Srbija

U Beogradu od marta obuke po programu najprestižnije škole za hotelijerstvo

Prva generacija ohma by winsedswiss, švajcarske obrazovne Akademije za menadžment u hotelijerstvu i ugostiteljstvu, počeće s obukama 15. marta u beogradskom Mona Plaza hotelu. Predstavnici kompanije su tokom današnjeg predstavljanja programa naveli da će na tržište Srbije i regiona doneti jedinstven model dualnog obrazovanja, sa izbalansiranim teoretskim i praktičnim delovima obuke.winsedswiss će kroz ohma akademiju po prvi put u Srbiji primeniti tradicionalni švajcarski model obrazovanja, pod licencom VET by EHL programa, jedne od najprestižnijijih obrazovnih institucija za hotelijerstvo i ugostiteljstvo na svetu, École hôtelière de Lausanne (EHL).Polaznici na raspolaganju imaju četiri različita studijska programa - Culinary, Room division, Hotel administration i Food & Beverage Services, nakon kojih će steći međunarodno priznate VET by EHL diplome.Obuke će se održavati u patenrskom hotelu Mona Plaza i METRO HoReCa Centru, a obzirom da je kompanija potpisala ugovore i u Srbiji i regionu, polaznici ako to žele mogu da odaberu da praksu obave i u nekoj drugoj zemlji.Programi su podeljeni na tri nivoa (Foundation, Intermediate i Advanced) i svaki od njih se pohađa šest meseci. Fokus današnjeg razgovora bio je na važnosti kvalitetnih i stručnih kadrova u sektoru hotelijerstva i ugostiteljstva, posebno u trenutku kada se isti suočava sa izazovima koje postavlja globalna kriza pandemije.Kao prednost u odnosu na druge obrazovne programe, predstavnici winsedswiss-a navode rad u realnom okruženju, ali i partnerstvo sa liderskim kompanijama u oblasti obrazovanja i ugostiteljstva.  "EHL, sa kojim imamo ekskluzivnan ugovor o saradnji, osnovan je 1893. godine i važi za najbolju hotelijersku školu na svetu. Polaznici ohma (programa) imaju različite pogodnosti, kao što je globalno priznata diploma, a odnos sa polaznicima ne završavamo onog trenutka kad im uručimo diplomu. Naša misija je da pratimo i pomažemo u karijernom razvoju svakog polaznika", izjavio je Uroš Urošević, CEO kompanije winsedswiss u Srbiji.On je dodao da diploma programa pored stvarnih znanja "otvaraju vrata (hotela) širom sveta", koji prepoznaju kandidate koji imaju kvalitetno obrazovanje "Kursevi su namenjeni i početinicima i potpuno oformljenim profesionalcima, koji žele da unaprede poznavanje svih aspekata hotelskog poslovanja. Da bi radili na vodećim pozicijama potrebna im je potpuna svest o tome kako posluju druga odeljenja. Nećemo šefa kuhinje koji ne zna ništa o radu hotela", kazao je Urošević.On je dodao i da je plan da winsedswiss u budućnosti u Srbiji otvori i sopstveni univerzitet, kao i da organizuju obuke u drugim oblastima.

