img

Srbija

Srbija

OTP BANKA SRBIJA

POMAŽUĆI DRUGIMA DA RASTU - RASTEMO I MI SAMIBanka koja kod svojih zaposlenih podstiče kulturu inovacija, preduzetništvo i inovativno poslovanje, na isti način treba da podrži zajednicu u kojoj poslujeUspešne kompanije već dobro znaju lekciju da misija, vizija i vrednosti nisu mrtvo slovo na papiru ili u novije doba - mrtvi pikseli na stranici sajta O nama, a da je organizaciona kultura sve. Kada kod svojih zaposlenih podstičete kulturu inovacija, preduzetništvo i inovativno poslovanje, onda to treba da pokažete na delu i to ne samo interno, već i u odnosu prema široj zajednici, nebitno da li su vaši klijenti ili ne.Societe Generale banka Srbija, koja od početka jeseni posluje kao OTP banka Srbija i koja je postala član OTP Grupe, na tome posvećeno radi već nekoliko godina. U početku jeste bilo neobično kada konzervativna institucija poput banke objavi javni poziv za fintech hakaton gde mladima pruži šansu da razvijaju i predstave inovativna rešenja za bankarske usluge ili organizuje biznis skupove iz kojih su iznikla značajna mnoga partnerstva i kontakti, ali vremenom je postalo uobičajeno da se i njihovi zaposleni kreću među IT zajednicom i startap svetom.Ipak, ono što je već više od dve godine zaštitni znak ove banke je konkurs Generator, koji je u sva tri izdanja bio delimično različit, ali je svaki put dodavao novu vrednost i okupljao poslovne partnere u zajedničkoj misiji podsticanja inovacija i upotrebe digitalnih tehnologija. Ali krenimo redom…INOVACIJA ZA MILIONPrvi ciklus konkursa održan je 2017. godine uz nagradni fond za najbolje preduzetničke inovacije u ukupnom iznosu od milion i po dinara. Inovaciju za milion je, prema oceni stručnog žirija, imao tim koji je predvodio inženjer elektrotehnike iz Bačke Palanke, mr Milan Đurica. On je dobio finansijski podsticaj za dalji rad na Rashladi (Keep it cool) - tehnologiji čijom primenom mali i srednji rashladni sistemi mogu da uštede i do 30% troškova za električnu energiju i time budu konkurentni sa velikim sistemima.Osim žirija i publika je imala pravo glasa, a njen izbor je bio PetGuards – onlajn platforma koja pomaže da brzo i lako pronađete proverenog čuvara za svog kućnog ljubimca dok ste odsutni. Studentski startap PetGuards osvojio je čak 25.497 glasova publike i nagradu od 500.000 dinara. Od tog novca su, kako su i obećali u dobrovoljnoj akciji „1 glas 1 obrok“, obezbedili obroke za napuštene ljubimce, ali i jedan deo nagrade izdvojili za operacije ljubimaca koji se nalaze u teškom stanju i kojima je veterinarska pomoć bila najpotrebnija.Benefit nisu imala samo ova dva tima, već svih 40 polufinalista. Za svaki tim inovatora urađen je profesionalni video-snimak i dobili su priliku da njihova priča bude promovisana na najposećenijem domaćem portalu.EKSPERTSKA PODRŠKA ZNAČAJNIJA OD NOVCANaredne godine realizovan je Generator Fluo - konkurs za najbolje studentske preduzetničke inovacije. Skoro 150 timova prijavilo je svoje inovativne, izvodljive i održive projekte, a 40 polufinalista je dobilo podršku mentora da razradi svoj biznis plan.Od 10 timova koji su uživo prezentovali svoju inovaciju za najbolji je odlukom žirija proglašen HearO Glasses. Tim čine troje mladih Nišlija – Anđela Kocić, Bojan Draško i Dušan Dimitrijević, koje je na akciju podstakao nesrećni događaj u kome je njihova sugrađanka izgubila život prelazeći prugu, jer je nosila slušalice i nije čula da voz dolazi. Osmislili su HearO Glasses – naočare koje izgledaju kao svake druge, ali mogu da spasu nečiji život jer su u okvir naočara ugrađene LED diode koje svetlosnim signalima na intuitivan na- čin upozoravaju korisnika o neposrednoj opasnosti. Žiri je najviše verovao u njihovu ideju i kao pobednici Generatora Fluo imali su priliku da provedu sedam nezaboravnih dana u inovativnom tehnološkom habu Societe Generale Grupe u Parizu i upoznaju mnoge ljude koji su im pomogli u daljem razvoju.