Srbija

„Izmene zakona o pristupu informacijama će smanjiti prava građana“

Ministarstvo državne uprave i lokalne samouprave objavilo je nacrt izmena Zakona o slobodnom pristupu informacijama od javnog značaja. Koalicija za slobodu pristupa informacijama, Koalicija za pristup pravdi, Koalicija za slobodu medija i Nacionalni konvent o Evropskoj uniji smatraju da će najavljene izmene smanjiti prava građana u toj oblasti.Nevladine organizacije napominju da nacrt izmena ne sadrži rešenja za neke od najkrupnijih problema u ostvarivanju prava na pristup informacijama od javnog značaja:"Naročito ističemo da bi uvođenje novih rešenja kojima se umanjuje dostiguti nivo prava na pristup informacijama i njegove zaštite bilo ne samo loše, nego i neustavno", naglašava se u saopštenju.Prema mišljenju tih organizacija, nacrtom se predlaže veći broj osnova za ograničavanje prava na pristup informacijama. Jedna od njih je mogućnost da se informacija uskrati ukoliko bi se njenim davanjem ugrozio položaj na tržištu društava kapitala, ili ukoliko bi se time povredio poslovni interes pravnih ili fizičkih lica."Posebno zabrinjava brisanje dužnosti da organ sprovede test javnog interesa pre nego što uskrati informaciju zbog toga što je reč o tajnim podacima. Time se otvaraju vrata za širenje postojeće loše prakse da se pod velom tajnosti od građana kriju informacije koje su od javnog značaja", tvrde predstavnici civilnog sektora.Dodaju da novi nacrt predviđa da političke stranke i verske zajednice nemaju obavezu dostavljanja informacija građanima, medijima ili drugima koji su zainteresovani za njihov rad, čak ni u slučaju kada su većinski finansirane iz javnih izvora, a podatke o korišćenju tih sredstava nisu dostavili državnim organima.Takođe, pripadnici civilnog sektora smatraju da se izuzimanjem Narodne banke Srbije iz nadležnosti Poverenika za informacije od javnog značaja dodatno otežava i produžava postupak dobijanja informacija o radu te institucije. Ocenjuju i da nacrt novog zakona ne donosi unapređenja u nekim "problematičnim" oblastima kao što je pravo na žalbu u situacijama kada zahteve za pristup informacijama ignoriše Vlada ili neka od njenih službi. TRANSPARENTNOST: PORESKA KRIJE INFORMACIJE O OPOREZIVANJU FRILENSERA "Stoga pozivamo sve organizacije, strukovna udruženja, aktiviste, medije i pojedince da aktivno učestvuju u procesu javne rasprave, dostave svoje komentare i sugestije Koaliciji za slobodu pristupa informacijama na e-mejl adresu office@partners-serbia.org i pomognu nam u borbi za očuvanje i unapređenje prava na pristup informacijama od javnog značaja", stoji u saopštenju. Nevladine organizacije tvrde da je u januaru 2021. godine nadležno ministarstvo formiralo novu Radnu grupu za navedene zakonske izmene, bez uključivanja javnosti u taj proces.Navode da većina njihovih predloga nije našla svoje mesto u zakonskim izmenama. Ipak, kao pozitivno ističu prihvatanje predloga da sva preduzeća u većinskom državnom vlasništvu ipak ostanu obveznici Zakona o slobodnom pristupu informacijama od javnog značaja.Proces izmena i dopuna Zakona o slobodnom pristupu informacijama od javnog značaja započet je još 2018. godine, a javna rasprava o najavljenim izmenama trajaće do 16. juna 2021. godine.

Vesti iz izdanja

Pijanac u odeći princa

Poslednji pravi boem, tako su opisivali italijanskog umetnika koji je u Pariz došao da uči slikarstvo i uživa u ljubavnim avanturama. Bio je zavisnik od kokaina, alkohola, hašiša, opijum...

Vesti iz izdanja

Lažna majka devet Jugovića

Jedno je povremeno se uključiti u vaspitavanje, a drugo svakodnevno robovanje dečjim prohtevima i potrebama, počev od trivijalnog doručka, ručka, večere, do krucijalnijih žrtava za dobro naslednika. Ne, za t...

Vesti iz izdanja

Pravi politički triler

Mihailov režim je počeo da se lјulјa iznutra. Kako piše Slobodan Jovanović u svojoj istoriji, u budućnost režima niko nije verovao. „U Beogradu je atmosfera bila teška; osećalo se da ovak...

Vesti iz izdanja

Ponašam se po nagonu srca

Sreća je najvažnija stvar koja se događa u našim životima, pa tako i u umetnosti. Takav je slučaj kod svih, pa i kod mene. Znam da sam talenovran u svom poslu, znam i da postoje stvari u koje sam ulag...

Vesti iz izdanja

Maske od papira i one druge

Ne nosimo li od davnina masku pred svetom? Nismo li već uveliko bili distancirani i pre ove pandemije? Tema otuđenja nas proganja još od polovine prošlog veka. Zar se naša komunikacija n...

Vesti iz izdanja

Ko upravlja našim životom

Ako smo rasli i dalje živimo u okruženju gde se zapošljava „preko veze", gde se diplome kupuju, gde je najvažnije ko su ti prijatelji, a ne šta umeš i kakav si čovek, problem leži ...

