Srbija

Srbija

Inspekcija utvrdila prekoračenje prekovremenog rada u „Aptivu“

Inspektori rada su prilikom nadzora u fabrici “Aptiv” utvrdili su prekoračenje prekovremenog nedeljnog rada, a po Zakonu o radu inspektori inspekcije za rad pokrenuli su prekršajni postupak zbog navedene nepravilnosti, potvrdio je za Rešetku načelnik Jablaničkog okruga Miloš Ćirić.Prema Zakonu o radu novčana kazna od 600.000 do 1.500.000 dinara predviđena je za poslodavca u slučaju nepoštovanja ovih obaveza."Članom 53 regulisan je prekovremeni rad koji je dozvoljen ukoliko se organizuje u skladu sa zakonom. Poslodavac može da izvrši preraspodelu radnog vremena iz opravdanih razloga, ali pri tom treba da vodi računa o načinu preraspodele radnog vremena tako da to bude u skladu članom 57 i 60 Zakona o radu. Rad noću je dozvoljen uz poštovanje određenih uslova iz člana 62 Zakona o radu. Isto, rad u smenama može da se organizuje samo u skladu sa zakonom (član 63)", objašnjava se na portalu Moj savetnik. Portal Rešetka podseća da je veliki broj radnika u fabrici "Aptiv" i dalje negoduje "u tišini" zbog odluke rukovodstva kompanije da im produži radno vreme i uvede dnevne smene na 12 radnih sati. Pojedini su Rešetki javili da uprava fabrike ne prestaje da krši zakon, te da su im za ovu nedelju napravili novi raspored po kojem će raditi 72 sata nedeljno.Kako tvrdi sindikalac iz "Aptiva" Marko Todorović, veliki broj radnika iz ove fabrike je na bolovanju zbog novog uvedenog radnog vremena."Tog petog radnog dana u nedelji, na posao se odazvalo samo 30 odsto radnika. Ljudi su iscrpljeni, normalno je da bojkotuju rad", kaže Todorović.Inspekcija rada, kako je kazao Ćirić za Rešetku, neće niti su pozvani da učestvuju na ovom sastanku."Inpekcija rada je kontrolni organ i nema ingerencije u pregovorima",  objašnjava načelnik okruga.

Srbija

APR: Danas ističe rok za dostavljanje redovnih finansijskih izveštaja

Agencija za privredne registre (APR) obaveštava pravna lica i preduzetnike koji primenjuju Zakon o računovodstvu, a još uvek nisu sastavila i dostavila svoje redovne godišnje finansijske izveštaje sa odgovarajućom dokumentacijom za 2020. godinu, da rok za njihovo dostavljanje ističe u danas u ponoć.Zaključno sa nedeljom, 27. juna, 250.000 obveznika je ove izveštaje dostavilo na jedan od sledećih načina:- oko 191.000 - istovremeno sa podacima za statističke potrebe,- skoro 29.000 dostavilo je izjave o nektivnosti,- više od 30.000 je dostavilo svoje izveštaje samostalno.Kao i svih ranijih, i ove godine se očekuje da veliki broj obveznika svoje izveštaje pripremi i dostavi poslednjeg dana roka, zbog čega je Agencija za sredu, 30. juna, do ponoći, obezbedila dežurstva u Registru finansijskih izveštaja i Servis desku, radi pružanja stručne pomoći u vezi sastavljanja i dostavljanja finansijskih izveštaja i tehničke podrške obveznicima.Na internet stranici Agencije, u okviru Registra finansijskih izveštaja, mogu se pronaći sve relevantne informacije odnosno instrukcije u vezi sa dostavljanjem redovnog godišnjeg finansijskog izveštaja, u formi pravila, tehničkih i korisničkih uputstava, kao i video uputstava, a eventualna sporna pitanja mogu se slati na sledeće elektronske adrese, i to:- za ažuriranje statusnih podataka ili podataka o zakonskom zastupniku potrebno je uputiti reklamaciju na elektronsku adresu obveznicifi@apr.gov.rs,- za rešavanje pitanja u vezi primene PIS FI sistema, njegovog pristupa ili problema sa potpisivanjem, korisnici se mogu obratiti na elektronsku adresu sd@apr.gov.rs i- za dodatna pitanja i objašnjenja u vezi dostavljanja izveštaja koja ne možete naći na ovoj internet stranici i u korisničkim uputstvima za sastavljanje i dostavljanje izveštaja, na raspolaganju je mejl adresa finizvestaji@apr.gov.rs.Informacije o prijemu i obradi svih vrsta izveštaja za 2020. godinu, obveznici mogu pratiti na ovoj internet stranici, u delu Finansijski izveštaji, link "Pretraga izveštaja za 2020. godine u postupku obrade"."I na kraju još jednom skrećemo pažnju korisnicima koji su izvršili uplatu naknade za obradu i javno objavljivanje redovnog godišnjeg finansijskog izveštaja i propisane dokumentacije, da ne čekaju uparivanje naknade sa predmetom u posebnom informacionom sistemu Agencije, već da skeniranu uplatnicu prilože na predviđeno mesto u tom sistemu i dostave pripremljeni izveštaj", navodi se u saopštenju.

Srbija

Kome sve i koliko Srbija duguje?