Srbija

Nadzor zaposlenih preko aplikacija često nezakonit

Veliki broj poslodavaca u Srbiji koji koristi neke od aplikacije za nadzor zaposlenih, krši zakon.I pre epidemije je postojalo tržište aplikacija za “menadžment produktivnosti,” ali su sa masovnim radom od kuće one doživele bum. Tijana Žunić Marić iz Advokatske kancelarije Žunić objašnjava za Novu ekonomiju da poslodavci najčešće zanemaruju brojni zahteve Zakona o zaštiti podataka o ličnosti.  Nepoštovanje zakona se najčešće ogleda u propuštanju da se oceni zakonitost nadzora, da se zaposlenima pruže sva zakonom propisana obaveštenja, ili poslodavac ne izvrši prethodnu Procenu uticaja obrade na zaštitu podataka o ličnosti i sl, objašnjava advokat Žunić Marić. Postoji nekoliko vrsta aplikacija koje omogućavaju manje ili više ekstenzivan monitoring zaposlenih, kao šti su platforme za konferencijske pozive, aplikacije za za praćenje vremena, aplikacije koje omogućavaju monitoring uređaja i aplikacije koje proveravaju kako se zaposleni osećaju.“Iskustvo nam je pokazalo da postoji veći broj domaćih kompanija koje koriste neke od ovih aplikacija, ali teško je proceniti sa sigurnošću kolika je njihova generalna zastupljenost na domaćem tržištu, imajući u vidu da nisu rađena zvanična istraživanja na ovu temu”.Na pitanje na koji način domaći zakoni regulišu ovu vrstu nadzora, Žunić Marić navodi da Zakon o radu ne reguliše ovu vrstu nadzora, već samo spominje da se u slučaju obavljanja poslova van prostorija zaposleni i poslodavac sporazumevaju oko načina vršenja nadzora nad radom i kvalitetom obavljanja poslova. Međutim, poslodavci koji razmatraju da uvedu ovakav vid nadzora, moraju da vode računa o strogim odredbama Zakona o zaštiti podataka o ličnosti, upozorava ona. . Kako kaže, nije moguće definisati univerzalnu formulu između toga šta je dozvoljeno ili nedozvoljeno i ta granica ima određene fluktuacije u zavisnosti od toga u kome sektoru je poslodavac, kojim poslovima se bavi zaposleni, Koje podatke aplikacija obrađuje, Koja je svrha obrade, Na koji način se vrši obrada (da li je nadzor srazmeran ili prekomeran, Po kom pravnom osnovu se vrši obrada. Ona ističe, da da će upotreba nekih aplikacija gotovo uvek biti nezakonita (na primer, aplikacije koje omogućavaju praćenje aktivnosti miša ili tastature) jer neopravdano ugrožava pravo na privatnost zaposlenih.Savetujući poslodavce kako da postupe, ona navodi da Poslodavci moraju da pođu od toga da zaposleni imaju pravo na privatnost, ali da se to pravo na privatnost može ograničiti, ukoliko je to opravdano i proporcionalno cilju koji se želi postići. U sudskoj praksi Evropskog suda za ljudska prava je izgrađen i koncept tzv. “razumno očekivane privatnosti”. To podrazumeva da se nedopuštenost poslodavčevog mešanja u privatni život zaposlenog procenjuje na osnovu kriterijuma koji se tiču interesa jedne i druge strane.  U praksi se to rešava tako što uvođenje aplikacija za monitoring zaposlenih mora da prođe detaljnu analizu i pravne testove, što znači da poslodavci moraju da odgovore na čitav niz pitanja, kao što su:Koje sve podatke prikupljamo? Zašto? U koju svrhu?Koji je pravni osnov?Da li je neophodno da vršimo ovu vrstu monitoringa? Zašto? Da li postoje drugi, manje intruzivni načini za postizanje istog cilja?Da li postoje adekvatna prava zaposlenih da se zaštite od prekomernog upliva ove tehnologije u njihovu privatnost? Da li je potrebno vršiti Procenu uticaja obrade na zaštitu podataka o ličnosti u konkretnom slučaju?Da li je potrebno da pribavimo prethodno mišljenje Poverenika?Nakon što analiza dovede do pravilnog balansa između interesa poslodavca i prava zaposlenih, donose se adekvatni interni akti, uvode procedure i zaposleni se obaveštavaju o svim aspektima obrade podataka o ličnosti kroz korišćenje aplikacija za nadzor, navodi ovaj advokat. Tek nakon svih ovih koraka poslodavac bi smeo da počne da koristi aplikaciju, pod uslovom da je pravna analiza pokazala da se može postići balans između interesa poslodavca i zaposlenog. Mnoga od  kršenja zakona u Srbiji su prouzrokovana upravo činjenicom da još uvek postoje poslodavci koji nisu prethodno uskladili svoje poslovanje sa Zakonom o zaštiti podataka o ličnosti i kod kojih ne postoje obavezni akti, procedure niti tehničke i organizacione mere za zaštitu podataka o ličnosti, iako je rok za usklađivanje protekao 22.08.2019. godine. Šta nadziru različite aplikacije?Platforme za konferencijske pozive omogućavaju snimanje sastanaka, snimaju učesnike (naročito ako je uključena kamera), snimaju prostorije u kojima se učesnici nalaze, međusobnu konverzaciju putem pisanih poruka (chata), a neke od njih dozvoljavaju i automatsku transkripciju sastanaka.Aplikacije za za praćenje vremena funkcionišu tako da zaposleni utrošak svog radnog vremena prate i upisuju koliko vremena troše na koji radni zadatak, projekat, klijenta i slično. Na osnovu tih informacija se generišu dnevni, nedeljni i mesečni izveštaji, vrši fakturisanje naplativih sati klijentu i generalno optimizuje rad. Aplikacije koje omogućavaju monitoring uređaja (tzv. device monitoring). Od aplikacija koje šalju poslodavcu nasumično snimke sa ekrana zaposlenih tokom radnog vremena do aplikacija koje omogućavaju neprekidni monitoring produktivnosti (na primer, mere vreme koje zaposleni provodi na aplikacijama koje su vezane za posao, a koliko one koje nisu vezane za obavljanje radnih zadataka).Žunić Marić kaže da neke od ovih aplikacija idu toliko daleko da omogućavaju monitoring aktivnosti miša ili tastature na kompjuteru zaposlenog, monitoring email korespondencije, praćenje lokacije mobilnog telefona putem GPS-a, pa čak i transkripciju telefonskih razgovora putem naprednih tehnologija (kao što je veštačka inteligencija). Aplikacije koje proveravaju kako se zaposleni osećajuAplikacije koje postavljanjem različitih pitanja zaposlenima ocenjuju koliko su zaposleni (ne)zadovoljni na poslu.  

Svet

Kašnjenje s vakcinacijom može da košta Evropu 100 milijardi evra

Evropska unija suočena je sa troškovima do čak 100 milijardi evra zbog spore i haotične distribucije vakcina širom kontinenta, pokazuje novo istraživanje Blumberga.Zaključavanja zbog koronavirusa znače da ekonomija EU radi na oko 95 odsto nivoa od pre pandemije, što je oko 12 milijardi evra izgubljene proizvodnje nedeljno, a pored toga zaostaje za zemljama kao što su Sjedinjene Američke Države ili Ujedinjeno Kraljevstvo.Ukoliko EU to ne nadomesti, moraće da zadrži zaključavanje i druga ograničenja čak i kada se ostale vodeće ekonomije vrate normalnom poslovanju. Kašnjenje od mesec ili dva značiće štetu od 50 do 100 milijardi evra, ukazuje Blumberg.Trentno je stopa vakcinacije u Evropi svega 3 doze na 100 ljudi, što je daleko iza Velike Britanije (15) i Sjedinjenih Američkih Država (10), prema Blumbergovom praćenju vakcinacije. U međuvremenu se šire zarazniji sojevi koronavirusa, prisiljavajući vlade da produže zaključavanja i restriktivne mere.EU predviđa rast isporuka vakcina u drugom kvartalu i još uvek planira da do leta vakciniše 70 odsto odraslih. To je nivo koji će omogućiti vladama da ukinu mnoga od sadašnjih ograničenja koja su zatvorila prodavnice i restorane i onemogućila putovanja.Finansijska kompanija Alianc (Allianz SE) procenjuje da zemlje EU kasne pet nedelja u odnosu na taj cilj i tempo vakcinacije mora da bude šest puta brži nego sada da bi se taj cilj dostigao.Svaka nedelja restrikcija predstavlja i opasnost da propadnu kompanije koje su u protekloj godini trošile svoje finansijske rezerve. To bi povećalo nezaposlenost i potkopalo mogućnost za brz oporavak.

