Svet

TikTok tužio američku vladu

Aplikacija za deljenje videa sadržaja TikTok podnela je sinoć tužbu protiv američke vlade, osporavajući napore administracije trenutnog predsednika SAD Dnalada Trampa da zabrani poslovanje američke podružnice te kompanije.Na svom blogu, TikTok je tvrdio da zabrana onemogućava da sudskim putem zaštiti svoja pra, zagarantovanim Petim amandmanom Ustava SAD.TikTok je dodao da je izvršna naredba predsednika Trampa, koju je on potpisao početkom meseca, "ignorisala napore kompanije da dokaže da ne deli podatke sa kineskom vladom i da ne predstavlja pretnju po nacionalnu bezbednost"."Ne podnosimo tužbu olako, ali smatramo da nemamo drugog izbora nego da preduzmemo mere za zaštitu naših prava i prava naše zajednice i zaposlenih. Zbog izvršne naredbe koja preti da će zabraniti naše američko poslovanje, eliminisati otvaranje 10.000 radnih mesta (u SAD) i nepovratno ošteti milione Amerikanaca koji se služe našom aplikacijom za zabavu, održavanje veza ili zaradu, što je od vitalnog značaja posebno za vreme pandemije, jednostavno nema izbora", navodi se u saopštenju.Bela kuća i Ministarstvo pravde odbili su da prokomentarišu tužbu.Bajtdens, majka-firma TikTok aplikacije, tvrdi da je vladi SAD pružio "obimnu dokumentaciju" koja objašnjava TikTokove bezbednosne prakse, kojima se navodno dokazuje da je privatna kompanija koja ne deli podatke sa kineskom vladom.Kineski Bajtdens je prethodno saoptio da smatraju da su napadi vašingtona na TikTok eskalacija ekonomskog sukoba sa Kinom, koja strogo reguliše ili zabranjuje američkim digitalnim kompanijama da posluju unutar svojih granica.TikTok u međuvremenu nastavlja da pregovara o prodaji svojih američkih, kanadskih, australijskih i novozelandskih operacija sa Majkrosoftom, Oraklom i drugim investitorima.Zabrana poslovanja prema međunarodnom aktu o hitnim ovlašćenjima trebalo bi da stupi na snagu 15. septembra.

Srbija

Sedište SANU dobija novi izgled i koncertnu dvoranu

Zgrada Srpske akademije nauka i umetnosti u naredne četiri godine biće rekonstruisana i dograđena, objavljeno je na Instagram stranici @beogradskiprojekti."Završetak celokupne investiciono-tehnicke dokumentacije očekuje se tokom marta 2021. U skladu sa tim, radovi bi trebalo da počnu tokom 2021. U prvom kvartalu 2021. takođe računamo da bi mogla biti izdata građevinska dozvola. Do 2024. (na godišnjicu izgradnje zdanja) planiran je završetak svih radova i ponovno otvaranje objekta," navode iz "Bureau cube partners", projektantskog birioa koji je pobedio na međunarodnom tenderu.Pored tog biroa, autori projekta su i arhitekte Milan Lojanica, Milan D. Rašković i Miodrag Mirković. U planu je kompletna obnova objekta, rekonstrukcija prednje i unutrašnje fasade, renoviranje enterijera, proširenje galerije i centralnog dela na atrijumski deo objekta. Dvorišni deo palate SANU autori projekta su reorganizovali i na tom mestu projektovali multifunkcionalnu koncertnu dvoranu za 350 posetilaca.U okviru Galerije likovne i muzičke umetnosti i Galerije nauke i tehnike, autori su dodatno posvetili pažnju funkcionalnoj i tehničkoj reorganizaciji.Sve to uključuje radove u Biblioteci i Arhivu SANU, Svečanoj sali i Spomen prostoru, Institutu i Odeljenju SANU, Izdavačkoj delatnosti i Kabinetu, Ateljeu i Centru za umetničku edukaciju.Završetak radova planiran je 2024. godine.SANU I UNIVERZITET U BEOGRADU TRAŽE DA IM SE VRATI IMOVINA ZADUŽBINA

Svet

Luksuzna modna marka počinje da prodaje zaštitne maske

Britanska luksuzna modna marka Barberi (Burberry) prva je zvanično lansirala kolekciju skupih maski za lice, piše Biznis insajder.Kolekcija maski najavljena je u četvrtak, ali još uvek nije poznat tačan datum kada će ove maske postati dostupne široj javnosti.Barberi kaže da su maske trajne, igrađene od viška tkanine i “poboljšane antimikrobnom tehnologijem”. Prema informacijama na veb sajtu ove modne marke, maske će koštati oko 90 funti, što je nešto manje od 120 dolara.Ovo nije prvi put da je kompanija proizvodila maske, ali biće prvi put da to čine u komercijalne svrhe.Barberi je u aprilu koristio svoju fabriku jakni za proizvodnju zaštitne opreme za zdravstvene radnike koji su se borili protiv pandemije.Brend je takođe osnovao fond „COVID-19 Burberri Foundation“, koji pomaže zdravstvenim radnicima i drugima koji su pod ozbiljnim uticajem pandemije i donirao sredstva za istraživanje vakcinacije.Za sada je poznato da će maske biti dostupne u dve boje, bež i bledo plave. Svaka maska poseduje malu putnu torbicu koja omogućava njeno sigurno nošenje. Kako navode, 20 odsto od prodajne cene svake maske, brend će donirati fondu.

