Srbija

Više se ne plaća taksa za izgubljenu ličnu kartu

Od 1. januara 2022. godine građani više ne moraju da plaćaju taksu za oglašavanje nevažeće lične karte u Službenom glasniku, u skladu sa izmenama Zakona o ličnoj karti.Do sada su građani morali da plaćaju 798 kako bi im se lična karta koju su izgubili prolasila nevažećom i kako bi mogli da izvade novi dokument.NALED: Ukinuti zdravstvene kartice, dovoljne su čipovane lične karte Iako su izmene usvojene u maju prošle 2021. godine, ukidanje ove takse je odloženo do početka 2022. godine.Od sada se lična karta proglašava nevažećom oglašavanjem na internet stranici Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP).

Srbija

Počelo formiranje prvog srpskog superklastera

U okviru projekta Srbija Inovira koji realizuje Centar za razvoj tehnološkog preduzetništva i inovacija ICT Hub, počelo je stvaranje prvog superklastera u Srbiji, saopštila je i Američka agencija za međunarodni razvoj (USAID). Uloga superklastera je da poveže startape, akademsku zajednicu, privredu, predstavnike državnih i nevladinih sektora.Početak rada na projektu obeležio je javni poziv svim zainteresovanim konzorcijumima, kompanijama, startapovima i naučnim institucijama. Ideja je da se kreira prvi srpski superklaster koji će sistematično povezati  sve aktere i usmeriti ih ka jačoj primeni tehnoloških inovacija.Superklasteri kako se ocenjuje predstavljaju globalno dokazane modele zajedničkog rada i razvoja, u kojima se udružuju preduzeća koja se bave inovacijama. Cilj je da sarađuju na zajedničkim inovativnim projektima.U Srbiji kako se navodi postoji deset oblasti koje imaju potencijal u vezi sa tehnološkim inovacijama. Organizatori projekta su nakon analize svih relevantnih faktora doneli odluku da u pilot superklasterima učestvuju četiri oblasti:- visoka tehnologija u poljoprivredi i industriji hrane,- gejming okruženje i virtuelna realnost,- web3 i blokčejn tehnologije,- napredna rešenja u medicinskoj tehnologiji i biotehnologiji.Očekuje se da četiri pilot superklastera započnu sa radom u proleće 2022. godine. Na osnovu rezultata, biće odabran onaj sa najvećim pojedinačnim potencijalom, koji će tokom 2023. godine postati prvi srpski superklaster.Pobednički superklaster će dobiti značajnu pomoć za što bolje pozicioniranje na tržištu, a konačni cilj je da 2025. godine u potpunosti postane samoodrživ. Više informacija o prijavljivanju za pilot superklastere može da se pronađe na sledećem LINKU.Startap akcelerator za mlade preduzetnikeStartapi mogu da računaju na evropski Fond za inovativna preduzeća "Osnaživanje domaće ekonomije treba da se zasniva na fokusu na određene oblasti tehnološko-inovacionog ekosistema, one koji imaju najveći potencijal," izjavila je nedavno Suzan Fric, direktorka misije USAID-a u Srbiji.Aleksandra Popović, direktorka projekta Srbija inovira, kaže da je sledeći zadatak formiranje pilot superklastera za svaki domen: "Pozivamo sve zainteresovane konzorcijume iz ovih oblasti da se prijave i testiraju stvarne potencijale svojih planova i timova. Javni pozivtraje do kraja februara, a sve informacije se mogu naći na našem sajtu".Prema rečima Branke Anđelković, iz Centra za istraživanje javnih politika, istraživanje za potrebe superklastera trajalo je devet meseci. "U izboru smo se vodili parametrima koji dokazuju ekonomski, tehnološki i naučni potencijal za kreiranje novih rešenja. Analizirali smo i njihov 'efekat prelivanja', pozitivne eksterne efekte koje oni mogu da imaju na privredu i društvo."Projekat formiranja prvog srpskog klastera se sprovodi uz podršku ame USAID-a.

