Srbija

Srbija

Turističke agencije imaju rešenje za Grčku, i dalje traže pomoć države

Naglašavajući da su u teškom finansijskom položaju, predstavnici turističkih agencija saopštili su da su otkazana sva putovanja u Grčku koja nisu mogla da se realizuju zbog zabrane ulaska srpskim državljanjuma u tu zemlju, a koja je stupila na snagu u ponedeljak sati ujutru, javlja agencija Beta, a prenosi list Danas."Otkazali smo sva putovanja za Grčku do 15. jula, do kada važi odluka Grčke o zatvaranju granice za turiste iz Srbije", rekao je za agenciju Beta direktor turističke agencije Sabra travel Vladimir Vlaho.Do plovine jula  u Grčku će moći samo srpski državljani sa posebnim dozvolamaVlaho je rekao da je do tada u Grčku trebalo da otputuje oko hiljadu ljudi, kao i da je grupa od oko 100 putnika, uspela da stigne u tu zemlju, pre stupanja odluke na snagu.On je naglasio da su agencije u teškom položaju i da je pesimista jer se ne nada državnoj pomoći.„Tražili smo pomoć u minimalcima za zaposlene, država je rekla da nema zlatni ćup i verujem da nema novca“, rekao je Vlaho i dodao da ostaje da se vidi koja varijanta je jeftinija za održavanje broja zapslenih.Prema njegovim rečima, u obzir dolaze, dve varijante, državna pomoć ili niro za nezaposlene.Vlaho je rekao da su konkurisli za kredit u Fondu za razvoj pre dva i po meseca i da im je odobrena suma koja nije dovoljna za isplatu jedne plate zaposlenima, ali da ni to još nisu dobili.Komercijalni direktor Plana tursa Milan Vasić rekao je da su juče obavestili 34 putnika da se putovanje zakazano za ponedeljak."Putnici kojima je otkazano letovanje u Grčku dobiće zamenske vaučere za neki drugi aranžman", rekao je Vasić.On je izjavio da je Plana turs realizovala 35 odsto bukiranih aranžmana u ovoj godini, a da je to samo desetak odsto u odnosu na prošlogodišnju sezonu.Vasić je rekao da turističke agencije neće prestati da traže pomoć države jer u tom sektoru, zajedno sa prevoznicima i vodičima radi oko 20 hiljada ljudi.Istakao je da je dodatni problem negativna reklamna kampanja jer su, prema njegovim rečima "neki mediji pisali da smo odveli putnike na ostrva gubavaca".Direktorka turističke agencije Olimpik travel Branka Karadžić rekla je da je juče otkazan čarter let za Krit za 20 putnika i da su "racionalno" prihvatili razloge.Ona je dodala da agencija nije ugrožena u poslovanju, ali da bi pomoć države dobro došla.Govoreći o otakaznim putovanjima, rekla je da je dosta putovanja pomereno za 20. jul, kao i da je veliki problem u poslovanju turističkih agencija to što ne može da se planira.

Srbija

Revizori nisu pronašli nepravilnosti u poslovanju BIA

Bezbednosno-informativna agencija (BIA) je tokom 2019. godine ostvarila prihode od  6,75 milijardi dinare i tekuće rashode i izdatke za nefinansijsku imovinu visini od 6,73 milijardi dinara, navodi se u izveštaju koji je sančinila Državna revizorska institucija (DRI). Revizori navode da su svi finansijski izveštaji u koje su imali uvid bili pripremljeni u skladu sa Zakonom o budžetskom sistemu, relevantnim uredbama i pravilnicima koji uređuju rad budžetskih korisnika i da nisu pronašli nepravilnosti u poslovanju BIA."Testirani rashodi i izdaci izvršeni su u skladu sa sredstvima opredeljenim Zakonom o izmenama i dopunama Zakona o budžetu Republike Srbije", dodaje se u izveštajuAgencija je takođe sačinila mape poslovnih procesa i iste usvojila 1. marta 2019. godine, a u cilju uspostavljanja i održavanja sistema interne kontrole BIA je interno donela i usvojila Pravilnik o unutrašnjem uređenju i sistematizaciji radnih mesta, Pravilnik o utvrđivanju poslova koji su nespojivi sa radom Agencije, Pravilnik o stručnom usavršavanju i obrazovanju pripadnika BIA.Izveštajem o popisu, koji je sastavni deo procesa revizije, obuhvaćen je popis imovine, novčanih sredstava, potraživanja i obaveza, a interne komisije su sravnile stvarno stanje utvrđeno popisom sa knjigovodstvenim stanjem i o tome sačinile izveštaj."Nismo prisustvovali izvršenom popisu imovine i obaveza, a revizija je izvršena naknadnim pregledom popisnih lista, izveštaja popisnih komisija i Odluka u vezi sa popisom", navodi DRI.Izveštajem o popisu obuhvaćen je popis imovine, novčanih sredstava, potraživanjai obaveza.

