Srbija

Srbija

Skoro 900.000 građana Srbije u registru korisnika novčanih doznaka

Skoro 900.000 građana je trenutno registrovano u jednistvenom registru korisnika novčanih doznaka, kazali su za Novu ekonomiju u Narodnoj banci Srbije.U ovom trenutku u Jedinstvenom registru korisnika novčane doznake registrovano je ukupno 136.288 platilaca, odnosno 754.095 primalaca plaćanja. Kako objašnjavaju u NBS, razlika u broju platilaca i primalaca plaćanja posledica je razlike između novca koji je poslat iz Srbije u inostranstvo i koji je primljen u Srbiji iz inostranstva.U ovaj registar dostavljaju se samo podaci o korisniku novčane doznake koji koristi ovu platnu uslugu u Srbiji (šalje novac iz Srbije, odnosno prima novac u Srbiji). Što se tiče država iz kojih je najviše novca poslato u Srbiju, prvih pet država su Bosna i Hercegovina, Nemačka, Crna Gora, Hrvatska i Austrija. Narodna banka napominje da se ovi podaci odnose na period od dana stupanja na snagu Odluke o bližim uslovima i načinu vođenja Jedinstvenog registra korisnika novčane doznake, tj. na period od 22. februara 2020. godine.Podsećamo, jedinstveni registar korisnika novčane doznake sadrži podatke o korisnicima platne usluge izvršavanja novčane doznake, odnosno o platiocima i primaocima plaćanja.U registru korisnika novčane doznake ne vode se podaci o iznosima platnih transakcija.Podaci iz Jedinstvenog registra korisnika novčane doznake nisu javno dostupni.Pružaoci platnih usluga (banke, platne institucije, institucije elektronskog novca i javni poštanski operatori) bili su dužni da do 15. juna 2020. godine Centralnoj banci dostave podatke za sve korisnike novčanih doznake koji su do 1. juna 2020. godine koristili platnu uslugu izvršavanja novčane doznake.

Srbija

Nelt Grupa objavila novi izveštaj o održivom poslovanju

U 2019. godini neto prihodi Nelta porasli su za 50 miliona evra u odnosu na prethodnu godinu, a 15 miliona evra uloženo je u pametna skladišta i poslovni prostor u Beogradu i Istočnom Sarajevu, saopštilo je rukovodstvo te kompanije u svom izveštaju za 2018. i 2019.Miloš Jelić, generalni direktor Nelt Grupe izjavio je da će kompanija nastaviti sa investicijama. „U 2019. godini ostvarili smo 950 miliona evra neto prihoda, što predstavlja rast od 50 miliona u odnosu na prethodnu godinu. U ovom, trećem izveštaju o održivom poslovanju urađenom po GRI standardima o izveštavanju, predstavljamo delove naše organizacije i procese koji su temelj uspeha Nelt Grupe, organizacije koja danas zapošljava 4.000 ljudi u 15 kompanija, na 11 tržišta u Evropi i Africi“, rekao je Jelić.U izveštaju se navodi i da je proširen Intermodalni trminal u Beogradu, kao i da će se nastaviti sa primenom novih tehnologija. Dodaje se i da je obnovljena flota vozila u skladu sa eko-standardima, a stavljen je i akcenat na značaj reciklaže. Prema rečima predstavnika kompanije, na svim tržištima na kojima posluje, ona teži da podigne ekološku svest, smanji zagađenje i efekte globalnog zagrevanja.Nelt će, kako se naglašava, nastaviti saradnju sa fakultetima, kako bi se promovisao značaj obrazovanja za razvoj karijere. Do sada je u kompaniji, kako se navodi u saopštenju, uveden i niz pogodnosti, kao što je kompanijski lekar, privatno zdravstveno osiguranje, posebna briga o porodiljama i rad od kuće. 

Srbija

Akademija inženjerskih nauka: Savski nasip ugrožen divljom gradnjom

Savski nasip, kojim se od velikih voda štiti Novi Beograd, već duže vreme, potpuno neomatano od strane nadležnih službi, ugrožavaju razne nelegalne i izuzetno opasne aktivnosti, saopštilo je Odeljenje građevinskih nauka (OGN) Akademije inženjerskih nauka Srbije (AINS).Kao glavne nelegalne aktivnosti, prema oceni stručnjaka te institucije, izdvajaju se oštećenje Savskog nasipa nelegalnim kopanjem rovova za postavljanje instalacija, ugrožavanje zloupotrebom saobraćaja, ugrožavanje same zaštite od poplava građenjem ilegalnih poprečnih nasipa u koritu za velike vode reke Save.Napominje se da su nasipi za zaštitu od poplava izuzetno osetljive konstukcije, zbog čega se ne smeju ugrožavati.„To se posebno odnosi na one nasipe koji se mogu dugo nalaziti pod usporom velikih voda, što je slučaj sa savskim nasipom. Zbog dugog trajanja visokih voda Dunava, ovaj nasip se 1965. godine nalazio pod visokim usporom više od dva meseca“, a kako naglašavaju najopasnije je bilo tokom maja i juna 2014. godine, kada su Srbiju i okolne zemlje zadesile velike poplave.O ugroženosti nasipa najbolje govore dokazi koje su prikupili aktivisti udruženja Savski nasip slikajući aktivnosti ljudi koji nelegalno izvode radove.„Mogu se videti rovovi koji postaju mesta na kojima se može očekivati da će, u uslovima velike vode reke Save, nasip veoma brzo popustiti i biti probijen. Neka oštećenja su tako ozbiljna da se procenjuje da bi do rušenja nasipa moglo doći u vremenu od samo nekoliko sati.“Podsećaju da je tekuće i investiciono održavanje nasipa u isključivoj nadležnosti i odgovornosti JVP Srbijavode, VC Sava-Dunav. „Nadležne službe treba da izvrše detaljan pregled nasipa, da utvrde kako su do konkretnih splavova dovedene instalacije, da naprave pregled svih lokacija na kojima je došlo do oštećenja nasipa i na kojima su neophodne sanacije“, kažu inženjeri.Splavovi su trenutno, kažu, sa stanovišta problema otpadnih voda, crne tačke Beograda, naročito oni u neposrednoj blizini vodozahvata na Savi i u blizini reni bunara. „Tema ovog razmatranja su nelagalne kuće za odmor (a njih je više od 300), koje su sagrađene na vodnom zemljištu i u zoni zaštite izvorišta Beogradskog vodovoda. Time su grubo prekršene odredbe o vodnom zamljištu u Prostornom planu Republike Srbije i Zakonu o vodama, kao i odredbe Pravilnika o načinu određivanja i održavanja zona sanitarne zaštite izvorišta (Sl. glasnik 92/08).“ Inženjeri upozoravaju da je izgradnja nelegalnih objekata na vodnom zemljištu, sa kojom se nije prestalo, aktivnost bez presedana.Navedena zloupotreba savskog nasipa je, ocenjuju, veoma opasna jer ugrožava čitav deo Novog Boograda ispod nivoa velikih voda reke Save.„Pošto se sve češće pominje mogućnost da se od Svetske banke traže sredstva za finansiranje novih obaloutvrda na levoj obali Save, zaštitu sadašnjeg savskog nasipa i izgradnju novih obloutvrda bi trebalo povezati u logičnu celinu“, zaključuju u AINS-u, i napominju da bi u iznos tog kredita trebalo uključiti i troškove rušenja nelegalnih oblekata na savskom nasipu.