2021

Požarevac i Bambi otpočeli projekat obnove „Bambi parka“

 Sadnjom 300 stabala zimzelenog i listopadnog drveća, Grad Požarevac i kompanija Bambi, započeli su projekat obnove i ozelenjavanja nekadašnjeg „Bambi parka“. Novih 300 stabala će tokom svog rasta na godišnjem nivou osloboditi  dovoljno kiseonika za 150 četvoročlanih porodica. Ambiciozan poduhvat obnove „Bambi parka“ podrazumeva i izgradnju sportskih, zabavno-rekreativnih i dečijih sadržaja, kao i dodatnih zelenih površina, a prvi rezultati biće vidljivi već u maju naredne godine. „Požarevac je naš dom, a prema domu se uvek odnosite sa poštovanjem i ponosom. Projektom obnove „Bambi parka“ ne samo da ćemo oplemeniti zelene površine i građanima omogućiti uživanje u prijatnom ambijentu, već ćemo i mladim generacijama poslati snažnu poruku o važnosti odgovornog odnosa prema životnoj sredini, afirmisati volonterski rad, kao i značaj rekreacije i zdravih stilova života. Drago nam je da viziju lepšeg i održivijeg grada delimo sa kompanijom Bambi i verujem da ćemo kao i do sada partnerski raditi na boljoj budućnosti za generacije koje dolaze“, izjavio je Saša Pavlović, gradonačelnik Požarevca. Više od pola veka kompanija Bambi je pouzdan partner lokalne zajednice, a svoj uspeh ne posmatra samo kroz finansijske rezultate, već i kroz prizmu zadovoljstva zaposlenih i prosperitet zajednice u kojoj posluje.„Kao što smo i do sada bili sinonim radosti i detinjstva, želimo da održivim i odgovornim poslovanjem, generacijama koje dolaze pružimo priliku za lepšu budućnost. Upravo zato, zaštita životne sredine je u našem fokusu, a sadnja prvih 300 stabala je samo prva u nizu inicijativa koje planiramo u narednom periodu, pored  rekonstrukcije letnje pozornice, izgradnje sportskog terena od recikliranog materijala i mnogih drugih“, istakao je Ivan Jovanović, menadžer za odnose sa javnošću kompanije Bambi. Zaštita životne sredine od izuzetnog je značaja, naročito ako se uzme u obzir da je Srbija nedavno otvorila Klaster četiri koji, osim ostalih, obuhvata i poglavlje 27 koje se odnosi na životnu sredinu i klimatske promene. Lokalne inicijative poput obnove „Bambi parka“ i snažna lokalna saradnja privatnog i javnog sektora ne samo da je snažna poruka opredeljenosti svih zainteresovanih strana ka održivim i zelenim rešenjima, već i važan korak na putu priključenja evropskoj porodici naroda.  

Svet

Gasprom do oktobra zaradio 20,9 milijardi dolara

Ruska kompanija Gasprom ostvarila za prvih devet meseci zaradu od 20,9 milijardi dolara.Zarada proizvođača gasa veća je od one ostvarene u bilo kojoj kalendarskoj godini u istoriji kompanije, pokazuju podaci iz trećeg kvartala koji su objavljeni krajem novembra.Zbog visokih cena gasa u Evropi u poslednjih par meseci, pretpostavlja se da bi profit Gasproma trebalo da raste dalje.S obzirom na politiku isplate polovine profita investitorima, prinos od dividende sledeće godine trebalo bi da se približi 9 odstoIpak, nakon skoka lokalne cene akcija od 62 procenta ove godine, Gasprom se trguje po nižoj trostrukoj ovogodišnjoj procenjenoj ebitdi. Čini se kao da je Gaspromovo svečano davanje poklona već uračunato u njegove akcije.Iako je Rusija imala najviše koristi od skoka cena prirodnog gasa jer obezbeđuje Evropi 41 odsto svog uvezenog prirodnog gasa.Odlučnost Evrope unije da smanji korišćenje gasa ruskog giganta, dovelo je do skoka cene nagle cene gasa koja je ku drugoj polovini decembra dostigla cenu 2.190,4 dolara za 1.000 kubnih metara.Gasna kriza u Srbiji: Samo da prođu izboriCene gasa Evropi se stabilizuje, u Americi nastavlja da pada Cene prirodnog gasa u Evropi su skočile kao rezultat ograničenog skladištenja i iznenađujuće hladnog vremena. Dok je Gasprom tražio nova tržišta, uključujući Kinu, Evropa ostaje ključni izvor novčanih prihoda, piše FT.Ruski gigant je optužen za zaustavljanje izvoza evropskim kupcima kao što su Nemačka i Italija, dok čelnici kompanije poriču ove optužbe Pre evropskog tržišta, Gasprom je prvo morao da ispuni domaće obaveze. U oktobru kada su tenzije na evropskom tlu oko cena energenata dostigle vrhunac, proizvođač gasa je punio svoje domaće skladište. Nije mogla da dovede više gasa u Evropu. Ovo je tipičan scenario u to doba godine.