Međunarodnoj banci za obnovu i razvoj Srbija trenutno duguje 2,19 milijardi evra, približno visni duga koji imamo prema stranim vladama 2,66 milijardi evra, pišu Biznis i finansije. Na kraju prvog kvartala, ukupni javni dug Srbije je iznosio 28,1 milijardu evra ili 55,7% U bruto domaćeg proizvoda (BDP).Odnos javnog duga i BDP-a na kraju ove godine zavisiće od toga da li će se ispuniti projekcija Vlade da će privredni rast dostići 6%. Država se zadužuje za različite namene, a najviše prostora u medijima dobijaju pozajmice za infrastrukturne projekte – puteve, pruge, elektrane ili neizbežni beogradski metro.Još se ne zna koliko će koštati izgradnja metroa. U Zakonu o metrou i gradskoj železnici, koji je Skupština Srbije usvojila 20. maja, navodi se da je vrednost tih projekata procenjena na "oko šest milijardi evra", kao i da su "u toku pregovori sa bankama za što povoljnije uslove kreditiranja".Kada je reč o kreditima koje je Srbija uzimala od kineske Exim banke, kamatne stope se kreću se od 2 do 3%. Krediti Vlade Abu Dabija u lokalnoj valuti dirhamu koštaju nas 2,25 do 2,5%, odnosno 2% u dolarima.Turskoj Deniz banci za kredit u evrima za izgradnju puteva Novi Pazar-Tutin, Sremska Rača-Kuzmin i za most preko Save plaćamo 2,5% kamate.Evropskoj investicionoj banci (EIB) za kreditiranje izgradnje "Autoputa mira" od Niša do Merdara Srbija će plaćati kako odabere: EIB nudi varijabilnu kamatnu stopu po formuli šestomesečni EURIBOR plus 1%, uz mogućnost da se kamatna stopa fiksira ako se proceni da je to povoljnija opcija sa stanovišta upravljanja javnim dugom.Arsić: Privreda Srbije u prvom kvartalu solidna, javni dug ide na oko 60 odsto "U Srbiji su prisutne međunarodne finansijske institucije poput EIB, IBRD ili Svetske banke, koje investiraju u projekte koji treba da povežu evropske regione preko Srbije, ali imamo i situaciju da se grade putevi koji su pre politički nego ekonomski opravdani”, kaže direktor ekonomske istraživačke jedinice LIBEK-a Mihailo Gajić.Prema njegovim rečima, bilo je opravdano zaduživati se bilateralno u periodu od 2012. do 2016. godine, kada smo imali visok javni dug i plaćali po 2 do 3% kamate Azerbejdžanu, Rusiji ili Kini, dok su nas evroobveznice koštale i do 7,5% godišnje."Od pre pet godina, međutim, udeo javnog duga u BDP stagnira ili se smanjuje i ulazimo u fazu ekonomskog rasta, a to se toliko odrazilo na cenu evroobveznice da je poslednja emisija nosila prinos od 1,92%, niži od povoljne kamate kineske banke. Zašto bismo onda uzimali kredite bilateralno?", kaže Gajić.Prema njegovom mišljenju, država trenutno nije u problemu u smislu da je pred bankrotom, a ima i visoke prognoze ekonomskog rasta. Međutim dodaje da je "pitanje gde bismo bili posle dve ili tri godine vođenja loše fiskalne politike, sa visokim deficitima kakvi su planirani rebalansom budžeta, i sa velikim zaduživanjem".

Srbija

Oglašena prodaja Krušik-plastike, Jadrana i Severtransa

Ministarstvo privrede je objavilo javni poziv za prikupljanje ponuda sa javnim nadmetanjem radi prodaje kapitala AD Krušik-plastika iz Osečine, Jadran AD za ratarstvo iz Nove Gajdobre i prevoznika AD Severtrans iz Sombora.AD Krušik-plastika je preduzeće koje bavi proizvodnjom proizvoda od plastike. Ono je u većinskom vlasništvu države (66,1%), a akcije poseduje i Registar akcija i udela (20,4%), Fonda za razvoj Republike Srbije (8%), PIO fonda (2,1%), Akcionarskog fonda (1%) i ostalih akcionara (2,2%).Privatizaciji društvenih preduzeća i dalje se ne nazire kraj Na prodaju se akcije koje se nalaze u javnom vlasništu, što je 97,7 odsto. Početna cena za kupovinu akcija AD Krušik-plastike je 5,8 miliona evra, a rok za podnošenje ponuda 16. avgust.Ministarstvo je početkom 2021. godine već pokušalo da proda Krušik-plastiku, ali nije prispela nijedna ponuda.Akcije Jadrana AD za ratarstvo su u 99,7% vlasništva Registra akcija i udela, dok ostatak akcija pripada fizičkim licima.Početna cena za prodaju državnih akcija Jadrana je 3,2 miliona evra, a rok za dostavljanje ponuda je 27. avgust.Srpsko-kineski industrijski park gradiće se na PKB-ovom zemljištu Akcije AD Severtransa, koji se bavi prevozom putnika, su u vlasništvu Registra akcija i udela (41%), Grada Sombora (16,9%), Akcionarskog fonda AD Beograd (0,8%), Republike Srbije (0,8) i ostalih akcionara (40,7).Javni poziv se odnosi na prodaju svih akcija koje u javnom vlasništvu što je 59,3 ukupnog kapitala. Početna cena je 64,8 hiljada evra, a ponude se podnose do 3 septembra.

Srbija

Energetska tranzicija u Srbiji: Koliko rudara će ostati bez posla i šta je alternativa?