Srbija

Nove mere – Maska obavezna u javnom prevozu

Kliničko-bolnički centar Bežanijska kosa ulazi u kovid sistem, a maske će biti obavezne u javnom prevozu, dok je preporuka da se nose u zatvorenim prostorima, odlučeno je na sednici Kriznog štaba. Posete bolnicama će do daljeg biti zabranjene.Na otvorenom prostoru preporučuje se distanca od najmanje metar i po, a u zatvorenom prostoru ostaju na snazi sva ograničenja koja su važila do sada. Ko nam maske prodaje

Srbija

Danas: Elektronika u Srbiji najskuplja u Evropi

Elektronski uređaji u Srbiji su bili u prošloj godini za 13 odsto skuplji od proseka EU i izuzimajući Island, najskuplji u Evropi, pokazuju podaci evropske statističke agencije Evrostat, prenosi Danas.U Nemačkoj su ovi uređaji 15 odsto jeftiniji, Ujedinjeno Kraljevstvo je jeftinije za čak 18 odsto, dok je kod nas elektronika bila skuplja nego u Norveškoj za jedan procenat.Cene roba i usluga u Srbiji su 2019. godini bile na nivou od 57 odsto proseka Evropske unije, odnosno roba je bila jeftinija za 43 odsto od evropskog proseka.Međutim, naš bruto domaći proizvod po stanovniku je čak 59 odsto manji od prosečnog u EU.U odnosu na 2012. godinu nivo cena u odnosu na EU je povećan za 4,5 procenta, a BDP po stanovniku za svega jedan procenat.Hrana i bezalkoholno piće je u Srbiji bilo jeftinije za 22 odsto od proseka Evropske unije, dok su alkohol i duvan jeftiniji za 38 odsto, ali ipak nismo bili najjeftiniji zato što je hrana u Poljskoj čak 30 odsto jeftinija od proseka.Kada se govori o cenama vozila nalazimo se među jeftinijim zemljama u Evropi za kupovinu, sa cenama 14 odsto ispod prosečnih.U poređenju sa EU, ubedljivo smo najjeftiniji kada se radi o cenama u restoranima i hotelima, koje su upola niže. Od zemalja članica samo je Bugarska sa 55 odsto jeftinijim ugostiteljskim uslugama, ispod proseka EU.Veroljub Dugalić, profesor na Ekonomskom fakultetu u Kragujevcu zaključuje da ako bismo merili potrošačku snagu i primanja, život u EU je jeftiniji.

Srbija

Viceguverner NBS: U pozadini svakog rizika je čovek

Rizici novog doba su vezani za sve oblasti ljudskog delovanja i u pozadini uvek stoji čovek kao njihov generator. Na nama je da budemo svojim odgovorima i rešenjima dostojni rizika koje smo preduzeli, ocenio je viceguverner Narodne banke Srbije (NBS) Željko Jović.On je tokom uvoda u konferenciju "Rizici novog doba", koju organizuju portali www.sveonovcu.rs i www.sveoosiguranju.rs, naveo i da krupne promene četvrte industrijske revolucije"Rizici su sastavni i neodvojiv deo života... Iako je spisak rizika daleko širi nego ranije, i obuhvata rizike proisteklih iz novih tehnologija, odgovornosti menadžera, klimatskih promena... Zanemarivanje (tih stavki) će biti samo na našu štetu", rekao je Jović.On je kazao i da su ranije informacioni sistemi bili podrška, a danas integralni deo svakog poslovanja, te da posebnu pažnju treba posvetiti zaštiti korisnika finansijskih usluga."Fintek nudi mogućnosti plaćanja mobilnim telefonom i kompjuterom. Moramo da se zapitamo da li su banke, kao do sada, velika zgrada koja nam uliva poverenje i ljubazni službenik, ili aplikacija putem koje možete učiniti skoro sve što vam je potrebno", dodao je on.Navodi da tehnološki razvoj, koji teiče i fintek grane napreduje toliko velikom brzinom da procedure i regulatorni okvir uvek pomalo kasne, što predstavlja dodatni izazov za državne organe.Jović dodaje i da klimatske promene sve uočljivije dovode do opasnosti od nastanka katastrofalnih događaja, da je ukupna visina šteta koja iz njih proističe sve veća, pri čemu je većina njih bez finansijskog pokrića koje osiguravajuće kuće mogu da obezbede.Kao primer naveo je primer velikih poplava koje su zadesile Srbiju 2014. godina, kada je nastala velika šteta, zbog čega društva za osiguranje, saosiguranja i reosiguranja moraju da rade na poboljšanju ponude za građane."Društva moraju da vode računa da premije i rezerve ostanu adekvatne, a svako u svojoj oblasti treba da utiče na promenu svesti o klimatskim promenama... Primer pandemije COVID-19 takođe ukazuje na rizike smanjenje ekonomske aktivnosti, a podstiče na tehničke inovacije", zaključio je Jović.

