Srbija

Srbija

Frilenseri još čekaju zakon, a predavači engleskog možda ostaju bez posla

Predesednik udruženja radnika na internetu Miran Pogačar rekao je da radna grupa za izradu zakona o fleksibilnim oblicima rada nije ni formirana. "Svi ostali koji su pozvani da učestvuju nisu dobili dodatna uputstva barem koliko smo informisani poslednjih dana. Čak i da ne učestvujemo dobili bi informaciju od drugih učesnika da je počela sa radom", rekao je Pogačar.Pored toga što radna grupa nije formirana, Pogačar navodi da su problem i mnoga nerešena pitanja koja se tiču samog zakona, sprovođenja zakona, izmena zakona i o porezu na dohodak građana i novog zakona o frilenserima. "Ima dosta stvari koje moraju da prođu kroz radnu grupu, a vreme ističe. Smatramo da treba da bude jasno da ukoliko Vlada i Ministarstvo rada ne budu poštovali dogovor koji je postignut da se ta radna grupa formira i da to zaista bude stavljeno u fuknciju svih ljudi koji rade na internetu, mi ne vidimo razlog zašto bi poštovali bilo kakav dogovor", rekao je on.Kina je nedavno donela uredbu kojom zabranjuje da deca mlađa od 14 godina uzimaju dodatne časove preko interneta. Pogačar kaže da je trenutna situacija u Kini takva da se mnoge firme, gde su predavači radili, na dnevnom nivou zatvaraju. Ljudi dobijaju otkaze, smanjuju se plate, kaže Pogačar. On navodi i da sigurno 10.000 ljudi radi na taj način, ako ne i više."Barem ja gde radim gde ima više stotina predavača engleskog jezika je u velikim problemima, pitanje je da li će raditi mesec, dva, tri, ili narednih koliko. Postoji izvesna verovatnoća da će se zatvoriti", rekao je Pogačar.Ocenio je da će se mnoge škole zatvoriti i da će za te ljude biti problem da nađu zaposlenje i da se prekfalifikuju. "Sve se to dešava u poslednjih nekoliko nedelja, nije proces koji traje nekoliko meseci pa da kažete da ljudi imaju vremena da nađu posao ili da se prekfalifikuju".On smatra da bi jedini razuman predlog bio da Poreska uprava Srbije ne potražuje dugove od ljudi koji su izgubili posao i nisu se snašli. "Jasno je da bi država Srbija za sve koji ne mogu da izmire svoje obaveze jer nemaju posao, to nije par ljudi, biće nekoliko hiljada sigurno koji se neće snaći, da u slučaju da duguju nešto Poreskoj upravi da taj dug za njih ne postoji. Ako bi dugovali da dražava ne potražuje od njih", rekao je on.Pogačar kaže da su se neke škole zatvorile, da ljudi prelaze u škole koje rade i koje obećavaju da će funkcionisati još koju godinu. "Sada je to veliko pitanje. Veliko je pitanje da li će se primiti sledeća plata", poručuje on.On ocenjuje da su razlozi Kine za donošenje uticaj stranog kapitala, odliv novca, te navodna želja kineske Vlade da smanji opterećenje učenika, ali i želja da uređuje sadržaj onoga što se predaje i uči."Ali prvenstveno odlivi miliona ili čak milijardi dolara iz zemlje gde većina ljudi uzima časove engleskog jezika koji pružaju nastavnici iz drugih zemlja", rekao je Pogačar.

Srbija

Izvođač radova u Bloku 37 traži 400 miliona od stanara za naknadu štete

Inobačka, preduzeće koje je trebalo da bude izvođač nedavno obustavljenih radova u Bloku 37, od stanara tog naselja traži 400 miliona dinara na ime nadoknade štete, objavljeno je u Viber grupi stanara. Željko Babić, jedan od predstavnika stanara Bloka 37, potvrdio je za Novu ekonomiju da je policija juče u svojstvu građanina saslušala jednu osobu po prijavi Inobačke.Babić je naveo da policija postupa po predlogu upućenom Trećem osnovnom javnom tužilaštvu, zbog navodne povrede člana 218. Krivičnog zakonika, koji se odnosi na protivpravno zauzimanje zemljišta.Prema tom članu zakona, Inobačka optužuje stanare da su pokušali da za sebe prisvoje parcelu na kojoj je trebala da nikne nova zgrada, zbog koje su Stanari Bloka 37 protestovali do juna."To je svakako neosnovano, niti je to moguće dokazati, niti je to bila namera... Ovo je više na nivou humora nego na nivou realnosti, ali svkako to treba shvatiti ozbiljno, jer u suprotnom tako nešto skandalozno može da se obistini. Juče je saslušan prvi stanar, on je dao svoj iskaz i sad čekamo ko je sledeći", rekao je Babić.On je podsetio da je načelan dogovor sa gradskim vlastima postignut, po kom kom je investitoru ponuđena rezervna parcela i nadokanada svih troškova, a da je "Durst Development", zvaničan investitor spornog projekta, tu ponudu prihvatio.Novi Beograd: Zbog protesta obustavljeni radovi u Bloku 37 Prema Babićevim rečima, detalji prijave su i dalje nepoznati."Mi nemamo uvid u akt koji je izvođač dostavio tužilaštvu. Mi nismo na uvid dobili predlog koji bih mogao da prosledim. Samo imamo informacije koje je (saslušavani) stanar dobio u policiji prilikom čitanja akta na licu mesta.Grupa stanara je na Viberu objavila da će možda još stanovnika naselja biti pozvano u policiju u svojstvu građanina, a da svako ko dobije takav poziv treba da se obrati pravnom timu Bloka 37 za savet i podršku u daljem postupanju. "Ovo je samo još jedno upozorenje da se moramo držati zajedno do kraja, dok se cela stvar ne konkretizuje potpisima na papiru", naveli su predstavnici stanara u poruci.Stanari protestuju protiv izgradnje poslovne zgrade velikih gabarita u Bloku 37, uz Bulevar Milutina Milankovića, koja bi im, kako tvrde, znatno umanjila kvalitet života. Radovi na izgradnji nove poslovne zgrade u Bloku 37 na Novom Beogradu obustavljeni su nakon izjave zamenika gradonačelnika Beograda Gorana Vesića da je sa austrijskom kompanijom "Durst" postigao dogovor. U svom saopštenju, to je potvrdio i sam investitor.Na sastanku 23. juna, kom su prisustvovali predstavnici stanara, investitora i grada Beograda, investitor je ponudio da smanji spratnost zgrade, u skladu sa urbanističkim planom iz 2016. godine, uz uslov da ga za razliku u kvadraturi obešteti Grad Beograd.Nakon toga je dogovoreno da investitor obustavi radove dok traju pregovori i pravna procedura koju su pokrenuli stanari. Polovinom jula, taj dogovor investitor je prekršio, pa su stanari ponovo izašli da protestuju.U Bloku 37 nova blokada gradilišta, policija legitimisala građaneU Bloku 37 obezbeđenje i policija, stanari ne odustaju