Energetska tranzicija u Srbiji ostaviće 90 odsto rudara zaposlenih u industriji uglja bez posla. One koji ostanu treba sprovesti kroz tranziciju i obučiti za nove poslove. Drvna industrija možda je alternativa.Ovo su neki od zakčljučaka na današnjoj debati "Pravedna energetska tranzicija u Srbiji i potencijalne socio-ekonomske posledice". Ekspert za energetiku Aleksandar Kovačević rekao je Srbija ima industriju uglja koja je takva da nikada, od kada se ugalj koristi u industrijske svrhe, nije bila konkurentna.On smatra da Srbija danas ima neobično skupo daljinsko grejanje, neobično skup gas, neobično skupo ogrevno drvo. "Uvozimo neobično skupu naftu i proizvodimo neobično skupe naftne derivate, a krajnji rezulata je jedna privreda koja jedva sklapa kraj sa krajem, gde je zaposlenost mala ili nepovoljna", rekao je Kovačevič. Uz to, kaže, postoji zabrinutost za nekoliko gradova i nekih 15 do 20 hiljada radnika u "propaloj industriji" koja nikada nije imala adekvatnu konkurenstnost i sposobnost. Pitanje je, kaže Kovačević, da li će Srbija biti u stanju da omogući industrijski razvoj i zapošljavanje."To pitanje je ključno za rudare, oni će svakako izgubiti posao, ako pokušamo da ovu industriju učinimo produktivnijom 90 rudara će odmah izgubiti posao. Ako pokušamo da ovu industriju odmah prevedemo u obnovljivu industriju opet će njih 90 odsto izgubiti posao. Šta god da se desi 90 odsto ovih ljudi ostaje bez posla", rekao je on. Kovačević je govorio o primeru Crne Gore gde trenutno oko 800 ljudi u industriji uglja proizvodi milion i 500 hiljada tona uglja.Kovačević smatra da kada bi se taj ugalj zamenio otpadnom drvnom biomasom iz normalne šumske proizvodnje Crne Gore u tom procesu bi bilo zaposleno 17.600 ljudi. "Hajde da zaposlimo 15.000 radnika rudnika, da im damo potpuno istu platu, istu vrstu posla, rad za nekom mašinom, a da u oni u peiriodu od pet godina naprave 700.000 hektara valjanih šuma, stvore temelje za proizvodnju četiri miliona tona kvalitetne biomase, stvore temelj za drvnu industriju koja će zaposliti 200.000 ljudi, hajde da to zovemo tranzicijom", naveo je on.O rudniku litijuma treba javno pričati na osnovu činjenica, a ne emocija Aleksandar Jovović sa Mašinskog fakulteta  izneo je podatak da u EPS-u trenutno radu 29.153 ljudi,  a da 16.000 ljudi radi u rudnicima. U  nekom vremenskom periodu doći će do gašenja termoeelktrana, rekao je on. Prema njegovim rečima, u Strategiji niskougljeničnog razvoja postoje modeli smanjivanja potrošnje fosilnih goriva, a prema ekonomski najprihvatljivijem mehanizmu koji se tu nalazi, broj radnih mesta koji će se do 2030. izgubiti je 35, kada se uzmu u obzir i nova radna mesta. Ilija Batas Bjelić sa Instituta tehničkih nauka SANU kaže da se tranzicija dešava tamo gde to nije ekonomski održivo, i da je neprihvatljiv pristup govoriti da se tranzicija u Srbiji dešava jer se dešava i EU."Stvarna cena struje iz uglja je mnogo veća nego što mislite i nego što vas uče u školi, na fakultetu. Bilo kakva racionalizacija neće dovesti do nečega što je ekonomski održivo. Ako govorimo o tranziciji, pravedna tranzicija je ideal, mnogo je realnije govoriti o pravičnoj traznziciji, o nečemu što bi omogućilo dugoročnu ekonomsku efikasnost", rekao je on.Energetska tranzicija u regionu: U fokusu lokalne zajednice i poslovi Redovna profesorka u penziji Arhitektonskog i Geografskog fakulteta Ksenija Petovar navela je da će energetska tranzicija imati mnogobrojne posledice, uslovno negativne koje se odnose na zatvaranje radnih mesta, što će biti ozbiljan izazov za kolektive i zajednice."Drugi su uslovno pozitivni, energetska tranzicija bi trebalo da obezbedi funkcionisanje i rešava mnoge probleme sa kojima su se suočavale lokalne zajednice, a to su zagađenja, problema sa vodom, zemljištem", rekla je Ksenija Petovar. 

Srbija

Pokretanje sopstvenog biznisa: Dobro je imati ideju, još bolje je imati plan

Međunarodni dan mikro, malih i srednjih preduzeća obeležen je u nedelju. Iako većina tog dana odmara, za mnoge preduzetnike to je luksuz. Njihova svakodnevna posvećenost poslu ih čini super herojima. Prema istraživanju konsultantske kompanije Mekinzi s kraja prošle godine, u Evropi sektor malih i srednjih preduzeća (MSP) zapošljava čak dve trećine radne snage.Očigledno je da je na Starom kontinentu ovaj sektor jedan od važnih zamajaca privrednog razvoja. Možda nam ovaj podatak trenutno izgleda nedostižno, ali nije na odmet uzeti u obzir i ove procene, iznete na nedavno održanom MSP Forumu2 – kada bi se broj zaposlenih kod preduzetnika i u MSP sektoru u Srbiji povećao sa oko 2,4 na evropski prosek od četiri zaposlena, otvorilo bi se skoro pola miliona novih radnih mesta.Možda sada postaje jasnije koliko ovaj sektor može da doprinese ne samo rastu BDP-a, već i blagostanju brojnih pojedinaca.Ovi statistički podaci na evropskom nivou ukazuju na to da je razvoj preduzetništva u našoj zemlji možda prečica ka napretku. Šta je to što nas sprečava da pokrenemo svoj biznis?Koraci su brojni, ali savladiviKoraci od ideje do biznisa se ne razlikuju. Pre nego što se krene sa razradom, treba da razmislimo da li ideja rešava neki problem ili potrebu potencijalnih korisnika ili kupaca. Zatim proverimo da li je zaista tako – organizujemo istraživanje, razgovaramo sa potencijalnim klijentima. Istražimo da li je još neko došao na sličnu ideju kao mi.Takođe, potrudimo se da što preciznije definišemo ko su sve naši potencijalni klijenti.Kada je o proizvodu ili usluzi reč, uobičajeni redosled podrazumeva pravljenje prototipa, testiranje na potencijalnim korisnicima i unapređivanje do faze kada su proizvod ili usluga dovoljno dobri. Ovde je važno imati na umu da oni ne moraju da budu savršeni, jer je vrlo moguće da ćemo tek kroz susret sa pravim klijentima uvideti neke nedostatke, ali i mogućnosti za razvoj onoga što im nudimo.Finansijski aspekt planiranja nije ništa manje važan. Neophodno je da uzmemo u obzir sve fiksne i varijabilne troškove, napravimo projekciju prihoda i rashoda i pomoću nje planiramo buduće novčane tokove.Jedna od mnogih uspešnih priča klijenata Erste BankeNikada nemojte da ne zanemarujete svoje hobije, jer uvek postoji mogućnost da se oni pretvore u dobar biznis. O tome svedoči i priča Dalibora Kosanovića, vlasnika firme Prodecor Design iz Zemuna, koja se bavi proizvodnjom nameštaja. Davne 1998. godine, zajedno sa svojim prijateljem, upravo iz hobija, počeo je da pravi nameštaj.Ubrzo je shvatio da može da zaradi pristojan novac, ali i da je bolje da radi za sebe, nego za druge.Nakon dve godine otvara svoju firmu. Vrlo mudro raspoređuje zarađeni novac, ulažući najveći deo zarade u unapređenje poslovanja. Danas, njegova stolarska radionica 95 odsto proizvedenog nameštaja izvozi u Hrvatsku, Austriju i Sloveniju. Daliborovu i druge uspešne priče pogledajte na OVDE. 