Srbija

Direktor Trajala: Srpska gumarska industrija po rastu odmah iza IT

Američka fabrika guma Kuper, uskoro bi trebalo da završi privatizaciju kruševačke fabrike guma Trajal, najavio je generalni direktor Trajal korporacije u Kruševcu, Miloš Nenezić. Kuper je uložio 250 miliona dolara, a u fabrici guma trebalo bi da bude zaposleno 300 novih radnika, prenosi portal Kruševacgrad.rs.„Srbija je u ovom trenutku izuzetno atraktivna destinacija za strane investitore jer ovde se sa relativno jeftinom, a edukovanom  radnom  snagom i dobrim kadrovima i relativno jeftinim troškovima proizvodnje može napraviti fabrika koja će prizvoditi kvalitetan proizvod po relativno niskoj ceni koštanja, a koji može da se, bez nekih posebnih carinskih barijera, izvozi u većinu zemalja sveta“, precizirao je Miloš Nenezić koji je i predsednik Grupacije proizvođača gume i gumarskih proizvoda. Prema njegovim rečima, gumarska industrija u Srbiji ima visoku stopu rasta. „U poslednje tri godine naša stopa rasta je odmah iza stope rasta informaciono komunikacionih tehnologija. Srpsko gumarstvo je značajno i na svetskom nivou u odnosu na veličinu naše zemlje. Postajemo procentualno vidljivi i po tonama i po broju komada i vrednosno u ukupnoj proizvodnji pneumatika na svetskom nivou“, precizirao je Nenezić.Direktor Trajala podsetio je i da se očekuje odluka o dolasku japanske fabrike ToyoTires u Srbiju, kao i na investiciju kineske kompanije za proizvodnju guma Šangdong Linglong u Zrenjaninu.Ipak, deo javnosti je, barem što se tiče Šangdong Linglonga, izrazila je zabrinutost, jer joj je Grad Zrenjanin poklonio ogromnu površinu obradivog zemljišta, gde je započeta gradnja fabričke hale, bez studije o uticaju na životnu sredinu.Od stranih proizvođača guma, u Srbiji posluje i francuski Mišelin, koji je privatizovao fabruku guma Tigar u Pirotu.

Srbija

Srpski državljani zaglavljeni u Kini već mesecima

Srpski državljani, koji se nalaze na privremenom radu u Kini, pokušavaju već mesecima da pronađu način da se vrate u Srbiju, ali su letovi otkazani. Očekuju pomoć od Ambasade Srbije u Kini i nadležnih institucija.Novu ekonomiju kontaktirala je čitateljka, koja se trenutno nalazi na privremenom radu u Kini, kao i mnogi drugi srpski građani, koji trenutno nemaju mogućnost da se vrate u Srbiju. Ona navodi da je bilo nagoveštaja da će se od juna situacija oko pandemije promeniti i da će se normalno nastaviti sa radom, sli su u Pekingu počeli da se pojavljuju novi slučajevi koronavirusa, ponovo su uvdene mere i odloženo je otvaranje pojedinih institucija.   „Na jednoj od društvenih mreža okupila se grupa od oko osamdesetak Srba, iz različitih krajeva Kine, koji moraju da se vrate u Srbiju, a već mesecima im je povratak neizvestan i ne zna se do kada će ovakva situacija trajati. Ljudi su otkako je započela epidemija, već pet meseci, bez posla, bez primanja ili sa smanjenim prihodima. Neki od njih rade, ali ih poslodavci ne isplaćuju. Život u Kini je skup, a mnogi od ovih ljudi ostali su bez svojih ušteđevina. Uz to, ima i onih koji imaju ozbiljne zdravstvene probleme ili neodložne obaveze u svojoj zemlji, i zbog svega toga je njihov brz povratak neophodan.“ navodi naša sagovornica i dodaje da su se prvo obratili Ambasadi Srbije u Pekingu, ali im je tamo rečeno da je ambasada tu samo da posreduje, ali ne i da reši u potpunosti njihov problem. “Više puta je Ambasada podelila informacije o mogućim letovima, ali često su to letovi koje avio-kompanije reklamiraju, a u praksi se ne realizuju. Neki od ovih ljudi imaju kupljene karte, ali se ti letovi neprestano odlažu i neizvesno je do kada će to sve trajati. Čak i da se pojavi mogućnost letenja, to su letovi koji koštaju po 3000 dolara, preseda se u više različitih gradova, a zbog trenutnih propisa i komplikacija izvesni su i dodatni troškovi i nedoumica da li uopšte sa našim pasošem može slobodno da se uđe u određene zemlje.” Sagovornica Nove ekonomije kaže za naš portal da je grupa okupljenih Srba pokušala i da sazna u Ambasadi, da li postoji neko ko je uspešno poleteo, ali dobijaju uvek odgovor da se ljudi i ne usuđuju da krenu na put. “Za one koji sada putuju iz Pekinga, ukoliko se preseda u nekom gradu, obavezan je i karantin od dve nedelje, uz dodatne troškove, oko 1000 dolara. Svi ovi podaci, informacije i propisi su neprestano podložni promenama, pa je nesigurnost za polazak na put još veća.”Naša sagovornica navodi da je važno da se prenese priča o ljudima koji negde u inostranstvu sede zarobljeni i ne mogu da se vrate svojim kućama, kada im je to najpotrebnije. “Naša molba se odnosi na nadležne institucije, koje bi mogle nešto da preduzmu i organizuju siguran let po razumnoj ceni. Ne tražimo da nam se pokloni let, već samo da se omogući najzad bezbedan povratak u Srbiju.” zaključuje ona za Novu ekonomiju. 