Srbija

Kad ćemo prestići hrvatski BDP

Srpski predsednik Aleksandar Vučić ponovio je pre neki dan da će Srbija do kraja 2021. godine prestići Hrvatsku po ukupnom bruto domaćem proizvodu (BDP).Vučić je za RTS rekao da je BDP Hrvatske 53,6, a Srbije 46 milijardi evra i dodao da je razlika do pre dve godine bila 10 milijardi evra. "Sada je 7,6 milijardi evra u korist Hrvatske, bili su 100 godina ispred nas.Oni će na kraju godine imati BDP 48,3 milijarde evra, a mi 46,1. To je razlika od samo dve milijarde", kazao je Vučić.Kao i uvek u izjavama predsednika Vučića, na prvi pogled sve je tačno, ali u suštini nema prostora za radovanje nad "nesrećom" Hrvatske koja će zbog kraha turističke sezone imati veliki privredni pad.Tačno je da u tekućim evrima Hrvatska i Srbija tolilo proizvode koliko je rekao predsednik, ali u realnim Hrvatska nam izmiče. Evo objašnjena.Hrvatska ima 60 odsto Stanovništa Srbije i po glavi stanovnika  duplo veći BDP od Srbije: 13.270 evra po glavi tanovnika u odnosu na 6,3 hiljada evra po glavi stanovnika Srbije.U osvrtu na istu ovakvu izjavu da će Srbija dostići Hrvatsku, ekonomista Vladimir Gligorov u tekstu za Novi magazin pokazuje da je u poslednjih desetak godina stvarni proizvod Hrvatske trajno veći od srpskog i razlika se ne smanjuje, a po stanovniku se nominalno povećava.Stvarni proizvod u sebe uključuje i inflaciju i promenu kursa što takođe utiče na kretanja nominalnih vrednosti.Recimo, kurs kune se menjao, ali oko proseka koji je uglavnom stabilan. Dinar je, opet, depresirao do druge polovine 2012, od kada povremeno apresira ili depresira, a poslednje dve godine je otprilike tu gde je i danas. Ako se uporede nominalni i realni BDP u Srbiji i Hrvatskoj uticaji kursa i inflacije su jasni, kaže Gligorov. Realna kretanja pak ne pokazuju smanjenje rastojanja među njima, koje je opet vidljivo kod rasta srpske u poređenju sa hrvatskom proizvodnjom. Kuna je u poslednjih nekoliko godina uglavnom depresirala, dok je dinar bio stabilan. Tako da se u tekućim evrima srpska ukupna proizvodnja približava hrvatskoj (ono o čemu govori Vučić), dok u količinama proizvedenog zapravo ne.Gledano unazad, Hrvatski BDP po stanovniku bio je oko 20 odsto veći od srpskog (nije bio mnogo veći od vojvođanskog) negde pred raspad Jugoslavije. Bio je gotovo dva puta veći od crnogorskog ili makedonskog. I svakako značajno veći od bugarskog i rumunskog.Gledano unapred, zaista, ako Hrvatska doživi pad proizvodnje od gotovo 10 odsto ove godine, za razliku od srpskog pada od tri odsto, razlika u ukupnoj proizvodnji će se smanjiti, kaže ekonomista. "No, sledeće godine bi oporavak hrvatske privrede trebalo da bude značajno brži od srpskog jer je pad bio dublji. Tako da se ništa dugoročno ne može zaključiti na osnovu tih podataka", smatra Gligorov. Kako kaže, stvarni, količinski, ukupni proizvod Hrvatske trajno je veći od srpskog i razlika se ne smanjuje, a po stanovniku, nominalno, ona se povećava. I to u poslednjih desetak godina, koje su bile posebno rđave za Hrvatsku privredu, a u poređenju sa jugoslovenskim vremenom.

