park na Tari? Do kraja 2021. godine sagrađeno je ukupno deset regionalnih sanitarnih deponija, u Užicu, Lapovu, Kikidi, Jagodini, Leskovcu, Pirotu, Sremskoj Mitrovici, Pančevu, Subotici i Beogradu, navodi se u tekstu Programa.U funkciji su i dve sanitarne deponije koje nisu regionalnog tipa, u Vranju i Gornjem Milanovcu.Međutim, ni otpad koji se baca na sanitarne deponije se pre odlaganja ne tretira.Pored regionalnih sanitarnih deponija, postoji više od 120 opštinskih deponija koje nisu u skladu sa standardima životne sredine i koje primaju na odlaganje komunalni otpad koji se organizovano sakuplja, piše u Programu.Kuda ide otpad od kovida? Osim ovih deponija na koje stiže otpad koji se organizovano prikuplja, postoji i preko 3.500 divljih deponija koje su van kontrole opštinskih komunalnih preduzeća. Na divlja smetlišta se baca oko petine komunalnog otpada, a ona se u većini slučajeva nalaze u seoskim sredinama.Cilj Programa je da se do 2034. godine u potpunosti ukine odlaganje otpada na nesanitarne deponije, da se one zatvore i rekultivišu.

Srbija

Organizacije najavile novi proteste protiv iskopavanja litijuma

Savez ekoloških organizacija Srbije (SEOS) saopštio je da će zajedno nevladinom organizacijom Kreni-Promeni, nastaviti sa zajedničkim protestima širom Srbije. Krajnji cilj je kako se naglašava zabrana istraživanja i iskopavanja litijuma i bora na teritoriji cele Srbije.Protesti će kako se naglašava biti radikalizovani do raspuštanja Narodne skupštine. Naredni koraci radikalizacije biće objavljeni na zajedničkom protestu u Beogradu u četvrtak ispred Predsedništva 3. februara u 19 časova. "Tražimo da vlast uvaži argumente vodećih srpskih naučnika koji jasno ukazuju da je iskopavanje bora i litijuma ekološki neodrživo, kao i da posluša sopstveni narod. Ukoliko je vlast zaista oterala Rio Tinto, isti zakonski tretman i zabrana mora važiti i za ostale kompanije i za druge delove Srbije", piše u saopštenju.Šta sve znamo o projektu za iskopavanje litijuma u dolini Jadra? Kako se objašnjava, ekološke organizacije stale su iza jednog zahteva kojim se traži zabrana istraživanja i iskopavanja litijuma i bora na teritoriji Srbije.Uvažen je i stav meštana da moratorijum na samo 20 godina izaziva zebnju i nesigurnost, ljudi seliti, a investitori zaobilaziti navedene krajeve.Dogovoreni su zajednički protesti koji će biti radikalizovani do raspuštanja Narodne skupštine. Tražimo da se usvoji poslednji zajednički zahtev: Trajna zabrana na istraživanje i ekspolataciju bora i litijuma na teritoriji cele Srbije.

Srbija

Zgrada u Pariskoj 12 postaje „ekskluzivni restoran“

Stambena zgrada u Pariskoj 12 u Beogradu biće nadograđena, rekonstruisana i prenamenjena u ugostiteljsko-smeštajni objekat. Na adresi Pariska 12 nalazi se objekat namenjen stanovanju, koji je, kako se navodi u projektu, "godinama napušten, u veoma lošem stanju, i praktično neupotrebljiv". Objekat će imati dva podzemna nivoa podruma, prizemlje, galeriju i četiri sprata.Poslednja dva nadograđena sprata su predviđena za poslovne apartmane visoke kategorije dok su svi ostali nivoi u funkciji "ekskluzivnog restorana".U planu je da se ukine postojeći kosi krov, da potkrovlje postane sprat i da se nadograde dve etaže. Objekat će imati zeleni krov iznad poslednjeg sprata.Prostorije prema ulici su se koristile kao sobe i saloni a deo objekta prema dvorištu za trpezariju, kuhinju, kupatilo, pomoćno stepenište i sobu za poslugu.Sekretarijat za urbanizam i građevinske poslove i Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture oglasili su javnu prezentaciju Urbanističkog projekta nadogradnje, dogradnje u dvorišnom delu, rekonstrukcije, adaptacije i prenamene stambenog u ugostiteljsko-smeštajni objekat spratnosti Po2+Po1+P+G+4 u Pariskoj ulici 12. Zahtev za potvrđivanje Urbanističkog projekta Ministarstvu građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture, podnelo je preduzeće IoNet, koje je investitor projekta. 