Srbija

Tržište poslovnog prostora: Malo zakupaca, a kirije previsoke

U Beogradu ima blizu 18 miliona kvadrata poslovnih prostora i dobar deo toga je prazan, kaže za Novu ekonomiju Goran Rodić iz Građevinske komore. Prema njegovim rečima, poslovni prostori se trenutno vrlo slabo se izdaju, jer nema ko da kupuje."Samo dobre lokacije i tamo gde je eksterijer i enterijer vrhunski urađen, to može i da privuče kupce i da bude interesantno za izdavanje", objašnjava Rodić za naš portal.Prema njegovim rečima, to pre svega znači da poslovni prstor treba da ima terasu, baštu, da je uređen i podseća da su dobar primer takvog poslovng prostora oni koji se nalaze u Parizu, glavnom gradu Francuske."Recimo, kod njih je najskuplji prostor na vrhovima zgrada, sve je to uređeno, ali košta mnogo", objašnjava sagovornik Nove ekonomije.On podseća da su nekada veliki tržni centri kao što Čumićevo sokače, Novi Beograd, tržni centri u Batajnici, na Banjici, Karaburmi, sada poluprazni.Objašnjava i da su tržni centri koji su u Beogradu građeni poslednjih godina bili interesantni u početku, dok ih ljudi nisu videli. Oni sada, kako napominje, traže komitente i veliko je pitanje da li će se isplatiti investitorima.Prema njegovom mišljenju sada se traže tržni centri poput onog koji je nedavno izgrađen u Beogradu na vodi, ali napominje i da je tako nešto preskupo."Sem Delta Sitija i Ušća, sve drugo je sada problematično", ukazuje predstavnik Građevinske komore.Ocenjuje i da će sasvim sigurno veliki tržni centar  u Beogradu na vodi površine od nekih pet hiljada kvadrata, poremetiti dosta toga na tržištu psolovnog prostora.Za sve tržne centre koji su do sada građeni, prema Rodićevim rečima, posebno će biti nezgodna situacija i kada se za dve godine završi renoviranje Sava centra, koji je u vlasništvu Delta holdinga i koji će sasvim sigiurno biti spojen sa hotelom Interkontinental. Još jedna važna činjenica na koju ukazuje naš sagovornik, a koja je jako bitna da bi se razumela situacija koja je zadesila stare tržne centre u kojima se nekad prodavala konfekcija, jeste dolazak kompanija, kao što je Lidl, na domaće tržište.One su kako objašanjava predstavnik Građevinske komore, preuzele poslove tih starih tržnih centara, jer prodaju i tekstil i obuću i "sve živo" po daleko povoljnijim cenama.Prema Rodićevom mišljenju pandemija je na poslovanje tržnih centara uticala negativno onda kada je radno vreme bilo do 18 časova, ali situacija je sada bolja i može se očekivati da se još poraviti kada se vrati radno vreme do 22 časa.KLASIČAN KANCELARIJSKI PROSTOR ODLAZI U ISTORIJUPredstavnik građevinske komore smatra i da su se stvari "korenito" promenile u izdavanju kancelarijskog prostora, jer se on u nekim zonama nudi u bescenje.Goran Rodić kaže da su mnoge firme koje su imale kancelarije i predstavništva u Beogradu, a posluju u nekim drugim gradovima, zaključile da im taj poslovni prostor više nije potreban i da mogu da uštede novac.Razlog je prema njegovim rečima i taj što se do Beorada iz drugih većih gradova brže stiže auto-putevim kojih ranije nije bilo.Smatra da će se ubuduće tražiti poslovni prostor koji može da bude kancelarijski, ali je potrebno da na primer ima i mogunost da se brzo pretvori u restoran."Što se tiče izgradnje, mora da se povede računa da se napravi "debela" studija i analiza kakvi poslovni prostori su potrebni Beogradu u budućnosti", zaključuje Goran Rodić.Čedomir Savković

Svet

U „slučaju veka“ Francuska osuđena zbog neuspešnog rešavanja klimatske krize

Pariški sud osudio je francusku državu zbog neuspeha u rešavanju klimatske krize i neispunjavanja obećanja da će se boriti protiv emisija štetnih gasova, piše Gardijan.U takozvanom „slučaju veka“ sud je državu proglasio krivom za „nepoštovanje svojih angažmana“ usmerenih na borbu protiv globalnog zagrevanja.Pravni slučaj su pokrenule četiri francuske ekološke grupe nakon peticije koju je potpisalo 2,3 miliona ljudi.„Ovo je istorijska pobeda za klimatsku pravdu. Odluka ne uzima u obzir samo ono što naučnici kažu i ono što ljudi žele od francuskih javnih politika, već bi trebalo da nadahne ljude širom sveta da na svojim sudovima drže odgovornim vlade za klimatske promene“, rekao je Žan-Fransoa Žulijard, direktor francuskog Greenpeace-a i jedan od podnosioca tužbe.Dodao je da će presuda biti upotrebljena da podstakne francusku državu da deluje protiv klimatskih promena.Sud je presudio da je naknada za „ekološku štetu“ prihvatljiva i rekao da država treba da odgovara za deo ove štete ako nije ispunila svoje obaveze da smanji emisiju štetnih gasova, međutim sud nije usvojio zahtev za simboličnu kompenzaciju, rekavši da bi naknadu trebalo izvršiti „u naturi“, a naknadu štete dodeliti „samo ako su mere reparacije bile nemoguće ili nedovoljne“.Nevladine organizacije koje su pokrenule tužbu, među kojima su Greenpeace i Oxfam France smatraju da je ova presuda „revolucionarna“. Ove organizacije su su uložile formalnu žalbu u kabinetu francuskog premijera u decembru 2018. Kada su dobile ono što su smatrale neadekvatnim odgovorom, pokrenule su pravni slučaj u martu 2019. godine.Pariški sporazum potpisan pre pet godina imao je za cilj da ograniči globalno zagrevanje, a stručnjaci za zaštitu životne sredine kažu da vlade, uključujući francusku administraciju, nisu ispunile svoje obaveze.Francuska vlada se obavezala da će smanjiti emisiju gasova staklene bašte za 40 odsto do 2030. godine i postići nultu emisiju ugljenika do 2050. godine.Međutim, prema mišljenju nevladinih organizacija, a sada i pariškog suda, država nije preduzimala korake za to dovoljno brzo i u dovoljnoj meri.U pisanoj odbrani, francuska vlada odbacila je optužbe i zatražila od suda da odbaci bilo kakav zahtev za odštetu. Tvrdila je da država ne može biti jedinstveno odgovorna za klimatske promene kada nije odgovorna za sve globalne emisije.

