Srbija

Srbija

Vučić najavljuje produženje policijskog časa, apeluje na odgovornost

Predsednik Aleksandar Vučić kazao je da će sutra Vladi Srbije predložiti proširenje mera ograničenja kretanja, koji bi onda trebao da traje od 17 časova popodne do 5 časova ujutro. Dodao je da očekuje da se te mere uvedu već sutra.On je na današnjoj redovnoj konferenciji za štampu rekao da u Srbiji trenutno ima 11 ili 12 ljudi u teškom zdravstvenom stanju, na respiratorima, a da ukupno u zemlji ima 171 osoba zaraženih koronavirusom.Vučić je njoš jednom pozvao građane da počnu disciplinovanije da se ponašaju, dodavši da će se sa pooštravanjem policijskog časa nastaviti ukoliko ne počnu da se ponašaju odgovornije.Predsednik je još jednom apelovao na poslodavce da ne otpuštaju svoje radnike zbog par nedelja uštede, i obećao državnu pomoć za otklanjanje posledica zdravstvene krize.Naveo je i da se večeras očekuje prvi deo medicinske pomoći iz Kine, da je apotekama obezbeđeno 15 miliona maski, kao i da će se taj broj utrostručiti u predstojećim danima.

Srbija

Vlada Kosova ukinula takse

Vlada Kosova ukinula je takse na uvoz proizvodnih sirovina iz Srbije i Bosne i Hercegovine. Potpuno ukidanje taksi na svu robu najavljeno je do 1. aprila, kada će kako se navodi u odluci biti uspostavljen re...

Srbija

Poreska uprava zamrzava prinudnu naplatu

Poreska uprava neće za vreme vanrednog stanja sprovoditi postupak prinudne naplate pa poreski dužnici koji imaju odobreno odlaganje plaćanja poreskog duga mogu da odahnu. Uredba o poreskim merama za vreme v...

Srbija

Spisak prodavnica koje će u nedelju biti otvorene za najstarije građane

Ministarstvo trgovine, turizma i telekomunikacija objavilo je spisak 829 prodavnice u kojima će nedeljom od 4 do 7 časova moći da se snabdevaju stariji građani od 65 godina.Među prodavnicama su i najveći trgovnski lanci Lidl, Maksi i Tempo, a celokupan spisak prodavnica koje će biti otvorene u nedelj, 22. mart dostupan je OVDE.Rradno vreme u maloprodajama u vreme vanrednog stanja zbog koronavirusa ubuduće će biti organizovano je tako da rad sa potrošačima počinje najranije u 7 i završava se najkasnije u 18 časova, a nedeljom do 15 časova.

Srbija

Ilon Mask ponudio proizvodnju respiratora za obolele od koronavirusa

Osnivač i direktor kompanije “Tesla” Ilon Mask objavio je na Tviteru da će njegove fabrike početi proizvodnju respiratora ukoliko zbog epidemije koronavirusa dođe do nestašice, preneo je Biznis insajder (Business Insider).Njegovu ponudu je prihvatio gradonačelnik Njujorka Bil de Blazio. “Njujork će ih kupiti... Nabavljamo ih što brže možemo ali bi nam koristila vaša pomoć! Direktno vam se obraćamo”, odgovorio je de Blazio na Maskovu objavu na Tviteru.  Više drugih proizvođača automobila, uključujući Dženeral motors i Ford, objavili su da razgovaraju sa “Belom kućom” o tome kako mogu da pomognu u proizvodnji respiratora ukoliko im bude upućen poziv.  Gardijan (The Guardian) je preneo da je britanska vlada nakon poziva premijera Borisa Džonsona velikim proizvođačima poslala planove za respiratore. Više od 60 proizvođača, kao što su Rols Rojs, Jaguar i Erbas (Airbus), dobilo je planove za izradu do 20 000 respiratora za lečenje obolelih od koronavirusa.