Srbija

Arsić: Privreda Srbije u prvom kvartalu solidna, javni dug ide na oko 60 odsto

Privreda Srbije je u prvom kvartalu imala solidne rezultate, post-pandemijski oporavak se opdvija brže nego što su analitičari očekivali, kazao je danas profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu Milojko Arsić. On je dodao da je Srbija po rastu bruto domaćeg proizvoda (BDP) u prvom kvartalu od 1,7 odsto četvrta u Evropi, ali da očekuje da će je više država po rastu privrede prestići u narednim tromesečjima. Javni dug će krajem godine biti 60 odsto BDP-a ili nešto preko toga, što je reletivno visok nivo javnog duga kada se uračunaju uslovi po kojima sse Srbija zadužuje i razvijenost njene privrede. Taj nivo još nije kritičan, a približno je jednak iznosu fiskalnog deficita"To znači da će dug krajem ove godine biti oko 30 milijardi evra. Ove godine planiran je fiskalni deficit od 3,5 milijardi evra, a njegov najveći deo će se finansirati zaduživanjem, za razliku od prošle godine, kada je znatan deo fiskalnog deficita finasiran depozitima koji su postojali od koncesije za Aerodrom 'Nikola Tesla' i Komercijalne banke", naveo je Arsić na predstavljanju novog broja "Kvartalnog monitora" u izdanju Ekonomskog fakulteta.Arsić je ocenio da bi problema zbog relativno visokog javnog duga moglo biti ako se kamatne stope u svetu povećaju, pa bi bili veći troškovi novog zaduživanja i refinasiranja javnog duga.Zbog toga smatra da bi trebalo raditi na tome da se na vreme fiskalni deficit smanji u narednoj godini i da se zaustavi rast javnog duga u odnosu na BDP."Za sada nije teško da se sprovedu takve politike. One mogu da se sprovedu i bez povećanja poreza i bez smanjivanja apsolutnog nivoa javnog rashoda. Potrebno je samo držati pod kontrolom najveće rashodne javne pozicije, što su plate u javnom sektoru i penzije, odnosno obezbediti da one rastu sporije od BDP-a", ukazao je Arsić.Komentarišući mogućnost za povećanje kamatnih stopa, Arsić je naveo da najveće svetske centralne banke smatraju da trenutno nema opasnosti od dugoročne inflacije, o kojoj se sve češće govori usled rasta cena nafte, prehrambenih proizvoda, osnovnih metala, građevinskog materijala u većem broju država. "Ako inflacija potraje ili se ubrza, to će biti signal da ona nije posledica privremenih poremećaja na tržištu, nego preteranee monetarne i fiskalne ekspanzije. U tom slučaju očekujemo da će vodeće centralne banke orimeniti restriktivne mere", ocenjuje se u novom broju "Kvartalnog monitora".U 2021. godini se očekuje rast svetske privrede od šest odsto, koliko se procenjuje da će se povećati i BDP Srboije na međugodišnjem nivou, dok se ocenjuje da će privreda evropskih zemalja imati rast od 4,2 odsto.  

Srbija

Advokati opet najavljuju protest zbog izmena Zakona o parničnom postupku

Predloženi nacrt zakonskih izmena, koji je u maju osvanuo na sajtu ministarstva je vrlo sporan, a advokatura do tada nije imala informacije da se na njemu radi, kaže advokat Milica Mitrović. Ona smatra da je u nacrtvu vrlo karakteristično da se po svaku cenu reši neefikasnost pravosuđa.  To ne može da se uradi ukidanjem stečenih prava građana, ocenjuje Mitrović. Sporan je način na koji se došlo do tog nacrta.Predstavnici Američke privred komore, Naleda, Austrijski ataše imali su pravo da učestvuju u radnjoj grupi koja se bavila tim zakonskim izmenama. Međutim, tamo je bio vrlo mali broj advokata.  Zbog svega toga nacrt odiše lobiranjem vrlo uskih interesnih grupa, tvri Mitrović.Prema njenim rečima, u državi pravne sigurnosti neprihvatljivo je uvođenje e-suda, kao i uvođenje novog sistema dostavljanja koji advokaturu pretvara u dostavnu službu. Kaže i da je problematična odredba po kojoj je taksa jedan od osnovnih uslova za zaštitu građana pred sudom.Ako su u pit subjekt prava, ako možemo odluku kada je ono ugroženo, jednako i da ga ne štitimo uopšte. Uvodi se sistem nagrade i kazne koji funkcioniše po obrnutom principu, odvraća ljude od suda i šalje im poruku da mu uopšte ne pristupaju.Problematično je i novčano kažnjavanje advokata koje je predviđeno u slučajevima kada se traži izuzeće sudije. To je zastrašivanje advokature, moraće pažljivo da se meri kada se traži zahtev za izuzeće sudije, ako se tokom sudskog procesa uvidi pristrasnost sudije, kaže Milica Mitrović.Ona smatra i da je nedospistivo da zakon stupi na snagu od dana objavljivanja, jer se zbog toga ne mogu menjati odredbe u aktuelnim sudskim postupcima. Zbog svega toga kako ocenjuje advokatura sa velikim razlogom traži da se Nacrt izmena Zakona o parničnom postupku povuče.

Srbija

EBRD Srbiji prognozira rast BDP-a od 6 odsto

Srbija je na putu značajnog oporavka uz privredni rast od šest procenata u 2021, navodi se u novom izveštaju o regionalnim ekonomskim izgledima koji je danas objavila Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD), piše agencija Beta, prenosi Danas.Banka u Srbiji očekuje oporavak potrošnje nakon pandemije kovida i povećanje javnih investicija u skladu sa nastavkom ekspanzivne fiskalne politike.Rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) u 2021, kako se navodi, biće podržan dodatnim vladinim izdacima u zdravstvu, subvencijama za zarade i jednokratnim isplatama penzionerima i drugim kategorijama stanovništva.Direktor EBRD za Srbiju i zapadni Balkan Mateo Kolanđeli rekao je da banka ostaje posvećena pružanju podrške vlastima u održavanju ubrzanog rasta."Jačanje konkurentnosti privatnog sektora, podrška dobro strukturisanim ulaganjima u transportnu i ekološku infrastrukturu, kao i tranzicija ka zelenoj energiji biće ključni prioriteti u boljoj izgradnji nakon krize kovida“, rekao je Kolanđeli.Za 2022. EBRD očekuje da se srpska ekonomija vrati pre-pandemijskoj brzini ekspanzije sa stopom rasta od 3,5 odsto.U novom izveštaju EBRD se ocenjuje da su, generalno, efekti pandemije kovida-19 na srpsku ekonomiju u 2020. bili umereni.Kako se navodi, struktura ekonomije, sa ograničenim prihodima od turizma i relativno visokim udelom osnovnih dobara u proizvodnoj strukturi, zaštitila je zemlju od dubljeg šoka.„U kombinaciji sa velikim vladinim paketima i manje restriktivnim merama zaključavanja tokom većeg dela godine, to je rezultiralo ekonomskom kontrakcijom od samo jedan odsto u 2020“, navodi se u izveštaju „Odgovor na korona virus u 2021 godini: Postavljanje boljih temelja“.Što se tiče zapadnog Balkana, očekuje se da će BDP u regionu porasti za 5,1 odsto u 2021.Međutim, kontinuirana nesigurnost oko ograničenja putovanja opterećuje izglede za ekonomije zavisne od turizma u regionu.Očekuje se da će se rast BDP u regionu spustiti na 3,8 odsto u 2022. godini.Šire gledano, oporavak ekonomija u razvoju u istočnoj Evropi, centralnoj Aziji i severnoj Africi ubrzava se nakon pandemije kovida i one će zabeležiti rast od 4,2 odsto u 2021, prema jesenas prognoziranih 3,6 odsto, saopštio je EBRD.Glavna ekonomistkinja EBRD Beata Javorčik rekla je da je u zemljama koje su bile pogođene izazovnim ekonomskim okolnostima pre pandemije kovid samo dodatno pojačao postojeće probleme.