2020

Godina humanosti za I&F Grupu

Komunikacije su sada u službi čovečanstva više nego ikada. Kampanje više nisu tu da privlače pažnju i bude znatiželju, već da osvoje poverenje ljudi koji prolaze kroz teške trenutke i ogromne promene u svojoj svakodnevici Mnogo više nego neke prethodne, 2020. godina uspostavila je svoje standarde, rasplamsala trendove i donela pregršt noviteta u industriju oglašavanja. Neki su joj se prilagodili, neki malo manje, ali test inteligentnog osluškivanja tržišta u nekoj svojoj ogoljenoj biti ostao je nepromenjen. Apsolutno sve ostalo - promenilo se iz korena.Nakon decenija uspešnih kampanja koje su osvajale pažnju miliona svojom inovativnošću, odvažnošću, pa i pokojom šokantnošću, marketinški stručnjaci kolektivno su se vratili na „tablu za crtanje“, doduše ovaj put digitalnu, preselili u svoje radne sobe, a iz ove izložene privatnosti i borbe sa signalom na Zoom-u proizašlo je nešto jednostavno rečeno ljudsko. Kreativna snaga njihovih umova dobila je, sticajem teških okolnosti, plemenit fokus – komunikacije su sada u službi čovečanstva više nego ikada. Od humanitarnih kampanja, društvene odgovornosti i opšte uzev delovanja marketinških agencija i njihovih klijenata u mesecima pandemije, zavisio je njihov integritet. Kampanje više nisu tu da privlače pažnju i bude znatiželju, već da osvoje poverenje ljudi koji prolaze kroz teške trenutke i ogromne promene u svojoj svakodnevici. Na testu humanosti svakako nije mogao da padne komunikacioni sistem kom je integritet jedan od nosećih stubova, a I&F Grupa danas se može pohvaliti brojnim izvojevanim pobedama u ime humanosti, etike i, na kraju krajeva, preko potrebnog optimizma.Stub optimizma: Superheroji današnjiceNije bilo tih influensera, poznatih ličnosti, prestižnih brendova i globalnih fenomena koji su mogli nadmašiti značaj jednog zdravstvenog radnika, prožetog otiscima od zaštitne opreme po licu, nemoćnog da zagrli sopstvenu porodicu i prebledelog od ko zna koliko vezanih smena. Zahvalnost ovim ženama i muškarcima u najdramatičnijim danima bila je dužnost čitavih industrija. Njihova lica možda je i najbolje prikazala naša industrija, a zahvalnost im je ukazana velikom regionalnom kampanjom pod nazivom „HVALA VAM, DOKTORI“.Agencije McCann i UM, članice I&F Grupe, kao i njihovi medijski partneri, ispunili su istovremeno ulice Beograda, Zagreba, Sarajeva, Podgorice, Tirane i Skoplja kreativnim rešenjima, porukama podrške, zahvalnosti lekarima i medicinskom osoblju, kao i preko potrebnim optimizmom u pogledu naše budućnosti. Akciji se iz dana u dan priključivao veliki broj kreativnih timova, koji su iza sebe ostavili preko stotinu postera i poruka zahvalnosti, dok je svetska i domaća javnost oduševljeno reagovala na rešenje agencije McCann Beograd, koja je na jednostavan način prikazala lekare u ulozi superheroja.„Uradili smo isto ono što smo svakoga dana radili i u ’normalno’ vreme – tražili najbolju ideju. Situacija u kojoj su mnoge pozicije u medijima bile slobodne inspirisala je inicijativu zahvalnosti i podrške doktorima koja se sprovodi u brojim zemljama jugoistočne Evrope. Mi smo joj se sa velikim entuzijazmom priključili i u našem regionu. Svoje znanje, talenat, dizajn i misao stavili smo u službu nečega većeg i zbog toga smo veoma srećni. Sva osvojena priznanja, pohvale i nagrade posvećujemo upravo svim doktorima i zdravstvenim radnicima u našem regionu, kao izraz duboke zahvalnosti za njihove napore u 2020“, rekla je Jana Savić Rastovac, izvršna kreativna direktorka agencije McCann Beograd.Svetska i domaća javnost oduševljeno je reagovala na našu kampanju, koja je na jednostavan način prikazala lekare u ulozi superheroja. Naša kampanja je obišla ceo svet, a glavno idejno rešenje ekskluzivno je objavljeno na specijalnim naslovnim stranicama magazina „Nedeljnik“. „Fotografije medicinskog osoblja koje su se pojavile u medijima, u potpunosti su me ostavile bez reči. Tada sam shvatila težinu situacije, njihovu veličinu i hrabrost. Ideja se nekako sama nadovezala“, objašnjava Head of Art u McCann Beograd, Lidija Milovanović, dizajnerka kreativnog rešenja koje je obišlo svet.Stub pristojnosti: Donacija respiratoraSvakome je postalo jasno kroz šta prolaze medicinski radnici, ali u datoj situaciji i najveće „hvala“ neće značiti ništa ukoliko se na njemu stane. Uz poruku zajedništva, I&F Grupa uz pomoć zaposlenih donirala je sredstva za nabavku pet respiratora za zdravstvene ustanove u Srbiji. Ovim potezom, Grupa se odazvala pozivu Unicefa i uključila u veliku akciju nabavke respiratora, zaštitne opreme i higijenskih paketa koji su usmeravani ka najugroženijim područjima zahvaćenih virusom Covid-19. „U ovakvim trenucima potrebna je podrška i solidarnost jer samo zajedno možemo da pobedimo. Donacijom za nabavku pet respiratora pružili smo preko potrebnu pomoć našem zdravstvenom sistemu i građanima Srbije. Teška vremena uvek stvaraju velike heroje, a to su gotovo uvek anonimni pojedinci koji se nesebično i hrabro žrtvuju za dobrobit drugih. To su žene i muškarci u mantilima, zaštitnoj opremi, iza tesnih maski i naočara, doktori i zdravstveni radnici, kojima smo odali poštovanje kroz kampanju ’Hvala vam, doktori’. Pored toga, kolege iz naše agencije SDG u Norveškoj kreirale su kampanju Stronger Together, a i na drugim tržištima na kojima smo prisutni učestvovali smo u različitim akcijama“, kaže Srđan Šaper, osnivač I&F Grupe.Kreativna sila koja stvara, radi i sposobna je da oblikuje jaku poruku pretočenu u plemenita dela, nikada se neće isključiti i zatvoriti u karantinStub