Srbija

Stočari u Srbiji se žale da je koncentrat skuplji od mleka

Masovna prodaja mlečnih krava u Srbiji počela je pre nekoliko meseci, jer je poskupela stočna hrana za 50 do 60 odsto, dok je litar mleka ostatao na 37 dinara iako je realna cena u proizvodnji 56 dinara. Povećanje premije za mleko koja se isplaćuje stočarima, za jedan dinar, u ovom trenutku bi koštalo 8,5 miliona evra.Predsednica Saveza odgajivača goveda u Srbiji Sanja Bugarski rekla je za agenciju Beta da je masovnija prodaja mlečnih krava počela pre nekoliko meseci, od kada "divljaju". Cena mleka je u proseku oko 30 dinara uz državnu premiju od još sedam dinara.Prema njenim rečima, Vlada Srbije je obećala vanredni paket pomoći mlekarima, dok se ne nađe trajnije rešenje za problem njihove egzistencije. Jedino rešenje bi bilo, kako smatra Bugarski, da država propiše minimalnu otkupnu cenu mleka. Međutim, u tom slučaju morala da ograniči i maloprodajnu cenu mleka, kao nekad za "narodni" hleb.Ako bi, kako je rekla Bugarski, mlekare pristale da podignu otkupnu cenu mleka i plate bar onoliko koliko košta proizvođačka cena, oko 56 dinara po litru i kada bi se na to dodali ostali troškovi prerade i transporta, litar bi u maloprodaji značajno poskupeo. Upravo zbog toga bi, kako naglašava i tu cenu trebalo ograničiti.Dodatni problem je što se u velikim stranim trgovinskim lancima u Srbiji litar uvoznog mleka može kupiti za 56 dinara jer su neke nemačke kompanije potpuno automatizovale proizvodnju i smanjile troškove da ga mogu ponuditi po tako niskim cenama, pri čemu je, kako ukazuju domaći mlekari, pitanje kakvog je kvaliteta.Bugarski je rekla i da bi, ako bi država htela snažnije da pomogne povećanjem premija koje šest godina nisu menjane i iznose sedam dinara, morao da se menja zakon koji to reguliše i predvidja da najveća premija može biti sedam dinara, a što zahteva vreme od nekoliko meseci.Ona je ocenila da će proizvodjači mleka nastaviti da prodaju krave i da bi se teške posledice osetile kada bi se, zbog nekih vanrednih okolnosti, zaustavio uvoz mleka.Nadležnim za probleme stočara proglasio se i predsednik Srbije, Aleksandar Vučić, koji je izjavio kako razmišlja o dizanju premije za mleko ili o uvođenju prelevmana, odnosno takse koju plaćaju uvoznici. Prelevmani su inače ukinuti pre nekoliko godina u skladu sa Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju koji je Srbija 2008. godine potpisla sa Evropskom unijom.Prema Vučićevim rečima, ako bi država podigla premiju za mleko za jedan dinar po litru, sa sedam na osam dinara, to bi državu koštalo 8,5 miliona evra. Dodao je da ako bi se premija podigla za dva dinara, da bi za tu podršku proizvođačima mleka trebalo dati 17 miliona evra."To bi nas mnogo koštalo, zato je možda bolje štititi tržište", rekao je Vučić.Ipak, državi nije bilo skupo da daje subvencije stranim investitorima, poput kompanije Geoks, koja je nedavno u vranju zatvorila svoju fabriku, a radnike ostavila na ulici i pored toga što je od države dobila više podsticaja nego što joj je platila poreza.Poljoprivrednik Slobodan Ilić iz Majura kod Šabca rekao je da svakog petka vozi na stočnu pijacu po dve krave dok ne rasproda farmu od 60 krava."Prodajem ih budzašto, od 700 do 1.200 evra, jer pet litara mleka treba da proizvedem za jedan litar nafte", rekao je Ilić.Dodao je da je plan bio da mu sin, koji je pred diplomiranjem na Poljoprivrednom fakultetu, nastavi da održava farmu, ali sada kaže da će ga "oterati iz sela, a farmu ugasiti"."Sve krave ću rasprodati, osim jedne koju ću ostaviti za sebe, a vlast neka kupuje mleko u Lidlu", reka je Ilić, a prelena agencija Beta.