Srbija

BIRN: Broj umrlih od korone daleko veći od zvaničnog

U Srbiji je od 19. marta do 1. juna 2020. od virusa korona umrlo 632 pacijenata, što je za dve trećine više više od zvanično saopštenog broja za taj period, koji iznosi 244, saznaje BIRN na osnovu uvida u podatke koji su deo zvaničnog državnog informacionog sistema Covid19.Prema saznanju BIRN-a, i broj zaraženih poslednjih dana prošle nedelje kretao se između 300 i 340 dnevno, što je, kako se dodaje, daleko više od zvaničnih podataka o 97 novoobolelih ljudi.Podatak o broju zaraženih nalazi se u tabeli pod nazivom „Izveštaj za Vladu”, koja se pravi na osnovu pomenutog informacionog sistema. Tabela sadrži tri podatka - broj testiranih i pozitivnih u poslednja 24 sata, broj preminulih koji odobrava ministarstvo zdravlja, kao i zauzetost kreveta po bolnicama.Najveća razlika u broju umrlih primećena je u Kliničkom centru Niš gde je prema zvanično objavljenim podacima umrlo 77 pacijenata. Podaci iz informacionog sistema u koji je BIRN imao uvid pokazuju brojku od 243 preminulih čiji je rezultat testa označen kao pozitivan, što je razlika od 166 umrlih.U KBC Dragiša Mišović broj umrlih je se razlikuje za 55 (39 zvanično saopšteno, 94 u informacionom sistemu), KBC Zemun zvanično ima 32 umrla pacijenta, dok sistem evidentira 88 preminulih (razlika od 56). KBC Zvezdara zvanično ima 14, a u sistemu za 45 više  – ukupno 59 mrtvih.U ostalim bolnicama razlike su nešto manje, a podaci pokazuju da broj smrtnih ishoda raste krajem marta, vrhunac dostiže sredinom aprila i ostaje stabilan do kraja tog meseca.BIRN podseća i da je upravo poslednjeg dana marta, kao i 1. aprila na mobilne telefone svih građana Srbije stigla SMS poruka u kojoj je stajalo da je situacija dramatična i da se „približavamo scenariju iz Italije i Španije“.Ovim povodom, pozivima novinara BIRN-a nisu se odazvali predstavnici nadležnih institucija.Prvi smrtni slučaj u bazi registrovan je 19. marta. Najviše smrtnih ishoda bilo je sredinom aprila kada je u proseku umiralo po 20 ljudi na dan koji su u bazi označeni kao pozitivni na virus, pokazuju podaci iz informacionog sistema.Dvanaestog aprila preminule su 23 osoba, dok je zvanično saopšteno šest. Dan kasnije krizni štab je saopštio da je preminulo pet pacijenata, dok ih je u sistemu bilo 23, slično kao i 15. aprila kada je rečeno da je petoro priminulo, iako sistem pokazuje da ih je bilo 20, odnosno za 15 više.Početkom maja broj smrtnih ishoda je ispod 10, dok je 31. maja, prema podacima iz sistema, preminula jedna osoba.KAKO IZGLEDA INFORMACIONI SISTEMPodaci iz informacionog sistema u koje je BIRN imao uvid sadrže redni broj pacijenta, datum rođenja pacijenta kao i kolone koje se odnose na rezultate testa svakog od njih, datum poslednjeg pozitivnog testa, datum smrti i naziv bolnice, odnosno kliničkog centra u kome je pacijent preminuo. Novinari nisu imali pristup ličnim podacima ovih pacijenata.  U poslednjoj koloni pod nazivom „Potvrdilo Min zdravlja”, na pedeset mesta uz podatke o pacijentima stoji oznaka „Da”. BIRN je nekoliko puta zvao ministra zdravlja Zlatibora Lončara, ali se on nije javljao niti je odgovorio na našu sms poruku u kojoj smo zahtevali da nam objasni šta je značenje ove kolone u pomenutoj tabeli.BIRN je uradio detaljnu analizu podataka iz informacionog sistema, selektujući lica koja su preminula i čiji je rezultat testa označen kao pozitivan.Među podacima se nalazi ukupno 1081 preminula osoba čiji se rezultati testa vode u jednom od sledećih statusa: pozitivan na koronu (632), negativan (355),  nepoznat (83), uzorak nije pronađen (8), neodređen (2), dok je u jednom slučaju kolona bila prazna.

Srbija

Rast Wiener Stadtische osiguranja u 2020. godini

Na kraju prvog kvartala tekuće godine Wiener Städtische osiguranje ostvarilo je ukupnu bruto fakturisanu premiju osiguranja od 3,4 milijardi dinara što čini 12,6% srpskog tržišta osiguranja, po zvaničnim podacima NBS-a. Ovim je kompanija dostigla treću poziciju na tržištu osiguranja što je najbolji  rezultat od 2003. godine i početka rada u Srbiji.Ostvarena ukupna premija je za 16,1 odsto viša u odnosu na isti period prošle godine, dok je celo tržište  zabeležilo rast od  8,5 odsto.Rast premije životnih osiguranja je veći za više od tri puta od rasta premije celokupnog tržišta životnog osiguranja u Srbiji čime je tržišno učešće povećano za 4.5 odsto u odnosu na isti period prošle godine i iznosi 23.8%. Porast premije od 4 odsto  zabeležen je i u neživotnim osiguranjima, od kojih se posebno izdvaja rast premije u dobrovoljno zdravstvenom osiguranju, imovinskim osiguranjima za fizička i pravna lica ali i  obaveznom osiguranju vlasnika vozila od odgovornosti za štetu pričinjenu trećim licima (autoodgovornost).Uspon je postignut  zahvaljujući odličnom radu tokom poslednjih nekoliko godina. „Rezultat zajedničkog rada nakon prvog kvartala 2020.godine, a koji danas sa ponosom predstavljamo još jednom dokazuje opravdanost naše poslovnog modela zasnovanog na ciljevima stabilnog i profitabilnog rasta. Zahvaljujući izuzetnom angažmanu svih članova tima ostvarili smo najbolji rezultat otkako poslujemo u Srbiji. Imajući u vidu visoku tržišnu poziciju i snažne ambicije, ove stope rasta su veliko dostignuće i istovremeno odraz rastućeg poverenja koje korisnici usluga imaju prema nama. Pred nama je period još veće odgovornosti, da ukazano poverenje klijenata nastavimo da opravdavamo uz ostvarenje planova, što će nam obezbediti dugoročnu stabilnost i prosperitet “, izjavio je Zoran Blagojević, predsednik Izvršnog odbora Wiener Städtische osiguranja.Snažan rast VIG-a u I kvartalu 2020.godineVienna Insurance grupa (VIG), matična kompanija Wiener Städtische osiguranja, nastavila je trend stabilnog rasta. Prema rezultatima za prvi kvartal, ukupna premija  za prva tri meseca dostigla je 3,1 milijardu evra, što je za 7,2 odsto više u odnosu na isti period prošle godine. Rast premije zabeležen je u svim sektorima poslovanja, a premija u životnom osiguranju je zabeležila dvocifreni rast od čak 29,8 odsto.Prvi kvartal 2020. godine je završen pozitivno, sa nešto nižim profitom (pre oporezivanja) od 121,9 miliona evra (- 4,4 odsto) i malo višim neto profitom (nakon oporezivanja) od 85,8 miliona evra, uz poboljšanje stope kombinovanog racia za 1.7% (prvi kvartal 2020.godine 95.1% u poređenju sa prvim kvartalom 2019. godine kada je iznosio 96.8%).

