Srbija

phone

Srbija

Sberbanka omogućila instant plaćanja aplikacijom ili QR kodom

Sberbank Srbija ad Beograd omogućila je svojim korisnicima instant plaćanje na prodajnim mestima ili putem QR koda, saopštila je Narodna banka Srbije (NBS).Instant plaćanja mogu se obaviti unapređenom aplikacijom za mobilno bankarstvo, ili putem NBS IPS QR koda koji je odštampan na pojedinim računima.Prema obaveštenju Sberbanke, više informacija o instant plaćanju može se dobiti na internet prezentaciji te finansijske institucije, u njenim ekspoziturama, kao i pozivanjem korisničkog servisa.

Srbija

Viz Er širi operacije u Srbiji, najavio modernizaciju flote

Viz Er (Wizz Air) saopštio je danas da će nastaviti širenje operacija u Srbiji dodavanjem novog Airbus A321 beogradskoj bazi, a da će u avgustu i druga dva aviona zameniti istim modelom. "Zamene kompletne beogradske flote na Airbus A321 avione predstavlja godišnji kapacitet od 1,31 miliona sedišta na prodaju, a za letove iz Beograda", dodaje se u saopštenju.Vodeći niskotarifni avio-prevoznik centralne i istočne Evrope navodi da će se nova letelica pridružiti njihovoj ovdašnjoj floti u julu 2020. godine, kao i da će pokrenuti devet novih ruta iz Beograda: za Hamburg, Keln, Fridrihshafen (Nemačka), Brisel Šarlroa (Belgija), Milano Malpensa (Italija), Lisabon (Portugal), Barselona El Prat (Španija), Oslo Sandefjord Torp (Norveška), Turku (Finska).Karte za navedene destinacije su već dostupne za rezervaciju putem veb-sajta kompanije ili putem aplikacije, sa početnom cenom od 19.99 evra.Avio-kompanija je nedavno najavila niz pojačanih higijenskih mera kako bi se osiguralo zdravlje i bezbednost putnika i osoblja, a kao deo novih protokola, tokom leta, kabinsko osoblje i putnici moraju da nose zaštitne maske, dok kabinsko osoblje takođe mora da nosi rukavice. "Od putnika se zahteva da poštuju mere fizičkog distanciranja koje su donete od strane lokalnih nadležnih zdravstvenih institucija i podstiču se da sve kupovine obave pre leta onlajn (prijava prtljaga, WIZZ Priority, brza traka), kako bi se smanjio svaki mogući fizički kontakt na aerodromu", saopštila je kompanija.Beogradski aerodrom je bio jedan od prvih u mreži WIZZ SEE sa letovima za Dortmund i London, a u Srbiji je dočekao preko pet miliona putnika. Viz Er ukupno nudi 28 ruta ka 16 zemalja sa dva srpska aerodroma, 23 rute iz Beograda i pet ruta iz Niša. 

Srbija

Nema „poršea“ bez Čačka, ali ni bez subvencija

Predsednik Aleksandar Vučić obišao je danas u Čačku pogone nove fabrike Forverk, koja proizvodi i delove za "Porše" i druge najpoznatnije automobilske brendove. On je poručio da  nema "poršea" bez Čačka. Po ustaljenom šablonu viđenom u ovoj predizbornoj kampanji kada predsednik posećuje fabrike, predsednik je sve rekao, ali je "zaboravio" da kaže da će nemačka kompanija dobiti 3,89 miliona evra subvencija iz budžeta Srbije.Prema ugovoru o podsticajima koji su pre tačno dve godine potpisali predstanik kompanije i ministar privrede, korisnik se obavezuje da zaposli ne manje od 560 radnika na neodređeno do 2024. i uloži u osnovna sredstva 18,2 miliona evra. Kompanija se obavezala i da primanja zaposlenih iznose najmanje 120 odsto minimalne zarade odnosno da budu najmanje 20 odsto veća od minimalca.Doneli smo dobru odluku kad smo se rešili da radimo u Srbiji, a još bolju što je to Čačak, rekao je Jirgen Miler generalni dirketor "Forverk Eldisi". On je rekao da je izgradnja auto-puta Miloš Veliki ubrzala tu odluku.Generalni direktor fabrike Forverk u Čačku Nenad Medenica je rekao da je pre dve godine tu bila livada na kojoj su ljudi pravili roštilj, dok se danas prave delovi za folksvagen, dajmler i BMB na najsavremenijim mašinama.Zahvalio je svima koji su doprineli u reliazaciji te investicije, a posebno predsedniku Srbije Aleksandru Vučiću i i gradonačelniku Čačka Milunu Todoroviću."Sada izvozimo delove za autoindustriju širom sveta. Veliki izazovi su iza nas, a još veći su pred nama, ali, ne sumnjam da ćemo ih savladati", poručio je Medenica.POLITIKA SUBVENCIJA: Od 10.000 do 150.000 evra po radnom mestu