Srbija

Sead Biberović: Pazarci i Pazarke više nikome ne veruju

Intervju sa Seadom Biberovićem, iz nevladine organizacije “Urban-IN”, za podcast “Dan posle”Razgovarao: Aleksandar GubašKakva je zapravo situacija u Novom Pazaru, i kome Pazarci najviše veruju, što se tiče podataka o umrlima i zaraženima? Šta kažu umrlice po gradskom drveću i zidovima? Sead Biberović: Što se tiče brojki, ne znamo ih. Svakog dana se objavljuju neki zvanični podaci, dok bi se po umrlicama reklo da su te brojke mnogo veće. Znači, mnogo više ljudi je umrlo… Naravno, ne mora da znači da su svi umrli od korone. Ali, ako mi koji živimo u Pazaru znamo da je u prethodnih nekoliko godina nekakav prosečan broj umrlih na dnevnom nivou bio između tri i pet -- s tim da, kad vidimo da je u jednom danu umrlo petoro, onda kažemo: "Au, sve pomrije!" -- a sad imamo i po sedam-osam smrti dnevno, da ne pominjem ona tri krizna dana kad smo imali preko desetoro umrlih, onda već na prvi pogled možemo da znamo da tu nije nešto u redu. Možemo da zaključimo da te brojke koje nam oni govore, zvanične podatke, ne možemo da uzmemo za ozbiljno. Prosto, ne možemo da im verujemo. I onda dolazimo do pitanja kome Pazarci i Pazarke veruju, i na to mogu da kažem -- nikome. I razlog za to je upravo ovakvo ponašanje, pre svega vlasti iz Beograda, od prvog dana, i to ako je prvi dan uopšte bio kada su oni rekli da je bio… Jednostavno, mi smo izgubili poverenje u bilo šta što nam oni zvanično kažu -- kad kažem "oni", mislim na nadležne na bilo kom nivou. Dakle, mislim da ogromna većina Pazaraca i Pazarki više ne veruje ama baš nikome. Mi svojim očima vidimo da ljude masovno sahranjuju, da ljudi umiru -- što u bolnicama, što kod kuće -- a oni kažu: "Ne, nije tačno to što vidite. Ne verujte svojim očima, verujte onome što što vam mi pričamo." Isti ti nadležni su nas obavestili da je bolnica u Novom Pazaru opremljenija nego one u Nemačkoj. SB: Da, da. Apsolutno! Prosto ne znamo šta da radimo s tolikim ljudima iz Nemačke, kad dođu da se leče ovde, zato što su naše bolnice bolje i opremljenije... Nažalost, moram da kažem da je stanje kod nas -- u Opštoj bolnici Novi Pazar, Domu zdravlja, ili gde se već sve  ljudi leče od kovida -- čini mi se još gore nego što snimci i fotografije na Fejsbuku i drugim društvenim mrežama pokazuju. Sa svih strana se čuje: "Šta nam se ovo dešava? Ne mogu da verujem da nas je ovako nešto zadesilo..."Šta je zapravo najveći problem? Nedostatak opreme, nedostatak kapaciteta ili nedostatak ljudstva? Ili sve zajedno? SB: Mislim da je u Pazaru trenutno najveći problem nedostatak lekara i medicinskog osoblja -- s tim što mi možemo da govorimo i o jako teškoj i alarmantnoj situaciji u Tutinu, a plašim se vrlo uskoro i u Sjenici. Oprema stiže, i koliko god da je bilo potrebe za njom, ta potreba, čini mi se, polako biva zadovoljena. Ipak, potreba za lekarima i drugim medicinskim osobljem je i dalje ogromna, zato što je ogroman broj lekara i medicinskih sestara zaražen. Radi se o desetinama ljudi. Opet, ne znamo tačan broj -- pre neki dan smo samo u jednoj objavi čuli za 20 zaraženih lekara i 40 medicinskih sestara, a onda više niko nije pominjao koliko je još lekara zaraženo i obolelo... Što se tiče Sjenice i Tutina, a naročito Tutina -- njima, recimo, osim lekara i medicinskog osoblja, nedostaje i oprema. Pre neki dan smo u Sjenici imali jedan užasan, skandalozan, nedopustiv slučaj... Dva pacijenta sa teškom kliničkom slikom su poslata u Zdravstveni centar Užice, kome Sjenica gravitira po toj nekoj okružnoj podeli -- međutim, iz Zdravstvenog centra Užice su ih vratili na lečenje u Sjenicu. Obojica, jedan muškarac od 46 godina, drugi od 59 godina, su odmah sutradan preminuli, zato što u Sjenici nisu imali uslove za njihovo lečenje. Tako da i za to treba neko da odgovara. Trebalo bi pozvati na odgovornost i političare, kao što je u ovom slučaju Rasim Ljajić, koji je izjavio da je to bio, Bože moj, "nesporazum"... Dakle, dva života su izgubljena zbog nesporazuma. “Izvinite”, što kažu u Sjenici danas -- “od nesporazuma se ne umire, nego od nemara”. U pitanju je bio svestan ili nesvestan nemar lekara u Zdravstvenom centru Užice. Ko sve u ovoj situaciji pomaže ugroženom stanovništvu Novog Pazara i Sandžaka? SB: Mnogi ljudi iz Srbije i inostranstva, maltene iz celog sveta, su poslali pomoć -- što u novčanim sredstvima, što u opremi. Dobili smo -- i to je danas, naravno, hit tema -- finansijsku podršku i od Novaka Đokovića... Takođe je donirano nekoliko ambulantnih kola, od strane različitih ljudi, poznatih i manje poznatih. Adem Ljajić, fudbaler iz Novog Pazara, je Opštoj bolnici poklonio jedna ambulantna kola, a još nekoliko su ih kupili neki ljudi iz dijaspore, iz Nemačke, koji su poreklom odavde. Trenutno očekujemo lekare iz Bosne i Hercegovine i iz Turske, kao i opremu koju će Turska da nam uputi -- govori se o nekoj poljskoj bolnici, sa nekoliko stotina ležaja. Sutra očekujemo da nam stigne pomoć koju su Beograđani i Beograđanke donirali preko Srpskog filantropskog foruma. U prikupljanju novca je učestvovao i Fond B92, zatim Trag fondacija, i Ne davimo Beograd takođe… Naravno, moram da pomenem da je celu tu akciju pokrenula naša koleginica i prijateljica Aida Ćorović. Kako je uopšte došlo do ovakvog razbuktavanja epidemije? Šta je dovelo do ove situacije -- ko je kriv, i da li postoji neki događaj koji može da se uzme kao nulta tačka? SB: Mnogi govore o odgovornosti građana i građanki, i ja mogu da prihvatim da smo svi mi pomalo odgovorni. Međutim, do ovakve situacije ne bi došlo da nije bilo izbora. Mnogi takođe govore i o Bajramu, koji je bio pretprošlog meseca. To je zato što, tokom Bajrama, muslimani i muslimanke obilaze jedni druge -- prijatelje, komšije, porodicu… Ipak, bilo je vidno da je tokom ovog Bajrama bilo mnogo manje, neuporedivo manje, takvih poseta. Tako da taj Bajram možda može da bude uzet, ali samo uslovno, kao jedan od događaja koji su doprineli ovoj situaciji... Po mom mišljenju, Bajram je pogoršanju epidemije doprineo vrlo malo, ako uopšte. Što se mene tiče, krivac su isključivo veliki, veličanstveni, velelepni predizborni skupovi, koje su organizovale sve tri političke opcije ovde u Sandžaku. Dakle, sve tri, još jednom naglašavam. Obično mnogi pominju samo predizborni skup SDP-a Rasima Ljajića, i njegovo već čuveno bacanje u masu -- koje je, po meni, bilo ogavno. Mnogi u obzir uzimaju samo taj skup, a ja obavezno pominjem i ta druga dva predizborna skupa, koji su bili podjednako veličanstveni i velelepni. Niko ne može da me ubedi da u ovakvoj situaciji, u sred pandemije, na tako malom prostoru može da se skupi pet, šest ili deset hiljada ljudi, a da ne bude nikakvih loših posledica. Ma koliko to političari i političarke pokušavali da spinuju, i da prebace odgovornost na građane i građanke... Oni se sad iščuđavaju kako smo, eto, neodgovorni, kako idemo u kafiće, kako izlazimo u grad -- a ne pominju predizborne skupove, koji su po mom mišljenju apsolutno bili ta glavna inicijalna kapisla za ovakvu situaciju. Koliko se odgovorno ponašaju verski lideri u ovoj situaciji -- na obe strane, i među Srbima i među muslimanima? SB: Ne ponašaju se. Uopšte se ne ponašaju, ni odgovorno ni neodgovorno... Koliko ja mogu da vidim, religijske institucije i verske zajednice se uopšte ne oglašavaju. Takvo nereagovanje nijedne islamske zajednice, pa ni Srpske pravoslavne crkve, ja ni u kom slučaju ne odobravam. Meni to mnogo, mnogo nedostaje -- da tako uticajne institucije, a jesu uticajne, izađu pred svoje vernike, i kažu: “Tako i tako stoje stvari, ponašajte se tako