Nastavljena velika akcija opremanja dečjih klinika
Humanitarni karavan obojen šarenim balonima nastavlja da obilazi dečja odeljenja najvećih klinika u Srbiji. Posle Kliničkog centra Niš, Višegradske, Instituta za zdravstvenu zašti...
Humanitarni karavan obojen šarenim balonima nastavlja da obilazi dečja odeljenja najvećih klinika u Srbiji. Posle Kliničkog centra Niš, Višegradske, Instituta za zdravstvenu zašti...
Kina razmatra opciju da kompanije koje na svojim platformama nude dodatne obrazovne programe za đake pretvori u neprofitne organizacije. To bi kako piše Bloomberg moglo da desetkuje prihode kineske obrazovne industriji koja trenutno vredi oko 100 milijardi dolara.Kompanijama vlasnicama edukativnih platformi koje su namenjene za dodatno obrazovanje dece u Kini više neće biti dozvoljeno da gomilaju kapital i da izlaze na tržište, tvrde anonimni izvori koji su bliski zvaničnom pekingu. Takvim firmama više neće biti dozvoljeno da ulažu u druge firme koje imaju edukativne programe ili da ih kupuju. Takođe, očekuje se i zabrana da se u taj sektor ulaže strani kapital.Kina jednostavno želi da rastereti i decu i roditelje, a novi zakoni koji će to omogućiti deo su šire kampanje koja ima za cilj da podstakne populacionu politiku. Kina je proškog meseca saopštila da osustaje od takozvano populacione politike jednog deteta.Parovima će tako biti dozvoljeno da imaju i troje dece, a najavljeno je i mnoštvo mera državne podrške, kako bi se podstaklo rađanje i smanjili troškovi odgajanja i školovanja dece. Prekomerno učenje inače muči mlade Kineze i opterećuje njihove roditelje skupim školarinama.Kina će zahtevati dodatni nadzor nad svim privatnim platformama za obrazovanje, neće odobravati osnivanje novih kompanija u toj oblasti, biće zabranjeni dodatni vikend programi za učenike, kao i programi koji se održavaju tokom školskog raspusta.Kina počela da dozvoljava troje dece po porodici Kineske kompanije koje posluju u toj oblasti TAL Education Group i Gaotu Techedu i koje su postale veoma popularne na berzama zbog svega toga bi mogle da se suoče sa naglim padom svog rasta.Inače, nova zakonska regulativa koja se odnosi na te kompanije deo je kampanje kojom se obuzdava rast kineskih kompanija koje posluju preko interneta, kao što su Didi Global ili Alibaba Group Holding.Akcije nekih kineskih kompanija iz ove oblasti zbog najnovijih informacija o namerama tamošnjih vlasti pale su za 50%, poput kompanije New Oriental Education & Technology Group, na berzi u Hong Kongu dok je kompanija Koolearn Technology Holding zabeležila pad vrednosti svojih akcija od 31%.Samo tokom prošle godine u sektor privatnog obrazovanja u Kini je uloženo 10 milijardi dolara. U trku su ušle kompanije poput Alibabe, kao i Tencent Holdings, kao i ByteDance.One su videle šanse za dobru