Srbija

Ustavni sud: Za legalizaciju potrebna saglasnost svih suvlasnika zemljišta

Ustavni sud oglasio je neustavnim član 10. stav 7. Zakona o ozakonjenju objekata, prema kojoj se smatralo da je suvlasnik građevinskog zemljišta saglasan sa ozakonjenjem istog "ako je znao ili je mogao znati za izgradnju objekta, odnosno izvođenje radova koji su predmet ozakonjenja, ali se u vreme izgradnje tome nije protivio".U odluci objavljenoj u Službenom glasniku, navodi se da na građevinskom zemljištu na koje pravo polaže više lica, pored dokaza o rešenom imovinsko-pravnom osnovu podnosioca zahteva, neophodna i pismena saglasnost svih suvlasnika, odnosno sukorisnika na građevinskom zemljištu.Potvrda mora da bude sudski overena, obzirom da legalizacija kao javni interes ne sme preći granice "pravične ravnoteže", to jest ne sme da uspostavi nesrazmeran teret za lice čija se prava oduzimaju ili ograničavaju, ocenio je Sud.Prema odluci, uspostavljanje osnova za lišavanje imovine trećih lica radi stvaranja uslova za sticanje prava nesavesnog aktera bespravne gradnje "prevazilazi ustavno dopušten okvir tumačenja javnog interesa i čini osporenu odredbu nesaglasnu sa odredbom člana 58. stav 2. Ustava".Sud je takođe odlučivao i o više predloga za ocenjivanje ustavnosti drugih odredbi zakona o Zakona o ozakonjenju objekata, koje je na sednici odbio ili nije uzeo u razmatranje.

Srbija

Služba za zapošljavanje traži „Tajne klijente“

Nacionalna služba za zapošljavanje pokrenula je postupak javne nabavke za ispitivanje kvaliteta usluga koje zaposleni te službe pružaju korisnicima u Kragujevcu, objavljeno je u Službenom glasniku, a preneo Portal javnih nabavki.Kako se dodaje u saopštenju, ispitivanje će se obaviti u filijali NZS u Kragujevcu.Rok  za podnošenje ponuda je do 16. jula u 9 časova.Ponudu je potrebno dostaviti u zatvorenoj koverti, sa naznakom: „Ponuda za javnu nabavku u otvorenom postupku broj 45/20, za nabavku usluge ispitivanja kvaliteta usluga koje zaposleni NSZ pružaju korisnicima usluga („Tajni klijent“) - ne otvarati“ i dostaviti poštom na adresu: Nacionalna služba za zapošljavanje, ul. Кralja Milutina br. 8, 11000 Beograd ili ličnom predajom u pisarnici NSZ.

Srbija

U Grčku ni preko Bugarske, ni preko Severne Makedonije

Srpski turisti neće moći da uđu u Grčku do 1. jula potvrđeno je dnevnom listu Politika u Ministarstvu trgovine turizma i telekomunikacija. Ova informacija, kako se dodaje, potvrđena je u ambasadi Srbije u Atini i u konzulatu u Solunu. Vest je zatekla brojne turiste iz Srbije na granici sa Bugarskom. Prema nezvaničnim informacijama u Grčku do kraja juna mogu da uđu samo srpski državljani sa specijalnim dozvolama ili oni koji imaju boravak u toj zemlji. Domaćim agencijama već sada je iz resornog ministarstva preporučeno da ne idu na planirana putovanja ka Grčkoj, gde su već popodne trebale da krenu prve smene srpskih turista.

Srbija

IT-evci očekuju da neće biti smanjivanja primanja

U anketi za portal Netokracija, 73,5% zaposlenih u domaćoj IT industriji otkrilo da njihova primanja nisu smanjena zbog pandemije korona virusa. Više od polovine smatra da im ove godine primanja neće biti smanjena.Prilikom ankete, u kojoj je učestvovalo oko 700 ispitanika pod IT industriju uključeni su i stručnjaci koji, osim u oblasti razvoja softvera, rade i u oblasti dizajna, marketinga i prodaje, ljudskih resursa i administracije, projektnog menadžmenta i ostalim sličnim delatnostima.65,2% ispitanika odgovorilo je da ne očekuje da će u njihovom slučaju doći do bilo kakvog smanjenja plate, dok je 16,9% veruje da će biti smanjenja. Više od polovine izjavilo je da je trebalo da dođe do povećanja plate, a 47,7 odsto ne veruje u povećanje, dok 28% ispitanika smatra da neće dobiti svoje godišnje bonuse.Predviđanja na globalnom nivou išla su u nekoliko različitih pravaca, od toga da se u tehnološkoj industriji ne očekuje ozbiljna kriza do toga da je očekuje rast.Dodaje se da rasta ima samo ako određena IT oblast nije direktno povezana sa najugroženijim sektorima - turizmom i ugostiteljstvom.Najveći broj domaćih programera ne planira da menja posao, 45,3% ispitanika veruje da će rast domaćeg IT-ja biti usporen, ali da nećemo osetiti posledice, dok 27% ima suprotan stav: ovo će biti kriza koja će pogoditi sve nas.Ostatak ispitanika, njih 20,4%, smatra da neće biti problema i da će industrija nastaviti da raste jer se IT brzo oporavlja.Stav programera potvrdio je i mišljenje stručnjaka: krize će biti, ali se njen obim ne može jasno predvideti. Svi oni delili su još jedan zajednički stav: u ovakvim vremenima fokus se u IT-ju treba staviti na tehničke veštine, brzinu isporuke, kvalitet i sistematično smanjenje troškova (i to, kako naglašavaju, ne kroz otpuštanja), a sve to će kompanije staviti u mnogo bolju poziciju.