znatiželje: WeCannNa brojnim panelima posvećenim takozvanoj novoj normali među kojima se istakla i serija WeCann panela, ustanovljeno je da bilo koja kampanja bez praktičnog delanja može pogubno uticati na odnos koji će u toj novoj normalnosti ljudi imati prema brendovima, kompanijama, oglašavanju uopšte. Iz 2020. godine kao pobednici mogu izaći oni na koje će, kada god se bude uspostavila nova normalnost, moći da se pokaže i kaže „oni su bili ljudi na prvom mestu“.Bivanje čovekom u vanrednim okolnostima počinje od sopstvene kuće, zbog čega je u skladu sa Gandijevom izrekom „Budi promena koju želiš da vidiš“, I&F Grupa u svih 12 zemalja u kojima posluje sprovela logistički poduhvat koji je malo kome u potpunosti uspešno pošao za rukom - od samog početka vanrednog stanja, svim timovima bio je omogućen rad od kuće. Organizovana je besplatna psihološka podrška, podrška roditeljima, edukacija o pandemiji i korona virusu, obezbeđeni nebrojeni besplatni sadržaji za zaposlene i njihove porodice, kao i zaštitna oprema i higijenski uslovi za neometan rad onih koji su radili u kancelarijama.Samo je u takvim okolnostima jedan marketinški mozak mogao da funkcioniše, da opstane, da traži nova rešenja i modele, da ostane kreativan, znatiželjan i uključen u svet, iako je fizički iz njega bio isključen.„Važno je da znamo sa čime se kao ljudi suočavamo, kako to utiče na naše svakodnevno funkcionisanje, da li smo i u kom kapacitetu jednako efikasni i efektivni sa radom od kuće, kao i iz kancelarije. Pre nego je epidemija zvanično počela, naše IT odeljenje je u saradnji sa HR-om pripremilo sve kapacitete kako bismo bili spremni da u roku od 24 sata svi na nivou sistema pređemo na rad od kuće. Zaštitnu opremu za zaposlene, plan komunikacije, kao i sve druge zaštitne materijale zaposleni su dobili pre ili tokom samog početka izbijanja epidemije. Tokom prvih nedelja, komunikacija sa svim zaposlenima je bila konstantna i skoro pa dnevna. Sada, krajem 2020. godine, kada svemu dodamo doživljaj kontinuirane krize - značaj i sadržaj komunikacije sa zaposlenima ima dodatnu vrednost“, istakla je Nevena Radovanović, Chief People Officer, I&F Grupa.Ovome u prilog govori i interno istraživanje koje smo sproveli, kao kompanija koja posluje u 12 zemalja, sa preko 650 zaposlenih. Značaj komunikacije i informacija koje su zaposleni dobijali na nivou kompanije, ali i od neposrednih menadžera se pokazao kao izuzetno bitan, i preko 80 odsto naših ispitanika je bilo zadovoljno kvalitetom sadržaja koje su dobijali/dobijaju. Pored toga, gotovo 74 odsto  zaposlenih je kao važnu procenilo brigu kompanije o njihovoj psihološkoj dobrobiti i mentalnom zdravlju. I najvažnije, gotovo svim zaposlenima je od velike važnosti bezbednost i higijena radnog mesta, način i briga oko korišćenja gradskog prevoza i briga o svom zdravlju i uticaju koji možemo da imamo na bliske osobe.Stub integriteta: Članstvo u EASAJedan od ključnih stubova odgovornog i održivog poslovanja I&F Grupe je zalaganje za unapređenje kvaliteta i standarda cele industrije. Samo snažna, stabilna i objedinjena industrija predstavlja prostor za razvoj i pojedinačnih agencija i same industrije.Sa mrežom od 40 organizacija od kojih su 27 tela za samoregulaciju u oglašavanju, a 13 organizacija iz samog sektora oglašavanja, Evropska asocijacija za oglašivačke standarde (EASA) predstavlja bastion istinitosti, pristojnosti, iskrenosti i etičnosti u oglašavanju. Svojom Poveljom, ona postavlja najviše standarde i ukazuje na pozitivne primere kojima bi se trebalo voditi u ovoj industriji. Na (online) sednici Generalne skupštine EASA, održanoj 14. maja ove godine, jedan od tih primera postala je Nacionalna asocijacija za etičke standarde u oglašavanju (NAESO), čiji je jedan od osnivača I&F Grupa. NAESO je primljena u članstvo jednoglasnom odlukom nacionalnih samoregulatornih organizacija iz zemalja širom Evrope.U svojstvu člana posmatrača, NAESO će dobijati od ove asocijacije neprocenjivu pomoć u vidu primera najboljih praksi, pregleda iskustava i omogućavanja kontakata sa članovima asocijacije, kao i mnoge druge vidove podrške za razvoj i promociju samoregulacije u oglašavanju u Srbiji.„Ulazak NAESO u evropsku porodicu samoregulatornih tela u oblasti oglašavanja veoma je važno dostignuće i prekretnica za našu industriju. Verujem da je činjenica da smo baš ove godine, u ovakvoj situaciji, kritičnoj, ali i veoma izazovnoj i inspirativnoj za industriju, primljeni u najviše telo čija je svrha poštovanje, promovisanje i učenje etičnosti u komunikacijama, sama po sebi snažna poruka za sve nas koji smo svoje poslovno i životno opredeljenje pronašli u ovoj oblasti. To treba da nas čini ponosnim“, rekla je Vanda Kučera, predsednica Upravnog odbora NAESO i potpredsednica I&F Grupe.Uz poruku zajedništva, I&F Grupa uz pomoć zaposlenih donirala je sredstva za nabavku pet respiratora za zdravstvene ustanove u SrbijiStub različitosti: Šta je kraj, a šta početak?Niko ne može sa sigurnošću da kaže kada ćemo naše živote ponovo moći da nazovemo „normalnim“, niti da u tom trenutku sa sigurnošću znamo da li je to zaista normalno, ili je adaptacija normalnog. Kako se godina bliži kraju, malo ko uopšte ima želju da sumira svoje doživljaje tokom nje. No, kreativna sila koja stvara, radi i sposobna je da oblikuje jaku poruku pretočenu u plemenita dela, nikada se neće isključiti i zatvoriti u karantin. Njena je budućnost, šta god ona nosila, a I&F Grupa je u 2020. godini pokazala kako jedna industrija okrenuta potrebama čovečanstva i te kako može preživeti globalnu krizu.