zaradu upravo u želji roditelja da svojoj deci omoguće najbolje moguće obrazovanje.Kina je ove godine već kaznila dve najveće startap kompanije koje nude dodatno obrazovanje zbog lažnog oglašavanja: Zuoyebang koji podržava Alibaba i Yuanfudao, u koji investira Tencent.Novi zakon o zaštiti maloletnika, koji je stupio na snagu 1. juna, zabranio je da se u obdaništima i privatnim institucijama predaju obrazovni programi koji su namenjeni za osnovnu školu.
Prepoznavanje društvenih izazova i pružanje doprinosa njihovom rešavanju put je kojim kompanije mogu uticati na opštu dobrobit zajednice u kojoj posluju. Trgovinski lanac Delez Srbija godinama je i najveći donator hrane Banke hrane Beograd, a najnovijom donacijom u vrednosti od 50.000 evra pružena je dodatna značajna podrška unapređenju sistema doniranja i prilika da hrana stigne do još većeg broja korisnika.Od sredstava iz donacije Banka hrane će obezbediti novo vozilo neophodno za pružanje dodatne filantropske pomoći korisnicima, kao i dvogodišnje funkcionisanje transportnog sistema koji će hranu dovoditi direktno do vrata udruženja koja su partneri ove organizacije.„Zahvaljujući strateškoj saradnji sa trgovinskim lancem Delez Srbija korisnici humanitarnih organizacija, partnera Banke hrane Beograd, već godinama imaju obezbeđen svakodnevni obrok. Nova digitalna platforma povećala je količine donirane hrane kao i mogućnost da ona dođe do što većeg broja korisnika, a zahvaljujući ovoj donaciji otići ćemo i korak dalje i omogućiti sistemski način dopremanja voća i povrća do naših korisnika koji nemaju sopstveni prevoz“, istakla je Radmila Ivetić iz Banke hrane Beograd. Delez Srbija dobitnik priznanja za doniranje hrane Saradnja Banke hrane Beograd i Delez Srbije traje od 2015. godine i zahvaljujući njoj do sada je donirano više od 5.000 tona namirnica iz Maxi, Mega Maxi, Tempo i Shop&Go radnji korisnicima i humanitarnim udruženjima širom Srbije. Dodatno, od februara meseca kada je ovaj trgovinski lanac lansirao prvu digitalnu platformu za donaciju hrane u Srbiji „Tanjir po tanjir“, moguće je organizovati proces doniranja samo jednim klikom.„Ponosni smo što smo kao kompanija u prilici da iznova pružamo podršku lokalnoj zajednici, a donacije hrane su godinama unazad utkane u svaki segment našeg održivog razvoja. Nadamo se da će novo vozilo omogućiti još kvalitetniji sistem svakodnevne isporuke donacija i da ćemo zajedno sa Bankom hrane Beograd doći do još većeg broja udruženja kojima bi značila pomoć u hrani. Ostajemo dosledni našoj strategiji društveno odgovornog modela poslovanja i u narednom periodu ćemo se potruditi da novim donacijama dodatno podržimo naše sugrađane i njihove porodice“, istakla je Milana Jević Gledović, potpredsednik pravnih poslova i zaštite resursa kompanije Delez Srbija.