Srbija

Upotreba električnih trotineta biće regulisana zakonom do kraja godine

Upotreba trotineta biće regulisana do kraja godine novim Zakonom o bezbednosti saobraćaja, kažu u Agenciji za bezbednost saobraćajam, piše portal startit.Zakon će za električne trotinete uvesti regulativu sličnu onoj koja se primenjuje u Sloveniji, objašnjava pomoćnica direktora Agencije Svetlana Miljuš za Tanjug.To znači da se električni trotineti ne smeju voziti po kolovozu, već po trotoaru i to brzinom ne većom od brzine hoda, odnosno oko šest kilometara na sat. Iz ove Agencije apeluju na građane da se već sada pridržavaju tih propisa.„Ukoliko su na trotoaru, da se ne kreću brže od brzine hoda, jer pešaci ne očekuju da se pojavi neko ko se kreće brže od njih. Treba da vode računa i o deci, da se ne zaleću da ih ne bi povredili, jer roditelji slobodnije puste decu da se kreću na trotoaru.”Predlaže se i nošenje retroreflektujućih prsluka, ali i korišnjenje prednjih i zadnjih svetala, prilikom smanjene vidljivosti. Što se dece tiče, ona mlađa od osam godina neće smeti da voze elektične trotinete, a mlađa od 12 će morati da nose kacigu.

Svet

Na ljubljanski aerodrom vratilo se samo devet avio-prevoznika

Preduzeće Fraport Slovenija koje upravlja nada se da će letove sa aerodroma "Jože Pučnik" do kraja leta uspostaviti još nekoliko avio-prevoznika, koji su najavili svoj dolazak, piše portal Seebiz.Sa druge strane, stanje u kojem se nalazi slovenački nacionalni avioprevoznik ukazuje na duboku krizu koja potresa to preduzeće."Saobraćaj na Brniku postaje sve življi, jer se aviokompanije postepeno vraćaju. Datumi obnavljanja leta i količina leta mnogo zavise od ograničenja na graničnim prelazima i od drugih restriktivnih mera u pojedinim zemljama, kao i od oporavka potražnje za letovima", saopštila je nedavno Fraport Slovenija.TRENUTNO AKTUELNE LINIJESa Aerodroma Ljubljana trenutno leti Air Serbia u Beograd četiri puta nedeljno, Montenegro Airlines jednom nedeljno u Podgoricu, Lufthanza dvanaest puta nedeljno u Frankfurt, Wizz Air dva puta nedeljno za Brisel i Transavia dva puta nedeljno u Amsterdam.Air France svakodnevno leti za Pariz, Turkish Airlines tri puta nedeljno za Istanbul, Easyjet jednom nedeljno za Berlin i dva puta za London, a LOT Polish Airlines četiri puta nedeljno za Varšavu.U Sloveniji se nadaju da će do kraja letnje sezone Aeroflot ponovo leteti za Moskvu, Brussels Airlines za glavni grad Belgije i jedan od izraelskih prevoznika za Tel Aviv.Finnair je najavio da se vraća u Ljubljanu tek naredne godine. Prema trenutnim prognozama, Easyjet ovog leta neće uspostaviti letove do londonskog Lutona i Stansteda.Isto važi i za Lufthanzine letove do Minhena, Ciriha, Iberijine do Madrida, British Airways-a do Htiroua i Windrose do Kijeva, saopšteno je iz slovenačke kompanije.ADRIJA I DALJE U PROBLEMIMAStečajni upravnik slovenačkog avioprevoznika Adrija ervejz objavio je prodaju imena te kompanije, nakon što je prvi pokušaj prodaje ove godine propao, piše portal Exyuaviation.Početna cena je preopolovljena sa 100 na 50 hiljada evra, a rok za podnošenje prijava je 28. septembar.Bivši vlasnik Adrija ervejza, 4K invest, prodao je brend Adrije jednoj kompaniji sa Malte 2016. za osam miliona evra i pokušao da to predstavi kao profit.Adrija je posle toga povratila pravo na svoj brend nakon što je preuzela maltešku kompaniju početkom 2019. godine.PROČITAJTE JOŠ:SLOVENAČKI KRALJ BANANA PREUZEO PROPALOG AVIO-PREVOZNIKA

Svet

Preko tri i po milijardi ljudi nema pouzdan izvor struje

Prema novom istraživanju objavljenom u časopisu Elektrisiti žurnal (Electricity Journal) oko 3,5 milijardi ljudi nema pouzdan i stalan pristup električnoj energiji, piše Axios.Pristup pristupačnoj, pouzdanoj i održivoj električnoj energiji je uslov modernog života i sadržan u UN-ovim ciljevima održivog razvoja.Prema UN-u broj ljudi bez pristupa električnoj energiji smanjio se sa 1,2 milijarde koliko je bilo 2010. na 789 miliona u 2018. godini, međutim novo istraživanje ukazuje da je taj broj mnogostruko veći.Istraživači su pokušali da izračunaju globalne brojeve onoga što su nazvali "razumno pouzdanim" pristupom električnoj energiji.Ispitali su učestalost i trajanje isključenja struje širom sveta kako bi utvrdili šta kategorišu kao osnovni nivo za uslugu električne energije.Na osnovu njihovih izračuna, više od 3,5 milijardi ljudi, većina njih koncentrisanih u subsaharskoj Africi i južnoj Aziji, nema dovoljno pouzdan pristup električnoj energiji.Stručnjak za razvoj Tod Mos, jedan od autora novog istraživanja, je prošle godine napomenuo da samo u Kaliforniji troše više električne energije za video igre nego što cela zemlja Kenija koristi za sve."Podaci pokazuju da je osnovni pristup samo prvi korak, polovina planete nema pouzdan pristup", kaže Mos.