i tako... Poštujte pravila, čuvajte sebe, budite odgovorni prema sebi i drugima.” Mislim da im to ne bi bilo ništa teško, i da ih ništa ne košta da tako nešto kažu, ali nažalost, ja to još uvek nisam čuo ni od koga iz religijskih institucija. Pre izvesnog vremena je velik publicitet dobila poseta predsednika Vučića Novom Pazaru, kojom prilikom je doneo respiratore -- što je, naravno, objavljeno na sva zvona. Kako je ta poseta doživljena u samom Novom Pazaru, i da li je bilo neke realne koristi od nje? SB: Posetu nisu svi doživeli isto, to je sigurno. Naravno, kod svih normalnih ljudi u gradu je naišla na osudu -- kad kažem “normalnih”, mislim na one koji nisu aktivisti i aktivistkinje političkih partija, i nisu ostrašćeni u tom političkom smislu. To je bilo toliko jedno providno predizborno ponašanje našeg dragog predsednika, odnosno, kako to sad moderno kažu “funkcionerska kampanja”. Tako da su predsednika i njegovo donošenje respiratora pozdravljali bukvalno samo oni najaktivniji aktivisti i aktivistkinje iz partije koja je u koaliciji sa SNS-om, i koja sa njim lično blisko sarađuje. Ostali nisu baš blagonaklono gledali na tu posetu, i bili su na neki način i zgroženi takvim ponašanjem... Takvom bahatošću, takvim ponižavanjem ljudi oko sebe. Pazite, da on lekarima objašnjava šta su respiratori, kako se koriste, kako se uključuju, zašto su dobri... Tako da je to izazivalo kod ljudi smeh, ali onaj kiseli smeh. Toliko je morbidno, da čak nije ni smešno. Kao da je iz svog džepa gospodin Aleksandar Vučić izvadio pare, kupio respiratore i doneo ih. Baš nas je počastvovao, što je baš nas u Pazaru izabrao da nam se ukaže, i da nam donese taj vredni poklon, te respiratore -- 10 statičnih, kliničkih, kako se to već stručno kaže, i tri ova pokretna, je li... A pritom, koliko ja čujem iz bolnice, ti respiratori uopšte ne mogu da budu korišćeni, ili makar neki od njih. To je zato što nisu po standardima koji važe ovde, nego su to neki kineski respiratori, koji su po nekakvim drugim standardima. Pažnju je skoro privukla još jedna poseta državnog vrha -- naravno, mislim na posetu premijerke Ane Brnabić i ministra Lončara. Kako je izgledala sama ta poseta? Šta joj je prethodilo? Pričalo se da su sklanjani bolesnici da ih oni ne vide, da se ne bi potresli... SB: To je stvarno bio vrhunac bezobrazluka, bahatosti i ponižavanja sopstvenih građana i građanki. Svi smo ovde bili uznemireni, duboko uznemireni, takvim bezobrazlukom premijerke. Ona se ponašala kao neko sa ulice, koga su doveli da lupa šamare ne znam kome... Mogla je makar da odglumi da joj je stalo do toga što ljudi umiru, i da pokaže makar malo empatije prema porodicama koje su izgubile svoje najmilije. Ono zviždanje, oni usklici, i ono skandiranje -- to je, u stvari, bio jedan ljudski odgovor na krajnje bezobrazno ponašanje premijerke i ministra Lončara. Ona te ljude, koji su izgubili roditelje, koji su izgubili braću i sestre, a neki od njih i decu, nije udostojila ni toga da im makar izjavi saučešće. Ona ih je odmah i na prvu loptu optužila da su huligani, da su politizovani -- a drugi su onda dodali da su narko-dileri i separatisti. To smeće od ljudi, iz smeća koje sebe naziva medijima, kao što su ove televizije sa nacionalnim frekvencijama, kojima ne želim ni da pomenem ime, i kao što su taj šljam, te gnjide iz štampanih medija, čija imena takođe ne želim da spominjem -- oni su išli nivo više od te bezobraznice Brnabićke, pa su rekli “narko-dileri”, “separatisti”, ovi, oni... Takvo ponašanje je nedopustivo, ono je skandalozno, i mislim da ne mogu da nađem dovoljno jaku reč da ga osudim. Da li možemo slušaocima koji su manje upućeni da predstavimo koje su to najznačajnije političke snage u Novom Pazaru? SB: Mi u ovom delu Srbije imamo tri najznačajnije, najveće političke opcije. Jedna je ona koju sam već pomenuo -- SDP, odnosno Socijaldemokratska partija, koju vodi Rasim Ljajić, večiti ministar. Zatim imamo SDA Sandžaka, koju vodi Sulejman Ugljanin, koji je večiti nacionalista, njega mogu tako da opišem... Imamo i treću, SPP -- meni to mnogo liči na nekadašnju Službu za platni promet, a možda bi im odgovaralo i to ime -- a koja se u stvari zove Stranka pravde i pomirenja. Nju vodi Muamer Zukorlić, koji sebe zove akademikom, a koji je, naravno, akademik samo svoje privatne Bošnjačke akademije nauka i umetnosti, koju je sam napravio. Što se tiče političke situacije sa te tri političke opcije, SDP Rasima Ljajića i SPP Muamera Zukorlića su na nacionalnom nivou u koaliciji sa SNS-om, odnosno direktno sa Vučićem -- pošto, po mom mišljenju SNS baš i ne postoji bez Vučića... SDA Sandžaka na nacionalnom nivou nije u koaliciji sa Vučićem, mada se, prema nekim saznanjima, Sulejman Ugljanin još pred još one prošle izbore i te kako nudio da se uključi, ali je odbijen od strane našeg velikog vođe. Dakle, na nacionalnom nivou je on opozicija, dok su na lokalnom nivou svi na neki način zajedno u koalicijama. Tako u Novom Pazaru, u lokalnoj skupštini, koaliciju čine SDP Rasima Ljajića, koja je na prošlim i ovim izborima uzela najveći broj glasova, i SDA Sandžaka. U Tutinu je SDA Sandžaka do ovih izbora imala apsolutnu većinu, pa su u koaliciju uzimali Srbe, odnosno Srpsku listu, odnosno ove političke partije koje okupljaju najviše Srba... Pa je u Sjenici SDA takođe bila u koaliciji sa nekim, a ovi ovamo sa nekim drugim, tako da je svako sa svakim u nekoj koaliciji -- a rezultat svega toga je da mi ovde zapravo ni nemamo opoziciju. Znači, u Sandžaku je u suštini preslikana situacija sa republičkog nivoa -- opozicije nema nigde. SB: Da, i u Sandžaku je u suštini takva situacija. Pre nekoliko dana smo mi -- dakle, organizacije civilnog društva, neki mediji, i pojedini novinari i novinarke -- izdali apel, gde smo pozvali sve institucije, sve državne organe, organizacije i službe, da rade svoj posao. Juče smo, zatim, izdali listu zahteva -- tri zahteva samo, nije duga lista... Naš prvi zahtev je da Krizni štab svakodnevno obaveštava javnost o stvarnim podacima, o stvarnoj situaciji sa zaraženima, obolelima i preminulima, i o stanju u zdravstvenom sistemu na lokalnom nivou. Drugi zahtev je da svakodnevno prave, objavljuju i ažuriraju spisak potrebnih medicinskih sredstava -- aparata, opreme i tako dalje. I treće, pozvali smo sve političke partije da momentalno obustave sve partijske aktivnosti, osim onih koje će doprineti poboljšanju situacije, odnosno borbi protiv bolesti. I odmah su, za divno čudo, povećane zvanične brojke -- i obolelih, i zaraženih, i preminulih. Ja ne kažem da je to direktan rezultat našeg apela, i tih naših zahteva, ali mogao bi da bude. Zašto da ne? Potpisale su ga sve najrelevantnije organizacije civilnog društva, i najrelevantniji mediji i novinari iz Pazara. Kakva je ekonomska situacija u Novom Pazaru i okolini bila pre, a kakva je posle vanrednog stanja?SB: Pazar nije ni po čemu specifičan u odnosu na druge gradove u Srbiji, to prvo moram da kažem. A sve ovo se jeste odrazilo na ekonomiju, to je sigurno… Ako postoji išta što jeste specifično za Novi Pazar,  to je to da naši ljudi odlaze u Tursku po robu, što im je tokom vanrednog stanja, a i sada, otežano, ako i ne onemogućeno. Zatim, naravno, kafići, restorani, kafane... Mi ovde još uvek imamo par tih velikih fabrika džinsa, i naravno da pandemija utiče i na njih, zbog toga što moraju da vode računa o svojim radnicima, koji se sada, na primer, razboljevaju… S druge strane, takođe im je otežano da svoju robu šalju kupcima koji su van Srbije. Bojim se da ćemo posledice po ekonomiju u punom obimu težine videti tek najesen.