Na kraju prvog kvartala 2021. godine, javni dug evrozone prvi put je premašio 100 odsto BDP-a, pa je tako, prema podacima Evrostata, iznosio 100,5 odsto. Na kraju četvrtog kvartala 2020. godine javni dug evrozone bio je 97,8 odsto. U Evropskoj uniji je procenat javnog duga porastao sa 90,5 odsto na 92, 9 odsto. U prvom kvartalu 2021. godine, u poređenju sa istim periodom 2020. godine, javni dug je porastao i u evrozoni, sa 86.1 odsto na 100.5 odsto, i u Evropskoj uniji sa 79,2 odsto na 92,9 odsto. Najveći javni dug u odnosu na BDP na kraju prvog kvartala 2021. godine imale su Grčka (209.3 odsto), Italija (160 odsto), Portugal (137 odsto), Kipar (125,7 odsto), Španija (125,2 odsto), Francuska (118 odsto). U saopštenju Evrostata napominje se da su u provom kvartalu 2021. i dalje na snazi bile mere za ublažavanje ekonomskih i socijalnih posledica koronavirusa, kao i mere namenjene oporavku od pandemije koje su se ogledale u velikim finansijskim izdacima.

Više od hiljadu mašina za rudarenje kriptovaluta uništeno je valjkom za asfaltiranje ulica u gradu Saravaku u Maleziji, preneo je portal The Verdge. Rudarenje kriptovaluta zabranjeno je u Maleziji početkom godine jer su vlasnici njihovih platformi optuženi za krađu struje.Navodi se da je vrednost uništenih mašina 1,26 miliona dolara, kao i da su one zaplenjene između februara i aprila, kada je sprovedena opsežna policijska akcija u dva malezijska grada. Ukupno šest osoba je kažnjeno novčanom kaznom i zatvorom do osam meseci saopštila je policija u gradu Miri, koja je učestvovala u akciji suzbijanja rudarenja.Utvrđeno je da je ukradena električna energiju vredna dva miliona dolara tokom rudarenja kriptovaluta bitkoin i etereum (ethereum). Dodatni problem bio je što je krađa struje kojom je rudaren bitkoin izazvala česte nestašice struje. Ove godine u Maleziji su porušene i kuće koje su nelegalno bile priključene na elektro-mrežu, zbog rudarenja kriptovaluta.Skok cene bitkoina početkom godine bio je najviši do sada. Smatra se da se taj skok dogodio upravo zbog nelegalnog korišćenja struje. Tada se krenulo sa suzbijanjem rudarenja širom sveta, jer je na mestima gde rade rudari redovno prijavljivana krađa električne energije.Tesla automobil ponovo će moći da se kupi bitkoinom Cene platformi za rudarenje kriptovaluta nedavno su, kako se navodi pale, zbog skoka cene grafičkih kartica, kao i zbog nestašice poluprovodnika. Najnoviji nagli pad cene kriptovaluta desio se kada je Kina otkazala svoje gostoprimstvo rudariuma kriptovaluta i zakonski obavezala na korišćenje domaćeg digitalnog juana umesto ostalih kriptovaluta.Kopmanija Tesla nedavno je saopštila da će ponovo omogućiti kupovinu svojih električnih automobila digitalnim valutama. Međutim, to će biti moguće samo sa onim kriptovalutama za čije je rudarenje korišćeno barem 50% ekološki čiste energije. Investitori su zbog toga podigli cenu kriptovaluta za 10%.

Ministar finansija Siniša Mali najavio je danas da će sledeće srede, 28. jula, biti isplaćena i četvrta rata auto- prevoznicima, koji primaju 600 evra po autobusu, a da će 6. avgusta biti isplaćena pomoć za lica koja samostalno obavljaju drugu delatnost u kulturi, njih 777, koje nisu obuhvaćena prošle godine."Potom, 16. avgusta sledi uplata još jednog punog minimalca za zaposlene u ugostiteljstvu i turizmu, kao vid sektorske pomoći. U septembru će biti uplaćeno po 50 evra za naše najstarije sugrađane, a u novembru preostalih 30 evra za sve građane Srbije", rekao je Mali, navodi se u saopštenju Ministarstva finansija. Govoreći o povećanju minimalne cene rada, sa sadašnjih 32.000 na 35.000 dinara rekao je da će narednih dana biti organizovan dijalog sa unijama zaposlenih, poslodavcima i Vladom Srbije."Кada je minimalna cena rada u pitanju, po prvi put idemo na 300 evra. Sada je 32.000 dinara, a želimo da idemo sa povećanjem ne manjim od 9 procenata, na 35.000 dinara", naveo je on.Mali je ocenio da minimalna cena rada podstiče rast prosečne zarade u zemlji, koja je u aprilu bila oko 560 evra.

Ako je obrazovanje u doba pandemije nečemu pogodovalo, onda je to tržište privatnih časova, na kome se u poslednjih godinu i po dana obrće ogroman novac. Ovaj paralelni sistem školovanja koji f...