Srbija

Za razvoj onlajn trgovine neophodna je digitalizacija carinskih propisa

Situacija u vezi sa nedostavljanjem pošiljki naručenih preko Aliexpressa zadnjih meseci navela je korisnike da preispitaju valjanost čitavog sistema, od avio saobraćaja do pošte, piše u svom autorskom tekstu za portal Netokracija pravnik Nebojša Jovanović. Kako naglašava, korisnicima tih usluga jasno je dosta toga, za razliku od onih ljudi koji uređuju sistem.Smatra da u pozadini cele priče postoji niz pravnih, finansijskih i logističkih začkoljica.Sve to dovodi do toga da roba koja je ispravno naručena, jednostavno ne stigne na adresu.Prema Jovanovićevim rečima najčešća objašnjenja za takav razvoj događaja  su da je globalna kriza izazvana pandemijom COVID-19 virusa donela dosta problema.Opao je globlani avio saobraćaj, poštanski operatori (Pošta Srbije) su preopterećeni, pojačane su kontrole na granicama, a prednost na carini ima zaštitna oprema (PPE proizvodi, maske, rukavice).PREPREKE NA CARINI KOČE I DOMAĆU PRIVREDUKao neke od prepreka u uvozno-izvoznom carinjenju su, prema saznanjima Nebojše Jovanovića, carinske procedure i količina dokumentacije koja mora da se priloži.U prepreke spada i dostavljanje dokumentacije u papirnom obliku, pečatiranje na carini, obaveza njenog čuvanja i gomilanja.Teškoće nastaju i zbog podnošenja zahteva, kamata zbog kašnjenja u plaćanju.Tu su i nesrazmerni troškovi carine za domaće firme i fizička lica kada se radi pošiljkama relativno male vrednosti, koji se kreću od 100 do 150 evra.Zbog toga su neophodne promene i stvaranje zdravijeg privrednog okruženja u oblasti carina.Jovanović podseća da je godinu dana nakon usvajanja novog Carinskog zakona jedino digitalizovan carinski postupak za tranzit.Zbog toga što u onlajn trgovini učestvuju uglavnom fizička lica, rizik od neplaćanja dažbina značajno je manji u odnosu na komercijalne transakcije."Promenom zakonskog okvira bi se mogao predvideti poseban carinski tretman robe iz e-commerce transakcija (npr. izdvojena brzoprometna skladišta, pojednostavljena, standardizovana dokumentacija za ponovljene poslove i primena OPS instituta u ovom domenu carinskog poslovanja i sl.).Dodaje da je problem i u povraćaju prethodno izvezene robe iz inostranstva, jer je Zakonom o zaštiti potrošača predviđeno pravo kupca da odustane od kupovine, bez nekog jasnog razloga."Ovde bi trebalo razmisliti o uvođenju određena vrste izuzetka, praktično oslobođenja od uvoznih dažbina i PDV-a pri uvozu, kako domaći trgovci ne bi snosili i ovaj, slobodno govoreći nepravedan trošak", savetuje Jovanović.AMAZON ZAPOŠLJAVA 100.000 LJUDI ZBOG RASTA ONLINE KUPOVINE

Srbija

Deo Beograđanke opet ponuđen na prodaju, sa još nižom cenom

Grad Beograd ponovo je na prodaju ponudio deo Palate "Beograd", zgrade poznate kao Beograđanka, ovoga puta po početnoj ceni od 16,5 miliona evra, javlja agencija Beta.Pravo učešća u postupku javnog nadmetanja imaju sva fizička i pravna lica, a ukupno je ponudjeno više od 19.000 kvadrata poslovnih prostora u ovoj zgradi, navedeno je na sajtu gradske uprave Beograda.Depozit za učešće u postupku javnog nadmetanja iznosi 1,6 miliona evra.Prijave za javno nadmetanje za kupovinu mogu da se podnesu do 7. septembra, a javno nadmetanje zakazano je za 9. septembar.Kako se navodi u oglasu, budući kupac je u obavezi da u roku od tri godine izvede gradjevinske i zanatske radove na adapteciji i rekonstrukciji objekta u vrednosti koja ne sme biti niža od osam miliona evra.Kupac se mora obavezati i da neće promeniti namenu zgrade, imajući u vidu da Palata ''Beograd'' uživa status prethodne zaštite od 16. aprila 2018. i da se u evidenciji nepokretnosti pod prethodnom zaštitom nalazi od 14. aprila 2009. godine.Prilikom zaključenja ugovora sa kupcem će se ugovoriti i kazna u novčanom iznosu od 10 odsto postignute kupoprodajne cene, za slučaj da budući kupac ne ispuni u celosti ili delimično preuzete obaveze, kao i da se na ime obezbedjenja za eventualno plaćanje ugovorne kazne dostavi prvoklasna bankarska garancija.Prethodno je gradska uprava Beograda ponudila na prodaju deo "Beograđanke", 15. jula, po početnoj ceni od 20,6 miliona evra, ali je javno nadmetanje 31. jula otkazano, jer nije bilo zainteresovanih kupaca.