„Svesni smo da novac ne znači ništa bez ekspertize, pa su nam uvek korisniji iskustvo i mentorska podrška, a upravo to smo ovde i dobili. Osim te podrške, imali smo priliku da iz prve ruke vidimo život francuske startap zajednice, što smatramo daleko bitnijim“, preneo je Dušan ukratko utiske.KAD TRADICIONALNI BIZNISI DOBIJU DIGITALNO „UBRZANJE“Upravo ovakav pristup bio je vodilja banci ne samo da treću godinu zaredom organizuje Generator, već da odluči da kroz njega pomogne malim i srednjim preduzećima da unaprede svoje poslovanje korišćenjem digitalnih tehnologija i budu u korak sa trendovima digitalnog poslovanja.Ukupno 116 firmi prijavilo se u želji da osvoji jednu od tri jednake nagrade – konsultantsku podršku u digitalnoj transformaciji, koja obuhvata celokupnu analizu postojećeg stanja poslovanja i preporuke sa akcionim planom, implementaciju jedne od predloženih preporuka u vrednosti do 5.000 evra, kao i marketinški preobražaj i medijsku kampanju. Među njima su bili predstavnici iz oblasti uslužnih delatnosti, proizvodnje, poljoprivede, kao i tradicionalnih zanimanja. Ponovo je 20 polufinalista dobilo priliku da uradi kratki profesionalni video o svojoj firmi i da budu predstavljeni na najčitanijem portalu u Srbiji, a za mnoge od njih to je bio prvi javni nastup. Svaki tim pojedinačno imao je i kreativnu radionicu u saradnji sa Design Thinking stručnjacima, tokom koje su radili na definisanju daljeg pravca njihovog poslovanja, prepoznavanju poslovnih prilika i sticanju različitih veština potrebnih za razvoj biznisa u digitalnoj ekonomiji.NOVI SOFTVER ZA MLEKARUNagradu su osvojile tri porodične firme: proizvođa- či proizvoda od voća i povrća Vrtlari iz Malog Iđoša i Centar za preventivnu medicinu i program ishrane dr Gifing iz Beograda bili su izbor stručnog žirija, dok je sa 5.861 glasom izbor publike bila mlekara Carpe Diem iz Krušedola. „Mnogo smo zahvalni na prilici da budemo promovisani u okviru Generatora. Mnogi ljudi su glasali za nas, iako pre toga nisu ni čuli za našu firmu. Na edukacijama smo prvi put imali priliku da osvestimo šta je sve to što kod nas ne valja, da stavimo na papir i da počnemo da unapređujemo internu komunikaciju“, kaže Jelena Marić iz mlekare Carpe Diem. Pejzažni arhitekta Jelena Marić i pravnik Aleksandar Stepanić u Krušedolu imaju farmu od 250 koza, a kozje i ovčije mleko otkupljuju i sa drugih farmi, te od njih prave jogurt, kiselo mleko, sireve, surutku… Nakon detaljne analize poslovanja ustanovljeno je da će za rukovodstvo i zaposlene u Carpe Diem u ovom trenutku od najveće koristi biti softver koji će im olakšati praćenje procesa i planiranje poslovnih resursa. Četvoročlani tim konsultanata, sastavljen od ljudi iz sveta biznisa i IT stručnjaka još letos je obišao sve tri pobedničke firme i u saradnji sa čelnicima uradio studioznu biznis analizu, a potom prionuo na posao.REPOZICIONIRANJE CENTRA ZA PREVENTIVNU MEDICINUCentar dr Gifing, predvođen direktorkom Jovanom Vasiljević, po preporuci biznis stratega i marketing stručnjaka, uz podršku i mentorstvo marketinške agencije, krenuo je u repozicioniranje i unapređenje onlajn komunikacije sa korisnicima. „Kada sam nas prijavljivala na ovaj konkurs znala sam da je potrebno da se nešto promeni, međutim nisam znala šta tačno. Kako je vreme prolazilo i kako sam se susretala sa predivnim, ali prvenstveno struč- nim ljudima i saradnicima Generatora, polako su se nalazila rešenja za sve nedoumice i izazove sa kojima sam se susretala. Jedna tema pokreće drugu, što nas dalje podstiče na razmišljanje i pravljenje strategija. Uzbuđena sam i jedva čekam da vidim plodove na- šeg