Srbija

Poslodavci u Srpskoj koji otpuste radnike ostaju bez pomoći Vlade

Poslodavci u Republici Srpskoj koji budu otpuštali radnike neće moći da računaju na pomoć Vlade, prenosi Radiotelevizija Bosne i Hercegovine.Posle sednice Štaba za praćenje štetnih posledica koronavirusa na stanje u privredi, koji je formirala Vlada Republike Srpske, saopšteno je da nijedan radnik ne bi trebalo da bude otpušten. Poslodavci koji to učine neće moći da računaju na pomoć.Štab je konstatovao je da se radno-pravni status radnika koji su dobili rešene o izolaciji, odnosno karantinu, reguliše na osnovu Zakona o zdravstvenom osiguranju.Razmatrano je i da li je potrebno redefinisanje liste delatnosti kojima je proglašenjem vanredne situacije zabranjen rad, da bi se nekim uslužnim delatnostima dozvolio rad, uz poštovanje higijensko-sanitarnih mera.Sastanak je sazvan radi razmatranja predloga mera za podršku privredi tokom pandemije koronavirusa, a njime je predsedavala potpredsednica Vlade RS Srebrenka Golić.

Srbija

Jutjub smanjuje video kvalitet u Evropi zbog zagušenja interneta

Internet platforma Jutjub (Youtube) objavila je danas da će zbog zagušenja koje izaziva preveliki broj korisnika promeniti video kvalitet na standardnu definiciju za korisnike iz Evropskoj uniji, prenosi Politico Europe.Odluka je doneta nakon razgovora evropskog komesara za unutrašnje tržište Tijeri Bretona i izvršnih direktora Gugla i Jutuba, Sundara Pičaija i Suzan Vojčicki.„Milioni Evropljana prilagođavaju se merama za društvenu distancu zahvaljujući digitalnim platformama, koje im pomažu da rade od kuće, uče i da se zabave“, rekao je Breton.Gugl je saopštio da će „nastaviti da sarađuje“ sa vladama zemalja članica EU i mrežnim operaterima kako bi smanjio „opterećenje sistema i istovremeno pružili dobro korisničko iskustvo“. Internet striming platforma Netfliks (Netflix) takođe će redukovati video kvalitet, kako bi se smanjilo zagušenje interneta u Evropi. Evropski internet je sve više napregnut, jer raste broj korisnika koji zbog mera zaštite i samoizolacije za suzbijanje koronavirusa ostaju kod kuće.

Srbija

Za tri dana 1000 paušalaca zamrzlo radnje

U protekla tri dana 937 preduzetnika tražilo je da zamrzne status, kako ne bi morali da plaćaju obaveze, pišu Novosti.Preduzetnici koji rade sami za svoju platu, poput frizera, kozmetičara, krojača, taksista, počeli su privremeno da zatvaraju radnje. Tokom epidemije frizeri i kozmetičari nemaju gotovo nikakve prihode, pošto im je posebnim odlukama u pojedinim gradovima već zabranjen rad. Novosti navode da se očekuje se da će narednih dana taj broj biti znatno veći.Kako objašnjavaju u APR, oni imaju mogućnost da na određeno ili neodređeno vreme prekinu obavljanje delatnosti, odnosno da "zamrznu" poslovanje. U ovoj agenciji su im preporučili da ne dolaze u Brankovu ulicu da bi na šalteru predali dokumentaciju, već da papire šalju poštom. Osim obrazaca za prekid rada potrebno je da uplate i naknadu od 750 dinara. To takođe mogu uraditi elektoronski.