Vesti iz izdanja

Onlajn nastava bila promašaj

Sad su ogoljeni svi problemi u radu specijalnih škola. Da nije bilo roditelja, nastavnici ne bi mogli da sprovedu nastavu na daljinu Marijana Milankov je mama bliznakinja, od kojih jedna ide u redovn...

Vesti iz izdanja

Nećete me pomeriti

Šta lokalna zajednica nudi ženama, a šta žene mogu da pruže njoj? I kako izgleda započeti posao na selu, u tradicionalnoj sredini gde su uloge čvrsto podeljene i teško se menjaju? Dok mu...

Vesti iz izdanja

Mi se dogovaramo, vi plaćate

U ovom trenutku skoro sve kapitalne investicije u državi ugovorene su direktnim pogodbama mimo procedure javnih nabavki. Utisak je da ako se stvari ovako nastave, praktično će samo investicije koje se deli...

Srbija

Deca sa smetnjama u razvoju i kovid škola: Nijedno rešenje nije bilo dobro

Skoro 80 odsto roditelja i nastavnika smatra da onlajn nastava nije bila primerena učenicima sa smetnjama u razvoju, pokazalo je istraživanje portala Nova ekonomija. Među ključnim problemima sa kojima su se učenici, njihovi roditelji i nastavnici suočavali tokom nastave u pandemiji, prednjači nedostak opreme (to je navelo 27 odsto ispitanika) i nedovoljna informatička pismenost da bi se pratila nastava na daljinu (26 odsto).Svaki peti anketirani je istakao da je bilo teško ispoštovati epidemiološke mere, a sličan procenat je naveo da materijali koje su dobijali nisu bili prilagođeni ovim đacima.„Nijedna solucija nije bila dobra. Ako dolaze u školu nijedna mera ne može da bude ispoštovana, tako da su i ostala deca i mi ugroženi. Ako ostanu kod kuće, gube, jer nijedan vid nastave sa tom decom nije izvodljiv. Roditelji koji rade ne mogu stalno ostaju kod kuće sa decom. Niko nije imao rešenje, ni sluha, pa smo došli do toga da se roditelji ljute na defektologe što s pravom strahuju za svoje i zdravlje svoje dece ako neki učenici ne poštuje mere, a defektolozi se ljute na direktore što balansirajući i ne želeći nikom da se zameraju, ne preduzimaju ništa da reše probleme.Deca najviše ispaštaju u svakom slučaju“, ističe nastavnik koji je učestvovao u anketi našeg portala.Među komentarima su i zapažanja roditelja da je „onlajn nastava postojala samo na papiru, a u stvarnosti je dete bilo kući bez nastave“, te da „dete koje se školuje po IOP-u ne može da prati nijedan vid nastave sem individualne i to u direktnom kontaktu zbog specifičnih smetnji“. Zbog skraćenih časova neka deca su više vremena provodila u boravku gde je veći epidemiološki rizik, a manje stimulativno okruženje i nema ciljanog rada defektologa. „Potpuno je besmisleno skratiti časove na 30 minuta, jer teško možete kvalitetno da rasporedite vreme tako da nastava bude interaktivna“, smatra jedan učesnik ankete.Roditelji su ukazali i na problem da je ovim učenicima neophodna socijalizacija i da je, bez obzira što su se neki nastavnici trudili da organizuju nastavu, deci sa smetnjama u razvoju nedostajalo da idu u školu i viđaju svoje drugove. Nastavnik koji predaje praktičnu nastavu kaže da su onlajn časovi izvođeni tako što su đaci dobijali video-snimke, ali učenica sa smetnjama u razvoju ne zna da koristi materijal pa se očekivalo da roditelji budu najveća podrška. Njegov utisak je da nisu bili.Međutim, ima i onih koji su pohvalili požrtvovanost roditelja bez čije pomoći ne bi uspeli da realizuju nastavu, a među, doduše retkim, pozitivnim utiscima je komentar nastavnika da je onlajn nastava „omogućila zanimljive načine vežbanja gradiva, a u direktnom video-sastanku smo čitali sastave, pevali, recitovali i pričali o doživljajima u vreme pandemije“.U anketi je ukazano da mnoga deca sa smetnjama u razvoju potiču iz porodica lošijeg materijalnog stanja pa ne mogu da prate onlajn nastavu. Branka Roganović, defektološkinja u Srednjoj zanatskoj školi u Beogradu, slaže se sa da je i na učenike i za nastavnike najteži rad na daljinu. - Naša deca u prvoj godini imaju 18 časova prakse, a to je neizvodljivo da se radi na daljinu. Samo 20 odsto dece je moglo da koristi Gugl učonicu. Mnogi naši učenici nemaju tehničkih mogućnosti za onlajn nastavu, nemaju pametne telefone, računar, internet…Definisani su standardi nastave na daljinu koje ne možemo da ispunimo. Mi nastavnici smo se trudili, slali deci materijale, nekima čak i poštom kada jedan period nije bilo nastave u školi. Od početka drugog polugodišta smo se vratili. Učionica je naše carstvo. Kada su u školi imaju veću motivaciju, deci je veoma bitna socijalizacija, da se druže. Za njih je najbitnija interaktivna nastava – navodi Roganović za portal Nova ekonomija.V. S.