Srbija

Vazduh u Nišu postao zagađeniji od pekinškog

Niš je prestigao Peking po prosečnoj godišnjoj vrednosti PM 2.5 čestica. Prema zvaničnim rezultatima Instituta za javno zdravlje “Dr Milan Jovanović Batut”, nivo tih čestica u Nišu je 47, a u Pekingu 42,6, piše portal startit.PM 2.5 čestice su respirabilne čestice koje nakon inhalacije prodiru do najfinijih dubokih struktura respiratornog trakta (alveola).Ovaj parametar praćen je u okviru lokalne mreže mernih stanica u devet gradova, što je, u odnosu na javnozdravstveni značaj štetnosti čestica malih dimenzija, zanemarljivo malo, ukazuju iz Instituta u izveštaju.Srednja godišnja vrednost je samo u Kikindi i Šapcu bila ispod gornje vrednosti. Najviše srednje godišnje vrednosti bile su u Velikim Crljenima (38,60 µg/m3 ) i Nišu (47,00 µg/m3). Od 26 naselja sa monitoringom koncentracija PM 10 čestica, u 11 su srednje godišnje vrednosti bile iznad granice.  Proše godine je šef kancelarije Svetske zdravstvene oganizacije za Srbiju Marijan Ivanuša izjavio da zbog posledica zagađenja vazduha u Srbiji godišnje umre 3.600 osoba.Analizom promena nivoa vazdušnog zagađenja sumpor-dioksidom u odnosu na prethodnu godinu, zapaža se da je došlo do porasta koncentracija u Boru, Velikim Crljenima, Kraljevu, Lazarevcu i Obrenovcu.U Beogradu je zagađenje ovim polutantom manje. U najvećem broju gradova koncentracije u 2019. godini su ujednačene sa onima u 2018.Trend porasta zagađenja sumpor-dioksidom zapažen je u Elemiru, Zrenjaninu i Šapcu.Rastući linearni trend zagađenja ambijentalnog vazduha sumpor-dioksidom u Zrenjaninu, Elemiru i Šapcu je po tipu visokog nagiba, dok je trend zagađenja u Smederevu s laganim nagibom rasta, nakon višegodišnjeg opadajućeg trenda.Vrednost arsena je čak 213 puta veća od dozvoljene.Sadržaj arsena (As) u PM10 česticama očekivano je najveći u Boru, i to je, zapravo, jedino mesto u kojem srednja godišnja koncentracija prelazi graničnu vrednost i to 24 puta.U avgustu 2019. godine, na mernom mestu "Jugopetrol", u Boru, izmerena 213 puta veća vrednost arsena od dozvoljene, a kadmijuma 20 puta.

Srbija

Prosvetari traže odlaganje nastave u učionicama

Prema proceni Glavnog odbora Unije sindikata prosvetnih radnika, u školama još nema uslova za bezbedno održavanje časova i zbog toga je neophodno odložiti nastavu za najmanje dve nedelje, prenosi Nova.rs.Unija navodi i pet ključnih razloga zbog kojih se smatra da je skoro nemoguće stvoriti zdravstveno bezbedan školski ambijent od 1. septembra."Na prvom mestu, lokalne samouprave nemaju novca da nabave maske i dezinfekciona sredstva, pa je potrebno vreme da se škole samoorganizuju i spreme za prijem stotina hiljada učenika i nastavnika", stoji u njihovom saopštenju."Drugo, sistem nije našao način da zaštiti koleginice i kolege iz zdravstveno rizičnih grupa. Zahtevamo da oni rade od kuće i za to tražimo pomoć i podršku stručnog dela Кriznog štaba", napominju u USPRS.Prema njihovim rečima treći razlog je taj što škole još uvek nisu dobile redukovane nastavne planove i programe.Kao četvrti razlog navode da su nejasne procedure nakon mogućeg zaražavanja dece i nastavnika.Peti razlog je, dodaju, da nema dovoljno izvršilaca, za predložene modele nastave."Glavni odbor Unije sindikata prosvetnih radnika Srbije smatra da je mudrije učiniti dodatne napore da se makar nešto sa gornjeg spiska reši. U suprotnom, čeka nas početak školske godine koji će ubrzo biti i kraj jer u haotičnoj situaciji koju diktira, kako korona, tako i Ministarstvo prosvete", zaključio je taj sindikat u saopštenju.MINISTARSTVO NE ODUSTAJE, RODITELJI ZBUNJENI"Za razliku od Crne Gore, koja je pomerila početak školske godine za oktobar, mi ne razmišljamo o tome", rekao je za Nova.rs ministar prosvete Mladen Šarčević. "Imamo šest platformi, imamo snimljene materijale za ceo mesec i to se sukcesivno radi. Za ne daj bože, u slučaju širenja zaraze, mi možemo parcijalno da isključimo regiju po regiju", rekao je Šarčević.Ministarstvo prosvete je, inače, propisalo  osnovne principe po kojima će se odvijati nastava u osnovnim i srednjim školama, kao i u produženom boravku.Školski časovi trajaće 30 minuta, a čak i oni koji budu pohađali nastavu onlajn, moraće da odgovaraju u školi.Neki od roditelja, rekli su za portal Nova.rs da su potpuno zbunjeni i u neverici zbog načina na koji se planira nova školska godina.Do sada se, inače, samo pet odsto roditelja odlučilo da deca pohađaju onlajn nastavu, a izjašnjavanje o tome traje do 27. avgusta.SINDIKAT "NEZAVISNOST": MINISTARSTVO HOĆE DA BUDE GLAVNO, A NEĆE DA BUDE ODGOVORNO