Srbija

Stižu polovni dizelaši iz Nemačke, sa njima i veće zagađenje

Prošle godine izvoz polovnih automobila iz Nemačke u Istočnu i Jugoistočnu Evropu porastao je dvostruko u odnosu na 2018. U Srbiji, i pored pandemije, na carini je u prvih šest meseci 2020. prijavljeno 10.000 polovnih vozila, pa se procenjuje da bi do kraja godine moglo da se uveze oko 35.000 dizelaša, koji više ne mogu da se koriste u Nemačkoj i sve su jeftiniji, prenosi RTS.„Cene su jako pale, uzmimo jedno vozilo staro tri godine sa pređenih 45.000 kilometara, ono je izgubilo skoro polovinu svoje vrednosti. Kada na scenu stupe sve najavljene mere cene će više pasti i onda će se dizelaši nabavljati još povoljnije“, rekao je Hans Lemark iz Adaka u Nemačkoj.Prema njegovim rečima, u regionu Zapadnog Balkana, Srbija i Hrvatska prednjače u uvozu nemačkih polovnjaka.„Zaista je osetno porastao broj automobila koji se izvoze. U Hrvatsku je prošle godine otišlo 7.500 automobila, oni su doslovno prepravili tamošnje tržište, u Srbiju preko 10.000, znači uočen je jasan trend porasta izvoza u te dve zemlje“, dodao je Lemark.Oko tri miliona vozila sa dizel motorima standarda evro 4 i evro 5 stoji na placevima u Nemačkoj i čeka kupce, mahom sa Balkana, jer ta vozila od jeseni neće moći da se koriste u centrima mnogih gradova u Nemačkoj, zbog emisije izduvnih gasova, koja će se rigoroznije kontrolisati.Prodavci zbog pandemije i duplog pada prodaje novih vozila gledaju da se oslobode dizelaša proizvedenih između 2008. i 2012. jer jedan dan stajanja na autoplacu košta 25 evra, kažu njihovi predstavnici u Nemačkoj.U poslednjih pet godina u Srbiju je ušlo oko pola miliona polovnih vozila, a sa povećanim uvozom dizelaša očekuje se i veće aerozagađenje.Oko šest hiljada ljudi godišnje u Srbiji oboli od respiratornih oboljenja, a trećina od tog broja umre.

Srbija

Zašto još ne znamo kolika je izlaznost na izborima

Na juče održanim parlamentarnim izborima lista predvođena SNS-om i Aleksandrom Vučićem odnela je ubedljivu pobedu. Prema nezvaničnim rezutatima Republičke izborne komisija (RIK) u 8.00 sati, ova lista osvojila je skoro 61,24 odsto glasova. Međutim, RIK još uvek ne saopštava procenu izlaznosti.Osvojenih 61,24 odsto glasova će listi koju prevodi Aleksandar Vučić obezbediti preko 75 odsto mesta u Skupštini Srbije. To je više nego što je koalicija DOS osvojila 2000. godine (70 odsto mesta), ali manje od SPS-a, koji je na izborima 1990. godine osvojio 77 odsto poslaničkih mesta.Međutim, i dalje nema zvaničnih procena o tome kolika je bila izlaznost na jučerašnjim izborima.CESID/IPSOS je procenjuje na 47,7 odsto, a CRTA na 48-49 odsto (bez Kosova i Metohije). Pre njih, izlaznost je nezvanično procenio sam SNS, kada je saopštio da je izlaznost bila 50,2 odsto.Koliko stranke dobijaju iz budžeta za učestvovanje na izborimaIzlaznost se odražava na ukupan (apsolutan) broj glasova koji osvoji lista. Naime, ako je izlaznost bila 50,2 odsto, ukupan broj glasova koji je osvojila pobednička lista iznosi 2,01 milion glasova. Ako je pak izlaznost bila 47,7 odsto, apsolutan broj dobijenih glasova iznosi 1,92 miliona.Na izborima 2016. godine lista koju je prevodio Aleksandar Vučić dobila je 1,82 miliona glasova, dok je on sam na predsedničkim izborima godinu dana kasnije osvojio 2,01 miliona glasova.Dakle, izlaznost je važna iz psihoških razloga jer je moguće da je SNS sada dobio manje od dva miliona glasova, odnosno manje nego Vučić na predsedničkim.Zvaničan broj upisanih birača na ovim izborima iznosio je 6.584.376.RAČUNICA RIK (SNS= 61,24%)50,2% = 3.292.188 = 2,01 miliona glasova47,7% = 3.140.747 = 1,92 miliona glasova48-49% = 3.160.500-3.226.344 = 1,93-1,97 miliona glasovaRAČUNICA CESID/IPSOS (SNS=62,6%)50,2% = 3.292.188 = 2,06 miliona glasova47,7% = 3.140.747 = 1,97 miliona glasova48-49% = 3.160.500-3.226.344 = 1,98- 2,01 miliona glasova

Srbija

Srpska SF priča: Izveštaj Dimitrija Vojnova iz 2050.