Srbija

Javni poziv za zamenu stolarije raspisalo svega 11 opština

Javni poziv za građane za subvenicije za zamenu stolarije do sada je raspisalo 11 gradova i opština. U prvom krugu subvencije sa državom daje 67 lokalnih samouprava, a svima je rok dat da javne pozive raspišu do kraja avgusta, rekla je ministarka rudarstva i energetike Zorana Mihajlović za RTS.Ona je rekla da očekuje da do kraja nedelje još osam lokalnih samouprava to učini.Istakla je da su lokalne samouprave donele svoje pravilnike kako bi sprovele "ovako veliki projekat".Ukazala je da će, kada se završe svi konkursi i kada se potpišu ugovori, građani koji ne budu zadovoljni moći da se žale komisijama."Ispratiće i Ministarstvo i mi ćemo to budno motriti, jer nam je jako stalo da ovaj prvi konkurs bude urađen na takav način i to je pilot-konkurs da bismo videli da li postoji nešto gde možemo da budemo još jednostavniji", dodala je Mihajlovićeva.Ministarstvo objavilo spisak: Za zamenu stolarije 224 miliona u 67 opština Govoreći o kriterijumima, Mihajlovićeva je naglasila da neće biti prioritet oni koji su se prvi prijavili ili najsiromašniji, kao i da tu nema povlašćenih. "Osnovni kriterijum je kako se grejete kada menjamo stolariju, kada izolujemo naše stanove i kuće da li imate termičku izolaciju ili nemate, ako nemate vi ste u prednosti, ako se grejete na mazut ili na ugalj ili na lož-ulje naravno da ste u prednosti da dobijete mogućnost da zamenite stolariju ili ako koristite električnu energiju", rekla je Mihajlović. Najavila je još jedan konkurs za zamenu stolarije i to za kraj novembra."Očekujemo da se bar milion domaćinstava u naredne dve ili tri godine javi i zameni svoju stolariju", poručila je Mihajlovićeva.Država najavila subvencije za ugradnju solarnih panela Konkurs za solarne panele 3. septembra Mihajlovićeva je najavila da će konkurs za solarne panele biti raspisan 3. septembra."Ministarstvo će raspisati konkurs ka jedinicama lokalnih samouprava i gradovima za subvenciju za postavljanje solarnih panela u istom iznosu, 50 osto građani, 50 odsto država i lokalna samouprava", dodala je Mihajlovićeva."Ono što je jako važno, do sada je bilo potrebno da ako hoćete da stavite solarni panel morali ste da izgubite šest meseci da prikupite sve dozvole koje su vam potrebne. Mi smo potpuno sve promenili, nema administrativnih procedura, jedini korak koji građanin ima, ukoliko hoće da postavi solarne panele, jeste da ode u 'EPS Snabdevanje', jer su uglavnom oni snabdevači i da iskaže svoju potrebu da postavi solarne panele, može i rukom da napiše", navela je Mihajlovićeva."EPS Snabdevanje" je dužno, kako kaže, da u roku od pet dana izađe na teren i poveže sve i da se potpiše ugovor koji je tipski.

Srbija

Večernje novosti otpuštaju 40 zaposlenih?

U susret šezdesetosmogodišnjici postojanja, dnevni list Večernje novosti planira da otpusti 40 zaposlenih, saopštio je Sindikat novinara Srbije (SINOS) i Sindikalna organizacija Novosti. Prema navodima Sindikata, rukovodstvo Večernjih novosti to objašnjava kao ekonomsku nužnost, dok istovremeno angažuje nove kadrove, honorarne saradnike i penzionere.SINOS je upitao direktora lista Nedeljka Krsmanovića i glavnog i odgovornog urednika Milorada Vučelića kako je moguće da u ekonomski nestabilnoj firmi ima novca za angažovanje novih kadrova sa daleko većim platama od stalno zaposlenih, a nema za stručno usavršavanje onih sa više od dve decenije staža u tom listu.Mediji i NVO traže objašnjenje zašto su pod istragom za pranje novcaSrbija 2030: Mediji i demokratijaMediji služe za razračunavanje sa neistomišljenicima (VIDEO) Sinidkat takođe postavlja pitanje da li se zaposleni kojima preti otkaz smatraju "nepodobnim"."Ukoliko direktor i glodur 'Novosti' argumentovano ne objasne razloge za otkaze, SINOS će tražiti zaštitu i pomoć Vlade Srbije, resornog ministarstva, novinarskih udruženja i Međunarodne federacije novinara", navodi se u saopštenju.SINOS piše da će menadžment tog lista davati otkaze na osnovu sistema ocenjivanja u kojem su neposredni rukovodioci ocenjivali rad zaposlenih. Takvo vrednovanje sindikat ocenjuje kao neozbiljno i nekorektno.Ističe se da je apsurdno to što su se na listi za otkaz našli novinari koji su od neposrednih urednika dobii najviše ocene, ali ih je usled nove organizacije rada poslodavac proglasio suvišnim.Večernje novosti osnovane su 16. oktobra 1953. godine. Osamdesetih godina prošlog veka postale su globalno poznate po tekstovima o bivšem austrijskom predsedniku i generalnom sekretaru Ujedinjenih nacija, Kurtu Valdhajmu. Novosti su tada pisale o njegovim vezama sa nacistima.

Srbija

Nepoznati ljudi zazidali ulaze u kuće u ulici na Zvezdari

Nepoznati ljudi počeli da grade zid u Glamočkoj ulici u Zvezdari i  su pojedinim stanovnicima zatvorlili ulaze i izlaze iz kuća, piše N1.Stanovnici ove ulice za N1 kažu da su poslednjih dana na mukama, jer su gotovo "zazidani". Iako su se nadležnima obraćali za pomoć, odgovor nisu dobili.Oni navode da im je zatvoren put koji postoji više od 60 godina. Investitor koji je počeo da radi u njihovom komšiliku nije postavio građevinsku tablu, tako da se ne zna ko izvodi radove ni do kada će trajati. Nejasno ostaje zbog čega se parcela ograđuje.Posle emitovanja priloga N1, gradska građevinska inspekcija izašla je na teren."Inspekcija je jutros izašla na teren, snimili su situaciju i fotografisali sve. Rekli su nam da je nemoguće imati dozvolu za ovakve radove. Gradilište su zatvorili, ogradili su ga trakom i postavili obaveštenje o tome. Investitor radova se nije pojavio, već samo izvođač radova sa radnicima koji rade na izgradnji zida", kaže za N1 Bojana Samardžić, stanovnica Glamočke ulice.Dodaje i da su zbog cele situacije ona i njene komšije zabrinuti, jer ne znaju šta će biti konačno rešenje. Iako je gradilište zatvoreno, stanovnici Glamočke i dalje ne mogu normalno da priđu svojim domaćinstvima, jer nelegalno izgrađeni zid još nije porušen."Danas u 16 časova ćemo organizovati protest, jer ne može Grad Beograd da prodaje ulicu kao njivu treće klase, koja postoji više od 60 godina", navela je Samardžić.N1 se povodom radova u Glamočkoj, pored građevinske inspekcije, obratio i opštini Zvezdara i zameniku gradonačelnika Goranu Vesiće, ali odgovore nije dobio. 