zajedničkog rada“, ističe Jovana, čija je mama - dr Ana Gifing, 2003. godine osnovala centar koji je odavno prestao da bude samo sinonim za hrono ishranu. Jovana naglašava da joj je drago što OTP banka Srbija nastavlja da „vodi računa i želi da unapredi i male biznise“, a treći dobitnik digitalne transformacije - Branislav Sekulić, suosnivač Vrtlara iz Malog Iđoša, dodaje: „Podrška preduzetništvu i poruke koje je banka kroz ovaj konkurs prenela zaista su motivišuće za nas kao socijalno preduzeće. Društvena misija koju delimo vuče nas da budemo partneri upravo sa takvim kompanijama.“I MARKETINŠKA KAMPANJA I NOVA MAŠINA ZA POLJOPRIVREDNIKEKombinujući tradicionalnu recepturu i moderne proizvodne pogone, mladi bračni par Vanja i Bane Sekulić su vrlo brzo izgradili renomirani domaći brend poznat i van granica Srbije – od Kine i Rusije do Amerike. Sa vojvođanskih plantaža do stalaža u više od 10 država sveta stigli su kvalitetni pekmezi od šljiva, džemovi od kajsija i malina, slatko od šumskih jagoda, dunja i višanja, ajvar, sok od paradajza sa celerom... Kada su Vrtlari dobili vest da su prošli prvu fazu Generatora 2.0 stiglo je i trebovanje za prvi izvoz u SAD. Srećom, u dan su uspeli da isplaniraju proizvodnju i isporuče do sada najveću količinu svoje robe na neko strano tržište. Već tokom Design Thinking radionice, shvatili su da treba da rasporede poslove, pa su angažovali još dva nova radnika sa sela. U konsultantskom timu koji radi zajedno sa Vrtlarima po okončanju Generatora je pored partnera banke i Jelena Đurović, segment menadžerka za mala preduzeća OTP banke Srbija. Analiza poslovanja i predlozi za unapređenje firme iz Malog Iđoša okončani su početkom oktobra, te su Sekulići dobili putokaz kako da se fokusiraju na unapređenje digitalnih kanala komunikacije, partnerstva, edukaciju zaposlenih i automatizaciju procesa proizvodnje. Pored ovog vrednog biznis dokumenta, OTP banka nagrađuje kompaniju Vrtlari finansiranjem marketinške kampanje u okviru koje će uz pomoć etikete potrošači moći da saznaju priču o nastanku njihovih proizvoda, a firma će dobiti i podršku u vidu mašine za automatizaciju procesa etiketiranja. I za kraj, ono što se najčešće ne vidi u zvaničnim izveštajima o ovakvim kompleksnim i višemesečnim društveno odgovornim projektima, a o čemu može da posvedoči svako ko je u tome 100% učestvovao: vi zaista u njih treba da snažno verujete i da vam je istinski stalo da pomažući drugima učestvujete u progresu. Tada nema opravdanja „to nije u opisu mog posla“, tada zaista izađete iz komfor zone i razmišljate izvan kutije, o čemu svi gotovo religiozno pričaju. To je za više nivoa bolje od najboljeg tim bildinga ili interne edukacije.NEPROCENJIVO ISKUSTVO, KONTAKTI, SAVETI...Za sve finaliste, pa i polufinaliste Generatora 2.0 ovaj konkurs je bio značajno iskustvo, jer su imali priliku da dobiju besplatne savete stručnjaka iz oblasti biznisa, marketinga, komunikacija, javnog nastupa… ali i da sagledaju svoje poslovanje sa strane i vide gde su prilike za rast u novom ekonomskom poretku. „Generator nam je doneo potpuno novo sagledavanje teme digitalne transformacije zahvaljujući interesovanjima drugih kompanija i procesu kroz koji smo prošli tokom priprema“, istakao je Vladimir Grujović, direktor čačanskog Tetragona – jednog od najznačajnijih regionalnih proizvođača lepkova na vodenoj bazi. Menadžerka Edukativnog centra i izdavačke kuće Finesa, Lidija Maričić Savusalo, dodala je da je velika privilegija što se jedna tako uspešna kompanija bavila srednjim i malim preduzećima. „Mnogo nam je značilo što smo od banke i njenih partnera dobili predloge za promene i uspešnije poslovanje. Probudile su se moje pređašnje i nove ideje, inspirisali su nas na bržu i bolju primenu određenih digitalnih alata.“