Svet

Britanija će bakterijama odvajati plemenite metale iz elektronskog otpada

Doskorašnja članica Evropske unije bi za godinu dana mogla da dobije prvu fabriku za odvajanje elektronskog otpada, koja će za odvajanje koristiti bakterije umesto tehnologije zasnovane na cijanidu, prenosi portal Euractiv.Izlazak Velike Britanije iz Evropske unije doveo je do situacije u kojoj je takav pogon hitno potreban.Startap kompanija sa Novog Zelanda, Mint Innovation, za godinu dana planira da otvori pogon u Češiru, na severu Engleske.Radovi inače kasne zbog pandemije korona virusa.Izveštaj Ujedinjenih nacija prošlog meseca pokazao je da namanje 8,47 milijardi evra vrednog zlata, platine i drugih plemenitih metala koji se nalaze u e-otpadu završi na deponijama."Britanija je proizvela velike količine tog otpada, više od EU proseka i bila je jedan od glavnih kršilaca pravila za njegov izvoz u druge zemlje u razvoju. Bila je i loše opremljena za njegovo odlaganje koje je društveno i ekološki odgovorno", izjavila je Meri Kreg iz Komiteta za reviziju zaštite životne sredine "Commons".Recikleri iz Ujedinjenog kraljevstva moraju da šalju matične ploče u kontinentalnu Evropu, kako bi se iz njih vadili dragoceni metali.Nakon Bregzita očekuje se da troškovi tog transporta porastu. Cilj kompanije osnoane 2016. godine je, dodaje se, bezbedno vađenja zlata, paladijuma, srebra i bakra iz elektronskog otpada."Fabrike su kao poljoprivredna gazdinstva i više liče na male pivare. Propisi daju vetar u leđa zemljama na zapadu da upravljaju sopstvenim otpadom. Mi nudimo iste usluge kao topionice, ali smo brži. Za razliku od njih, ne koristimo cijanid i trošimo manje energije, manje emitujemo CO2, upotrebljavamo manje vode, manje otpada", kaže naučni direktor te kompanije Oli Kruš.Postrojenje će u početku moći da preradi 20 tona otpada dnevno, a u skladu sa potražnjom i veće količine.Razmatra se i izgradnja drugog postrojenja na jugu Engleske, kao i jednog u Sidneju.Naučnici podsećaju da je za odvajanje plemenitih metala iz elektronskog otpada potrebno rešiti velike tehničke izazove.Podsećaju da se samo na taj način može postići cilj da odvajanje otpada bude istinski održivo i ekološki odgovorno."Mislim da je ovo lepo, ali nije revolucionarno. Prava stvar je kako rastvarate te metale. Kompanija prodaje svoju priču upotrebom mikroba, ali to je samo jedan aspekt čitavog procesa, jer koristi i kiseline", izjavio je Džeson Lav profesor molekularne biologije na Univerzitetu u Edinburgu.Predstavnici kompanije Mint, sa druge strane poručuju da im je od početka bila namera da recikliraju sve hemikalije koje se upotrebljavaju u procesu odvajanja otpada."E RECIKLAŽA" IZ NIŠA: ODLAŽEMO FABRIKU ZBOG DUGOVA DRŽAVE

Svet

Investitori BajtDensa žele da trampe sopstvene akcije za udeo u TikTok-u

Investitori u kineskom BajtDensu trenutno pregovaraju o korišćenju akcija te kompanije kako bi finansirali njihove ponude za popularnu aplikaciju TikTok, saznaje agencija Rojters.Zbog predsedničke uredbe koju je doneo Tramp, BajtDens trenutno pregovara o prodaji poslovanja TikTok-a u Severnoj Americi, Australiji i Novom Zelandu potencijalnim kupcima, među kojima su glavni kandidati američke kompanije Majkrosoft i Orakl.Neki investitori BajtDensa, uključujući investicionu kompaniju General Atlantic žele da zadrže većinsko vlasništvo TikTok-a i prema njihovom planu restrukturiranja, Majkrosoft ili Orakl mogli bi dobiti samo manjinski udeo.Vrednost TikTok-a procenjena je na između 25 i 30 miliona dolara, kako bi finansirali svoju ponudu, investitori BajtDensa razgovaraju o razmeni nekih ili svih akcija u ovoj kineskoj kompaniji za udeo u TikTok-u.Zvaničnici u Trampovoj administraciji rekli su da očekuju da će „velika američka“ kompanija preuzeti TikTok od BajtDensa, a Odbor za strana ulaganja u Sjedinjenim Američkim Državama (CFIUS), mora odobriti bilo koji sporazum koji BajtDens postigne.Majkrosoft i dalje ostaje glavni kandidat za akviziciju TikTok-a zbog dubokih džepova, kao i tehničkog kapaciteta da dizajnira nove algoritme za ovu aplikaciju, a već sada rade na nacrtu načina na koji će se TikTok operativno odvojiti od BajtDensa.Bela kuća je pojačala svoje napore da pročisti ono što smatra „nepouzdanim“ kineskim aplikacijama iz američkih digitalnih mreža. Pored TikTok-a, Trump je izdao i naredbu kojom će zabraniti transakcije sa Tensentovom aplikacijom za razmenu poruka, ViČetom.

Srbija

Sindikat „Nezavisnost“: Ministarstvo hoće da bude glavno, a neće da bude odgovorno