Srbija

Od ponedeljka do biroa samo elektronskim putem

Nacionalna služba za zapošljavanje obustavila je neposredan rad sa strankama uvođenjem vanrednog stanja zbog opasnosti od širenja koronavirusa.“Nema prijavljivanja na evidenciju nezaposlenih niti obaveznog ličnog javljanja onih koji traže posao, potvrdio je za portal Nova ekonomija direktorNacionalne službe za zapošljavanje Zoran Martinović.Zbog novonastale situacije najviše su zabrinuti oni koji su u poslednjih nekoliko dana ostali bez posla, a sada ne mogu da se prijave na biro.“Već od ponedeljka biće moguća elektronska prijava onih koji su izgubili posao i moraju da se prijave da bi ostvarili pravo na naknadu koja sleduje nezaposlenim licima”, objašnjava Martinović, napominjući da se povremeno javljaju ljudi koji su se našli u ovakvoj situaciji da se raspitaju kako da ostvare svoja prava.On navodi i da je posle nekoliko dana rano govoriti o broju onih koji su dobili otkaze zbog situacije sa koronavirusom.U Nacionalnoj službi za zapošljavanje napominju i da niko neće biti izbrisan sa evidencije niti će izgubiti prava koja ostvaruje kao i da se ne menja ništa kada je u pitanju uplata naknade koju svakog meseca primaju nezaposleni.Poslodavci koji podnose zahteve NSZ-u moći će to da urade elektronskim putem a ista komunukacija preporučuje se i ostalim klijentima.

Srbija

I advokati i IT-ijevci traže izmene oporezivanja tokom vanrednog stanja

Advokatska komora Beograda (AKB) zatražila je od Ministarstvu finansija da se preispita opravdanost poreskog zaduženja advokata tokom trajanja vanrednog stanja izazvanog širenjem koronavirusa, uz obrazloženje da će u uslovima redukovanog funkcionisanja pravosuđa prihodi advokata znatno umanjeni."Činjenica da je Preporukama za rad sudova i javnih tužilaštvava za vreme vanrednog stanja drastično suženo postupsanje svih advokata Beograda u preko 80% predmeta, nameće zaključak da je neophodno preispitati opravdanost poreskog zaduženja tokom trajanja vanrednog stanja", navodi se u zahtevu koji je potpisao predsednik AKB Jugoslav Tintor.Advokati nisu jedini paušalci koji su tražili posebne mere tokom vanrednog stanja, obzirom i da je Digitalna zajednica u otvorenom pismu Vladi Srbije zahtevala da se odloži primena  testa samostalnosti preduzetnika, kao i da se produži rok za iskorišćavanje poreskih olakšica od strane poslodavaca za novozaposlena lica.U tom pismu, Digitalna zajednica je tražila da se primena testa samostalnosti, uvedenog poslednjim izmenama Zakona o porezu na dohodak građana, odloži do 1. juna, a da se poreske olakšice predviđene članom 17. istog zakona takođe odgode za tri meseca.Digitalna zajednica je na upit Nove ekonomije o tome da li su dobili odgovor od nadležnih institucija na ovaj zahtev rekla da su dobili odgovor iz Kabineta premijerke Ane Brnabić i Ministarstva za inovacije i tehnološki razvoj, koji "aktivno rade na pronalaženju rešenja".

Srbija

Kako će se moratorijum na kredite primenjivati u praksi?