Srbija Generator

OTP BANKA SRBIJA

POMAŽUĆI DRUGIMA DA RASTU - RASTEMO I MI SAMI Banka koja kod svojih zaposlenih podstiče kulturu inovacija, preduzetništvo i inovativno poslovanje, na isti način treba da podrži zajednicu u kojoj posluje U...

Srbija

Prva kolaboracija projekata Case Study Show i Akademije Modernog Menadžmenta

Studentska organizacija ESTIEM LG Belgrade sa sedištem na Fakultetu organizacionih nauka ove godine po prvi put organizuje kolaboraciju projekata Case Study Show i Akademija Modernog Menadžmenta, studentski poduhvat edukativnog i takmičarskog karaktera, navodi se u sopštenju ESTIEM LG Belgrade.Projekti će se održavati u periodu od 06. do 20. marta 2020. godine , u prostorijama StartIt Centra i hotela Metropol Palace , ali i na samom fakultetu. Učesnici će imati priliku da steknu nova znanja iz oblasti modernog menadžmenta, kao i da osvoje željenu praksu u nekoj od prestižnih kompanija partnera. Prijave za ova dva projekta nisu uslovljene , ali će njihove teme biti usklađene kroz radionice i realne poslovne izazove. Iskustvo koje se stiče na oba projekta može biti presudno za usmeravanje karijere zainteresovanih studenata, pošto su svi delovi projekata pažljivo konstruisani tako da se učesnicima pruža što više različitog kvalitetnog sadržaja.Case Study Show počinje 06. marta već tradicionalnim Show (Me) Business delom projekta, koji je u formi interaktivne panel diskusije u okviru koje kompanije učesnice (Delhaize, Mozzart, L'Oréal, Henkel, Air Serbia ali i mnoge druge) dele aktuelnosti u svom poslovanju. Odmah posle njega sledi Meet Up , deo projekta na kojem se studenti upoznaju sa predstavnicima kompanija u neformalnoj atmosferi, sa mogućnošću ostavljanja svog CV-a.Posle otvaranja, 07. i 08. marta traje Edukacija , prva etapa Akademije Modernog Menadžmenta. Kroz nju, eminentni stručnjaci najtraženijih metodologija i veština modernog biznisa prenose svoje znanje studentima koji žele da se izdiferenciraju u poslovnom svetu. Ova celina, iako ne uslovljava, u izuzetnoj meri doprinosi spremnosti rešavanja studije slučaja na projektu Case Study Show. Ključna tema ove godine je biznis kastomizacija, koja obuhvata sve trendove usko vezane za odnose sa korisnicima i personalizovani marketing (CRM, CX, Product Customization).Stečena znanja i veštine biće provereni pažljivo osmišljenim testovima u drugoj celini Akademije, odnosno Validacijom . Na taj način, učesnici dobijaju povratnu informaciju o svom zalaganju i primaju sertifikat kao afirmaciju naučenog. Tokom tri dana, tačnije od 17. do 19. marta studenti prve, druge i treće godine fakulteta učestvuju u delu Case Study Show-a pod imenom Case Room . Nakon posebnih edukativnih radionica na temu rešavanja studije slučaja, učesnici će imati priliku da odbrane svoje ideje i predložena rešenja realnog poslovnog problema.Foto: ESTIEM LG BelgradeStudenti završnih godina i master studija učestvuju na delu projekta posvećenom već tradicionalnom Business Case -u. On zahteva timski rad i kreativnost pri rešavanju kompleksne studije slučaja zasnovane na poslovanju kompanija zlatnih partnera. Nagradu učesnicima pobedničkih timova predstavlja praksa u pomenutim kompanijama!Poslednji i najdinamičniji deo projekta je Speed Dating , koji se održava 20. marta . Kroz petominutne razgovore sa predstavnicima kompanija učesnik ima priliku da oseti intervju za posao i predstavi sebe odgovorima na pitanja. Prijave za oba projekta traju od 14. do 24. februara , a više informacija i link ka prijavama možete pronaći na zvaničnom vebsajtu ESTIEM LG Belgrade , Facebook stranicama Akademija Modernog Menadžmenta i Case Study Show , ali i na Instagram -u.

Srbija

Easy Aerial predstavio rad svog drona na Telenor 5G mreži

Startap Easy Aerial demonstrirao je juče po prvi put u Srbiji rad svog drona za nadgledanje, u okviru Telenor testnog 5G okruženja koje se nalazi u Naučno-tehnološkom parku Beograd, navodi se u saopštenju."5G tehnologija donosi odsustvo kašnjenja u prenosu podataka, što je za naše rešenje veoma važno... Dron prepoznaje da li se neko ili nešto kreće po prostoru i, ukoliko je tako, alarmira koga je potrebno. Cilj ovih sistema je da omoguće napredan, pametan i pouzdan video-nadzor i integraciju sa drugim sistemima pametne zaštite. Zbog toga, najveću primenu ima u sistemima hitnih službi, kao što su hitne pomoći, vatrogasci i vazduhoplovstvo", kazao je Ninoslav Adžibaba, jedan od osnivača Easy Aerial.Taj američki startap inače svoj razvojni centar ima u Naučno-tehnološkom parku Beograd, a trenutno imaju klijente u 20 država na pet kontinenata. Svoja inovativna rešenja razvijaju u Srbiji, dok se finalni proizvod pravi u Sjedinjenim Američkim Državama.Probni let obavljen je nedelju dana pre demonstracije koja treba da se desi u Njujorku, a cena jednog drona se kreće od 50 do 100 hiljada dolara, prenose današnje Večernje novosti."Nedavno nam je klijent postala policija u Majamiju koja je koristila naše dronove za nadgledanje poslednjeg Super bowl-a, a već sarađujemo i sa policijom, vatrogasnim službama i vazduhoplovstvom u SAD-u", navodi Adžibaba.Upotreba drona na 5G mreži znači da se eliminiše potreba da se radnici hitnih službi obučavaju za upravljanje dronom, nego se putem 5G tehnologije to radi iz kontrolnog centra, uz potpuno odsustvo kašnjenja u prenosu podataka.  "Kada smo postavljali prvu 5G baznu stanicu, ideja nam je bila da domaćim kompanijama, startapima i studentima omogućimo da svoja rešenja testiraju ovde, kao da se nalaze bilo gde u svetu. Uspeli smo čak da budemo i brži, a pozivamo sve koji imaju rešenja ili ideje da nam se jave i da zajednički dođemo do konkretnih primena, čak i pre nego što se 5G razvije, kako bismo stekli uvid u to šta nam ova napredna tehnologija donosi", rekao je izvršni direktor tehnike u Telenoru Saša Leković. 