Srbija

Uz poštovanje mera zaštite, održan protest u Novom Pazaru

Oko stotinu ljudi u Novom Pazaru protestovalo je u nedelju ispred Gradske uparave, zbog loše organizacije zdravstva i sve većeg broja obolelih i umrlih od korona virusa, javlja N1."Ovo je vapaj za vazduh, za život, koji je ovih dana u Novom Pazaru, Tutinu i Sjenici postao gotovo bezvredan. Dižemo svoj glas u ime onih čiji su životi mogli biti spaseni i pitamo: zašto se krila istina od nas, da je još 5. juna počelo žarište u Novom Pazaru, zar je preča vlast od ljudskih života?", izjavio je jedan od organizatora skupa Izet Rizović.Kako je preneo internet portal te televizije, građani su uzvikivali "Uprava, napolje" i "Hoćemo istinu".Govornici na protestu poručili su da ne žele politiku u bolnicama, a okupljeni građani su burno reagovali na imena premijerke Ane Brnabić, zvižducima.Nezadovoljni građani su istakli da se ne radi o političkom skupu i da traže istinu.Oni su, noseći maske i poštujući fizičku distancu, nosili transparente sa natpisima "Hvala doktorima herojima", "Hvala lekarima iz Kragujevca i Kraljeva", "Hvala Turskoj", "Hvala Bosno", "Hvala dijasporo", "Hvala Novače i Ademe".Neki su nosili transparente "Mi nismo građani drugog reda", "Gde je krizni štab", "Gde je gradska vlast" "Zašto ste krili istinu" i "Zar su izbori važniji od života", tražeći odgovornost lokalnih i državnih funkcionera.Ministar zdravlja Zlatibor Lončar izjavio ranije u nedelju da su poslednji podaci o broju novoinficiranih u Novom Pazaru i celoj Srbiji "znatno" bolji nego prethodnih dana.Komentarišući slučaj devojčice u Novom Pazaru koja prima terapiju iza zgrade dečjeg odeljenja lokalne bolnice, ministar Lončar je rekao da devojčica "nema veze sa koronom" i apelovao da se "ne zloupotrebljavaju informacije".

Srbija

Blagojević: Još uvek se procenjuje šteta od poplava

U poplavama koje su ove godine pogodile Srbiju oštećeno je oko 1200 stambenih objekata, a u 27 mesta je zbog te nepogode proglašeno vanredno stanje. Direktor Kancelarije za upravljanje javnim ulaganjima Marko Blagojević izjavio je za RTS da su procene štete i dalje u toku i da se sada znaju neki okviri koji su bili potrebno da bi Vlada usvojila program obnove.Blagojević je rekao da se paralelno sa procenama na stambenim objektima radi i procena potreba na uređenju preventivne infrastrukture.Posle toga, kako je rekao, sledi procena štete i potreba na lokalnoj infrastrukturi, putevima, mostovima, sistemima za vodosnabdevanje, kanalizaciji, klizištima.Ipak, ističe da je prioritet broj jedan procena štete stambenih objekata, kako bi isplata pomoći porodicama počela što pre.Prema njegovim rečima, u Ljuboviji su bile padavine koje su bile katastrofalne, 210 litara kiše po kvadratnom metru, pa se tamo, i u drugim mestima procenjuju potrebe, s obzirom poznate rizike i količine padavina.