Na inicijativu svog vlasnika Ilona Maska kompanija Tesla koja proizvodi električne automobile nekoliko puta je menjala svoj stav prema kriptovaluti bitkoin (bitcoin), javio je Rojters. Njihove odluke imale su uticaj na cenu najpopularnije svetske kriptovalute i menjale su se tokom nekoliko meseci.Ove nedelje Mask je izjavio kako će se Tesla sasvim sigurno ponovo prodavati za bitkoin. Međutim, pre toga moraju da se ispune određeni uslovi, pa će bitkoin kojim će moći d ase kupi Tesla automobil morati da se rudari sa najmanje 50% obnovljivih izvora energije. Kada njihova analiza pokaže da se ide prema tom cilju, tada će u Tesli nastaviti da prihvataju bitkoin kao sredstvo plaćanja.Mask je rekao da Tesla i njegova kompanija SpaceX, koja se bavi vazduhoplovstvom i lansiranjem svemirskih letelica, trenutno imaju određenu količinu bitkoina. Mask je naglasio i da tu kriptovalutu neće prodavati ni on lično ni njegove kompanije. Dodao je da pored bitkoina drži i određenu količinu drugih, etereuma (ethereum) i dogkoina (dogcoin).Već po običaju, iz Muskovih usta informacija svaka o bitcoinu doletjela je izravno u uši investitora, koji su u satima nakon njegove objave podigli cenu bitkoina. Ona je za kratko vreme porasla za 10%, sa 29.000 na oko 32.000 dolara.Kompanija Tesla je početkom godine najavila da kupuje određenu količinu bitkoina kako bi na njemu zaradila, ali i zbog toga kako bi mogli da ga prihvataju kao sredstvo plaćanja za svoje automobile.REKORDNA VREDNOST BITCOINA NAKON ŠTO JE TESLA INVESTIRALA U KRIPTOVALUTU Početak prodaje Tesla automobila za bitkoin službeno je bio u martu i to je bilo u koincidenciji i sa rastom vrednosti te kriptovalute.Međutim, dva meseca nakon toga, Ilon Mask je "shvatio" da baš i nije logično da proizvođač automobila koji promoviše zelene tehnologije i zaštitu životne sredine, u isto vreme podstiče bitkoin. Rudarenje te kriptovalute inače izaziva veoma veliku potrošnju struje kao i emisiju velike količine gasova sa efektom staklene bašte.Na taj način je došao kraj ljubavnoj priči Tesle i bitkoina, barem što se tiče plaćanja automobila, pa je i cena bitkoina krenula sa blagim padom. Okolnosti se, međutim, ponovo menjaju.Rudarima bitkoina se u poslednje vreme sve češće otkazuje gostoprimstvo u nekim zemljama, jer troše mnogo električne energije.Kineski rudari kriptovaluta traže novi dom

Svakoj firmi je važno da pored pravilne prezentacije proizvoda i svojim poslovnim prostorom ostavi dobar utisak na klijenta. Ipak mnogi nemaju dovoljno sredstava za angažovanje dizajnerskog tima i odustaju o...
Obuća, preparati za negu i aksesoari su najprodavaniji artikli ovog leta. Ipak, pravo iznenađenje je koja su to TOP 3 proizvoda najprodavanija i zašto! Kerastase šampon – kosa leti zahteva dobru negu! Kera...

Narodna banka Srbije (NBS) saopštila je da bi eventualno stavljanje lika Nikole Tesle na kovanice evra kada Hrvatska postane članica evrozone predstavljalo prisvajanje kulturnog i naučnog nasleđa srpskog naroda, preneo je portal SEEbiz."Nesporno je da se slavni naučnik tokom svog života izjašnjavao kao Srbin po poreklu i rodu. S tim u vezi, sasvim je sigurno da bi bile preduzete odgovarajuće aktivnosti prema nadležnim institucijama EU kako bi se ukazalo na neprimerenost takvog predloga", kažu u NBS.Dizajn evro novčanica je isti nezavisno od države koja ih štampa ali se kovanice te valute razlikuju. Dizajn evro kovanica regulisan je Uredbom Saveta EU broj od 24. juna 2014.)o apoenima i tehničkim specifikacijama evrokovanica namenjenih opticaju, podsećaju u NBS.Naučnik svetskog glasa Nikola Tesla rođen je u Lici u selu Smiljan, tadašnjoj Austro-Ugarskoj, danas Hrvatskoj 10. jula 1856. Tesla je umro u Njujorku 7. januara 1943.Njegov otac Milutin bio je pravoslavni sveštenik, a u Srbiji je boravio jednom kada je 1892. godine posetio Beograd.Vlada seli muzej Nikole Tesle na Dorćol