Srbija

Radno vreme Delezovih marketa tokom praznika

Tokom novogodišnjih i božićnih praznika prodavnice Maxi, Mega Maxi, Tempo i Shop&Go imaće prilagođeno radno vreme, saopštila je kompanija Delez.U petak, 31. decembra sve radnje će raditi skraćeno, do 18 časova.U subotu, 01. januara prodavnice će biti zatvorene, dok će u nedelju, 2. januara sve prodavnice imati redovno radno vreme.Na Badnje veče, 06. januara, prodavnice će kako se dodaje raditi skraćeno, do 18h časova.Božić, 07. januar, kako se dodaje, biće neradan dan za sve radnje.

Srbija

Produžen rok za prijave na Microsoftove obuke iz digitalnih veština

Zbog velikog interesovanja rodužena prijava svoju besplatnu globalnu inicijativu zaobuku iz oblasti digitalnih veština do kraja juna 2022. godine u organizaciji kompanije Microsoft.Svi zainteresovani mogu da se prijave putem linka.Prema prognozama do 2025. godine broj zaposlenih u IT industriji u Srbiji bi mogao da poraste i na 120.000, odnosno da se poveća za čak 3 puta.Na platformama LinkedIn Learning, Microsoft Learn i GitHub Learning Lab, se mogu pronaći svi potrebni edukativni materijali za 10 najtraženijih poslova koji će biti aktuelni u narednim godinama..Kroz program je prošlo više od 30 miliona ljudi širom sveta, a u Srbiji preko 60.000 polaznika, što je Srbiju pozicioniralo u sam vrh zemalja Srednje i Istočne Evrope. „Najveći broj radnih mesta se očekuje u području razvoja softvera, cloud tehnologija, data science-a i cyber bezbednosti. Kroz proces digitalne transofmracije sve grane industrije su postale povezane sa ITsektorom, tako da IT industriji nisu potrebni samo programeri - već i poznavaoci različitih industrija –prodaje, proizvodje, zdravstva, bankarstva... Potrebni su poslovni analitičari, grafički dizajneri, projektni menadžeri, testeri i razni drugi profili. Vrlo smo zadovoljni brojem učesnika koji su ove godine aplicirali i završili obuke, ali pozivamo sve da se pridruže i steknu nova znanja koja ce ih učiniti konkurentijim na tržištu rada“, kazao je Milan Gospić, direktor kompanije Microsoft u Srbiji.Projekat je podržala i Vlada Republike SrbijePolaznicima su dostupne i besplatne zvanične obuke za pripremu Microsoft Certification ispita. Na raspolaganju su im svi resursi i sadržaji potrebni za uspešno savladavanje i završavanje obuke, i to u vreme koje im odgovara, pa će moći predavanja da usklade sa svojim obavezama.“Microsoft sertifikati su korisni u svim industrijama i garancija su znanja, pa bi svakom savetovao da formalizuje sve što je godinama u poslu naučio i stekne neki od naših sertifikata, jer povećavaju i olakšavaju šanse prilikom zapošljavanja, sa druge strane, napreduje se na poslu i u razvoju karijere uopšte”, rekao je Gospić.