Srbija

Planira se rušenje upravne zgrade Beogradskog železničkog čvora u Prokopu

Infrastruktura železnice Srbije raspisala je tender za rušenje poslovne zgrade Beogradskog železničkog čvora i raščišćavanje terena u Prokopu.Procenjena vrednost javne nabavke nije navedena u tenderskoj dokumentaciji.Upravna zgrada privremenog karaktera nalazi se u ulici Stevana Filipovića 45 u Beogradu. Ukupna površina objekta iznosi 786 m2. Rok za izvođenje radova je 45 dana. Prva linija metroa će zaobići i Prokop i Klinički centar Firma koja bude odababrana treba da izradi projekat rušenja upravne zgrade, pribavi dozvolu za uklanjanje objekta, a potom i izvede radove na rušenju upravne zgrade.Radovi obuhvataju i raščišćavanje terena , odvoženje građevinskog otpada na gradsku deponiju,  pripremu zemljišta za novu gradnju, kao i izradu geodetskog elaborata za sprovođenje promene u katastru nepokretnosti nakon izvršenog rušenja objekta.Putovanje srpskom železnicom: Udobno i pomalo nostalgično iskustvo Među uslovima je propisano da je ponuđač  u prethodne tri godine ostvario prihod od izvedenih radova na koje se ova javna nabavka odnosi (projektovanje i izvođenje radova), najmanje u visini od pet miliona dinara. Rok za podnošenje ponuda je 30. avgust, a kriterijum za odabir ponuđača biće cena. Javnost još čeka objavljivanje ugovora o izgradnji "Prokopa" Na zgradu železničke stanice Prokop u Beogradu čeka se decenijama, a ona bi prema ranijoj proceni Gradskog zavoda za veštačenje, trebalo da košta 7,43 miliona evra. Kako su početkom godine naveli u kompaniji Railway City Beograd izgradnja stanične zgrade i otvorenog parkinga na Prokopu počeće na jesen i prva faza biće okončana do kraja 2022. Između Prokopa i Hajd parka u Beogradu potencijalno bio mogao da bude izgrađen i veliki stambeni kompleks i saobraćajnica. Velika saobraćajnica trebalo bi da poveže železničku stanicu sa centrom grada, navedeno je u planskoj dokumentaciji koja je stavljena na javni uvid sredinom maja.Stara zgrada Glavne železničke stanice u Beogradu više nije u funkciji, pa putnici koriste nedovršenu stanicu na Prokopu.

Srbija

Srpski farmeri zbog jeftinog mleka rasprodaju svoje krave

Vlasnici krava u Srbiji počeli su da rasprodaju stočni fond jer je hrana poskupela 50-60 odsto, a cena mleka je nekoliko godina ista, litar košta oko 37 dinara iako je prosečna proizvođačka cena oko 56 dinara, piše Beta. Predsednica Saveza odgajivača goveda u Srbiji Sanja Bugarski rekla je za Betu da je masovnija prodaja mlečnih krava počela pre nekoliko meseci od kada "divljaju" cene stočne hrane, a cena mleka je ostala ista, u proseku oko 30 dinara uz državnu premiju od još sedam dinara."O tom problemu razgovarali smo i sa premijerkom (Srbije) Anom Brnabić i trebalo bi da država odobri vanredni paket pomoći mlekarima dok se ne nađe trajnije rešenje da ne posluju na ivici egzistencije", rekla je Bugarski.Jedino rešenje bi bilo, prema njenim rečima, da država propiše minimalnu otkupnu cenu mleka, ali bi u tom slučaju morala da ograniči i maloprodajnu cenu mleka kao nekad za "narodni" hleb.Ako bi, kako je rekla, mlekare pristale da podignu otkupnu cenu mleka i plate bar onoliko koliko košta proizvođačka, oko 56 dinara po litru, i kada bi se na to dodali ostali troškovi prerade i transporta, litar bi u maloprodaji značajno poskupeo zbog čega bi i tu cenu trebalo ograničiti.Domaći proizvođači mleka tvrde da su "finansijski propali" Dodatni problem je što se u velikim stranim trgovinskim lancima u Srbiji litar uvoznog mleka može kupiti za 56 dinara jer su neke nemačke kompanije potpuno automatizovale proizvodnju i smanjile troškove da ga mogu ponuditi po tako niskim cenama, pri čemu je, kako ukazuju domaći mlekari, pitanje kakvog je kvaliteta.Bugarski je rekla i da bi, ako bi država htela snažnije da pomogne povećanjem premija koje šest godina nisu menjane i iznose sedam dinara, morao da se menja zakon koji to reguliše i predviđa da najveća premija može biti sedam dinara, a što zahteva vreme od nekoliko meseci.Ona je ocenila da će proizvođači mleka nastaviti da prodaju krave i da bi se teške posledice osetile kada bi se, zbog nekih vanrednih okolnosti, zaustavio uvoz mleka.Strano mleko obara cenu domaćeg, iako je izvoz prestigao uvoz Poljoprivrednik Slobodan Ilić iz Majura kod Šabca rekao je da svakog petka vozi na stočnu pijacu po dve krave dok ne rasproda farmu od 60 krava."Prodajem ih budzašto, od 700 do 1.200 evra, jer pet litara mleka treba da proizvedem za jedan litar nafte", rekao je Ilić.Dodao je da je plan bio da mu sin, koji je pred diplomiranjem na Poljoprivrednom fakultetu, nastavi da održava farmu, ali sada kaže da će ga "oterati iz sela, a farmu ugasiti"."Sve krave ću rasprodati, osim jedne koju ću ostaviti za sebe, a vlast neka kupuje mleko u Lidlu", reka je Ilić.Mlekari traže veću cenu, povećanje premija za mleko Vlasnik farme krava iz Velikog Šiljegovca kod Kruševca Radovan Ignjatović rekao je da je cena mleka "katastrofa katastrofe"."Sve što se razvilo u mlečnom govedarstvu uništiće se ove godine jer je stočna hrana preskupa, a mleko prejeftino i svaki dan smo u sve većem minusu", rekao je Ignjatović.Dodao je da se proizvodnjom mleka bavi 20 godina, ali da "sada nema budućnosti i ako se ništa ne promeni ugasiće proizvodnju mleka".