Satirični intervju sa Dimitrijem Vojnovim, scenaristom, za podcast “Dan posle”Razgovarao: Aleksandar GubašDan posle - Dimitrije Vojnov o Srbiji 2050. (AUDIO)Dobar dan, gospodine Vojnov! Izuzetno smo uzbuđeni što imamo priliku da komuniciramo s nekim kao što ste vi, jer ima toliko toga što bismo hteli da vas pitamo. Naravno, ono što nas svakako u ovom trenutku najviše interesuje je to kakva je epidemiološka situacija u vaše vreme, 2050. godine? Dimitrije Vojnov: Meni je veliko zadovoljstvo da se čujem sa prijateljima iz prošlosti. Mnogo mi je drago što, eto, mogu da vam kažem da smo danas i dalje živi, i manje-više zdravi. Ono što je možda najvažnije da vam poručim, pre svega, je to da je sve manje-više isto. Što se tiče epidemiološke situacije... Iz koje godine se beše javljate?Mi smo iz 2020. godine, onako okrugla brojka.DV: A, da! Tad je bio onaj COVID -19.Jeste, jeste...DV: E, kod nas sad postoji jedan novi virus, koji je malo drugačiji... Ali, u principu, navikli smo već da se izbegavamo, snalazimo se. Kad nam kažu da je epidemija, mi se prosto sklonimo, pričuvamo, malo variraju mere... Ovaj trenutni virus, koji sada imamo, je i dalje isti onaj problem -- znači, prelazak sa životinje na čoveka, nemamo imunitet. Međutim, ovog puta napada centralni nervni sistem, pa je to malo drugačije -- i opasan je, pre svega, jer se prenosi i putem nekih uređaja koje danas imamo za komunikaciju, a koje povezujemo sa svojim telom. U krajnjoj liniji, sve je to manje-više isto, navikli smo se, i ovakav način života, gde je čovek okružen tim raznim iznenađenjima, nam je već postao normalan. S druge strane, medicina je napredovala, i danas penzioner u Srbiji živi u proseku 120 godina -- što, dakle, znači da imamo mnogo veći broj ljudi u karantinima kad se pojave te bolesti koje napadaju starije. Još nešto što će nas u 2020. godini veoma interesovati da saznamo je to da li i u vašem vremenu postoji entitet pod imenom Evropska unija, i u kom obliku? DV: Danas je Evropska unija u stvari jedna humanitarna organizacija, kojoj neke boljestojeće države dostavljaju pomoć, a onda je ona redistribuira. Ona je u tome poprilično neefikasna, i zbog toga je sada često kritikuju... Nažalost, to je danas jedna unija za koju bih rekao da je puna država koje praktično odumiru. Dosta su velike migracije prema drugim državama, i mi ovde, recimo, sad imamo jednu dosta interesantnu situaciju -- u Srbiju je emigriralo dosta Nemaca, i oni se onako malo teže adaptiraju… Ja nisam rasista, imam dosta dosta prijatelja Nemaca. Moju decu je čak, kad su bila mala, čuvala jedna Nemica... Znam dosta ljudi koji su Nemci, i prosto je činjenica da se oni malo teže adaptiraju. Znate kako je kad vam dođe jedna migrantska zajednica, i kad sa sobom donese neku svoju hranu. Sad se svuda kuva taj njihov sauerkraut, u svakoj ulici, i to su sad neki novi mirisi... Beograd je u tom smislu postao egzotičnije mesto. Oni imaju neke svoje navike, koje malo iritiraju građane -- recimo, kod nas je standard, naravno, vozimo ove leteće automobile... A, na primer, Nemci vole da voze njihova nemačka kola, znate, koja idu po zemlji, na točkovima. U Srbiji je sada sve mnogo stabilnije, ali ima tih tenzija, naročito, recimo, to sa Nemcima... Prosto, oni su ljudi poneli dosta nekih primitivnih navika iz tog svog društva -- koje je bilo bazirano na radu, na sticanju, imovini, i tako dalje, i propalo je zbog svega toga -- a onda su došli kod nas, i ne mogu da se adaptiraju na ovaj naš stil života, koji je doprineo tome da mi budemo ovde gde smo danas. Ipak, ima nekih migranata iz Evropske unije koji su se bolje adaptirali. Pre svega Italijani -- oni su vam veći Srbi nego Srbi, nema šta. Dalje: Španci i Portugalci... Španci su uglavnom u onom delu tamo prema Vršcu, prave vino, njihovo vino je fantastično. Jako su se dobro uklopili. Doduše, ovi Šveđani su problematični -- to je, onako, jedna kriminogena sredina, nažalost.Kako izgleda država Srbija 2050. godine? Koliko ima stanovnika, koja nacija je većina?DV: U Srbiji 2050. godine ima, verovali ili ne, devet miliona glasača -- a ima oko pet miliona stanovnika, i to je interesantno. Etnički sastav je sledeći: 70% su Srbi, oko 15% Nemci, i preostalih 15% su druge nacije. Srbija se prostire od Horgoša do Dragaša -- problem Kosova je rešen 2030. godine, jer su tad Albanci prosto otišli negde gde im je bolje i toplije. Na Kosovu su sada uglavnom samo Srbi i Šveđani... Nažalost, Šveđani su preuzeli te neke poslove organizovanog kriminala tamo. Kako je do ovoga došlo? 2035. godine se desio takozvani Treći svetski rat, koji se odigrao između Rusije, Kine i Sjedinjenih Američkih Država -- i to je bio trenutak kad smo se mi Srbi, što bi se reklo, uhvatili za zelenu granu. Dakle, došlo je do sajber-rata, u kome su uništavane baze podataka, i u tim međusobnim napadima na baze su praktično uništeni svi podaci o imovini i bogatstvu. Pošto je najveći deo bogatstva bio u investicijama, on se nalazio u hartijama od vrednosti -- a one su, u suštini, postojale samo virtuelno, jer je papir odavno ukinut. Odjednom je na celom svetu nastupio potpuni kolaps, zbog toga što više niko nije mogao da dokaže kojom imovinom zaista raspolaže, sem one imovine za koju je imao ključ u tom trenutku... Uf, nezgodno.DV: Tu je došlo do strašnih sukoba u celom Zapadnom svetu, a bogami i na Istoku -- samo je Srbija tu fantastično prošla, jer mi nismo imali ništa! Tako da smo mi ovde nastavili da živimo u miru kao i pre toga. Barem za nas ovde je od te 2035. krenuo jedan period izuzetnog prosperiteta -- i evo, da vam kažem, mi smo sad već 15 godina jedna stabilna država. Neki nas čak, onako pežorativno, nazivaju "svetskim policajcem". Pa dobro, a kakvo je društveno uređenje u Srbiji? Da li i dalje postoji višepartijski sistem, da li je SPS i dalje na vlasti? DV: Mi smo negde 2025. odlučili da prestanemo da se interesujemo za politiku -- generalno, kao narod. Imamo predsednika, on vodi te poslove... Ako nešto treba da se glasa, on nama kaže, mi glasamo, i više se uopšte time mnogo ne opterećujemo. Tako da, iskren da budem, ja se time zaista ne bavim… Ima ovih mladih ljudi, aktivista, koji to prate mnogo više. Znate, ja sam to pratio kad sam bio mlad -- politikom treba da se bave mladi ljudi, pred njima je budućnost. Tako da ja ne znam tačno koji je sistem na snazi, ali, u svakom slučaju, ima ko o tome brine. Mi smo dosta vremena i energije utrošili do 2025. godine, misleći da mi treba nešto tu da se pitamo -- 2025. smo prosto digli ruke, i evo sad smo već 25 godina mirni, pravo da vam kažem. Ne bavimo se time, pratimo vesti i tako, uglavnom te međunarodne uspehe naših rukovodilaca.Dobro, ima li nekakvih, bilo kakvih, društvenih sukoba u zemlji, između nekih socijalnih grupacija i slojeva? DV: To sa migrantima je uvek izvor tenzija, znate... Ali naša zemlja ima jedan moto, koji je zapravo preuzet iz jedne predizborne kampanje, koja je bila 2022. godine, i glasi: "Radnicima dobro, sirotinji teško." I to je moto koji je, nekako, iz te predizborne kampanje prešao i u našu društvenu stvarnost. Oni kojima je teško, oni se bore i pronalaze načine da im bude bolje. Mi koji radimo -- nama je dobro, i trudimo se da zadržimo te poslove. Svako se bavi