Srbija

Meštani iz Velikih Crljena tužili EPS zbog zagađenja, sud ćuti godinu dana

Meštani Velikih Crljena već godinu dana čekaju suđenje zbog ekološke štete koje im pravi Termoelektrana Kolubara A, saopštila je Advokatska kancelarija Sreten Đorđević, koja je njihov pravni zastupnik. Kako se naglašava, ljudska prava stanovnika Velikih Crljena se i dalje urušavaju, a zagađenje u tom mestu povećava.Četiri tužbe zbog nanošenja ekološke štete, kako se podseća, u ime meštana Velikih Crljena koji su se sa tim saglasili, podnete su u Višem sudu u Beogradu protiv Elektroprivrede Srbije (EPS) i prema zakonu ti postupci bi morali da budu hitni."S obzirom na to da se Viši sud oglasio nenadležnim očekujemo da suđenja počnu pred Osnovnim sudovima u Beogradu i Lazarevcu", rekao je advokat Sreten Đorđević.Godinu tana nakon podnošenja ovih tužbi njegova kancelarija organizovala je sastanak sa tužiocima i novinarima u Velikim Crljenima."Nakon godinu dana još se ne zna ni koji sud će da sudi niti kada će da počne suđenje, iako su po odredbi člana 107. Zakona o zaštiti životne sredine, sudski postupci za naknadu ekoloških šteta hitni", dodaje se u saopštenju.Kako se naglašava, zabrinjava što se i dalje ne zna pred kojim sudom će postupci biti sprovedeni.Kako se navodi, tokom sastanka, tužioci iz Velikih Crljena su iskazali svoju ogorčenost zbog toga što godinu dana nisu započeta suđenja. Oni su ukazali i da se problemi u vezi sa zagađenjem vode, vazduha i zemljišta u tom mestu i dalje nastavljaju.Viši sud potvrdio zabranu istraživanja bora i litijuma u Valjevu"Najveća ekološka tužba u srpskoj istoriji" tapka u mestu "Istakli su da već danima izlazi crni dim iz Termelektrane zbog čega ne mogu da izlaze iz svojih kuća. Oni sumnjaju da se ugalj, jako loše kalorijske vrednosti, sagoreva 'zaliven' mazutom", dodaje se u saopštenju advokatske kancelarije Sreten Đorđevića.Ocenjuje se i da je neefikasnost pravosuđa očigledna kupovina vremena za tuženu stranu, kao i da je sve to obeležilo poslednjih godinu dana rada te advokatske kancelarije. "Podsećamo da je jedan od osnova za podnošenje tužbi bila je povreda člana 8 Konvencije o ljudskim pravima, koji štiti pravo svakoga na privatan i porodičan život i dom", dodaje se u saopštenju.Dodaje se i da je "izričitom odredbom Zakona o uređenju sudova, propisano da u predmetima u kojima se sudi zbog povrede prava na privatan život, postoji isključiva nadležnost viših sudova da sude u prvom stepenu".Kako se podseća, Viši sud u Beogradu se odglasio nenadležnim, "uz obrazloženje da se pravo na privatan život odnosi samo na zaštitu tajnosti pisama i prepiske", iako je to suprotno praksi Evropskog suda za ljudska prava.