Srbija

Kakva nas inflacija očekuje u narednom periodu?

Međugodišnja inflacija će tokom celog perioda projekcije ostati u granicama cilja Narodne banke Srbije (NBS) od 3 plus/minus 1,5 odsto, a do kraja tekuće i u prvom tromesečju naredne godine najverovatnije će se kretati u gornjoj polovini ciljanog raspona. "Nakon što je dostigla nivo od 3,6 odsto u maju, delom i usled efekta niske baze iz maja prethodne godine, međugodišnja inflacija je, u skladu sa očekivanjima Narodne banke Srbije, u naredna dva meseca usporila i iznosila 3,3 odsto. Određena odstupanja od naših očekivanja zabeležena su jedino kod cena neprerađene hrane, koje su poslednjih nekoliko meseci na nešto višem nivou", rekla je guverner NBS Jorgovanka Tabaković na prezentaciji Izveštaja o inflaciji. Kako je navela Tabaković, od drugog tromesečja 2022. godine trebalo bi da usledi njen pad, pa bi inflacija od druge polovine naredne godine, pa sve do kraja perioda projekcije trebalo da se ponovo kreće u donjoj polovini ciljanog raspona, tj. u rasponu od 1,5 do 3 odsto. Novi milionski posao NBS-a za starog ponuđača Narodna banka Srbije povećala je projekciju privrednog rasta za 2021. godinu sa 6 na 6,5 odsto. "U našu projekciju uključili smo mogućnost novog talasa pandemije na jesen, ali ako taj talas bude blaži i bez znatnijih posledica na ekonomiju, naš rast ove godine mogao bi biti i veći od projektovanih 6,5 odsto", rekla je Tabaković.Ojačala domaća privreda, ali i inflacija Polazeći od analize planiranih kapitalnih projekata u putnoj, železničkoj, energetskoj i komunalnoj infrastrukturi u narednih deset godina i njihovih direktnih i indirektnih efekata na ostale delove privrede, NBS je revidirala i projekciju privrednog rasta u srednjem roku – sa 4 odsto na raspon između 4 i 5 odsto. "Centralna projekcija rasta bruto domaćeg proizvoda u srednjem roku sada iznosi 4,5 odsto", rekla je Tabaković. 

Srbija

„Srbija jedna od retkih zemalja u regionu u kojoj roditelji kupuju udžbenike“

Srbija je jedna od retkih zemalja na prostoru bivše Jugoslavije u kojoj roditelji đaka, od svog novca kupuju udžbenike za osnovnu školu, saopštila je Fondacija Alek Kavčić. Fondacija podseća i da se besplatnim osnovnim obrazovanjem brišu socijalne razlike."Naš cilj je da to promenimo. Osnovno obrazovanje je jedno od osnovnih ljudskih prava i mora biti potpuno besplatno. Obrazovanje deteta, bar ono osnovno, nikada ne bi trebalo da zavisi od socijalnog statusa ili platežne moći njegovih roditelja", navodu se u objavi fondacije koja je objavljena na fejsbuk stranici.Besplatni udžbenici za sve osnovce u Srbiji, kako se naglašava, mogli bi da budu prvi korak ka potpuno besplatnom osnovnom obrazovanju. BKako se navodi, od zemalja bivše Jugoslavije, besplatne udžbenike dobijaju đaci u Sloveniji, Hrvatskoj, Crnoj Gori i Severnoj Makedoniji.U Srbiji, udžbenici su besplatni samo za određene kategorije đaka, kao i u Bosni i Hercegovini. U Republici Srpskoj besplatni su za sve đake od prvog do četvrtog razreda, dok su u Banja Luci besplatni za sve osnovce.Projekat za besplatne udžbenike Kavčić je pokrenuo prošle godine, kada je od jedne kompanije naplatio nezakonito korišćenje svog patenta za čitanje magnetskih kartica. Tim novcem želi da đacima u Srbiji obezbedi besplatne udžbenike, preko svoje platforme Besplatnabiblioteka.com.U kasnijim izjavama za Novu ekonomiju navodio je da "udženički kartel" ne postoji nigde u Evropi, osim u Srbiji. Određene firme koje se udruže, prema govim rečima, formiraju cene udžbenika za đake u Srbiji. Ceh svega toga plaćaju njihovi roditelji koji za nove udžbenike treba da izdvoje trećinu prosečne mesečne plate u Srbiji.Profesor planira da svim osnovcima u Srbiji obezbedi besplatne udžbenikeUdžbenički kartel ne postoji nigde u EvropiAlek Kavčić: Prvog dana preuzeto više od 8.000 besplatnih udžbenika

