Trenutnim tempom Srbiju ćemo pošumiti za 1.400 godina
Srbiji će za pošumljavanje svoje teritorije prema evropskim standardima i aktuelnom tempu pošumljavanja biti potrebno oko 1.400 godina, kažu predstavnici Koalicije 27 koja okuplja organizacije civilnog društva iz oblasti ekologije. Zaštita prirode, kontrola lova, ribolova i šumarstva su važan deo pregovaračkog Poglavlja 27 za za evrointegracije Srbije koje je nedavno otvoreno."U Srbiji se na neadekvatan način upravljanja zaštićenim prirodnim dobrima, koji se finansira iz proizvodnih delatnosti, odnosno seče šuma, što je direktno suprotno sa očuvanju prirode", objašnjava Mirjana Jovanović iz Beogradske otvorene škole (BOŠ).Površine pod šumama u Srbiji su prema njenim rečima ispod proseka pošumljenosti u EU, gde je prosek 40% pošumljenosti, za razliku od naših 30%. Ipak, Srbija se kako dodaje obavezala da ispuni cilj prema kome će joj 41% teritorije biti pod šumama.Da bi to dostigli, prema tempu koji je naveden u Nacionalnom prostornom planu, trebaće nam preko 1.400 godina, jer smo 2019. godine pošumili svega 600 hektara, napominje predstavnica BOŠ-a. Dodaje da je najveći deo naših šuma niskog kvaliteta, što je loše u ekonomskom smislu, u njima ne stanuju ugrožene vrste životinja i one ne utiču na stabilnost zemljišta."Kada govorimo o Poglavlju 27 uvek mislimo na vazduh, vodu, prirodu, na razne vrste zagađenje prirode, prorodnih resursa, voda. Jedan od najvećih problema je što se u Srbiji prečišćava veoma mali broj otpadnih voda, manje od 15%, to je poražavajuće", objašnjava predstavnica BOŠ-a.Drugi veliki problem kako dodaje je tretman svih vrsta otpada, o čemu nema pouzdane zvanične statistike. Pored toga treba rešavati probleme koje izazivaju buka, zagađenje vazduha."U poslednjem izveštaju Agencije za zaštitu životne sredine 15 gradova i aglomeracija je imalo prekomerno zagađen vazduh. To su Valjevo, Novi Pazar, Zaječar, Kraljevo, Kg, Subotica, Zr, Popovac, Beograd, Niš, Bor, Pančevo, Smederevo, Kosjerić i Užice", napominje Jovanović.Tu kako podseća živi preko tri miliona ljudi, što znači da polovina građana Srbije udiše prekomerno zagađen vazduh. Pored toga, u medijima se često može čuti da nam od šest do 15 hiljada ljudi prerano umre zbog zagađenog vazduha.Jovanović napominje i da je ponovo pomeren rok za pribavljanje dozvola velikim industrijskim zagađivačima za još tri godine. One, kako objašnjava, obavezuju da njihova postrojenja planski upravljaju otpadom, koriste najsavremenije tehnologije i da smanje svaki vid zagađenja na najmanju moguću meru.Srbija takođe, kako dodaje, još nije usvojila Strategiju niskougljeničnog razvoja, iako je ona gotova i prošla je javnu rapsravu: "I dalje nemamo ciljeve za 2030. i 2050. godinu, što se tiče klimatskih promena, i dalje se ne usklađujemo sa EU".Goran Sekulić iz Svetske organizacije za prirodu Adria (WWF Adria) smatra da otvaranje Klastera 4 i Poglavlja 27 nije nikakav uspeh, jer tu ima dosta problema u primeni zakona koji su već usvojeni i prilagođeni EU standardima.On smatra da je u ekološkom usklađivanju Srbije sa EU potrebna veća uključenost građana i organizacija civilnog društva, jer nagomilani problemi u toj oblasti treba da se rešavaju. Tu se kako dodaje, očekuje i učešće stručne javnosti, jer ministarstvo životne sredine samo taj posao ne može da obavi.Sekulić podseća da se uskoro očekuje usvajanje nekoliko važnih zakona iz oblasti životne sredine, strateškom i proceni uticaja na životnu sredinu: "Ne znamo kako su se pojavili ti zakoni, ali pojavili su se bez efektivnog učešća javnosti".Prema njegovom mišljenju jedan od velikih problema u sprovođenju Poglavlja 27 biće finansije, iako se EU obavezala da će nam finansijski pomoći u tom procesu. Sa druge strane ukinut je takozvani Zeleni fond, pa je trenutno nepoznato odakle će Srbija finansirati ekološku tranziciju."Klaster 4 i Poglavlje 27 ne može da se zatvori sa ovim kapacitetom. To je kao da smo izašli na teren sa šest igrača i očekujemo da će oni dati go", napominje Sekulić.Prema oceni direktorke Mladih istraživača Srbije, Tanje Petrović, dobro je što se otvaranje Klastera 4 i Poglavlja 27 i formalno desilo. Ipak, napomenula je da je to učinjeno kako bi se Srbija motivisala da ubrza reforme."Naš napredak u toj oblasti je vrlo ograničen, pre svega stepen usaglašenosti sa EU, dok je primena zakona ogroman izazov, problem i vrlo je neefikasna", smatra Petrović.Prema njenim rečima, otvaranje Klastera 4 je sjajna prilika da se "skine prašina" sa dokumenta od 1.600 strana u kome je opisana pregovaračka pozicije Srbije u oblasti evrointegracija.