Srbija

Da li će na Košutnjaku nestati 19 hektara šume?

Dve godine nakon što je kompanija Avala Studios najavila da će ulošiti 50 miliona evra u filmske studije na Košutnjaku, Grad Beograd uputio je protekle nedelje elaborat za rani javni uvid, kako bi se stupilo u izradu Plana detaljne regulacije kompleksa Avala filma u Opštini Čukarica.Javni uvid obaviće se u zgradi Gradske uprave, u Ulici 27. marta i traje od 29. juna do 13. jula.Međutim, kao i pre godinu dana, kada su obarana stabla blizu skijaške staze, Građani Košunjaka su se sa pravom su se zabrinuli za sudbinu šume u tom delu prestonice.Mnogi aktivisti, poput udruženja Savski nasip i pokreta Odbranimo reke Stare planine, reagovali su na društvenim mrežama tvrdnjom da se sprema velika seča šume zbog izgradnje ogromnog stambenog komleksa.Mediji su preneli i da se sprema ogoljavanje, čak 19 hektara šume.Inače, kako se navodi u pomenutom dokumentu, glavni cilj je stvaranje mogućnosti za razvoj filmske industrije u Beogradu i Srbiji, kao i stvaranje uslova za planiranje pratećih sadržaja koji će podržati razvoj filmskog centra.Pod tim sadržajima, kako se objašnjava, podrazumevaju se kultura, obrazovanje, sport, ali i komercijalno poslovni, stambeni i drugi sadržaji.Ipak, narednih dana pokazaće se šta su prave namere, a građani će informacije, kao i do sada, deliti putem društvenih mreža i ostalih medija na internetu.ŠTA JE OBUHVAĆENO PLANOMPlanom je obuhvaćen deo teritorije opštine Čukarica, površine oko 86 ha.To područje nalazi se između granice Prostorno kulturno istorijske celine Topčider, ulica Blagoja Parovića, Kneza Višeslava, Miloja Zakića, Miloja Zakića prilaz 2, Arčibalda Rajsa.Od stambenih blokova tu su oni uz ulice Miloja Zakića, Dimitrija Avramovića i Vladimira Rolovića.

Srbija

Zagajička brda, zeleni bregovi Banata

Veliki deo Banata leži na pesku, a jedan od najatraktivnijih prirodnih fenomena u tom delu Vojvodine su Zagajička brda, kod mesta Grebenac, na putu između Pančeva i Vršca.Mada sam pomen peska asocira na pustinju, svako ko dođe u taj deo Banata vratiće se sa drugačijim utiscima, posebno ako je krenuo sa namerom da pešači.Jedan od puteva za Zagajička brda vodi sa glavne ulice u selu Grebenac, odakle se kod lovačkog doma skreće prema mesnom groblju.Odatle se dalje ide kolskim putem, svako ko je došao da pešači, može na tom mestu da parkira automobil i nastavi dalje. Noge jednim delom puta, ali samo na početku, doslovce upadaju u pesak, ipak okolo je sve zeleno, ima bagrema, četinara, raznog šiblja, nailazimo na pčelare, pastire sa ovcama.Kasnije ništa ne ukazuje da se nalazimo u peščari, na njenim ozelenelim i pošumljenim brdima.Dvoje pešaka upravo je završilo turu do Zagajičkih brda, savetuju nam da idemo obilaznom stazom, jer mnogi posetioci, katkad krenu terenskim vozilima, pa dignu prašinu.Trebalo im je tri sata hoda do uzvišenja odakle puca pogled na vetropark i u daljini, prema Rumuniji, grad Vršac i Vršačke planine.Usput nailazimo na prezrele dudove, gorke divlje trešnje, izvore vode nismo videli, pa pre polaska svakako treba poneti dovoljno vode.Prolaze i poljoprivrednici na traktorima, jer su na uzvišenju velika polja pod suncokretom i kukuruzom i omdah nam je jasno zašto smo sreli pčelare, koji pašom na suncokretovim poljima obezbeđuju dobar deo zimske hrane pčelama.Prošavši poljima suncokreta i kukuruza, naziremo elise vetroelektrana, manja naselja u pravcu prema Vršcu obrasla su zelenilom i u zelenilu ušuškana od letnje žege, koja zna da bude nezgodna u Panonskoj niziji.Na uzvišenju stoji naprava nalik gromobranu, srećemo turiste koji su stigli kolima, fotorgafišu se pored stare građevine koja liči na kulu, obli talasasti brežuljci, obrasli tavom pružaju se sve do ravnice na drugoj strani.Pre nje nalazi se kosa zaravan, koja je prekrivena listopadnom šumom i četinarima.Pogledavši u tom pravcu, jer je bila dobra vidljivost, pepoznajemo Avalski toranj, Beograd, Pančevo, Kovin, Smederevo i crni fabrički  dim, verovatno iz železare.Vraćamo se natrag, pastir je tu i dalje sa svojim stadom, među pčelarima vidimo i kampere, svu vodu smo popili, pa zato odlazimo do seoskog marketa, koji radi iako je nedelja poslepodne.Ispred prodavnice, komšije su se okupile da porazgovaraju i popiju pivo, javljaju se na srpskom, naravno, iako su u Grebencu većinsko stanovništvo Rumuni, koji igrom istorijskih okolnosti, nisu iskušavali režim Nikolaea Čaušeskog.Grebenac je inače poznat po pokladama, odnosno manifestaciji Fašanke, koja se svake godine održava u susret proleću, pre uskršnjeg posta.Njih je u svojim stručnim radovima opisao profesor Filozofskog fakulteta u Beogradu, Slobodan Naumović, koji je ovde čest gost u vreme poklada.Tada glavnom seoskom ulicom defiluju traktori sa prikolicama, maskirani učesnici na njima izvode repertoar, svake godine teme su različite i naravno, raduju se proleću.Grebenac je poznat i po slavnom pesniku, Vasku Popu, Rumunu koji je stvarao na srpskom jeziku.