Srbija

Plan za gasovod Beograd-Valjevo-Loznica na ranom javnom uvidu

Grad Beograd oglasio je rani javni uvid povodom izrdade Prostornog plana područja posebne namene razvodnog gasovoda Beograd-Valjevo-Loznica sa elementima detaljne regulacije. Vlada Srbije donela je početkom avgusta odluku o izradi Prostornog plana područja posebne namene razvodnog gasovoda RG-13 Beograd–Valjevo–Loznica sa elementima detaljne regulacije. Rani javni uvid održaće se u trajanju od 15 dana, od 18. avgusta do 1. septembra 2021. godine na zvaničnim internet stranicama Ministarstva građevinarstva, saobraćaja i infratstrukture i jedinica lokalnih samouprava koje su obuhvaćene planom.Okvrina granica obuhvata delove teritorije Beograda, Valjeva i Loznice, opština Lajkovac, Mionica, Ub, Osečina i Кrupanj. Delovi obuhvaćenih teritorija nalaze se u devedest i jednoj katastarskoj opštini.  Vlada donela odluku o izradi Prostornog plana za gasovod Beograd-Valjevo-Loznica Cilj javnog uvida je da se javnost upozna sa opštim ciljevima i svrhom izrade plana, mogućim rešenjima za razvoj prostorne celine, očekivanim efektima planiranja.Donošenjem ovog Plana obezbeđuju se prostorni uslovi za energetsku integraciju područja Кolubarskog i Mačvanskog upravnog okruga u sistem snabdevanja prirodnim gasom u Srbije, odnosno dalji razvoj sistema distribucije prirodnog gasa i snabdevanje potrošača, pisalo je u odluci Vlade. Sredstva za izradu Prostornog plana obezbeđuje Javno preduzeće "Srbijagas" Novi Sad. 

Srbija

„Mostogradnja“ završila u stečaju

Privredni sud u Beogradu otvorio je stečajni postupak nad nekadašnjim građevinskim gigantom "Mostogradnjom", prenele su Večernje novosti.Stečaj je tražilo Ministarstvo privrede zbog trajnije nesposobnosti plaćanja.Prvo poverilačko ročište zakazano je za 24. septembar, dok će ročište za ispitivanje potraživanja biti održano 10. decembra.Račun "Mostogradnje" je u dugotrajnoj blokadi koja je započela maja 2016. godine, i to za iznos od 193,3 miliona dinara. Pretežna delatnost ove firme je izgradnja mostova i tunela.

Srbija

Savršenstvo nije nedostižno, ono se nalazi na Novom Dorćolu

Novi Dorćol je moderan arhitektonski projekat koji sa ponosom inkorporira istorijske elemente s kraja 19. veka. U kombinaciji sa savremenim dizajnom, a po ugledu na svetske metropole, Novi Dorćol predstavlja jedan potpuno nov i jedinstven stambeno-poslovni kompleks u centru Beograda.Na ovom mestu začet je centar tekstilne industrije otvaranjem “Prvog kraljevskog povlašćenog preduzeća za preradu kudelje i pamuka Alekse Obradovića i komp.”, a nakon Drugog svetskog rata izgrađena je fabrika liftova „David Pajić Daka“, koja je nazvana po jednom od najistaknutijih narodnih heroja, čija će bista biti istaknuta ispred novoizgrađenog kompleksa Novi Dorćol. Novi Dorćol – stambeno poslovni kompleks koji nosi jednu dozu autentičnosti Očuvanje duha starog Dorćola kroz modernu arhitekturuModerna gradnja zadovoljava najviše standarde, uz poseban akcenat na energetsku efikasnost, kao i izbor vrhunskih materijala koji doprinose dugotrajnom kvalitetu i besprekornom komforu, što čini Novi Dorćol idealnim i udobnim životnim prostorom u urbanoj oazi, u blizini reke, i centru dešavanja. Kompleks nudi moderan koncept stanovanja, prilagođen savremenim zahtevima života, u okviru čega se nalaze brojni sadržaji poput bazena sa SPA centrom, restorana, vrtića i igraonica.Ono što je specifično kod ovog stambeno poslovnog projekta je to da je sačuvana stara zgrada Platnare iz 1897. godine, koja će biti rekonstruisana i pretvorena u savremen restoran i vinski bar. Ostaci industrijske arhitekture s kraja 19. veka koji su sačuvani, daju Novom Dorćolu upečatljiv i jedinstven izgled u centralnom gradskom jezgru.Poverenje i pouzdanostKupovina stana jedna je od najvažnijih životnih investicija. Investitor projekta Novi Dorćol je Deka inženjering, kompanija koja je svoju dobru reputaciju gradila kroz projekat A blok na Novom Beogradu. Ovaj projekat je u velikoj meri doprineo razvoju industrije, a svojim uspešnim nastupom na tržištu pokrenuo izgradnju stambenih kompleksa u Beogradu.Useljenje novih stanara i primopredaja ključeva je krenulo polovinom jula, nakon uspešno završene prve faze od 225 stanova i 15 lokala, nakon 18 meseci od početka gradnje, uprkos pandemiji Covid-19.

Srbija

Ministarstvo „iznenađeno“ odlukom Tvitera da označi provladine medije

Ministarstvo kulture i informisanja saopštilo je da je iznenađeno odlukom Tvitera da označi medije koji sarađuju sa Vladom Srbije, preneo je Danas online. Ministarstvo je ocenilo i da tj postupak u suprotnosti sa principima i namenom zbog kojih je ta društvena mreža osnovana."Ministarstvo ne ulazi u to šta je navelo ovaj višejezični sajt da od razmene mišljenja i slobode govora, što sami ističu, stigne do cenzure pojedinih medija u našoj zemlji ali skreće pažnju da je obeležavanje medija i njihovih urednika ili rukovodstva, nebitno od koga da dolazi, nepoželjno i da ne vodi demokratskom dijalogu kojem mi kao društvo težimo", istakli su u ministarstvu.Ocena ministarstva odnosi se i na upozorenje Tvitera da naloge medija koji nose oznaku "provladini" neće preporučivati niti "pojačavati" domet njihovih tvitova. To se odnosi i na profile koje na toj društvenoj mreži koriste mediji, glavni urednici i njihova rukovodstva.TVITER OZNAČIO RTS, TANJUG, KURIR, POLITIKU KAO MEDIJE KOJI SARAĐUJU SA DRŽAVOMSrbija 2030: Mediji i demokratijaMediji služe za razračunavanje sa neistomišljenicima (VIDEO)Mediji i NVO traže objašnjenje zašto su pod istragom za pranje novca REAGOVAO I PREDSEDNIK SRBIJEPredsednik Srbije Aleksandar Vučić je povodom odluke Tvitera rekao da je tako u stvari rečeno sve najlepše o tim medijima i zapitao da ta društvena mreža neće sarađivati sa tajkunima, lopovima i kriminalcima.On je posle posete kompaniji Rolomatik u Bajinoj Bašti ocenio da je najnormalnije da sarađuju sa Vladom Srbije i dodao da ih pri tome "mi i ne plaćamo kao država"."Oni plaćaju Glas Amerike i BBC, ali nisu stavili da su to vladini mediji, pa šta je loše u tome što sarađuju sa Vladom", rekao je Vučić i dodao i da to dovodi do pitanja ko je u stvari cenzor."I sada vidite da su oni pravi cenzori, tako da jedva čekam da mi isključe (Tviter) nalog, da budem još jedan Tramp u svetu, da se pokaže da je dobro da talibanski portparoli imaju slobodan pristup toj slobodarskoj mreži, neki bi rekli poslušničkoj mreži", rekao je predsednik Srbije.On je naveo kako čestita svim medijima koji se suprotstavljaju poslušničkoj mreži i koji šire slobodarske težnje imediji nova ekonomijaideje i poželeo im mnogo uspeha.Društvena mreža Tviter je označila naloge više domaćih medija kao "medije koji sarađuju sa Vladom Srbije", a među njima su nalozi javnog servisa RTS, televizije sa nacionalnom frekvencjom Hepi, agencije Tanjug, štampanih listova Kurir, Informer i Politika.