Sjedinjene Američke Države postigle su sporazum sa Nemačkom o Severnom toku 2. Sporazum, između ostalog, predviđa sankcije protiv Rusije ukoliko pokuša da iskoristi Severni tok 2 za širenje političkog uticaja u Evropi, prenosi BBC. Skoro završen 1,230 kilometara dugačak gasovodo ispod Baltičkog mora udvostručiće isporuku ruskog gasa Nemačkoj.Zvaničnica SAD-a Viktorija Niland rekla je da je Severni tok 2 "loš gasovod", ali da sporazum predviđa sankcije protiv Moskve ako pokuša da uceni Ukrajinu. Sporazum Nemačke i SAD-a predviđa da Ukrajina dobije 50 miliona dolara kredita za "zelenu" tehnologiju, kao i garanciju da će joj biti nadoknađeno za tranzitne takse za gas koje će izgubiti jer je Severni tok 2 zaobilazi, prenosi AP.Ukranija navodi da ovaj gasovod pretnja za njenu bezbednost. Kijev se od 2014. godine bori sa separatistima podržanim od strane Rusije koja je, između ostalog, 2014. anektirala polustrvo Krim.Ukrajina strahuje i od potupne invazije Rusije kada Sevreni tok bude potpuno operativan. Predviđanja su i da će izgubiti 3 milijarde dolara godišnje od tranzitne takse. U maju administarcija američkog predsednika Džoa Bajdena odustala od sankcija kompaniji koja radi na gasovodu, uprkos protivljenju predstavnika republikanaca.Prema navodima analitičara, ni Bajdenova administarcija ne podržava gasovod Severni tok 2, ali sa druge strane nije voljna da ulazi u sukobe sa Nemačkom u trenutku kada pokušava da se približi evropskim saveznicima.Severni tok 2 imaće kapacitet 55 milijardi kubnih metara gasa godišnje za Evropu.
Čak 49% mladih podržava potpunu legalizaciju marihuane, dok 29% podržava legalizaciju samo u medicinske svrhe. Ovo pokazuje najnovije alternativno istraživanje o položaju mladih koje je sprovela Krovna organizacija mladih Srbije (KOMS).Da marihuanu ne treba legalizovati, smatra 15% ispitanika uzrasta između 15 i 30 godina."Može se reći da mladi snažno podržavaju legalizaciju makar u medicinske svrhe (78%), što nije iznenađujuće s obzirom na to da je čak 51% mladih konzumiralo marihuanu", navodi se u izveštaju KOMS-a.Dakle, polovina mladih u Srbiji nedvosmisleno bi legalizovala marihuanu, a skoro isto toliko je konzumira(lo), pokazuju istraživanja čiji rezultati stižu baš u godini kada se najviše u javnosti polemiše o toj temi i kada je ministar unutrašnjih poslova Aleksandar Vulin, čini se, zaključio raspravu obećanjem da će hapsiti za svaki džoint. Kompletan izveštaj Krovne organizacije mladih Srbije (KOMS) biće objavljen simbolično 12. avgusta na Međunarodni dan mladih.

Za automobile od 200 "konja" dobavljač je Auto Čačak.