Srbija

Novi Sad kupuje 49 jarbola i velika slova za natpis „Novi Sad“

Grad Novi Sad će izdvojiti 190 miliona dinara za opremanje Trga jarbola u Limanskom parku, za kupovinu velikih slova za natpis "Novi Sad", kao i za drugu opremu, saznaje 021.rs.Oprema se nabavlja u sklopu pripremanja Novog Sada za 2022. godinu, kada će poneti titulu Evropske prestonice kulture.Trg jarbola predviđa kupovinu 49 jarbola visokih osam metara, koji će se nalaziti na ulazu u Limanski park, sa Bulevara oslobođenja i imaće umetničke zastave. Tenderom je predviđeno i postavljanje jarbola visokih 10 metara, sa većim zastavama, na dva ulazna pravca u grad - na Mišeluku, iznad tunela, i kod novog Žeželjevog mosta.Grad kupuje i slova za natpis "Novi Sad", koji će biti gotovo dva metra visok i dug 13 metara, a nalaziće se na kružnom toku kod Žeželjevog mosta sa bačke strane i kod fabrike Aptiv. Još veća slova, visoka tri metra i druga 20 metara, biće postavljeni na Mišeluku iznad Mosta slobode, a biće nabavljena i nešto manja slova, koja će se nalaziti na ulazu u Novi Sad kod TC "Rodić". Nabavka je procenjena na 188,9 miliona dinara bez PDV-a, a Uprava za građevinsko zemljište i investicije će kupiti i informativne table koje će biti postavljene u kulturnim ustanovama u Novom Sadu i prigradskim naseljima. Planirano je i da se nabavi urbani mobilijar sa klupama na 12 lokacija u gradu, uglavnom u parkovima, kao i digitalni časovnici koji će biti postavljeni na više lokacija u gradu.Na "šoping listi" nalaze se i pumpe za bicikle sa javnim časovnicima, koje će takođe biti instalirane na nekoliko gradskih mesta - kod Rektorata, Varadinskog mosta, Štranda, hotela "Šeraton", na autobuskoj stanici u Radomira Raše Radujkova, preko puta Satelitske pijace, u Futoškom parku, kod TC "Promenada" i kod Univerexporta u Futoškoj 40-44. Predviđeno je i da se Kreativni distrikt, odnosno Kineska četvrt, posebno opremi informacionim tablama i klupama.  Nabavka UGZI-ja obuhvata i crtanje pešačkih prelaza u užem centru grada na površini od 1.000 kvadratnih metara, kao i kupovinu gotovo 600 led sijalica za osvetljenje i ukrašavanje armirano-betonske konstrukcije nezavršenog Tržnog centra "Rodić" na ulazu u Novi Sadu.Nabavljaju se i informativni totemi, koji će se napajati preko solarnih panela, a nalaziće se na betonskom stubu od dva metra, ispred 18 kulturnih ustanova u gradu. Osim toga, kupuje se i još 12 totema za gradske parkove i Štrand.Kupuju se i 1,9 metara visoke svetleće mape koje će se nalaziti na nekoliko lokacija u gradu, kao i devet tabli dobrodošlice koje će se postaviti na prilazima Novom Sadu.UGZI pazari i informacionu signalizaciju, koja će posetiocima govori gde se nalaze hoteli i davati im putokaze za više od 50 lokacija, kao i još 70 tabli sa nazivima ulicama, koje će biti postavljene na stubovima, semaforima i javnoj rasveti.Rok za dostavljanje ponuda je 21. jul. 

Srbija

Beograd ocenjuje i bira ulične zabavljače, određena mesta za nastupe

Gradska uprava Grada Beograd raspisala je javni poziv slikarima, muzičarima i izvođačima artističkog programa za dobijanje odobrenja za nastupanje na javnim gradskim površinama.Kulturni i umetnički programi na javnim površinama mogu da se izvode u ograničenom vremenu, bez nadoknade i bez korišćšenja specijalnog sagrađenih objekata za te namene.“Njih izvode ulični zabavljači, umetnici i artisti i čine sastavni deo ponude grada Beograda”; piše u tekstu javnog poziva.Beogradski čelnici se hvale nagradom koju nisu dobili Pravo izvođenja programa imaju pojedinci, grupe i ansambli.Komisija će sve kandidate ocenjivati bodovima od nula do deset.“Pravo izvođenja programa u Knez Mihailovoj ulici imaju kandidati sa prosekom od najmanje 8,5 bodova, u Skadarskoj ulici kandidati sa najmanje 8 bodoova, na centralnim gradskim trgovima kandidati sa najmanje 7 bodova, u prolazima kandidati sa najmanje 6 bodova, na trgovima, u parkovima i zelenim površinama kandidati sa najmanje 5 bodova, a na Savskom i Dunavskom keju kandidati koji imaju najmanje 4,1 bod.”Turistička organizacija Beograda može da odredi raspored nastupa kod “DNK” česme, na Trgu Nikole Pašića, ispred spomenika knezu Mihailu Obrenoviću i u muzičkim paviljonima u Zemunu i na Kalemegdanu, kao i na platou između Knez Mihailove ulice i Obilićevog venca.Klovn, ulični pevač, uzgajivač svilene bube, DJ, hostesa, našli su se u šifrarniku novih zanimanja Programi mogu da se održavaju od 10 do 22 časa, a u naseljenim zonama je obavezna pauza u vreme važenja kućnog reda. Takođe, izvođači moraju da vode računa o upotrebi pojačala do nivoa propisane buke.Raspored izvođenja programa na lokacijama biće objavljivan na zvaničnim internet stranicama grada Beograda i Turističke organizacije Beograda.