Srbija

Nema kazni za bespravnu gradnju u nacionalnim parkovima

U nacionalnim parkovima Tara i Đerdap, i pored sve pristunije bespravne gradnje, inspekcije ne kontrolišu investitore i izvođače, a bespravni objekti se ne ruše, pokazuje izveštaj Državne revizorske institucije (DRI).Zapisnici o redovnom terenskom i kancelarijskom pregledu su od 2016. do 2020. godine istovetni i ni u jednom se ne pominju utvrđene nezakonitosti niti naložene mere, navodi DRI.Divlja gradnja ponovo procvetala na Perućcu Na Tari tri godine nije bilo inspekcijskog nadzoraOpština Bajina Bašta u periodu 2018-2020. godine nije sprovela nijedan inspekcijski nadzor nad izgradnjom bespravnih objekata, što je uticalo na njen rast, piše u izveštaju.Broj bespratnih objekata na teritoriji Nacionalnog parka Tara je se u ovom periodu povećavao iz godine u godinu pri čemu su prvi zapisnici o bespravnoj gradnji opštinskog građevinskog inspektora, odnosno rešenja o uklanjanju, doneta tek tokom 2021. godine, piše u izveštaju.Tokom 2018, 2019. i 2020. godine nije bilo sačinjenih zapisnika o bespravnoj gradnji unutar granica Nacionalnog parka, kao ni donetih rešenja o rušenju objekata.U 2021. godini do sredine septmebra, sačinjeno je ukupno 14 zaspisnika i doneta su četiri rešenja o uklanjanju bespravno izgrađenih objekata. To znači da je opštinska građevinska inspekcija počela da kontroliše bespravnu izgradnju tek kada je DRI započeo reviziju.Opština Bajina Baša nije podnosila odgovarajuće prijave za period 2018-2020. godine protiv investitora i izvođača radova.Od 2016. do 2020. godine u budžetu opštine nije ni bilo predviđenog novca za uklanjanje bespravno izgrađenih objekata.Nema rušenja ni kod ĐerdapaOpština Majdanpek je u poslednjih 13 godina donela preko 40 rešenja o rušenju bespravnih objekata na području Nacionalnog parka Đerdap, ali ni po jednom nije postupila zaključno sa 2020. godinom.Sa uklanjanjem objekata se počelo tek u toku revizije.Srbija planira dve nove velike hidroelektrane, Đerdap 3 i Bistricu U periodu od 2018. do 2020. godine niej podneta nijedna prekršajna niti krivična prijava protiv investitora i izvoođača radova zbog gradnje bez građevinske dozvole ili bez pribavljenog odobrenja za gradnju.DRI je u potupku revizije utvrdio da nije u dovoljnoj meri uspostavljena koordinacija između opštine i upravljača nacionalnih parkova (javnih preduzeća NP Tara i NP Đerdap). Urbanizacija područja nacionalnih parkova je jedan od najvećih izazova za očuvanje prirodnih resursa i biodiverziteta, piše u izveštaju.Tokom poslednjih godina naselja se sve više šire, a i pored postojanja planova, objekti se grade i van zona koje su za to predviđene.