Agencija za osiguranje depozita obustavila je postupak prodaje imovine Beobanke u stečaju, a iznosi uplaćeni na ime otkupa za prodajnu dokumentaciju i depozita biće vraćeni ponuđačima, navela je Agencija. Razlog obustave je, kako su za eKapiju rekli u Agenciji, odluka Stečajnog suda."Stečajni sud je doneo rešenje o obustavi postupka. Za sada nemamo informacija o eventualnim narednim prodajama, ali će o narednom postupku prodaje koji bude planiran, biti obaveštena sva lica koja su iskazala ineterosovanje u ovom postupku, saglasno čl. 133 Zakona o stečaju", navode iz Agencije.Agencija za osiguranje depozita kao stečajni upravnik Beobanke oglasila je početkom jula prodaju imovine "Nove livnice" sa pripadajućom opremom u ulici Omladinskih brigada na Novom Beogradu. Procenjena vrednost imovine je 29,98 miliona evra, a početna cena iznosi 21,5 miliona evra.Kako je tada navedeno u dokumentaciji, predmetnu nepokretnost čini 11 objekata ukupne površine 38.815 kvadratnih metara, mašinske, električne i ostale instalacije, transformatorske stanice.Ukupna površina zemljišta pod i oko objekata iznosi 73.771 metara kvadratnih. Na prodaju su, između ostalog, fabrika odlivaka, livnica, stanica za podmazivanje, sušač vazduha, kompresorska stanica, stanica sečenje.
Pedeset četvrti i pedeset peti Bitef festival će se održati u Beogradu od 13. do 25. septembra ove godine, uz učešće predstava vodećih svetskih reditelja i koreografa iz Francuske, Belgije, Nemačke, S...

Pomoć od države dobiće sve ukupno 18 noćnih barova i noćnih klubova, odnosno toliko njih je ispunilo Uredbom propisane uslove. Ukupna pomoć noćnim barovim i klubovima iznosiće 36.097.799 dinara, a maksimalan iznos koji može da se dodeli po privrednom subjektu je 36.000 evra u dinarskoj protivvrednosti po srednjem kursu Narodne banke Srbije na nan stupanja na snagu Uredbe. Kako su iz Ministarstva trgovine, turizma i telekomunikacija rekli sa Novu ekonomiju, prema Zaključku Vlade visina sredstava, koju ostvaruju noćni barovi i noćni klubovi, koji ispunjavaju uslove propisane Uredbom iznosi šest odsto od godišnjeg prometa na koji se plaća porez na dodatu vrednost za period od 1. aprila 2019. do 31. marta 2020. godine. "Prema dostavljenom spisku od strane Poreske uprave, 18 privrednih subjekata ipunjava Uredbom propisane uslove", navode iz Ministarstva. Zahteve su, sa potrebnom dokumentacijom privredni subjekti podnosili preko portala ePorezi, Poreskoj upravi radi provere ispunjenosti uslova. Poreska uprava je nakon sprovedenog postupka provere po svakom privrednom subjektu sačinila Spisak privrednih subjekata koji ispunjavaju uslove iz navedene Uredbe i dostavila ga Ministartvu i Upravi za trezor. Isplata pomoći očekuje se naredne nedelje od 26. do 30. jula, navode iz Ministarstva.

Evropska komisija predložila je da sva pravila koja važe za finansijske institucije važe i za kriptomjenjačnice, prenosi portal Bug.hr. Predlog stiže kroz paket zakona čiji je cilj borba protiv pranja novca i finansiranja terorizma.Ako ste poslednjih godina koristili bankarske usluge, podizali kredit, otvarali račun za firmu, najverovatnije ste se sreli sa obveznim upitnikom u kom se proveravaju vaše veze s politikom, terorizmom i eventualnim pranjem novca.Taj upitnik jedna je od mera koju je bankama uvela Europska unija u sklopu zajedničke borbe protiv finansijskog kriminala, pranja novca i skrivenog finansiranja terorizma. Ostale mere uključuju proveru klijenata, njihovog identiteta, izvora prihoda i druge slične aktivnosti.Evropska komisija sada, u novom paketu zakona koji se bavi finansijskim kriminalom, predlaže da se pravila za banke prošire i na kompanije koje pružaju usluge trgovine kriptovalutama. Berze i menjačnice kriptovaluta koje posluju na području Evropske unije, prema novom predlogu zajedničke evropske regulative, morale bi da posluju u skladu sa tim pravilima.Ova promena pre svega bi značila da bi svi učesnici na kriptotržištu morali da deluju transparentno, kao i da bi pružaoci usluga morali da sprovode dubinsku analizu svojih klijenata, isto kao što to čine banke.Kineski rudari kriptovaluta traže novi dom Drugim rečima, Evropska komisija želi da osigura potpunu praćenost svih transakcija kriptovalutama, što bi trebalo da spreči njihovo korišćenje za pranje novca ili finansiranje terorizma.Na taj način bi se potpuno zabranilo anonimno trgovanje kriptovalutama, jer pružaoci usluga ne bi smeli da dozvole otvaranje računa (wallet-a) ako korisnik ne želi da otkrije svoj identitet i pruži im sve potrebne informacije.Evropska komisija očekuje relativno brzu raspravu i donošenje novih pravila, nakon čega će ih države članice EU uneti u vlastite zakone.Za sprovođenje ove regulative i svih drugih pravila u vezi sa pranjem novca i finansiranjem terorizma, komisija je predložila osnivanje jedinstvene agencije koja će pratiti sve te procese.Ta agencija zvaće se AMLA (Anti-Money Laundering Authority), a njen zadatak biće da koordiniše napore nacionalnih vlasti i osigura da se privatni sektor ponaša u skladu sa zajedničkim evropskim pravilima.AMLA bi trebalo da počne sa radom 2024. godine, a sa poslom aktivnog nadzora nešto kasnije, kada sve članice EU preslikaju novi zakonodavni okvir u svoje regulative.