Narodna banka Srbije (NBS) juče je objavila da će se zbog pandemije koronavirusa nastupiti moratorijum na otplatu kredita u Srbiji, što znači da su banke obavezne da dužnicima do sutra ponude zastoj u otplati finansijskih obaveza.Tumačenja novih mera u javnosti su bila sporna, iako su finansijske institucije dužne da objave ponude o zastoju na svojim veb-stranicama, zbog čega je NBS objavila pojašnjanja vezana za novu odluku.Prema navodima NBS, prihvatanje moratorijuma faktički produžava rok otplate, a na preostale rate se raspoređuje period zastoja, čime povećava mesečnu ratu.Nakon što banka ili davalac lizinga objavi ovu ponudu na svojoj internet prezentaciji, dužnik ima rok od deset dana od dana objavljivanja da tu ponudu odbije, a ako to ne učini smatraće se da je ponuda prihvaćena tog desetog dana.Finansijska institucija ima pravo da naplati rate kredita ili lizinga koje dospevaju do dana od kog moratorijum počinje da proizvodi pravno dejstvo (koji, u zavisnosti od dana objavljivanja ponude banke, može biti najkasnije 31. mart 2020. godine), osim ako je klijent izričito zahtevao primenu moratorijuma pre isteka tog roka. Dužnici s više kredita imaju pravo na moratorijum u otplati rata za sve kredite, a ako dužnik nakon objavljivanja ponude nastavi da uredno izmiruje obaveze, to ga ne sprečava da u toku trajanja vanrednog stanja primeni moratorijum."Primera radi, ako dužnik ponudu za moratorijum u propisanom roku nije odbio, a otplatio je jednu dospelu ratu kredita, narednog meseca se i na tog dužnika primenjuje moratorijum ako ne isplati ratu. Banka tokom trajanja vanrednog stanja koje je uvedeno zbog pandemije ne obračunava zateznu kamatu na dospelo a neizmireno potraživanje. Nakon prestanka moratorijuma (koji ne može biti kraći od 90 dana, odnosno od trajanja vanrednog stanja za vreme trajanja pandemije) dužnik nastavlja da otplaćuje kredit, a period otplate faktički se produžava za tri meseca", navodi se u saopštenju NBS.Ako bi dužnik od banke zahtevao drugačiji način otplate za koji smatra da je za njega adekvatniji, banka mu treba izaći u susret, dodaje se u saopštenju.U odnosu na redovnu (ugovorenu) kamatu koju banka obračunava za vreme trajanja zastoja, ona se pripisuje dugu i raspoređuje se ravnomerno na preostali rok dospeća.NBS je ponudila i primer za buduće sravnjivanje obaveza. Po tom primeru, klijent koji je uzeo kredit od 500.000 dinara sa rokom otplate od 84 meseca plaća mesečnu ratu visine 8.320,90 dinara. U slučaju da prihvati moratorijum, rok otplate se produžava za tri meseca, rata će tada iznositi 8.631,85 dinara, odnosno 311 dinara više.Slično, na stambeni kredit od 50.000 evra uzet na 240 meseci, pri kom rata iznosi 284,02 evra, prihvatanje moratorijuma bi produžilo rok otplate i povećalo ratu na 287,84 evra, odnosno 3,82 evra više mesečno.