Srbija

U pandemiji zaposleno 4.300 zdravstvenih radnika, fali nam još 5.000

Broj radnika u zdravstvu u Srbiji je u pandemiji porastao za preko 4.300 ljudi, pokazuje analiza Fiskalnog saveta. I pored toga, zdravstvenim ustanovama još uvek nedostaje preko 5.000 radnika.Novo zapošljavanje u zdravstvu je bilo neophodno, ali i dalje ne rešava u potpunosti problem manjak medicinskog osoblja, piše u analizi.Najviše radnika nedostaje u zdravstvu, a slede Poreska i Carinska uprava, kao i republičke inspekcijske službe.Najvećoj zdravstvenoj ustanovi u Srbiji, Univerzitetskom kliničkom centar (UKC) Srbije je u novembru ove godine nedostalo preko 3.000 ljudi, što je skoro trećina zaposlenih koji su predviđeni sistematizacijom. Ostajemo li dužni lekarima? Ovaj broj je tek delimično nadoknađen angažovanjem radnika na određeno, navodi Fiskalni savet.Ministarstvo zdravlja je objavilo i da je poslednje nedelje decembra 200 diplomaca medicinskih fakulteta i 500 diplomaca srednjih medicinskih škola dobilo ugovore o radu u okviru Programa zapošljavanja najuspešnijih diplomaca.Poslednji podaci o broju zaposlenih u zdravstvenim ustanovama u Srbiji objavljeni su na sajtu Instituta za javno zdravlje "Batut" na kraju decembra 2018. godine.Tada je u svim ustanovama radilo ukupno  101.700 ljudi, a od tog broj 80.600 su bili zdravtsveni radinici, dok je bilo preko 21.000 administrativnog i tehničkog osoblja.U toku pandemije je u novoizgrađenim kovid bolnicama angažovano dosta mladih lekara, a kako je za Novu ekonomiju rekla Gorica Đokić iz Sindikata lekara i farmaceuta ceo sistem u kovid bolnici u Batajnici se u toku prošle godine održavao na "entuzijazmu zdravtsvenih radnika".Međutim, bolnice su izbegavale da medicinarima daju ugovore "za stalno", kako je pisao BIRN.Novoj ekonomiji je potvrđeno da se mladim lekarima stalno produžavaju ugovori na određeno. Izvor dobro upoznat sa situacijom u kovid bolnici u Batajnici, čije ime je poznato našoj redakciji, objašnjava da su lekari u septembru radili i mimo propisa, nakon noćne smene imali dodatni slobodan dan, a plata i pored ovakvih uslova nije bila viša.Iako su u pandemiji zapošljavani medicinari, sve do 2019. godine broj zaposlenih u ovom sektoru je padao. Kako je tada pokazalo istraživanje Nove ekonomije, od 2014. do 2019. broj zaposlenih u zdravstvu je bio smanjen za gotovo 10.000 ljudi. Uprkos zabrani zapošljavanja koja je tada bila aktuelna, od njenog uvođenja zaposleno je više od 3.500 nemedicinskih radnika.Zdravstvene ustanove najviše problema imaju prilikom zapošljavanja medicinskih sestara i tehničara i lekara specijalista.O tome svedoče i konkursi za angažovanje zdravstvenih radnika za rad u kovid bolnicama. U septembru ove godine Univerzitetski klinički centar Srbije je zaposlio po 47 zdravstvenih radnika sa srednjom i visokom stručnom spremom za potrebe kovid bolnice u Batajnici iako je na prethodno raspisanom konkursu tražio preko 800 medicinara.Pre toga, i Klinički centar Vojvodine je za potrebe kovid bolnice u Novom Sadu tražio 1.143 medicinskih radnika, ali je na konkursu primljeno njih tek 216, kako je objavio portal 021.

Vesti iz izdanja

PANTONE 17-3938 VERY PERI

Američka kompanija PANTONE, koja predstavlja jedan od najpriznatijih standarda boja, objavila je svoj uobičajeni godišnji izveštaj o bojama koje će biti dominantne u narednom periodu. Za 2022. ...

Vesti iz izdanja

Divlji duh berzanskog brokera

Ne možemo da pobegnemo od svog karaktera i on se reflektuje na sve što radimo. Pol Gogen nije bio blag čovek. Umeo je svoju divlju narav kompletno da unese u svađe i tuče, bio je prek i sam je za sebe...

Vesti iz izdanja

Sve se vrti oko sarme

Ne pamtim od kada praznici u meni stvaraju klinč između panike i euforije, izazvan pitanjem s kim to vreme hoću i mogu da provedem, kao i na koji način. Jer, pomalo iščašen stil života, li&scar...

Vesti iz izdanja

Publika ne oprašta dosadu

Mnogi su krenuli da se bore za gledalište, da skupljaju duše, broje pare od reklama, a najveći profiter je publika. Iskreno se za njenu naklonost bore svim raspoloživim umetničkim sredstvima. A...

Vesti iz izdanja

Državni korona biznis

Kako je država trošila novac u pandemiji, od koga je kupovala vakcine i respiratore, a od koga i dalje nabavlja maske i testove, i dalje ne znamo. Celokupna transparentnost javnih tendera suspendovana...