Srbija

Kako izgleda i šta nudi novi šoping centar na Konjarniku?

Na uglu ulica Vojislava Ilića i Mis Irbijeve u Beogradu, otvoren je BEO Šoping centar, koji se prostire na ukupnoj površini od preko 130 hiljada metara kvadratnih, piše portal Gradnja.rs. Iako je u glavnom gradu Srbije poslednjih godina otvoreno dosta velikih tržnih centara, navodi se da prema lokaciji novog šoping mola gravitira 350 hiljada stanovnika.Kako navode stručnjaci koji pišu za ovaj portal, pored dobre lokacije i raznolike ponude brendova, BEO Šoping centar odlikuje i inovativan arhitektonski koncept jer poseduje otvorene površine, dosta prirodnog svetla i zelenilo. Projekat tog tržnog centra izradio je arhitektonski studio Chapman Taylor iz Dizeldorfa, isti koji je radio na projektu Ušća 2, takođe u vlasništvu kompanije "MPC Properties".Investicija te kompanije u ovaj tržni centar iznosi 110 miliona evra, a radi se o objektu sa tri etaže i sa 43 hiljade kvadrata prostora za iznajmljivanje.Izgrađena je i prostrana podzemna garaža kapaciteta preko 1200 parking mesta. BRENDOVIOva šoping destinacija nudi 130 brendova, a jedna od novina je i poznati nemački modni brend Peek & Cloppenburg, koji otvaranjem radnje u  novom tržnom centru počinje da posluje na domaćem tržištu. U centru će se i naći poznati brendovi kao što su Pull&Bear, Bershka, Stradivarius, H&M, C&A, LC Waikiki, Deichmann, Reserved, Mojito, House, Cropp, Lindex, Sportina, Fashion&Friends, Guess, Superdry, N Fashion, Beosport, Office shoes, Deichmann, Reserved, Mojito, House, Cropp, Lindex, Coffee Room, Starbucks, McDonalds, KFC, dm, Maxi, Jasmin, Pertini Toys, Intersport, Buzz, Sport Vision, Casa Bianca, Laguna, ali i mnogi drugi.

Srbija

Podrška kompanije dm domaćim proizvođačima

Kompanija dm drogerie markt pokrenula je kampanju podrške domaćim proizvođačima sa ciljem da podrži razvoj lokalne privrede i ukaže na činjenicu da se mnogi srpski proizvodi nalaze u rangu sa velikim svetskim brendovima, saopštila je kompanija.Posvećenost dm-a proizvodima domaće radinosti predstavlja prirodni nastavak aktivnosti kompanije koja je od prvog dana usmerena na podršku lokalnoj zajednici. Tokom prošle godine, kompanija dm uspešno je realizovala projekat „dm inkubator“ zahvaljujući kojem je 18 domaćih proizvođača dobilo jedinstvenu priliku da razvije i unapredi 57 domaćih proizvoda i plasira ih na police preko 100 drogerija u zemlji.Pored toga, ovaj najveći drogerijski lanac u Evropi nudi preko 1.300 domaćih proizvoda koji obuhvataju različite asortimane, počevši od segmenta za negu i lepotu, segmenta za održavanje domaćinstva, preko hrane, sve do proizvoda za negu i ishranu beba. Radoje Krajišnik, menadžer asortimana u kompaniji dm, objašnjava da kupovinom domaćih proizvoda kupci direktno podržavaju razvoj domaće privrede i lokalnog preduzetništva.„U okviru dm drogerija proizvode plasira preko 100 različitih domaćih proizvođača koji zapošljavaju veliki broj ljudi u našoj zemlji. Upravo su domaći proizvođači bili velika podrška kompaniji tokom vanrednog stanja i time uspešno odgovorili na potrebe kupaca u Srbiji, što u mnogim evropskim zemljama, gde je dolazilo do velikih nestašica, nije bio slučaj. Sada je vreme da im uzvratimo birajući domaće alternative proizvoda koje svakodnevno upotrebljavamo. Još jedan razlog za podršku srpskim brendovima predstavljaju pristupačne cene, dok visok kvalitet i inovativnost izrade i pakovanja svrstavaju domaće proizvode rame uz rame sa proizvodima svetske klase“, istakao je Krajišnik.  U znak podrške proizvodima koji dolaze iz Srbije i sa ciljem da motiviše kupce da pronađu svoje favorite među njima, kompanija je obezbedila popuste do 30 odsto na deo ovog asortimana koji važe do 15. jula.