Srbija

Novi zajam EIB-a od 50 miliona za oporavak srpskih preduzeća

Evropska investiciona banka (EIB) i UniCredit banka Srbije potpisali su danas ugovor o zajmu vrednom do 50 miliona evra za finansiranje malih i srednjih preduzeća (MSP) i kompanija srednje tržišne kapitalizacije,  navodi se u saopštenju EIB-a. Zajam će pomoći kompanijama da prevaziđu finansijske poteškoće izazvane pandemijom, održe likvidnost i radna mesta. Kompanije će moći da iskoriste sredstava EIB-a za finansiranje svoje likvidnosti, obrtnih sredstava i srednjoročnih i dugoročnih investicija. UniCredit banka će ova sredstva staviti na raspolaganje srpskim MSP i kompanijama srednje tržišne kapitalizacije pogođenih korona-krizom pod povoljnijim i pristupačnijim uslovima, navodi se u saopštenju. Ovo je četvrta kreditna linija EIB-a za podršku srpskim kompanijama u okviru finansijskog paketa Tima Evrope za oporavak Zapadnog Balkana.Uključujući nove zajmove potpisane danas, EIB-ova finansijska podrška za oporavaka srpskih MSP od početka pandemije dostigla je 140 miliona evra.  Kako se navodi u saopštenju, oco je četvrta kreditna linija EIB-a za podršku srpskim kompanijama u okviru finansijskog paketa Tima Evrope za oporavak Zapadnog Balkana. Uključujući nove zajmove potpisane danas, EIB-ova finansijska podrška za oporavaka srpskih MSP od početka pandemije dostigla je 140 miliona evra. Zajam će pomoći kompanijama da prevaziđu finansijske poteškoće izazvane pandemijom, održe likvidnost i radna mesta. Kako se navodi u saopštenju, oco je četvrta kreditna linija EIB-a za podršku srpskim kompanijama u okviru finansijskog paketa Tima Evrope za oporavak Zapadnog Balkana. Uključujući nove zajmove potpisane danas, EIB-ova finansijska podrška za oporavaka srpskih MSP od početka pandemije dostigla je 140 miliona evra. 

Srbija

Raspisan konkurs: Do 1,2 miliona dinara za kupovinu seoskih kuća

Ministarstvo za brigu o selu je raspisalo javni konkurs za dodelu bespovratnih sredstava za kupovinu seoske kuće sa okućnicom.Na konkurs mogu da se prijave mladi poljoprivrednici, bračni i vanbračni parovi, kao i samohrani roditelji. Kuća koju bi želeli da kupe ne može da košta više od 1,2 miliona dinara, a država će im nadoknaditi ceo trošak kupovine.Žensko preduzetništvo na selu: Nećete nas pomeriti Koje sve uslove morate da ispunite ukoliko želite da konkurišete za bespovatna sredstva za kupovinu seoske kuće možete da pročitate na linku.Na sajtu Ministarstva za brigu o selu objavljen je i obrazac za konkurisanje, kao i tekst javnog poziva.

Srbija

Računovodstvena komora: Pod hitno ukinuti propise koji štete privredi

Računovodstvena komora Srbije saopštila je da je predsedniku Srbije prosledila zaključke o propisima koji ne doprinose pravnoj sigurnosti, kao i o propisima koji opterećuju rad računovođa i poreskih obveznika. tim  zaključcima je obrazloženo koje propise treba hitno menjati, a koje tek treba doneti.Propise u oblasti računovodstva treba menjati zbog uspešnog rada i veće pravne sigurnost u radu, posebno domaćih preduzetnika i privrednih društava, navodi Računovodstvena komore Srbije. On je inače, kako se navodi u saopštenju, zaključke o svemu tome usvojila na svojoj skupštini.Ti zaključci su upućeni predsedniku Srbije su upućeni jer je on, kako se podseća, potpisnik Zakona o računovodstvu.Sadržaj zaključaka objavljen je na sajtu Računovodstvene komore Srbije, dostavljeni su dostavljeni su i ministru Ministsrstva finansija. Navodi se da RKS okuplja računovođe koje su uspešno učestvovale u sprovedenim reformama, kao i u uvođenju Objedinjene naplate kod Poreske uprave i u prelasku na elektronsko poslovanje, reforme Fonda PIO, CROSO i drugih institucija.VEĆINA PREDUZETNIKA PREŠLA U DOO NAKON TESTA SAMOSTALNOSTIRačunovodstvena komora: Do kraja marta produžiti rok za dostavljanje Statističkog izveštaja RKS kako navodi radi i doprinosi unapređenju poslovnog ambijenta, propisa i procedura i saradnje računovodja i poreskih obveznika sa državnim institucijama, što je sve u interesu budžeta Srbije.Navedene propise prema mišljenju RKS treba hitno menjati, jer su napravili veliku štetu budžetu i poreskim obveznicima. Primer toga je kako se navodi test samostalnosti koji je uveden u Zakonu o porezu na dohodak građana.Navodi se da su pored RKS štetnost testa samostalnosti potvrdili Udruženje zaštitnik preduzetnika i privrednika Srbije, Digitlna zajednica Srbije, kao i Udruženje frilensera i radnika na internetu, čiji su predstavnici učestvovali na zajedničkom panelu početkom juna.