"EPS izdaje uplatnice koje ne liče na uplatnice drugih komunalnih preduzeća".

Građani Šapca i Sombora od septembra dobijaju ličnog virtualnog asistenta koji će ih voditi kroz administrativne procedure i biti 24 časa dnevno dostupan za upite o najvažnijim gradskim temama, navodi se u saopštenju NALED-a. MIA (Municipal inteligent asistent) je četbot koji zamenjuje odlaske na šaltere i pružanjem informacija u realnom vremenu donosi velike uštede građanima, privredi i lokalnoj samoupravi.Šapčani će preko Mie moći da dobiju informacije o izdavanju poreskih uverenja, uverenja iz matičnih knjiga i knjige državljana, kao i da prođu kroz postupak za dečiji ili roditeljski dodatak. Srbija osniva institut za veštačku inteligenciju Somborci će osim o dečijem dodatku i poreskim uverenjima, moći da se kod Mie raspitaju i o visini poreskog duga i kako da dobiju uverenje o izmirenim obavezama po osnovu lokalnih javnih prihoda. I jedni i drugi imaće na raspolaganju i informacije o radnom vremenu gradskih organa, telefonima, kao i aktuelnim dešavanjima. Digitalne „koleginice“ su sve zastupljenije u svetu, a Sombor i Šabac prvi će u Srbiji dobiti jednu zahvaljujući projektu “Unapređenje opštinskih usluga u Srbiji i BiH uvođenjem četbot aplikacije”, koji sprovode GIZ, SAGA, NALED, Privredna Komora Republike Srpske i Regionalna mreža za povoljno poslovno okruženje u jugoistočnoj Evropi (BFC SEE). Novi konkurs za master studije veštačke inteligencije Usluga će moći da se koristi putem sajta grada, Viber-a i Facebook Messenger-a.Analiza je pokazalada je službenicima u Šapcu za pružanje informacija o izdavanju poreskog uverenja u proseku potrebno 10 minuta na šalteru ili putem mejla, a pet minuta telefonom, što je kad se pomnoži sa 10.500 zahteva godišnje, gotovo 1.550 utrošenih sati rada, rekla je direktorka za dobru upravu u NALED-u Ana Ilić. “U Somboru potroše više od 400 sati na odobravanje dečijeg dodatka. Deo tog vremena će preuzeti MIA čija uloga nije da potpuno zameni službenike, već da ih rastereti dela posla, kako bi mogli da se posvete složenijim procesima koji se još uvek ne mogu digitalizovati”, objasnila je Ilić.MIA je zasnovana na veštačkoj inteligenciji i razgovor s njom je nalik komunikaciji sa drugom osobom.
PREMIUM sadržaji na platformi NovaEkonomija.rs Inforamcije koje imaju dodatnu vrednost
POGLEDAJ SVE