svojom mukom -- ako čovek nešto sam može da reši, on to reši, i to je tako. To je malo drugačije od onoga što smo mi želeli, znate, od toga kako smo zamišljali da svet treba da izgleda, ali navikne se čovek. Videćete i vi, navići ćete se...Interesuje me sad -- ko su vam uopšte poslodavci, i kako se oni odnose prema zaposlenima? Da li još uvek postoji onaj koncept iz 19. veka, takozvana "radnička prava"?DV: Poslodavac vam obezbedi dovoljno da vi imate kako da preživite, ali i, što je važnije, da možete da se reprodukujete -- da bi on sutra mogao da računa i na vašu decu kao na radnike. To je sve dato u privatne ruke. Mi deo svojih prihoda uplaćujemo u određene fondove, koje drže privatne firme -- vrlo često upravo naši poslodavci -- i ostavljamo im deo plate, pa onda posle jednog dana imamo pravo da dođemo po to. Međutim, ako vas poslodavac prevari za to, vi onda… Znate valjda, ne moram da vam crtam. U stvari mogu da kažem, pošto se ovo neće čuti u mom vremenu -- angažujete lepo neke Nemce ili Šveđane, da odu malo da popričaju s njim, i dobijete te pare.Aha, tako dakle.DV: Ma, da. To sve rešava. Kakva je situacija u regionu? Ko je na vlasti u Crnoj Gori, kakvo je političko uređenje u Bosni i Hercegovini? Šta se tu dešava, na šta to sve liči?DV: Proteklih godinu dana tinja jedan jako neprijatan sukob, jedan zbunjujući i potpuno neočekivan konflikt između Srbije i Hrvatske. Naime, Hrvati su želeli da kloniraju Dražena Petrovića za potrebe svoje reprezentacije -- u naše vreme se vrhunskim profesionalnim sportom skoro isključivo bave klonovi velikih zvezda, novih sportista gotovo i da nema... Znači, oni su klonirali Petrovića, i tokom kloniranja se na osnovu njegovog DNK otkrilo da je on zapravo Srbin.Au!DV: I onda je naš košarkaški savez tražio da Petrović bude u našoj reprezentaciji... Prošle godine je KK Crvena zvezda, pod pokroviteljstvom našeg predsednika, kupila klon Majkla Džordana. Znate, na svetu postoje samo 23 klona Majkla Džordana -- to je zato što je on nosio broj 23 na dresu -- i Zvezda je kupila jednog. Međutim, kupili smo ga iz jednog španskog kluba, gde se baš dobro jelo… On je onda bio dosta podgojen, i dosta drugačiji od onog pravog Majkla Džordana, kakvog ga vi i ja pamtimo kao deca. Ti klonovi se nekad malo iskvare, znate.Pa da, povede čoveka društvo…DV: Tako je, tako je.Ko je bio prvi Srbin u kosmosu posle Željka Mitrovića, i šta mu je bila misija?DV: Poslali smo dva Srbina u kosmos, na Mars, zato što smo želeli tamo da uspostavimo jedan istorijski kontinuitet. Mi smo još pre 30 i nešto godina potpisali ugovor sa Rusijom i Kinom o svemirskom programu, i poslali smo dva čoveka. Jedan je bio veoma star, tako da je on na tom putovanju umro, i pokopan je na Marsu. E, mi smo onda Mars proglasili za srpsku zemlju -- jer je srpska zemlja tamo gde su srpski grobovi, znate. I u tom smislu, time smo tu stvar pravno rešili.Da li je izgrađen metro u Beogradu?DV: Nije izgrađen, zato što imamo leteće automobile. Dakle, više ne postoji taj problem zagušenja saobraćaja -- osim Nemaca, i osim tih nekih jednostavnijih vozila za dostavu, ulicama se uopšte više ne kreću vozila. Uglavnom se po tlu kreću ljudi koji izađu da nešto bace, recimo otpatke ili nešto slično. Saobraćaj je sada mahom u vazduhu, i u Kragujevcu se proizvode leteći automobili.Interesuje me, koliko su efekti globalnog zagrevanja pogodili našu zemlju? Gde je sada linija Jadrana, i gde smo dobili izlaz na more?DV: Dobili smo izlaz na more na Zlatiboru. Prijatna je klima -- noću sveže, danju toplo. Vrlo, vrlo je prijatno da se ode, pogotovo sa decom. Doduše, letovanje je malo drugačije nego što je bilo… Ranije je bilo da odete na more, pa ručate u ribljem restoranu tik uz obalu -- a sad umesto toga možete da odete na neku zlatiborsku komplet lepinju. Dakle, malo je drugačije nego što je bilo pre, ali je to potpuno u redu. Gde su tačno naselili one migrante koje su dovozili dok smo mi bili zatvoreni u karantinu?DV: To je dobro pitanje. Vidite, oni su bili naseljeni u Beogradu na vodi, to se otkrilo kasnije. Tamo su, u stvari, radili jedan posao, koji možda malo neobično deluje -- pošto stanove u Beogradu na vodi niko nije mogao da priušti, oni su imali zadatak da u njima borave, i da noću pale svetla, da bi delovalo kao da tu neko živi. Onda su oni malo počeli da zabušavaju sa tim, i to je postalo šematizovano, i onda su ljudi otkrili da se stalno pale ista svetla u isto vreme.Šta se sve Šveđanin doseti…DV: A što se 5G tiče, ispostavilo se da je štetno po zdravlje!Stvarno?Da, da. Kad su dobili taj mnogo jači internet, ljudi su počeli užasno puno vremena da provode na telefonu i za kompjuterom, i da se slabije kreću. Ali mi smo 5G odavno prešišali, sad imamo najnoviju tehnologiju, takozvani G17+. Prethodna verzija je bila G17, a sad imamo G17+, i to vam je najjači prenos podataka koji trenutno imamo. Takođe, on ne samo da može da prenosi podatke, on može da prenosi i novac. Više volim da prenesem pare preko G17+ i da znam da su sigurne, nego da ih nosim u džepu, i da mi naiđe neki Nemac…Kako izgleda kultura u Srbiji, kako izgleda savremena srpska kinematografija?DV: Danas je kultura skoro u potpunosti podeljena na dva dela. Jedan deo čini kultura koja je prepuštena, da kažemo, privatnom kapitalu -- to je uglavnom svet zabave, tabloida, rijaliti emisija, i tako dalje… S druge strane, imamo kulturu koju na neki način podržava establišment, odnosno javne institucije, javni novac i javni servis. To je zapravo najuzbudljiviji deo naše kulture, i tu je najviše kreacija, jer se tu uglavnom rade istorijske teme. Istorija je kod nas mnogo uzbudljivija i nepredvidljivija nego budućnost. Stalno se menja, stalno se javljaju neki novi narativi o događajima koji su nam samo naizgled bili poznati.Koji su kod vas najpoznatiji filmovi o drugoj dekadi 21. veka?DV: Pre svega dominira tema dolaska našeg aktuelnog predsednika na vlast, 2012. godine -- imamo dosta filmova o tome. Recimo, bila je jedna sjajna komedija, zove se “Štrajk glađu.” Bilo je dosta, dosta jako dobrih i uzbudljivih filmova o izgradnji Beograda na vodi, i tako... To su uglavnom teme koje se tiču progresa i razvoja. Osnovna tema je odricanje, i to da čovek koji ne zna šta je patnja, i ne zna šta su briga i strepnja, zapravo nije u punom smislu aktivan, i ne doprinosi zajednici.Kažite nam, na kraju, šta biste vi poručili stanovnicima Srbije u 2020. godini? Kakvi izazovi nas čekaju, i na šta treba da usmerimo naše snage?DV: Hteo bih da vam kažem da budete pametniji nego što smo mi bili. Mi smo tek 2025. prestali da brinemo o politici, vi treba s time da počnete ranije. Ima ko da brine o tome, ima ko da bude pametan za sve nas... Ne treba mi da se pravimo pametni, i ne treba da se opterećujemo materijalnim vrednostima, niti sigurnošću koja iz njih proističe -- 2035. će sve to biti poništeno, i tada će se videti da smo bili u pravu. Osnovni moto kojim treba da se vodite jeste: “Šta nam fali?” Znači, kad god ste u nekoj krizi, kad god ste nezadovoljni, vi samo kažite sebi “Šta nam fali?” i time ćete odagnati svaku sumnju.Gospodine Vojnov, puno vam hvala, prenesite naše pozdrave savremenicima u 2050. godini, i nadam se da nam ovo neće biti poslednji kontakt. DV: Takođe!