Srbija

Odlaže se primena pravilnika o voćnim sokovima

Primena pravilnika o voćnim sokovima odlaže se do 1. januara 2021. godine, predviđeno je izmenama pravilnika ovjavljenih u najnovijem Službenom glasniku.Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva donelo je pre više od godinu i po dana Pravilnik o voćnim sokovima i određenim srodnim proizvodima namenjenim za ljudsku upotrebu. Prvobitno je primena planirana za 1. jul 2020.Ovim pravilnikom bliže se propisuju uslovi u pogledu kvaliteta voćnog soka kao i voćnog nektara.Na primer, ako se proizvod dobija od jedne vrste voća, u nazivu proizvoda reč "voće" može da se zameni nazivom te vrste voća, primera radi naziv: "voćni sok jabuke" zamenjuje se nazivom: "sok jabuke".Za proizvode koji se proizvode od dve ili više vrsta voća, naziv proizvoda se sastoji od naziva upotrebljenog voća, prema opadajućem redosledu, na osnovu količine upotrebljenog voćnog soka ili voćne kaše.Direktor Nektara: Kupovali smo domaće jabuke, čak i kad su skuplje od uvoznih Ako se proizvod dobija od tri ili više vrsta voća, nazivi voća u nazivu proizvoda mogu da se zamene izrazom - "od više vrsta voća", ili sličnim rečima ili brojem upotrebljenih vrsta voća.Voda koja se isključivo dodaje koncentrisanom voćnom soku i koncentrisanoj voćnoj kaši, radi vraćanja u prvobitno stanje, pri čemu je količina dodate vode jednaka količini vode koja je izdvojena prilikom njegovog koncentrisanja, ne mora da se navodi u spisku sastojaka.Ako se voćnom soku dodaje voćna pulpa ili čestice voćnog tkiva u količini većoj od one koja im je tehnološkim postupkom uklonjena, to treba da se navede na deklaraciji proizvoda, u spisku sastojaka.Kod mešavine voćnog soka i voćnog soka od koncentrisanog voćnog soka kao i kod voćnog nektara, koji je delimično ili u potpunosti dobijen od jednog ili više vrsta koncentrisanih voćnih sokova i/ili koncentrisanih voćnih kaša, na deklararaciji proizvoda navode se reči: "proizveden od jedne ili više vrsta koncentrisanog voćnog soka i/ili koncentrisane voćne kaše" ili "delimično proizveden od jedne ili više vrsta koncentrisanog voćnog soka i/ili koncentrisane voćne kaše".Kod voćnog nektara, na deklaraciji treba da se navede minimalan sadržaj voćnog soka, voćne kaše ili mešavine tih sastojaka rečima: "udeo voća: najmanje...%".Pri označavanju koncentrisanog voćnog soka koji nije namenjen isporuci krajnjem potrošaču, mora se navesti da li je dodat i u kojoj količini limunov sok, sok od limete ili materije za regulisanje kiselosti u skladu sa propisom kojim se uređuju prehrambeni aditivi.

Srbija

Pravi Pravni fakultet dobio bitku protiv lažnog na Instagramu

Pravni fakultet u Beogradu uspeo je da ostvari svoja prava kod Instagrama i ukloni sa ove popularne društvene mreže lažni nalog koji je koristio bez dozvole žig ovog fakulteta, navodi se na sajtu kancelarije za korporativno pravo Karanovićpartners.Iako je reč o javnoj ustanovi, fakultet ima dugu istoriju u obrazovanju, konferencijama i izdavačkoj delatnosti u Srbiji. Aktivno koristi svoj žig u te svrhe, podseća se u tekstu (NA SLICI ŽIG REGISTROVAN U ZAVODU ZA INTELEKTUALNU SVOJINU).Lažni profil na Instagramu nije napravio Pravni fakultet, niti je na bilo koji način dozvolio upotrebu žiga koji je registrovan u Zavodu za intelektualnu svojinu. 

Srbija

Niko neće u profesore matematike

Srbiji se suočava sa ozbiljnim nedostatkom profesorskog kadra. Samo za matematiku nedostaje 700 predavača. Nema ni dovoljno profesora informatike, jezika, javlja RTS.  Veliki problem je u tome š...