Svet

Bivša potpredsednica Vlade Hrvatske imenovana za predsednicu Uprave Podravke

Nadzorni odbor Podravke na sednici održanoj u Koprivnici jednoglasno je izabrao Martinu Dalić za novu predsednicu uprave Podravke. Mandat novoimenovane predsednice trajaće do 23. februara 2022. godine, odnosno od isteka mandata sadašnjeg Upravnog odbora, saopštila je ova kompanija.Međutim, stupanje Martine Dalić na čelno mesto koprivničke Podravke nije dobro prihvaćeno od strane tamošnje upravne strukture.Koprivničko-križevački župan Darko Koren rekao je da je iznenađen izborom Martine Dalić za novu predsednicu Uprave Podravke, smatrajući da je na toj poziciji trebalo da se nađe „kompetentna osoba iz prehrambene idustrije i koja je poreklom iz te županije“, pisao je portal Poslovni.Gradonačelnik Koprivnice takođe je izrazio svoje nezadovoljstvo rekavši da je „celokupna nacionalna javnost iznenađenja ovim imenovanjem, a da je premijer Andrej Plenković pokazao da je on taj koji drži svu moć u rukama i odlučuje ko će koji posao obavljati“.Bivšta potpredsednica vlade i ministarka privrede, Martina Dalić, koja je bila desna ruka premijera Plenkovića, a prema pisanju hrvatskih medija, i najmoćija žena u vladi je 2018. godine podnela ostavku na tim pozicijama nakon skandala sa mejlovima u vezi sa izradom "Leks Agrokora", kojim je država praktično preuzela rukovođenje koncernom "Agrokor", koji je bio u vlasništvu biznismena Ivice Todorića.Prema mejlovima koje je objavio portal Indeks jasno je da je ministarka Dalić koordinirala pisanje zakona o "Agrokoru" sa Antom Ramljakom i Tomislavom Matićem iz dotad nepoznatog "Texo Manadžementa", Matkom Maravićem i Tonćijem Korunićem iz "Inter Kapitala", Branimirom Briceljem iz firme "Alter Corporate Finance", kao i sa advokatskim društvom "Šavorić i partneri".Oni su, dakle, pisali zakon, a nakon toga su dobili milionske savetničke angažmane u "Agrokoru", gde je Ante Ramljak postvljen na mesto vladinog prinudnog upravnika, pisao je RTS.Prema mejlovima koje je tada objavio Indeks, Plenković je bio upućen u sve što je Dalićeva radila.

Svet

Inovacije bazirane na veštačkoj inteligenciji za pametnija plaćanja

Visa Inc. (NYSE: V) danas je najavila VisaNet +AI, paket usluga zasnovanih na veštačkoj inteligenciji koji se bavi dugogodišnjim izazovima sa kojima se susreću banke, trgovci i korisnici a to su kašnjenja i zabune pri upravljanju stanjem na računima, kao i nepredvidivosti dnevnih poravnanja za finansijske institucije. VisaNet +AI obuhvata nekoliko inovativnih koncepata i usluga koje dodaju novu vrednost, uključujući Visa Smarter Posting i Visa Smarter Settlement Forecast, kao i Visa Smarter Stand-In Processing (Smarter STIP), funkcionalnost najavljenu avgusta prošle godine. Ove inovacije koriste Visa AI platformu visokih performansi kako bi plaćanja učinile predvidljivijim, transparentnijim i bržim. „Naši klijenti, partneri i vlasnici kartica traže od nas korisne uvide zasnovane na podacima kako bi bolje upravljali svojim poslovnim i finansijskim životom, posebno tokom ovog perioda bez presedana. Danas najavljujemo skup usluga koje koriste veštačku inteligenciju kako bi potrošačima olakšali upravljanje računima, a finansijskim institucijama upravljanje poslovanjem“, izjavio je Džek Forestel, izvršni potpredsednik i šef proizvoda u kompaniji Visa. „Naše ulaganje u infrastrukturu veštačke inteligencije omogućava nova rešenja, u realnom vremenu, za složene probleme. Ovo je samo početak onoga što možemo uraditi pomoću snage predikcije veštačke inteligencije.“ Veća transparentnost za potrošače uz Smarter PostingDanašnji korisnici, u digitalnom dobu od malih nogu, sve više koriste bankarstvo na mobilnim i mrežnim platformama i očekuju uvid u svoje finansije u realnom vremenu. Međutim, iskustvo plaćanja za korisnike može biti nedosledno, jer je za neke kupovine potrebno više vremena da se finalizuju i budu vidljive na bilansu. Ovo zaostajanje može stvoriti zabunu ili zabrinutost kod korisnika kartica, i dovesti do potencijalnog prekoračenja ili povećanja poziva korisničkom centru banaka izdavalaca kartica.Do ovog kašnjenja dolazi zato što se iznos odobren u realnom vremenu na kasi može razlikovati od iznosa koji je konačno skinut sa računa potrošača. Na primer, konačni iznos se može promeniti pri prekograničnom plaćanju koje uključuje više valuta. Da bi izbegle zbunjivanje korisnika koji vide višestruke promene iste transakcije, banke često odlažu knjiženje ili ažuriranje stanja na računu dok ne budu sigurne u konačni iznos.Kako bi izdavaocima pomogla u pružanju boljeg bankarskog iskustva za korisnike platnih kartica, Visa je razvila Smarter Posting uslugu koja koristi veštačku inteligenciju u postupku autorizacije i dodeljuje jedinstvenu ocenu svakoj transakciji. Smarter Posting model analizira detalje transakcije i ranije podatke kako bi predvideo verovatnoću da će iznos transakcije ostati nepromenjen kroz kliring. Tokom testiranja model je u predviđanju da li će iznos transakcije verovatno ostati nepromenjen postigao preciznost od 98 odsto , dajući finansijskim institucijama dodatni uvid za doslednije iskustvo plaćanja od početka do kraja, privremenim ažuriranjem stanja na računu koje korisnik kartice vidi. Visa Smarter Posting će u početku biti dostupan u Evropi u aprilu 2021. godine, a predviđeno je da se u bliskoj budućnosti proširi globalno. Smarter Settlement Forecast model koji predviđa potrebe za novčanim tokovimaSvakog dana tokom procesa poravnanja Visa omogućava kretanje milijardi dolara u hiljadama institucija u više od 200 zemalja i 160 valuta. To je poslednji korak u ciklusu plaćanja, gde se transakcije agregiraju, olakšavaju se transferi između sticaoca i izdavaoca, a računima trgovaca odobravaju se prodaje koje su izvršili.Ovaj proces zahteva od finansijskih institucija da strateški alociraju resurse tako da postoji dovoljno likvidnosti da zadovolji obim dnevnog poravnanja, bez prekomerne raspodele resursa koji bi mogli da se iskoriste negde drugde u njihovom poslovanju. Današnje promenljivo okruženje naglasilo je izazove sa kojim se trezorski timovi suočavaju u predviđanju dnevnih obima i donošenju strateških odluka. Visa je kreirala Smarter Settlement Forecast kako bi klijentima pružila prilagođene sedmodnevne prognoze iznosa poravnanja koji će im biti potrebni svakog dana. Usluga koristi informacije generisane ranijim obimima poravnanja, sezonskim pokazateljima, makro-trendovima, vanrednim događajima, poput COVID-19, i podacima o transakcijama u realnom vremenu pružajući visokokvalitetna predviđanja odliva i priliva gotovine. Ove prognoze mogu pomoći izdavaocima i sticaocima da optimizuju procese upravljanja trezorom i likvidnošću i pomažu finansijskim institucijama da se poravnaju u više valuta sa predviđanjima za svaku valutu. Predviđeno je da Smarter Settlement Forecast bude dostupan klijentima koji su korisnici platforme Visa Analytics, putem pretplate, što im olakšava integraciju. Visa trenutno pilotira uslugu sa tri klijenta, a uoči njenog zvaničnog predstavljanja planiranog kasnije ove godine.Smarter STIP može poboljšati iskustvo plaćanja prilikom prekida u radu  Visa Smarter Stand-In Processing (Smarter STIP), prva od mogućnosti VisaNet + AI najavljena u avgustu 2020. godine, uzela je maha među vodećim finansijskim institucijama na globalnom nivou. Smarter STIP koristi duboko učenje kako bi pomogao finansijskim institucijama da povećaju ovlašćenja za transakcije tokom prekida u radu.  Smarter STIP donosi odluku da odobri ili odbije transakcije u ime izdavaoca na osnovu informacija, a kako bi korisnicima pružio neometano Visa iskustvo plaćanja. Od objavljivanja, Smarter STIP je zabeležio veliko interesovanje izdavalaca u svim Visa regionima. Za samo dva meseca, klijenti širom sveta dodali su Smarter STIP u svoj paket Visa rešenja, uključujući Caixa Econômica Federal i Doha Bank.