Intervju sa Vesnom Vojvodić Mitrović iz Sindikata prosvetnih radnika "Nezavisnost", za podcast "Dan posle".Razgovarao: Aleksandar GubašLINK NA AUDIO INTERVJUDa krenemo od uputstva Ministarstva prosvete, koje je ono poslalo školama u vezi sa realizacijom nastave u novoj školskoj godini. Koliko su ta uputstva razumljiva i sprovodiva? Vesna Vojvodić Mitrović: Pre svega moram da naglasim da su ta dokumenta upućena školama, uključujući i pomenuto uputstvo, koja su datirana na 12. avgust, posledica susreta članova Kriznog štaba, koji se desio, verovati nećete, tek 11. avgusta ove godine. To mene kao prosvetnog radnika dovodi u veliku strepnju, i izaziva u meni osećanje nelagodnosti -- činjenica da Krizni štab, očigledno, iz sebi poznatih razloga, nije našao za shodno da i pre 11. avgusta sedne, i krajnje ozbiljno popriča... Ne samo o modalitetima nastave za narednu školsku godinu, nego o celom okruženju u kojem treba da funkcioniše jedan vrlo veliki i značajan sistem, koji broji oko 108.000 zaposlenih, i negde oko 750.000 dece, koja su raspoređena od prvog razreda osnovne do četvrtog razreda srednje škole. Ta uputstva, koja, po mom dubokom uverenju, dolaze kasno, su stvorila do te mere različite mogućnosti tumačenja i razumevanja, da nam to može ukazati na dva bitna problema. Najpre, kada neko napiše gotovo hermetičan tekst, ili ga oblikuje tako da on bude administrativno suvoparan, čudan, dalek i stran -- onda se jedna vrsta odgovornosti za razumevanje takvog štiva prebacuje na čitaoca, i na onoga ko bi to uputstvo trebalo da realizuje u školskoj sredini. Ministarstvo koje takav tekst potpisuje uvek može da kaže da je problem u recipijentu, odnosno u onome ko je tu poruku rđavo shvatio, i da oni tu jednostavno nemaju nikakvu vrstu odgovornosti. Mnogi direktori su pokazali da, na takav način razumevši ove poruke, apsolutno niti mogu da organizuju nastavu, niti imaju tehničkih sredstava i mogućnosti da ostvare elementarne zahteve obrazovnog i vaspitnog procesa. Meni se čini da je ovo jedna vrsta pokazne igre, kojoj mi svedočimo po ko zna koji put, u kojoj ministarstvo želi da bude glavno, ali neće da bude odgovorno. Moram da priznam da je meni, kao neupućenom građaninu, ali i mnogima sa kojima sam pričao, koji su roditelji školske dece, prilično nejasno kako se odlučuje o tome da li će neka škola imati ovakav ili onakav oblik nastave? Ko donosi te odluke, na koji način, i na kome je ta odgovornost? Čemu sad ova anketa koju su dobili roditelji? VVM: Kad bih bila cinična, onda bih rekla da mi živimo u društvu lažnih izbora. Mene su još davno, u gimnaziji, učili da je jedna od lepih definicija slobode "mogućnost izbora". Ovim stručnim uputstvima, koja su upućena, vrlo je tamo precizno rečeno, i roditeljima i nastavnicima, a posebno odeljenskim starešinama, direktorima -- dakle, javnosti uopšte -- nama je data iluzija slobode. Izbor zapravo ne postoji. Vi kako god pogledate to uputstvo, vi nekako morate da se opredelite za taj kombinovani model. Puka je fantazija da vi možete školu da organizujete tako da ona funkcioniše samo na onlajn principu. To je potpuno nemoguće... Ako probate da sprovedete to što tamo piše, vi se suočavate sa činjenicom da škola svakako mora da funkcioniše po kombinovanom modelu, jer ukoliko se jedan učenik, u školi koja može da ima i 1.000, 2.000 đaka, odluči da želi neposrednu nastavu -- onda nema tog nastavničkog veća, nema tog pedagoškog kolegijuma niti tima za kvalitet nastave, koji smeju da daju preporuku da škola ide samo onlajn. Vi biste time, na neki način, osporili učeniku njegovo pravo da neposredno sluša nastavu. Čak i u nekim teorijskim okolnostima, kada biste imali konsenzus roditelja svih đaka, da žele da nastava bude na daljinu, ta će ideja pasti u vodu onog trenutka kada pročitate da ta deca moraju da odgovaraju. Pismeno, usmeno, kako god -- to su silni kontrolni zadaci, pismeni zadaci, praktične vežbe, i tako dalje... To sve mora da se odvija u ustanovi obrazovanja. Kako vi vidite tu anketu za roditelje, o tome koji oblik nastave bi oni voleli? Da li je to demokratski oblik izjašnjavanja, ili to što ste rekli sad -- izbegavanje i prebacivanje odgovornosti?VVM: Ako roditeljima date mogućnost da donesu odluku o obrazovanju svog deteta, vi njih morate da naoružate odgovarajućim informacijama, koje su podržane od strane Svetske zdravstvene organizacije, i koje se zasnivaju na istinitim, činjeničnim, epidemiološkim okolnostima koje su sada kod nas prisutne. Dakle, da bi roditelj mogao da donese tu odgovornu odluku, on ne treba tokom dana da razmišlja da li je informacija koju dobija od odeljenskog starešine ili direktora škole, koji ga uveravaju da u školi može da se obezbedi maksimalan stepen zaštite za njegovo dete, zasnovana na nekakvoj subjektivnoj proceni, ili postoje neki objektivni parametri koji će ići u prilog jednom takvom stavu. Znate, ja mogu da budem upućena u stanje stvari u školi u kojoj radim, ali ja ne mogu da znam, zaista, do kraja, i sasvim izvesno kakve su okolnosti u školi u koju ide jedno moje dete, ili u školi u koju ide drugo moje dete... Dakle, kada se roditelju nalaže da donese odluku: "Model A" ili "Model B", a pritom mu se sve vreme ukida mogućnost da on tu odluku zasniva na odgovornim činjenicama, mi nećemo imati pravi prosvetni obrazovni sistem u ovim, epidemiološki vrlo nestabilnim, okolnostima, nego ćemo imati jednu simulaciju.Još uvek funkcionišući ministar Šarčević je danas izjavio da su oni ceo ovaj sistem razradili "u sitna crevca". Koliko škole ispunjavaju bezbednosne uslove za rad na taj predviđeni način, i ko će to kontrolisati? VVM: U jednom društvu, u kojem nam se preko medija neprestano naglašava koliko nam dobro ide, i da je u toku jedno "zlatno doba" -- ja, ni mnogi roditelji sa kojima sam komunicirala, ne možemo to nikako da dovedemo u vezu sa tvrdnjom ministra da se ni za decu u školama ne mogu obezbediti maske. Ja sam, kao predstavnik sindikata "Nezavisnost", već nekoliko dana u vrlo dinamičnoj komunikaciji sa ljudima iz jedne nevladine organizacije, zajedno sa kojima pokušavamo da prikupimo sredstva da bismo, u obliku humanitarne pomoći, dečici u osnovnim školama na tlu cele Srbije, čiji roditelji to ne mogu, obezbedili maske -- bar za početak školske godine. Verujte mi, nailazimo više na opstrukcije i na otpor, nego na razumevanje… Kada se obratimo školskim upravama i direktorima škola, vidi se da im je namera da se zajedno uljuljkujemo da je sistem dovoljno dobar. S druge strane, kada pogledate koje su to obaveze koje škola sa svojim zaposlenima treba da ostvari, jasno je da je to opterećenje koje naš sistem ne može da izdrži. Recimo, kako će se održavati čistoća tih prostorija? Da vidite uputstvo koje je Krizni štab nama prosledio, vi biste rekli: "Pa, mislim, koliko za to treba tetkica? Koliko treba sredstava?" Deterdžent ili sapun, voda, krpa... Tamo u dopisima se decidirano navode površine, kvake, školske