Srbija

Protiv čega se bune stanari studentskih domova

Akademci smešteni u nekoliko beogradskih studentskih domova protestovali su sinoć nakon što je predsednik Srbije najvio da će te ustanove zbog širenja koronavirusa biti zatvorene u predstojećem periodu.Iako su studenti nakon protestnog skupa najavili novi skup za danas ako se mera zvanično ne ukine, ministar prosvete Mladen Šarčević je jutros izjavio da će oni ipak ostati u domovima.Gostujući na TV Prva, on je naveo da je Kriznom štabu skrenuo pažnju na "lošu informaciju Studentske poliklinike", da od 300 registrovanih zaraženih studenata samo oko 20 odsto živi u domovima, a da je 49 akademaca u Beogradu sa slabim simptomima koronavirusa.Kako javlja agencija Beta, a prenosi Danas, dodao je i da u studentskim domovima u drugim delovima zemlje, poput Novog Sada, Niša i Kragujevca od sredine maja nema novozaraženih.U međuvremenu je i rektorka Univerziteta u Beogradu Ivanka Popović za Betu kazala da su najave o zatvaranju studentskih domova bile "veliko iznenadjenje za sve na Univerzitetu"."Studenti su s pravom uznemireni i nezadovoljni. Univerzitet u Beogradu je u dnevnom kontaktu s Ministarstvom prosvete, nauke i tehnološkog razvoja, i mi smo imali dogovor da studenti uz poštovanje svih preventivnih mera završe junski ispitni rok i da se onda isprazne domovi", kazala je rektorka.U četrnaest studentskih domova koji čine mrežu Ustanove Studentski centar "Beograd" smešteno je oko 12.000 studenata, ali ta organizacija do objavljivanja ovog teksta Novoj ekonomiji nije odgovorila koliko ih tamo trenutno boravi.U studentskim domovima su trenutno na snazi posebne mere za prevenciju širenja koronavirusa, koje podrazumevaju izbegavanje bliskih kontakata, držanje distance, korišćenje dezobarijera.Dodatno, studenti su u obavezi da na hodnicima nose maske, a do daljnjeg se zabranjuju posete, prenoćišta i slavlja u studentskim sobama.Jedan stanar doma "Karaburma" koji je učestvovao na protestu sinoć potvrđuje da se studenti generalno pridržavaju mera."(U "Karaburmi") je prvobitno bilo proglašeno da su se neki studenti zarazili, ali se nakon toga ništa nije desilo. Iako ni tada nije bilo nikog da kontroliše da li neko nosi maske, mogu da kažem da su studenti jako poštovali meru nošenja maski kada nisu u sobama. U menzama su bili raspoređeni ljudi koji su dezinfikovali ruke studentima, a svaki sto je imao svoj asepsol", rekao je on za Novu ekonomiju.Dodaje i da je moguće da je neko virus "pokupio" u sobama prilikom druženja, kao i da su ustanove mogle da organizuju da nema velikog broja studenata u domovima, na primer tako što bi odobravali smeštaj na nekoliko dana uoči polaganja ispita, ali da bi to zahtevalo mnog organizacije.Ovo nije prvi put da se studenti nalaze u nepovoljnoj situaciji zbog korone, obzirom da je 16. marta, dan nakon proglašenja vanrednog stanja, akademci dobili obaveštenje da imaju 24 sata da napuste svoje sobe."Tada nije bilo problema, jer su se svi plašili, znali su da je malo i besmisleno, bilo je komentara, ali ništa više od toga", navodi za Novu ekonomiju jedan od stanara "4. aprila".Nedelju dana nakon proglašenja vanrednog stanja, Ustanova Studentski centar "Beograd" je uputila iseljene stanare "Studenjaka" da iznesu svoje stvari iz soba u roku od 48 sati, kako bi se dom pripremio za eventualno zbrinjavanje obolelih od COVID-19.Obzirom da je tada na snazi bila zabrana međugradskog saobraćaja, studenti su obično privatnim prevozom i sa porodicama dolazili do doma na Novom Beogradu kako bi ispraznili svoje sobe.Pre vanrednog stanja, najveći studentski dom u zemlji, "Studentski grad, trebao je da bude iseljen kako bi u njega bili smešteni učesnici Univerzijade. 

novcanik i noz i viljuska

Srbija

Zarade do kraja godine: Javni sektor da se ne sekira

Zarade u javnom sektoru ostaće nepromenjene u drugom delu godine, dok će zarade u privatnom sektoru imati blagi pad, predviđanja su najnovijeg Kvartalnog monitora, biltena koji izdaju Ekonomski fakultet u Beogradu Fondacija za razvoj ekonomske nauke (FREN).Pad zarada u privatnom sektoru će biti prvenstveno posledica toga da je znatan deo zaposlenih tokom drugog kvartala primao samo minimalac. "U drugom delu godine  očekujemo da će zarade u privatnom sektoru uglavnom vratiti na pretkrizni nivo, jer će se prilagođavanje na tržištu rada većim delom ostvariti kroz smanjenje zaposlenosti, a manjim delom kroz smanjenje zarada", optimistični su analitičari. Na nivou cele godine zarade u Srbiji će  verovatno imati realni rast, iako će BDP i produktivnost rada opasti. Posledica toga biće dalji rast jediničnih troškova rada i pogoršanje konkurentnosti privrede Srbije na međunarodnom tržištu. Drugi očekivani rezultat na tržištu rada u ovoj godine je dodatno povećanje razlike između zarada u javnom  i privatnom sektoru.Prosečne nominalne neto zarade u prvom kvartali 2020. su iznosile 59.251 RSD, nominalno su veće za 10,3% u odnosu na isti kvartal prethodne godine, a realni rast iznosi 8,3%. Snažan rast zarada je posledica rasta zarada u delovima javnog sektora od 1. novembra 2019. godine u proseku za 9,7%, ali i snažan rast zarada u privatnom sektoru usled emigracije radne snage.  Realni rast zarada u Q1 je značajno veći nego rast BDP-a, što se ocenjuje kao negativan trend. Realne zarade su porasle za 17,3% u 2019. u odnosu na 2015, dok je u Q1 2020. taj rast čak 24,9%, što je znatno brže od rasta BDP-a i rasta produktivnosti u istom periodu. Prosečna zarada u javnim preduzećima je iznosila 72.383 RSD, u javnom sektoru 66.936 RSD, u sektoru opšte države 65.194, dok je u privatnom sektoru iznosila 55.787 RSD u Q1 2020. Zarade su u javnom sektoru u proseku 20% veće nego u privatnom sektoru. Rast zarada u javnom i privatnom sektoru je u Q1 2020. u odnosu na Q1 2019. je iznosio 10% (u javnom sektoru 10,1% i u privatnom sektoru 9,9%).