Srbija

AmCham predložio mere za smanjenje ekonomskih posledica korone

Američka privredna komora u Srbiji (AmCham) uputila je Vladi Srbije predlog prvog kruga mera u cilju smanjivanja negativnih efekata pandemije virusa COVID-19 na domaću ekonomiju, koje je zasnovala na anketi sprovedene među svojim članicama, uporednih mera iz 15 različitih zemalja i finansijskih mogućnosti kojima Srbija raspolaže.U saopštenju te organizacije se navodi da oko dve trećine članica AmCham-a smatra da je neophodno da Vlada usvoji set privremenih mera u oblasti rada i smanjenje poreskih izdataka u domenu fiskalne politike, "čime bi se čuvala likvidnost u privredi i nivo zaposlenosti u situaciji sa manjim obimom posla"."Istraživanje ukazuje da već sada 55% kompanija beleži teškoće u poslovanju. Od ispitanih kompanija najveći broj ili već ima, ili očekuje da će prodaja opasti za 20% do 30% u prvom periodu. Najčešći problemi u poslovanju dolaze od ograničenosti kretanja internacionalno i lokalno, izazova u organizaciji rada, smanjenja cash flow-a, prekida i kašnjenja u lancu nabavki i isporuka", navodi se u istraživanju.Pet generalnih mera za očuvanje zaposlenosti i brži oporavak privredePrva mera je smanjivanje poreza i doprinosa u slučaju odsustva sa rada do 30 dana zbog koronavirusa, a na drugom mestu mera nalazi se oslobađanje od poreza i doprinosa za vreme prekida rada.Zatim, kako bi se obezbedila likvidnost kompanija, AmCham predlaže umanjenje u iznosu od 50% na akontaciju poreza na dobit za 2020. godinu za pravna lica i preduzetnike uz plaćanje prema godišnjem obračunu sledeće godine. Obustava obračuna kamate za neblagovremeno plaćanje poreza za obaveze nastale od početka vanrednog stanja do 30 dana nakon završetka, za preduzeća koje već imaju velike probleme u poslovanju. Primenom ove dve mere, neće biti umanjene poreske obaveze preduzeća već samo odložene usled smanjenja poslovnih aktivnosti.Kako bi krvotok privrede mogao da funkcioniše, peta, poslednja iz seta generalnih mera, predviđa omogućavanje nesmetanog prekograničnog transporta robe i usluga. AmCham preporučuje Vladi da hitno otpočne pregovore i usaglašavanje mera sa zemljama sa kojima se graničimo, uključujući zemlje EU i CEFTA zemlje, kako bi i naša zemlja imala tzv. „zelenu traku“ za promet robe. Mere za mala i srednja preduzećaImajući u vidu da je najosetljiviji sektor privrede sektor malih preduzeća, AmCham je preporučio i dodatne mere za mala i srednja preduzeća koje uključuju 50% manje poreze i doprinose za paušalce i hitno obezbeđivanje garancijskih šema za kredite namenjene održavanju likvidnosti pogođenih malih i srednjih preduzeća.Predlog mera za posebno pogođene sektorePredlog mera za posebno pogođene sektore kao što su sektor turizma, logistike i automobilske industrije obuhvata obustavu plaćanja akontacije poreza na dobit za 2020. godinu, pošto se očekuje da će većina ovih firmi završiti godinu sa gubitkom. Imajući u vidu potrebu smanjenja fiksnih troškova, posebno u hotelijerskoj industriji, bilo bi neophodno smanjiti porez na imovinu do 50%.Kako bi se dodatno obezbedio ostanak u radnom odnosu za radnike, predloženo je i refundiranje i pokrivanje dela troškova plaćenog odsustva za vreme prekida ili smanjenja obima rada pod uticajem virusa.Specifične mere za zdravstvoAmCham je predložio specifične mere za sektor zdravstva koje uključuju izuzimanje lekova koji ne mogu da se prometuju na teritoriji naše zemlje iz Odluke o zabrani izvoza lekova, ali i ukazao da zbog povećane potražnje distributeri ne mogu da obezbede šestomesečni lager lekova već kroz više sukcesivnih nabavki.Mere monetarne politikePored pohvale uvođenju moratorijuma na otplatu kredita za preduzeća i građane, AmCham predlaže dodatnu injekciju likvidnosti bankama od strane NBS, bilo u vidu smanjenja obavezne rezerve, proširenja kolaterala za repo oepracije, bilo kroz omogućavanje korišćenja zaštitnih slojeva kapitala, kao i odgovarajući tretman potraživanja u moratorijumu sa stanovišta prudencijalnh standarda.Pojednostavljenje administrativnih procedura Dodatno, predložene su izmene i pojašnjenja administrativnih mera, kao što su omogućavanje elektronskog otvaranja bolovanja, prijave prebivališta i rada od kuće.Za sve zaposlene koji ne mogu da rade od kuće, AmCham predlaže uvođenje zvaničnih protokola i mera zaštite ovih zaposlenih..Mere su predložene na osnovu Istraživanja AmChama o aktuelnom i očekivanom ekonomskom uticaju COVID19;  ograničenih finansijskih mogućnosti kojima Srbija raspolaže;  najavljenih mera Vlade Republike Srbije, kao i na osnovu primera dobre prakse iz 15 zemalja. Analizirane su mere u Australiji, Austriji, Kanadi, Kini, Danskoj, Italiji, Nemačkoj, Španiji, Švedskoj, Švajcarskoj, Holandiji, Velikoj Britaniji, Irskoj, Francuskoj i Hrvatskoj, a uzete su u obzir mere koje su najavljene u Češkoj, Mađarskoj, Poljskoj i Rumuniji.