klupe, katedre, podovi, razne druge površine koje deca dodiruju... Sve to mora da bude detaljno očišćeno, i to za 20 minuta, između dve smene. Organizovaće nam vebinare o higijeni, sa podtemama "pranje ruku" i tako dalje... Pa, na šta to liči?! I kad to sve vidite, vi nekako nužno, pre ili kasnije, dođete do zaključka da je to jedan mehur od sapunice. Da tu svašta ima napisano, neka uputstva od kojih vas zaboli glava -- a da na kraju rezultat, bojim se, neće biti željen… Vi zapravo nemate potreban mehanizam putem koga biste uspešno vodili računa o tome u kojoj meri su deca i zaposleni zaista bezbedni od prenošenja virusa. Dakle, od svog tog sapuna koji se pominje ostaće samo mehur od sapunice...VVM: Teško mi je da povratim to poverenje. Zaista mi je teško da verujem da srpski obrazovni sistem vode ljudi koji su lično i duboko posvećeni  ideji dobra za đake, i dobra za sve učesnike u tom sistemu, računajući i roditelje, nastavnike, i nenastavno osoblje... Znate, teško mi je da u to poverujem, jer jednom kad vidim da tu, iza tih reči, ne stoje činjenice, ne stoji ona iskrena vera u to što se radi -- kako ja mogu sada, kao nastavnik, roditelj, i građanin… Kako mogu da kažem da imam puno poverenje u to da će ovaj model biti stabilan i bezbedan?Stavimo sad malo na stranu tu priču o uputstvima ministarstva o tome kako organizovati nastavu... Dokle se dospelo sa osmišljavanjem toga šta preneti u okviru te nastave? Šta se dešava sa prilagođavanjem nastavnih planova i programa ovim novim okolnostima? VVM: Ovi dopisi ne govore mnogo o tome. Čim je nešto delikatno, i čim je nešto vrlo odgovorno i izazovno, ministarstvo se nekako od toga sklanja. Ono što je naglašeno jeste to da ćemo mi posle tih vebinara -- koje ne znam ni kad će zakazati, jer još nemamo te informacije -- posvetiti prvih sedmicu, dve neke časove posvetiti epidemiološkoj situaciji i svemu tome. Programi i planovi za sada nisu korigovani, u smislu nekog dužeg planiranja, a ja verujem da je to posledica neupućenosti u to kako bi ovaj eksperiment mogao da se odvija.Kakva je, u celoj ovoj situaciji, pozicija roditelja? Pod kakvim su oni pritiskom, kakvo je njihovo raspoloženje, kakva je komunikacija između školskih organa i roditelja? VVM: Značajan procenat školske dece do 12 godina nikako ne može da bude izuzet iz školske sredine, čak ni ukoliko bi njihovi roditelji smatrali da je to od većeg značaja za njihovu bezbednost. Tu decu, znate, nema ko da čuva. Poslodavci vrlo često za to nemaju nikakvog sluha, a roditelji su onda u neprilici, jer bi mogli da izgube posao ukoliko bi se posvetili čuvanju svoje dece. To je jedan problem. Drugi problem je to što odeljenske starešine ne mogu da im pruže ništa značajnije niti bolje informacije od onih koje sami dobijaju, a pogotovo im ne mogu dati predviđanja... A svaki roditelj bi voleo da dobije čvrsta uveravanja, odgovornu priču, i predviđanja zasnovana na znanju. Dakle, mi operišemo sa više nepoznanica, i rezultat toga je duboka frustracija svih nas koji smo u obrazovnom sistemu. Kada na kormilu srpske prosvete imate ljude koji se ovako ponašaju, onda se roditelji, bojim se, sa svojim opravdanim strahovima, i sa svojim idejama, koje niko ne može da čuje ni realizuje, osećaju kao kolateralna šteta, kao žrtve. Kakva su dosadašnja iskustva sa nastavom na daljinu, i kakvi su uslovi za njeno sprovođenje u novoj školskoj godini? Kako se snalaze profesori i nastavnici? Da li su osposobljeni da koriste platforme, ili se samo redukuju na snimljene časove, i koliko u ovim uslovima nastava na daljinu vrši svoju predviđenu obrazovnu funkciju?VVM: Uprkos našim očekivanjima, da će nam Ministarstvo dati podršku, i školama obezbediti onaj ".edu" domen, koji bi nam omogućio besplatan ili vrlo povoljan pristup različitim platformama, to se nije dogodilo. Oni kažu da sada radimo na šest platformi -- to je taj "Majkrosoft tims", ne znam, "Zum","Vajber", "Tesla"... To je jedna vrsta predstave za javnost. Ja mogu da razumem da je to marketing, ali mislim da je krajnje vreme da aktuelni ministar prosvete prestane da bude ministar marketinga, i da se okrene realnom životu. U stvarnosti imate roditelje koji ne mogu da plate internet, nastavnike u Babušnici, ili ne znam, Laćarku, nekom drugom selu, gradu ili varošici, koji sami plaćaju internet, i koji čekaju na red pored svoje dece da oni dođu do računara... Postoji jedna dosledna nedoslednost u nastupima ministra Šarčevića, kada je reč o nastavi na daljinu -- koju on još uvek, bogami, meša sa televizijskim časovima... Nastava na daljinu je konceptualizovana na potpuno drugim osnovama -- gledanje televizijskih časova ne može da bude ta interaktivna nastava, gde vi, preko nekakve platforme, sa učenicima ostvarujete kontakt. Oni mogu da vas pitaju, vi im odgovarate, vi čitate neki njihov rad, i tako dalje... Kakve to veze ima sa gledanjem televizijskih snimljenih časova? Tokom perioda nastave na daljinu, od marta, pa zaključno sa krajem nastavnog dela ove školske godine, dakle sa junom mesecom, Šarčević je davao sve pohvale i nastavnicima, i celom tom procesu rada, da bi poslednjih desetak dana toliku paljbu i toliko kritika osuo na račun ovakvog modela rada, govoreći da je to svakako najgora varijanta. Druga stvar je taj neki ničim izazvani optimizam... Čime je izazvano to optimistično predviđanje da su škole u Srbiji spremne da prihvate tu onlajn, odnosno neposrednu, nastavu i kombinaciju tih modela? Nisam videla da postoje nekakvi značajni poduhvati da se reše problemi realizacije nastave na dnevnom nivou.Kakva je komunikacija ministarstva sa sindikatima i strukovnim organizacijama oko rešavanja svih ovih problema organizovanja nastave u ovim epidemiološkim okolnostima?VVM: Kada je, nakon pritiska javnosti, ministar uvideo da je sva ta rešenja, odluke i druga dokumenta doneo bez konsultovanja naših iskustava, i bez ikakvih naših predloga, on je organizovao jedan, rekla bih, privid saradnje. Znate, ako ja vas pozovem na saradnju, a onda vam predočim već odštampane tekstove i kažem "Je l' imate vi tu nešto da dodate?" -- vi ne samo da ćete to shvatiti kao duboko nepoštovanje sa moje strane, nego ćete sigurno razumeti da je to jedna predstava za javnost, kako bi se stvorila slika da tog nekog socijalnog dijaloga ima, i da sve ide kako treba -- dok je istina, zapravo, drugačija. To je onaj birokratski stil, koji ostavlja gorak ukus u ustima... Nakon tog našeg imaginarnog sastanka, iako ste vi bili dovedeni pred svršen čin, iako vas nisam uvažila niti ispoštovala, niti me je zanimalo kakva su to vaša iskustva, saznanja, preporuke i ideje -- ja mogu da kažem da je naš sastanak bio konstruktivan, i da ste vi izneli mnoge predloge, ali negde između redova svakom bude jasno da meni nije zaista stalo do toga da sa vama suštinski ostvarim komunikaciju. Problem je u tome što se na nas, koji smo nastavnici, ne gleda kao na saradnike. Na nas se gleda kao na budžetski trošak.