Srbija

Inicijativa TAS: Očekuje se gašenje još 170 turističkih agencija

Inicijativa TAS - turističke agencije Srbije, koja broji preko 200 turističkih agencija, saopštila je da se pridružila protestu Udruženja "Zaštitnik preduzetnika i privrednika Srbije", koji je zakazan za subotu. Dodaju da je njihov cilj da spasu turistički sektor u kom inače posluje dosta porodičnih firmi.Udruženje "Zaštitnik preduzetnika i privrednika Srbije", kako se navodi "zbog pasivnosti države u rešavanju nagomilanih problema u celokupnoj privredi" organizuje i treći protest u subotu 6. februara u minut do 12 ispred Narodne skupštine.Jedan od zahteva njihovog protsta biće i da se otpišu porezi i doprinosi na zarade zaposlenih koji su zbog pandemije prošle godine odloženi i čija prva rata dospeva 10. februara."Osnovni zahtev našeg sektora, sektora turističkih agencija, je hitna finansijska jendkratna pomoć. Preko 200 turističkih agencija je do danas obustavilo svoje poslovanje", navodi se u saopštenju Inicijative TAS.ZAŠTITNIK PREDUZETNIKA: POREZI I DOPRINOSI NA MINIMALAC TREBA DA BUDU 10 ODSTO Upozoravaju i da je u narednih mesec dana najavljeno da će se ugasiti još 170 turističkih agencija i tvrde da je otpušten veliki broj radnika, preko 50% od ukupnog broja. To prem anjihovom mišljenju predstavlja pravi presedan u domaćoj privredi."Sve zemlje Evropske unije su u paketima pomoći privredi posebna i značajna sredstva usmerili na turističke agencije kao i pojedine zemlje u našem okruženju. Nedavno je Federacija BiH isplatila pomoć svojim turističkim agencijama", podsećaju u Inicijativi TAS.Ta inicijativa podseća i na situaciju koja se dogodila krajem januara kada su predstavnici Ministarstva trgovine, turizma i telekomunikacija govorili o navodnom memorandumu koji je sklopljen sa grčkim vlastima kako bi naši građani mogli da putuju u tu zemlju.Tvrde da ministarstvo nije htelo da prizna svoju grešku kada je grčki ministar turizma demantovao informaciju o sklopljenom memorandumu, već je odgovornost prebačena na medije."Ovakve izjave apsolutno štete našem ugledu kao zemlje i karakterišu se kao svojevrsni diplomatski incident", kažu u Inicijativi TAS.U toj inicijaivi kažu da njihov sektora željno iščekuje normalizaciju situacije koju je izazvala pandemija korona virusa i otvaranje granica ostalih zemalja za građane Srbije.

Svet

Za kineske državne novine Džek Ma više nije preduzetnički lider

Osnivač Alibabe Džek Ma izostavljen je sa liste kineskih preduzetničkih lidera koju su objavili državni mediji, suptilno naglašavajući koliko je poljuljan njegov odnos sa zvaničnim Pekingom, piše agencija Rojters.Najpoznatiji kineski biznismen i milijarder nije spomenut u članku objavljenom na naslovnoj stranici lista Shanghai Securities News. Umesto toga, Ren Žengfej iz Huaveja, Lei Jun iz kompanije Xaomi i Veng Čuanfu iz automobilske kompanije BYD pohvaljeni su za svoje doprinose u preduzetništvu.Lista je objavljena u utorak kada se očekivalo da Alibaba izvesti o zaradi u poslednjem kvartalu.Ma se nedavno našao u centru pažnje, kada je Kina počela obračun s njegovim poslovnim carstvom. Krajem decembra, kineska regulatorna tela su pokrenula istragu za kršenje pravila konkurencije protiv Alibabe, najveće kompanije za e-trgovinu u zemlji, koja se često naziva i "kineskim Amazonom".Takođe, u novembru je Kina uvela propise koji su zaustavili ono što bi bila možda i najveća početna javna ponuda (IPO) u istoriji za Ant Group, Maovu fintek (fintech) kompaniju.Kineska vlada načinila je ovaj korak nakon što je Ma na konferenciji u Šangaju kritikovao kineski finansijski regulatorni sistem.Ma je tada kritikovao finansijske propise koje je Kina koristila i rekao da "ne treba koristiti zastarele metode za regulisanje budućnosti".Nakon toga Ma je nestao iz žiže javnosti i pojavio se tek nakon dva meseca na kratkom video snimku od pedeset sekudni.Shanghai Securities News je rekao da iako su se neki preduzetnici ponašali kao „nemilosrdni heroji“ u svojim naporima da se otrgnu od starog, krutog ekonomskog sistema, oni sada vode „grupu kompanija koje poštuju razvoj i tržišna pravila“.