Srbija

Sutra ističe rok za plaćanje prve rate poreza na imovinu

Rok za uplatu godišnjeg poreza na imovinu za prvi kvartal tekuće godine ističe sutra, iako poreska rešenja za 2020. godinu tek trebaju da stignu na adrese građana, piše današnja Politika.Prva rata poreza na imovinu će stoga biti u visini rate za poslednje tromesečje 2019. godine, svaki dan kašnjenja sa sobom donosi zateznu kamatu od 11%, a za izbegavanje plaćanja te obaveze predviđena je kazna od 5.000 dinara.Rok u kom Poreska uprava obračunava zaduženje za tekuću godinu nije zakonski određen, ali se rešenja obično štapaju u maju i novembru, dodaje Politika.Poreske stope nisu menjane, osim za nekretnine u pojedinim gradovima u opštinama, a procenjuje se da će Beograđani koji poseduju stanove ubuduće plaćati porez viši za do 2%, dok će vlasnici kuća u proseku za toliko imati umanjeno poresko opterećenje. 

Srbija

Operator Vip mobile ove godine menja ime i brend

Domaći operator mobilne telefonije Vip mobile, koji je u vlasništvu Telekoma Austrija, će tokom ove godine promeniti svoje ime prelaskom na jedinstveni brend svoje matične kompanije pod nazivom "A1".Kako se navodi u finansijskim rezultatima za četvrti kvartal te kompanije, A1 je marka pod kojom Telekom Austrija posluje na svim tržištima na kojima je prisutan, a u protekle dve godine je završio proces rebrendiranja i u svim drugim zemljama.Vip mobile je ranije saopštio da će korisnici nastaviti da koriste sve usluge pod istim uslovima, bez potrebe za zamenom pretplatničkog broja, SIM kartica, ili bilo kakve opreme, kao i da će sve dogovorene obaveze prema korisnicima nastaviti da funkcionišu kao i do sada.Telekom Austrija je naveo i da su prihodi od međunarodnih operacija (koji objedinjuju tržišta Bugarske, Hrvatske, Belorusije, Slovenije, Srbije i Severne Makedonije) porasli za 8,4%.Kao najvažnije motore tog porasta, Telekom Austrija navodi Srbiju, Bugarsku i Belorusiju."U Srbiji je tržište mobilnih telefona i dalje oblikovano snažnom potražnjom za neograničenim tarifama za pozive i SMS sa fiksnim stopama dozvoljenog protoka podataka, dok se popularnost mobilnih WiFi rutera održala [na istom nivou]. Ukupni prihodi porasli su za 14,5%, podstaknuti snažnim rastom... baze korisnika ugovora, što je dovelo i do viših mesečnih naknada", navodi se u izveštaju.Vip mobile je najmlađi mobilni operater u Srbiji. Vip je u 2019. godini ostvario udeo na tržištu od 25,2% i zapošljava više od 1.400 stručnjaka.

Srbija

Dodatnih 4,5 miliona za radove na Trgu Republike

Direkcija za građevinsko zemljište i izgradnju Beograda objavila je odluku o dodeli ugovora po kojoj će kompaniji Štrabag biti isplaćeno još 4,5 miliona dinara za dodatne radove na uređenju Trga Republike.Posao je dodeljen Štrabagu sa podizvođačem Invest gradnja, u pregovaračkom postupku, a odnosi se na sanaciju i restauraciju kandelabra oko spomenika knezu Mihailu Obrenoviću.Postupak je pokrenut 3. januara kao posebna javna nabavka, a ne u okviru prethodne nabavke za radove na uređenju Trga Republike.Istog dana je zamenik gradonačelnika Beograda Goran Vesić izjavio da će grad sa Štrabagom pregovarati oko troškova za sanaciju kandelabra u vrednosti od 4,5 miliona dinara.Rok za završetak ovih pregovora pomeren je na 22. januar, a odluka o dodeli ugovora objavljena je na portalu javnih nabavki 10. februara.Slučaj koji će usporiti izbacivanje ljudi na ulicu?Studio B, BK i Kopernikus odbijeni za nacionalnu frekvenciju

Srbija

Epidemija koronavirusa preti ekonomskom rastu Srbije

Dalje širenje epidemije koronavirusa koja je izbila u Kini može ozbilno naštetiti privredi Srbije, zbog sve razvijenijih ekonomskih veza dve zemlje, ocenjuju autori poslednjeg izdanja Makroekonomskih analiza i trendova (MAT).U analizi objavljenoj u izdanju za februar 2020. godine se navodi da se robna razmena između Srbije i Kineu odnosu na 2018. godinu povećala 2,2 puta, zbog čega je lane dosegla 295 miliona evra.Pored toga, virus preti i razvoju turizma, zato što su putnici iz Kine 2019. godine zabeležili 268 hiljada noćenja što je 50% više nego pre dve godine i koji su "de jure postali [najznačajniji] za naš turizam".U proceni se navodi da je epidemija SARS-a 2003. godine usporila kineski rast za približno jedan procentni poen, ali da će koronavirus imati osetno veći uticaj na Kinu, obzirom da je ona sada povezanija sa ostatkom sveta."Kao i kod epidemije od pre 17 godina, širenje novog koronavirusa prvo pogađa domaću potrošnju, ali sada će šteta biti veća ne samo zbog sezonskog efekta, već zbog bitno većeg udela usluga u kineskom BDP-u nego 2003. Osim manje trgovine, štetu trpe sve prateće industrije, turizam, saobraćaj, finansije. Dakle, pored direktnih višestrukto su veći indirektni i indukovani efekti epidemije", dodaje se u tekstu.Koronavirus samim tim ekonomski preti i mnogim drugim privredama, najviše onima u Aziji, ali će se odraziti i na ostatak sveta, zato što su Kinezi od 2014. najveći potrošači turističkih usluga u svetu.Agencija za kreditne rejtinge S&P Global danas je saopštila da će ekonomija evrozone i Ujedinjenog Kraljevstva svoj rast usporti za 0.1 ili 0.2 rocentna poena usled epidemije koronavirusa, procenjujući da najveći broj obolelih može da se očekuje u martu.Prema poslednjim dostupnim podacima, virusom je inficirano 45.000 ljudi širom planete, a do sada je od njega umrlo preko 1.100.