Srbija

PayPal promenio pravila za korisnike u Srbiji

PayPal, jedan od najpopularnijih sistema za elektronski presnos novca odnedavno je uveo nova pravila za korisnike u Srbiji, tako što sve devizne transfere automatski razmenjuje u dinare, po vrlo nepovoljnom kursu, javlja Politika.List navodi da to nije jedina konverzija sredstava već da novac, dok ne stigne na isplatu, često prođe još jednu ili čak dve konverzije, pri čemu klijent može da izgubi i deset odsto novca koji je prebacio sa PayPal-a.U Narodnoj banci Srbije (NBS) kažu da su upoznati sa novom praksom finansijskog servisa, ali da nijedan ovdašnji propis nije uslovio ovu kompaniju da menja svoju poslovnu politiku u našoj zemlji.NBS navodi i da od 2015. godine,kada je PayPal omogućio građanima u našoj zemlji uslugu prijema novca, nije se promenio nijedan relevantan propis zbog kog bi oni menjali dosadašnju praksu."Niti Narodna banka Srbije ima potpisan bilo kakav ugovor koji bi uticao na ovo ili postoji bilo koje drugo pitanje koje se tiče pružanja usluga ove kompanije našim građanima i privredi. Od početka uvođenja opcije prijema novčanih sredstava, NBS nikada nije videla smetnje u tome da se novac povlači u devizama na račun kod domaće banke, bez nepotrebnih i nepovoljnih troškova konverzije u dinare", saopštila je NBSDodaje se i da centralna banka nema nikakva nadzorna ovlašćenja nad poslovanjem PayPal-a, koji predstavlja stranu instituciju elektronskog novca čije je sedište u Singapuru, niti zakonski osnov da prema prema njima preduzima mere propisane Zakonom o platnim uslugama.U Narodnoj banci objašnjavaju da su već kontaktirali s PayPal-om i zatražili objašnjenje za promenu prakse u Srbiji."Korisnicima ovih usluga ne ostaje ništa drugo nego da budu uporni i da se obraćaju ovoj instituciji sa zahtevom da se u svakom pojedinačnom slučaju unesu izmene kako ne bi dolazilo do nepotrebnih i neželjenih konverzija valuta, odnosno dodatnih troškova povezanih s tim konverzijama", savetuju u NBS.