Srbija

Vlasotince: Odložena javna rasprava o MHE Besko

Opština Vlasotince koja je nedavno zabranila izgradnju mini-hidroelektrana na svojoj teritoriji otkazala je javnu raspravu o MHE Besko jer su njeni investitori saopštili da ne mogu da dođu iz "objektivnih razloga", javio je Info desk Vlasotince. Rasprava je trebalo da se održi na temu Studije o proceni uticaja na životnu sredinu tog objekta."S obzirom na to da Zakon o proceni uticaja na životnu sredinu  i Pravilnik o postupku javnog uvida, prezentaciji i javnoj raspravi o studiji o proceni uticaja na životnu sredinu nalažu da oni prisustvuju skupu i da na istom odgovaraju na pitanja, primedbe i sugestije,  javna rasprava ne može biti održana", izjavio je savetnik za poljoprivredu i ruralni razvoj u Opštini Vlasotince, Miloš Radosavljević.Javna rasprava o Studije o proceni uticaja na zaštitu životne sredine projekta MHE Besko, bila je zakazana za sredu 18. avgust. Investitor na tom projektu je preduzeće Water Green Energy iz Kumareva, mesta koje se nalazi blizu Leskovca.Investitor i obrađivač Studije uticaja na životnu sredinu firma Ekologika urbo iz Kragujevca zajedno su obavestili opštinu da ne mogu da dođu na javnu raspravu, dodaje se u saopštenju.U Opštini vlasotince navode da će sve do sada pristigle primedbe, sugestije i mišljenja važiti i za naredni termin održavanja javne rasprave. O tom terminu će javnost, kako se naglašava, biti blagovremeno obaveštena.Vlasotince: Čemu zabrana MHE, kada se planira njihova izgradnja?Opština Vlasotince: Odložena javna rasprava o MHE zakazana za sreduTop 10 destinacija u Srbiji (FOTO)Aktivisti uklonili 101 rečnu branu u Evropi ZABRANA IZGRADNJE MHEGlasovima svojih odbornika, Opština Vlasotince donela je odluku o zabrani izgradnje MHE na svojoj teritoriji 18. marta ove godine. Takozvane derivacione MHE u Srbiji su postale ozloglašene jer se njihovom izgradnjom reke i potoci preusmeravaju u cevi i ostaju sa malo vode, što šteti živom svetu u njima.Inicijativu o zabrani MHE u Vlasotincu je pokrenulo udruženje "Bitka za Vlasinu" čiji je predstavnik Mihajlo Gorunović krajem marta podsetio da su investitori mini hidroelektrana već dva puta preusmerili u cev Rupsku reku, na kojoj se planira izgradnja i MHE Besko.Sa izgradnjom te MHE ne slaže se ni organizacija Građanski front Vlasotince, koja je nakon odlaganja javne rasprave na svom fejsbuk profilu saopštila kako se nada da se nova uopšte neće ni održati.Kako je ranije pisao portal Jugmedija, investitor Water Green Energy je dozvolu za lokaciju MHE Besko dobio u decembru 2019. godine u skladu sa zakonom, pre donošenja odluke o izgradnji te vrste objekata na teritoriji vlasotincaJugmedija tada je naglasila da se Rupska reka uliva u Južnu Moravu i iz nje se vodom za piće snabdevaju građani varoši Gredlice i okoline, ali se odluka donosi u Vlasotincu jer je lokacija planirane MHE u njenom ataru.Prošle godine 21. septembra rasprava o izgradnji MHE u Vlasotincu takođe je odložena iz epidemioloških razloga. Građanski front Vlasotince tada je podsetio da su nakon javne rasprave 2019. godine o štetnom uticaju MHE odbornici opštine usvojili Odluku o promeni Prostornog plana sa ciljem izbacivanja svih potencijalnih lokacija MHE.Reka Vlasina koja protiče kroz Vlasotince zadnjih godina ugrožena je izgradnjom takozvanih derivacionih MHE, koja podrazumeva i pregrađivanje vodotokova, ali i njihovu devastaciju zbog postavljanja cevovoda.