Srbija

Reprogram dugova potpisalo skoro 11.500 Beograđana

Oko 11.500 korisnika komunalnih usluga iskoristilo je priliku da reprogramira svoje dugovanja, a neredovne platiše će imati priliku da ugovor o reprogramu potpišu do 31. marta, prenose Večernje novosti.U Javnom komunalnom preduzeću Infostan su za taj list naveli da se prva ugovorena rata naplaćuje narednog meseca od zaključenja Ugovora o priznavanju duga, a da je šansa za sklapanje takvog ugovora dobilo 150.000 Beograđana.Najveći broj građana bira da dug reprogramira na 12 jednakih mesečnih rata, čime im se otpisuje celokupna obračunata kamata i 5% glavnice.Sledeći najčešći model otplate jeste izmirenje obaveze u celosti, prilikom čega se otpisuje 15% preostalog kluba. Zainteresovani za reprogram trebaju da se prijave u bilo koju ekspozituru ili sedište preduzeća kome se duguje, gde će dobiti predlog Ugovora o priznanju duga, koji su kasnije dužni da overe kod javnog beležnika.Infostan je ranije saopštio da se reprogram odnosi i na dužnike za čije postupke su donete pravosnažne presude i rešenja o izvršenju, kao i na one čiji su postupci u toku pred nadležnim sudovima.U slučaju neplaćanja dve uzastopne rate celokupna dugovanja prema Infostanu dospevaju na naplatu odmah.PROČITAJTE JOŠ:Infostan nudi reprogram ljudima koji su utuženi kod izvršitelja

Srbija

CarGo najavio širu mrežu punjača za električne automobile u Beogradu

Direktor kompanije CarGo Technologies Vuk Guberinić najavio je saradnju sa rumunskom softverskom kompanijom na razvoju šire mreže električnih punjača prvo u Beogradu, a zatim i širom Srbije, navodi se u saopštenju kompanije CarGo.„Na ovaj način ne samo da ćemo raditi na smanjienju emisije štetnih materija, već verujemo da ćemo podstaći i rast turizma. Sve više evropljana koristi električne automobile, a Srbiju zaobilaze kada vide da na mapi ovde nemaju gde da napune svoja kola“, rekao je Guberinić.  Guberinić se sastao sa direktorom rumunske kompanije Safe Flee, koja je lider u proizvodnji elektro punjača na tržištu Jugoistočne Evrope, a pored toga je kreirala i softversku tehnologiju za savremeno upravljanje punjačima. „Ovi električni punjači su efikasni, a pristupačni. Imaju najsavremeniju tehnologiju i predstavljaju rešenje iz Evropske unije. Elektro punjači na javnim i privatnim parkiralištima su neophodna infrastruktura. Ukoliko se naši ambiciozni planovi ostvare, to će dodatno podstaći građane da nabave električne automobile, a to će biti ozbiljan korak ka izgradnji zdravije Srbije“, rekao je Guberinić nakon sastanka. Prema njegovim rečima, poznata rumunska firma izrazila je želju da započne ozbiljnu saradnju sa CarGo nakon što su čuli za najveću elektro flotu u Srbiji. „Primera radi, nedavno je Rumunija zabeležila najveći rast u segmentu električnih automobila među EU članicama. Tome su doprinele ovakve inicijative, ali i njihovo ministarstvo ekologije koje podržava postavljanje 20 hiljada stanica za električno punjenje“, kazao je Guberinić i dodao da je ponosan što je CarGo propoznatljiv kao brend koji modernizuje tržište i menja industrije na bolje. SafeFleet je inovativan telematički softver u oblasti direktne komunikacije od „mašine do mašine“ (M2M), koji koriste kompanije u Italiji, Poljskoj, Mađarskoj i drugim zemljama EU. Pored električnih punjača, SafeFleet već više od 20 godina svojim klijentima nudi različita rešenja, poput GPS nadzora voznog parka, automatskog plaćanja drumarine i mobilnog plaćanja parkiranja. 