Konferencije Srbija energetika

O rudniku litijuma treba javno pričati na osnovu činjenica, a ne emocija

Na panelu "Treba li Srbiji rudnik litijuma" koji je u saradnji sa Heinrich Boell Fondacijom organizovala Nova ekonomija predstavnici Ministarstva rudarstva i energetike ocenili su da će se o eksploataciji litijuma u dolini Jadara najverovatnije organizovati referendum. Sa druge strane, deo stručne javnosti smatra da od tog projekta treba odustati ili ga odložiti."Ne može ono što je ispod zemlje da bude vrenije od onog što je iznad nje. Poljoprivreda i stanovništvo je važnije od toga. Realizaciju Projekta Jadar trebalo bi odložiti ili od njega odustati", kaže redovni član Srpske akademije nauka i umetnosti (SANU) u Odeljenju hemijskih i bioloških nauka Vladimir Stevanović.On smatra da je dobro što u društvu ima dijaloga o takvim temama, ali primećuje da su oni "retki ili zakasneli", a Projekat Jadar netransparentan. Dodao je da su istraživanja litijuma u dolini Jadra počela mnogo ranije, a ne pre četiri godine, kako tvrde predstavnici nadležnog ministarstva."Rudna jalovišta će ostati trajno. Problem je i voda, ali ne njeno prečišćavanje. Kako ćemo se nositi sa atmosferskim vodama? Da li će ta jalovišta da popuste pod pritiskom vode, kao što je bilo sa jalovištem u Stolicama", kaže Stevanović.On je dodao da bi izgradnjom rudnika bilo ugroženo vodosnabdevanje Mačve, kao i da je naš odnos prema životnoj sredini "katastrofalan". "Nemamo sređenu životnu sredinu, da smo o njoj vodili računa, onda bi i Rio Tinto vodio računa o tome. Mora se gledati u budućnost, sad su aktuelne litijumske baterije, šta će biti za 30 godina, ako se vozila budu kretala na vodonik", dodaje Stevanović.Državna sekretarka u Ministarstvu rudarstava Jovanka Atanacković, rekla je kako smatra da nije poljuljano povrenje u državu, jer država razgovara sa svima i pozvala je sve zainteresovane strane da uđu u dijalog o rudniku litijuma.Ona je ocenila da se u Srbiji najvarovatnije organizovati referendum u vezi sa eksploatacijom litijuma. Ako građani o tome pozitivno odluče, Srbija kako kaže ne bi trebalo samo da izvozi litijum, već treba da ga koristi i u proizvodnji"Smatramo da u trenutnu energetsku tranziciju, treba da vidimo kao šansu za naš narod i državu da poastanemo lider u regionu, koristeći sve principe koji danas važe u ekologiji", naglašava Atanacković.Ona je ukazala na činjenicu da ljudi često koriste energiju do koje se došlo devastacijom životne sredine, a da se u isto vreme bave ekologijom, pa zbog togma mnogi predstavljaju "licemere"."Ne treba nam rudnik litijuma, a sa prihvatljivim narušavanjem životne sredine slažem se u slučajevima kada za to postoji jasan javni interes", kaže Ratko Ristić, dekan Šumarskog fakulteta.Dodaje i da je protiv rudnika litijuma, jer je Srbija ratifikolvala konvencije Ujedinjenih nacija o klimatskim promenama, biodiverzitetu i degradaciji zemljišta: "Obavezali se da ne povećavamo učešće degradiranih površina", naglašava Ristić.Ristić smatra da će planiranim rudnikom i postrojenjem za preradu rude jadarit biti uništeno 533 hektara zemljiša, od čega je oko 240 hektara šume na slivu potoka Štavice. To zemljište je prema njegovim rečima već kontaminirano, jer su poplave provalile deponiju nekadašnjeg rudnika.Ristić je ocenio da Srbija može da bude uspešna u poljoprivrednom inženjerstvu, proizvodnji softvera i nameštaja, ne samo u oblasti rudarstva. Rekao ima veliko poverenje u državu, ali da mali stepen poverenja u ministarstvo rudarstva, koje se ponaša i protežira rudarstvo koje samo po sebi treba da bude cilj."To se naziva esnafski autizam, oni olako dele dozvole za istraživanje litijuma u Srbiji. Niko ne treba da se čudi ako dođe do velike provale narodnog nezadovoljstva", dodaje Ristić.U vezi sa tim pitanjem sa njim se nije složio pomoćnim ministarke rudarstva Dejan Milijanović, koji je rekao kako veruje u mogućnost održivog rudarstva koje neće ostaviti velike posledice na životnu sredinuRistić je naglasio da država treba da naručuje studije uticaja na životnu sredinu, a ne kompanije, poput Rio Tinta. Dodao je da kompanije kada sprovode neki projekat za to nisu krive.Projekat Jadar se mesecima nalazi pred javnošću i o njemu treba voditi dijalog na nauč zasnov činjenicama, kaže Vesna Prodanović, direktorka kompanije Rio Sava Exploration (istraživačka firma kompanije Rio Tinto).Ona kaže da se nadležno ministarstvo toj kompaniji nedavno obratilo sa pitanjima koje su o Projektu Jadar nedavno uputili predstavnici SANU i naglasila da će odgovori na njih biti dostupni u narednih nekoliko dana.Naglašava da će se moderan rudarsko-industrijski kompleks u dolini Jadra nalaziti nalaziti na manje od 400 hektara, kao i da neće ugroziti poljoprivredu.Podsetila je da je deo zemljišta u tom području već kontaminiran drugim rudarskim projektima, kao i da je jadarit nađen samo u ovom delu sveta. Studija uticaja budućeg rudnika na životnu sredinu, prema rečima Prodanovićeve trenutno u fazi pripreme, a kada s eona završi biće poznmati i uticaji Projekta Jadar na okolinu. Međutim, dodaje da će ti rizici biti svedeni na najmanju meru.Dodala je da u Srbiji već postoji 50 postrojenja koja su opasnija od postrojenja koje je planirano u dolini Jadra. Smatra i da Projekat Jadar može da napravi pozitivan iskorak u toj oblasti. Predstavnica Rio Tinta je demantovala da je kompanija Rio Sava Exploration osnovana sa 500 evra i ocenila je da su stavljeni u kontekst trenutnih predizbornih političkih aktivnosti, u kojima ne žele da učestvuju. Prodanović je pozvala pravne timove nevladinih organizacija koje se protive izgradnji rudnika da rade zajedno sa pravnim timom Rio Tinta."Bavili smo se Rio Tintom i njegovim tokovima novca od 2004. godine, kasnije su nas pozvali ljudi iz sela gde je rudnik planiran, koji su rekli da im rudnik ne treba i da žele da se bave poljoprivredom", kaže Miroslav Mijatović iz Podrinjskog anti korupcijskog tim (PAKT), sa sedištem u Loznici.On naglašava da je ta kompanija ranije često kršila i Arhusku konvenciju o zaštit prava javnosti na životnu sredinu i dodaje da su informacije o njenim investicijama često neprecizne.Mijatović je izjavio da je Rio Tinto u Srbiji prekršio član 7. Zakona o rudarstvu, član o planiranju i izgradnji, upravljanju otpadom, zakon o zaštiti prirode, zakon o putevima, zakon o poljoprivrednom zemljištu, šumama, kao i zakon o državnom katastru.Naglasio je da je PAKT podatke o tome uputio nadležnim sudovima, čije se odluke trenutno iščekuju. Kaže da komuniciraju sa Rio Tintom od 2019. godine, kao i da su od kompanije često dobijali vrlo šture informacije o njenom projektu.Mijatović je rekao da nije tačno da je Loznica među gradovima sa najvećim odlivom stanovništva i dodao da se rudnici litijuma u svetu nalaze u napuštenim područjima, dok u okolini Loznice Rio Tinto želi da napravi rudnik u plavnom području.Profesor Aleksandar Jovović, sa Mašinskog fakulteta u Beogradu ocenio je da projekat eksploatacije litijuma prevazilazi Srbiju kao državu, jer se tiče autmobilske industrije, kao i drugih velikih industrija koje sebi ne dozvoljavaju da prave promašaje u planiranju.Rekao je i da je Rio Tinto u svojoj dugoj istriji imao mnogo promašaja, kao i da je to logično imajući u vodu samu veličinu kompanije. Jovović je dodao da je u ovom trenutku teško dati procenu uticaja budućeg projekta na životnu sredinu, koju radi njegov fakultet, zajedno sa drugim institucijama.Profesor Tehnološko-metalurškog fakulteta u Beogradu Petar Đukić smatra da je u pitanju i održivost projekta kompanije Rio Tinto.  Ukazuje da treba razmotriti koji su ciljevi za bolji život budućih generacija:"Srbija je kao i mnoge zemlje u svetu puna napuštenih rudnika, sa izbušenim devastiranim sredinama. Sa takvim rudarstvom konačno treba završiti", smatra Đukić.On je rekao i da su u Srbiji pogažene institucije, kao i da su referendumi prolazili onako kako je želela vlast koja ih je organizovala. "Nameće se institucija opšte građanske neposlušnosti, mi smo duboko podeljeno društvo", dodaje Đukić.Đukić je podsetio da je Lazarevac do 1991. godine dobilao rudnu rentu kako bi se kao područje oporavljao od rudarenja uglja. Međutim, ti fondovi su propali jer je novac trošen za neke druge namene u okviru gradske uprave Beograda kojoj to mesto administrativno pripada.Moderator panela bio je Vladica Cvetković, redovni profesor Rudarsko-geološkog fakulteta u Beogradu, koji je takođe primetio da je poljuljano poverenje građana u državu.