Srbija

Er Srbija otplatila zajam od 63 milona firmi EA Partners

Srpska avio-kompanija Er Srbije otplatila je drugi i poslednji zajam fondu Etihad ervejs Partners BV, koji je osnovan od strane Etihad ervejza 2015. godine.  Dug u iznosu od 63 miliona dolara Er Srbija je platila početkom juna. Er Srbija je prošle godine otplatila prvi zajam u iznosu od 52,9 miliona američkih dolara, iako je prvobitno tražila pregovaranje o dugu i odlaganje plaćanja zbog pandemije koronavirusa. Nakon što je zahtev odbijen, srpska avio-kompanija je dug isplatila u celosti.Drugi zajam je došao na naplatu ovog leta, a Er Srbija ga je takođe isplatila u celosti i na vreme, navodi Ex-Yu-Aviation. Jedine dve kompanije koje su fondu, koji je osnovan sa namenom da prikuplja sredstava za EA i njene partnere, uspele da plate dug, pored Er Srbije, su Etihad ervejs i Etihad Airport Services. Dug nisu otplatili Alitalija, Er Sejšeli, i Er Belin. Dva zajma u ukupnom iznosu od 115,9  miliona dolara, koliko se Er Srbija zadužila,  bile su dve najveće finansijske obaveze koje je kompanija preuzela od zajmodavaca. Nacionalni avio-prevoznik Er Srbija je u julu prošle godine obavestio kreditora Etihad ervejz partners BV (EAP BV) da ne može da izmiri dug od 56,5 miliona dolara, ali je kreditor odbio da smanji potraživanje. Er Srbija u pismu kreditoru iz jula 2020. tražila da kredit na dan isplate bude smanjen za 89 odsto, od ukupno oko 120 miliona dolara duga, kako bi mogla da nastavi da posluje i generiše potrebna sredstva da bi otplatila kredit nakon što ponovo pokrene svoje poslovne aktivnosti koje nije mogla da obavlja usled trenutne pandemije koronavirusa, zatvaranja aerodroma 19. marta i nemogućnosti obavljanja letova.Upravni odbor EA partners zaključio je da je predlog kompanije neprihvatljiv.  Tri meseca kasnije ministar finansija Siniša Mali i Er Srbija objavili su da je Er Srbija samostalno obezbedila sredstva i isplatila firmi svog suvlasnika, EA partners 57,6 miliona dolara prve rate kredita od 120 miliona evra.

Srbija

Bezosova firma tužla američku vladu zbog „favorizacije“ Maskovog SpaceX-a

Kompanija Blu oridžin tužila je američku vladu u nameri da ospori ugovor vredan 2,9 milijardi dolara koji je NASA dodelila rivalskoj kompaniji SpaceX za razvijanje letelice koja će ići na Mesec. Kompanija Džefa Bezosa tvrdi da je tužba podneta sa ciljem  da se isprave mane pronađene u načinu na koji je NASA sprovela tender. Blu oridžin je poručila da ostaje pri tome da bi ugovor trebalo da dobiju dve kompanije. Iz ove kompanije veruju da problemi koji su indetifikovani u ovoj nabavci moraju biti rešeni kako bi se povratila pravičnost, stvorila konkurencija i obezbedio siguran povratak Amerike na Mesec.Bezos danas leti u svemir u svojoj privatnoj raketi NASA mora da odgovori na tužbu do 12. oktobra.Predstavnici NASA trenutno se bave detaljima ovog slučaja, navodi se u saopštenju agencije."Zajedno sa partnerima ići ćemo na mesec, omogućiti naučna istraživanja, razvoj nove tehnologije, i kreirati visoko plaćene poslove", navela je NASA.NASA je u okviru svog programa Artemis tražila kompaniju koja će razviti svemirsku letelicku kojom će astronauti, prvi put od 1972. godine, otići na površinu Meseca.  U aprilu je ugovor dodeljen kompaniji Space X koja se obavezala da će letelicu napraviti do 2024. godine. Da li smo sami u svemiru  

Srbija

I opremanje lokacije za fabriku vakcina bez javnog tendera

Direkcija za građevinsko zemljište i izradnju dodelia je posao na opremanju lokacije za izgradnju fabrike vakcina u Zemunu grupi ponuđača koju čine Ras Inženjering Niskogradnja, DC "Energocoop", Resa gradnja, Bidekor, Nenad Zafirović PR Agencija za pružanje geodetskih usluga "GEO SPES".Javna nabavka je sprovedena kao pregovarački postupak bez javnog poziva, a kao razlog se navodi da su u pitanju radovi koji su značajni za suzbijanje epidemije koronavirusa. U pitanju su hitni radovi na izradnji komunalne infastrukture koju je neophodno realizovati u hitnom postupku, piše u odluci. Kako se navodi u odluci, ponuda ovih firmi ocenjena je kao ekonomski najpovoljnija.  Ukupna cena za izvođenje radova je 1,39 milijadi dinara bez PDV-a, odnosno 1,66 milijardi sa PDV-om.Fabrika vakcina u Zemun polju, grade se i pristupne saobraćajnice U odluci se navodi i da je poziv za pregovaranje sa konkursnom dokumentacijom upućen na adrese firmi "Unogradnja", "Strabag", JKP Beograd put i "Ras inženjering" za koje se smatralo da imaju kapacitete za realizaciju ovog posla.Izrada tehničke dokumentacije za opremanje lokacije ugovorena je sa Institutom za puteve Beograd, a kontorla tehničke dokumentacije sa JKP "Beograd put" i preduzećem "Šidprojekt".Rok za izvođenje radova na opremanju lokacije je 120 dana. Fabrika u kojoj će se prvo pakovati "sinofarm" vakcina, a kasnije i proizvoditi, biće zajedničko ulaganje Srbije, Kine i Ujedinjenih Arapskih Emirata. Predviđen je i pogon za proizvodnju PCR testova.Planirana mesečna proizvodnja je dva miliona doza vakcine mesečno. Za fabriku koja će se graditi po sistemu "ključ u ruke" srpska strana će obezbediti zemljište i infrastrukturu, navedeno je ranije iz Grada Beograda.Naglašeno je i da se radi o kompletno "grinfild" investiciji. Vlada Srbija je u maju izdvojila oko 16 miliona evra za izgradnju ove fabrike, а izdvojena sredstva prosleđena su Ministarstvu građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture kako bi se izradila potrebna tehnička dokumentacija, izgradila saobraćajna i komunalna infrastruktura i rešili imovinsko-pravni odnosi.