Srbija

Mali: Država će pomoći Er Srbiji da izmiri dugove

Er Srbija je kompanija od nacionalog interesa i država će joj pomoći da izmiri dugove, izjavio je u intervjuu za “Politiku“ ministar finansija Siniša Mali, prenosi Danas.Mali je rekao da su sve aviokompanije u svetu u veoma teškoj situaciji i podsetio da je Evropska unija donela nova pravila koja se odnose na državnu pomoć, a koja su značajno relaksirana u odnosu na postojeća i omogućavaju da država pomogne u pogledu likvidnosti privrede, kao i preduzećima kod kojih je teškoće u poslovanju izazvala pandemija.„U toku su pregovori sa poveriocima čije detalje ne mogu da iznosim, ali ono što mogu da kažem je da ćemo sigurno pomoći Er Srbiji. Zajedno sa partnerima iz Etihada radimo na rešavanju problema“, rekao je Mali odgovarajući na pitanje ko će platiti kredit Er Srbije od 56,5 miliona dolara koji stiže na naplatu u septembru, nakon što je kompanija obavestila kreditora da ne može da izmiri dug.Ministar finansija je ukazao i da jednokratno povećanje deficita i javnog duga tokom ove godine ne dovodi u pitanje održivost javnih finansija, a doprinosi manjem padu BDP i ubrzanom ekonomskom oporavku. .Ministar finansija je rekao da je veliki paket ekonomske pomoći privredi finansiran i izdavanjem državnih obveznica u iznosu od dve milijarde evra, koje su listirane na Londonskoj berzi, a dospevaju na naplatu 2027.