Srbija

SA PANELA !!! Atanacković i Jovović

Državna sekretarka u Ministarstvu rudarstava Jovanka Atanacković, rekla je kako smatra da nije poljuljano povrenje u državu, jer ona razgovara sa svima i pozvala je sve zainteresovane strane da uđu u dijalog...

Srbija

Panel o Rio Tintu u organizaciji Nove ekonomije

Bavili smo se Rio Tintom i njegovim tokovima novca od 2004. godine, kasnije su nas pozvali ljudi iz sela gde je rudnik planiran, koji su rekli da im rudnik ne treba i da žele da se bave poljoprivredom, kaže Miroslav Mijatović iz Podrinjskog anti korupcijskog tima (PAKT).On naglašava da je ta kompanija ranije često kršila i Arhusku konvenciju i dodaje da su informacije o njenim investicijama često neprecizne.Prvo kažu da će investirat i1,5 milijardi dolara, pa 1,8, zatim dve milijarde, da će u postojenje za prečišćavanje vode uložiti 20 miliona dolara, pa 40 miliona.Mijatović je izjavio da je Rio Tinto u Srbiji prekršio član 7 Zakona o rudarstvu, član o planiranju i izgradnji, upravljanju otpadom, zakon o zaštiti prirode, zakon o putevima, zakon o poljoprivrednom zemljištu, šumama, državnom katastru.Naglasio je da je PAKT podatke o tome uputio nadležnim sudovima. Kaže da komuniciraju sa Rio Tintom od 2019. godine, kao i d asu od kompanije od tada često dobijali vrlo šture informacije.On je dematnovao direktorku Rio Save Exploration Vesnu Prodanović i rekao da nije tačno da je Loznica među gradovima sa najvećim odlivom stanovništva.Rudnici litijuma u svetu su u napuštenim područjima, a Rio Tinto želi da napravi rudnik u plavnom području, napominje predstavnik PAKT-a.

Srbija

Usvojen UPPR kako bi Tigar iz Pirota nastavio da funkcioniše

U Privrednom sudu u Nišu usvojen je Unapred pripremljen plan reorganizacije (UPPR) kompanije Tigar iz Pirota, piše Beta, prenosi eKapija.U saopštenju se navodi da je "Tigar od danas korak bliže boljem i stabilnijem poslovanju, ali i konačnom rešavanju problema dugova iz prethodnog perioda".Usvajanje novog UPPR-a koji će uz rasterećenje dugova garantovati dobru finansijsku stabilnost od izuzetne je važnosti za dalje uspešno poslovanje kompanije Tigar koja je zahvaljujući podršci države, dobroj poslovnoj politici i vrednom radu radnika uspela ne samo da opstane već i potvrdi svoj značaj tržištu s obzirom na to da se 80 odsto proizvodnje realizuje na inostranom tržištu, navodi se u saopštenju.Dodaje da se da u ovom momentu Tigar upošljava 1.200 radnika, proizvodnja se odvija u tri smene u punom kapacitetu, uz redovnu isplatu zarada.

Srbija

Bor: Radnici „Ziđin kopera“ nastavljaju pregovore o kolektivnom ugovoru

Ministarstvo i održao sastanak sa predstavnicima kompanije došlo je do dogovora da kompanija sa pravilnikom o radu koji je stupio na snagu 23 juna stavi van snage i donese pravilnik o radu koji će da se drži ista prava koja smo imali u kolektivnom ugovoru koji je inače istekao 21 juna ove godine očekujemo pismenu potvrdu poslodavca da protest od ponedeljka zamrznemo znači pregovori o zaključenju kolektivnog ugovora se nastavljaju uz prisustvo predstavnika resorni ministarstava Znači ostaju ista prava zaposlenima do daljnjeg.