Srbija

Hrvatska predlaže hibridni model legalizacije marihuane

U Hrvatskom saboru će se za oko nedelju dana naći zakon koji predviđa potpunu legalizaciju marihuane, prenosi portal Poslovni.hr.To je najavila predsednica Saveta za zeleni razvoj Socijaldemokratske partije Hrvatske (SDP) i predsednica Mirela Holi, koja je i pozvala sve građane da se uključe u javnu raspravu o zakonu koji tamošnji mediji već zovu "Lex cannabis".Predlog koji će ubrzo u parlamentarnu proceduru predviđa takozvani hibridni model, po kom bi državna agencija bila zadužena za proveru kvaliteta konoplje, a svaki punoletni građanin bi mogla da za sopstvene potrebe uzgaja "do devet ženskih biljaka u punom cvatu s visokim udelom THC-a".U drugim državama koje su marihuanu legalizovale ili uz striktniju kontrolu državnih organa, ili putem liberalizacije tržišta koje su kasnije "popunile" kompanije.Holi je gostujući u RTL Direktu ocenila da marihuana ima veliki ekonomski potencijal, ali i da može pomoći u borbi protiv klimatskih promena, obzirom da čisti tlo i upija četiri puta više ugljen-dioksida od drugih biljaka."Procene su da u Kanadi i Sjedinjenim Američkim Državama [koje su delimično ili u celosti legalizovale marihuanu] godišnja zarada [od konoplje] iznosi oko 43,7 milijardi dolara, a još nisu iskorišćeni svi [njeni] potencijali - može se koristiti za izgradnju svemirskih kompozita, automobile, u građevinskoj industriji", zaključila je Holi.PROČITAJTE JOŠ:Balkanski kartel zajednički ulaže u šverc kokaina

Srbija

Vino, bodež, gusle: Šta su funkcioneri Srbije dobijali na poklon

Agencija za borbu protiv korupcije objavila je katalog poklona koje su funkcioneri u Srbiji dobijali tokom 2018. godine, među kojima su knjige, slike, vino, ali i tradicionalno oružje i gusle.U katalogu se navodi da je bilo 668 poklona, najčešće protokolarnih, od čega su funkcioneri zadržali 98 u ličnoj svojini, dok je 570 poklona prešlo u javnu svojinu.Najčešći pokloni u 2018. godini bili su knjige, slike, fotografije, suveniri, plakete, vina i druga alkoholna pića, ali se na listi nalaze i jedan bodež, jedne gusle i jedan primerak “tradicionalnog oružja”.Daleko najviše poklona primio je predsednik Srbije Aleksandar Vučić – 128 poklona, koji su svi prešli u javnu svojinu.Po broju poklona slede Ministarstvo odbrane (65), Vlada Srbije (50) i Univerzitet u Novom Sadu (40), za koje Agencija navodi da su i prethodnih godina prijavile najviše primljenih poklona.Najskuplji poklon iznosio je 363.510 dinara, ali reč je o 14 računara koje je organ, odnosno, Osma beogradska gimnazija evidentirala i prijavila Agenciji kao jedan poklon, navodi se u saopštenju.Najveći broj poklona u 2018. godini je iz Srbije (193), zatim slede pokloni iz Kine (71), Rusije (35), Belorusije (28), BIH (25), UAE (25). U 31 slučaju država iz koje je poklonodavac je nepoznata jer organ u svojoj evidenciji nije naveo taj podatak.Agencija je pozvala državne i druge organe, organizacije i javne službe da dostave evidencije o poklonima funkcionera za 2019. godinu, najkasnije do 1. marta 2020. godine.PROČITAJTE JOŠ:Slučaj koji će usporiti izbacivanje ljudi na ulicu?

Srbija

Rok za vađenje novih oružnih listova ističe u martu, zamenjeno svega petina

Rok za zamenu oružnih listova u Srbiji ističe 5. marta, a procedura za uzimanje novih dokumenata je koplikovanija i skuplja, obzirom da je za zamenu dokumenata potrebno izdvojiti i više od 12.000 dinara, prenosi današnja Politika.Zakonom o oružju koji je usvojen 2016. godine je građanima dat period od tri godine da obezbede nova dokumenta, a Vlada Srbije je prošle zime predložila da se taj rok dodatno produži za godinu dana.Uprkos tome, u proteklih 12 meseci iz nedovoljno jasnih razloga nije zamenjena ni petina oružnih listova, a obzirom da je do primene ostalo tri nedelje očekuje su gužve i u policijskim stanicama i domovima zdravlja.List navodi da, prema nezvaničnim podacima, najmanje 600.000 stanovnika Srbije ima dozvolu za vatreno oružje, a da bi država prihodovala oko 30 miliona evra ako bi svako od njih platio novu dozvolu, neophodne takse, lekarsko uverenje i uverenje da se protiv njih ne vodi krivični postupak.Spisak svih plaćanja za vađenje novog oružnog lista nalazi se na veb-prezentaciji Ministarstva unutrašnjih poslova.Pored toga, Politika navodi i da je kazna za vlasnike oružja koji ne izvade nova dokumenta, kao i da je poslednjim propisima ukinuta kategorija trofejnog oružja.PROČITAJTE JOŠ:Instagram zatvara svoja vrata za elektronske cigarete i oružje

Srbija

Agremo pobednik prvog AIM startap takmičenja

Tehnološka platforma Agremo pobednik je prvog nacionalnog AIM Startup takmičenja koje su organizovali Naučno-tehnološki park Beograd i Annual Investment Meeting (AIM), vodeća investiciona platforma na Bliskom Istoku i u Severnoj Africi.Taj startap će kao lokalni pobednik imati priliku da predstavi svoje rešenje globalnoj publici i vodećim svetskim investitorima i preduzetnicima na AIM 2020 od 24. do 26. marta u Svetskom trgovinskom centru u Dubaiju, kao i da učestvuje na globalnom AIM Startup finalu gde će se sa pobednicima drugih lokalnih takmičenja iz više od 80 zemalja na svetu nadmetati za nagradu od 50.000 dolara.Agremo razvija softversku platformu koja koristi veštačku inteligenciju da automatizuje procese analize slika prikupljenih iz vazduha pomoću dronova i satelita kako bi se dobile što preciznije informacije o usevima, biljkama i poljima i time unapredili različiti procesi u poljoprivredi.Milan Dobrota, generalni direktor Agremo-a, kazao je da već imaju nekoliko korisnika na Bliskom Istoku, kao i da će odlazak u Dubai na AIM zapravo biti prvi korak za veći prodor na tom tržištu, prilika za predstaviljanje i kreiranje nove mreže kontakata."Drugačije bi to bilo znatno teže. Imajući u vidu da je reč o delu sveta sa velikim potencijalom i potrebama za preciznom poljoprivredom i novim tehnološkim rešenjima u ovoj oblasti, učešće na ovako velikom skupu će pomoći da uvećamo svoje šanse za ekspanziju biznisa na tržištu Bliskog Istoka", kazao je Dobrota.U finalu prvog AIM Startup takmičenja, održanom 10. februara  u Naučno-tehnološkom parku Beograd, predstavilo se ukupno deset startap kompanija. Uz Agremo to su i: E-prime, White Lemur, Joberty, Tele Go, Leanpay, PatchAI, Digital Worx, Teodesk i Ultimo, a o pobedniku je odlučio stručni žiri u sastavu Predrag Predin (South Central Ventures), Stevica Kuharski (Fil Rouge Capital) i Ivan Dimitrijević (Telenor).Annual Investment Meeting (AIM) je inicijativa Ministarstva ekonomije UAE, a tema ovogodišnjeg, desetog izdanja je "Ulaganje u budućnost: oblikovanje globalnih strategija ulaganja".AIM 2020 će okupiti visoke vladine zvaničnike, donosioce odluka, korporativne lidere, privrednike, regionalne i međunarodne investitore, preduzetnike, te vodeće akademske i investicione stručnjake. Na prošlogodišnjem događaju učestvovalo je više od 16.000 posetilaca, 436 izlagača i suizlagača kao i više od 150 investicionih stručnjaka iz 143 zemlje sveta.PROČITAJTE JOŠ:Otvorene prijave za prvo AIM Startup takmičenje u Srbiji

Srbija

Ekonomska razmena Srbije i Indije dostigla 200 miliona dolara

Potencijal ekonomske saradnje Srbije i Indije je sa 200 miliona dolara bilateralne razmene daleko od ispunjenja svog istinskog potencijala, kaska za političkom saradnjom, ali je sve bolja u domenu namenske industrije, poljoprivrede i turizma, kazao je ambasador Indije u Beogradu Subrata Batačardži.On je u intervjuu za magazin CorD naveo da je potpisivanje Sporazuma o saradnji u oblasti zdravlja bilja i biljnog karantina koji je potpisan 2018. godine između dve države otvorio prostor za izvoz srpskih poljoprivrednih proizvoda Indiju."Srpski uzgajivači jabuka su to već uzeli u obzir. Sa posetom indijskog tehničkog tima Srbiji su sve prepreke uklonjene da se sa izvozom jabuka otpočne", rekao je Batačardži.Indija, sa druge strane, trentno investira u više industrijskih poduhvata: proizvodnju traktora, preradu hrane, obradu aluminijuma, IT.Batačardži je ocenio da je dolazak indijskog TAFE-a, koji je otkupio proizvodnju domaćih IMT traktora, motivisao i druge kompanije da razmotre mogućnot za investiranje u Srbiji.Kao još jednu dodatnu oblast ekonomske saradnje, navodi i turizam, a navodi da bi Srbija sa svojim "lepim predelima, bogatom kulturom i privlačnom nacionalnom kuhinjom" mogao da bude mamac za putnike iz Indije.Dodao je i da je od kraja 2017. godine preko 25 hiljada indijskih turista posetilo našu zemlju, a da bi taj broj bio veći ako bi domaće turističke kompanije nudile grupne ture ili ako bi se uspostavio direktni let Srbija-Indija.Batačardžija kaže da je još jedna šansa za razvoj turizma i filmska industrija, odnosno da sve veći broj Bolivudskih filmova koji se sve više snimaju u Srbiji, koji bi popularizovali Srbiju kao destinaciju.PROČITAJTE JOŠ:Nestvarna priča kupca IMT-a, Indijac odrastao uz fabriku na Novom Beogradu