Svet

U rukovodstvu nove crnogorske avio-kompanije neće biti političara

Izvršni direktor nove crnogorske aviokompanije "To Montenegro", koja se osniva nakon finansijske propasti Montenegro Erlajnsa biće Predrag Todorović, koji više od deset godina radi u evropskoj avijaciji, piše podgorički dnevni list Dan. Navodi se da u novoj avio-kompaniji neće biti političkih kadrova.List Dan je objavio da je iz Ministarstva finansija najavljivano da će Vlada Crne Gore konačnu odluku o imenovanju izvršnog direktora i borda direktora nacionalnog avio-prevoznika doneti tokom dana."Lista se sastoji od šest vrhunskih stručnjaka koji će zbog svog znanja, kvalifikacija i profesionalnog integriteta biti ponos naše države", naveli su iz crnogorskog Ministarstva finansija.Predrag Todorović je od 2010. do 2018. radio u Pro skaj Frans, kompaniji koja iznajmljuje avione u celom svetu.Od 2018. je u firmi "Sitizen plejnu" koja ima platformu za prodaju sedišta svih avio-kompanija koja nisu prodata, služeći se softverima koji traže prazna mesta i nude na internetu. Todorović je radio na poslovima prodaje i napredovao do izvršnih funkcija, a na svom Linkedin profilu je naveo i da se bavio vaterpolom.CRNA GORA GASI MONTENEGRO ERLAJNS, OSNIVA NOVU FIRMU Izbor Todorovića za izvršnog direktora ne bi trebalo da bude doveden u pitanje, a u novoj avio-kompaniji ne bi trebalo da bude političkih kadrova, prema pisanju pogoričkog dnevnog lista.Iz Ministarstva finansija su saopštili da su u Komisiji koja je birala kandidate za članove borda i izvršnog direktora bili ministri: Milojko Spajić (finansije), Jakov Milatović (ekonomski razvoj), Tamara Srzentić (javna uprava) i Mladen Bojanić (kapitalne investicije).ŠTA SE DEŠAVA SA MONTENEGRO ERLAJNSOM?Napominje se da problemi u Montenegro Erlajnsu ne prestaju, kao i da je račun tog preduzeća blokirala i Međunarodna institucija za telekomunikacije u avijaciji (SITA) zbog duga od preko 100 hiljada evra.To dodatno komplikuje plan da Montenegro Erlajns obnovi letove, kako ne bi izgubio licence i slotove.Zbog problema sa SITA, Montenegro Erlajns, prema pouzdanim informacijama Dana, neće poleteti do 20. februara, kako je bilo planirano. Preduslov za poletanje je da plate taj dug.

Svet

Oporavak avio-saobraćaja i dalje neizvestan

Međunarodno udruženje vazdušnog saobraćaja (IATA) objavilo je celogodišnje rezultate globalnog putničkog saobraćaja za 2020. godinu koji pokazuju da je potražnja opala za 65,9 odsto u odnosu na celu 2019. godinu, daleko najoštriji pad prometa u istoriji vazduhoplovstva. Pored toga, rezervacije su u naglom padu još od kraja decembra.U pandemijskoj godini, vazdušni putnički saobraćaj izmeren u putničkim kilometrima potonuo je rekordnih 66 odsto.U decembru je saobraćaj na međunarodnim linijama opao za 85 odsto, a na domaćim za 70 odsto. Prošle godine aviokompanije su prevezle 1,8 milijardi putnika, 60 odsto manje nego godinu ranije.Evropski prevoznici zabeležili su pad prometa od 73,7 odsto u 2020. u odnosu na 2019. Kapacitet je pao za 66,3 odsto, a faktor opterećenja za 18,8 procentnih poena na 66,8 odsto. Za mesec decembar, saobraćaj je kliznuo za 82,3 odsto u poređenju sa decembrom 2019. godine„Predviđamo da će se saobraćaj donekle oporaviti 2021. i dostići polovinu nivoa 2019.“, rekao je generalni sekretar IATA-e Aleksander de Žunijak na konferenciji za novinare u sredu.Međutim, tom oporavku prete nove zabrane putovanje koje su još uvek na snazi širom Evrope i sveta.

Srbija

18 godina poslovanja u Srbiji

Wiener Städtische osiguranje (WSO), osnovano 2003. godine kao greenfield investicija vodeće austrijske osiguravajuće kompanije Vienna Insurance Group (VIG), obeležava danas 18 godina poslovanja u Srbiji. Svih ovih godina, WSO odgovorno brine o osiguranju celokupnog društva sa naglaskom na osiguranje velikih infrastrukturnih projekata izgradnje mostova i saobraćajnica, osiguranje korporativnog sektora, zaštite od sajber rizika i ostalih važnih projekata u kojima se prepoznaje kombinovana snaga ekspertize VIG grupe i lokalnog menadžmenta. Jednako važan i odgovoran aspekt poslovanja WSO je briga o pojedincu i zaštiti od rizika svakog građanina, što dokazuje i pozicija u samom vrhu domaćeg tržišta životnog osiguranja. Tokom proteklih 18 godina, WSO mreža raširila se na preko 40 lokacija u Srbiji i  broji više od 1.300 zaposlenih. Po ukupnom portfelju i visini premije WSO je među četiri vodeće kompanije na srpskom tržištu, kao dokaz da je iskustvo i znanje VIG-a, lidera u oblasti osiguranja u centralnoj i istočnoj Evropi, sa tradicijom dugom skoro dva veka, uspešno preneto i na domaće tržište. WSO obezbeđuje finansijsku sigurnost kroz proizvode i usluge koji zadovoljavaju najviše standarde. Klijenti i poslovni partneri važna su karika u lancu uspeha, a njihovo poverenje glavna je motivacija za dalji razvoj.”Svesni smo ogromnog razvojnog puta koji je kompanija Wiener Städtische osiguranje prešla od osnivanja do danas. Ponosni smo na naše poslovne uspehe i na vrednost našeg brenda u Srbiji u koji su ugrađena velika zalaganja svih naših zaposlenih. Tokom prethodnih godina, zajedno sa našim klijentima prolazili smo kroz razne izazove, a godina za nama je naročito bila značajna iz ugla dokazivanja naše društvene odgovornosti. Naš rast je stabilan a naša ambicija je da rastemo još brže. U centru naše pažnje je naš klijent. Njegove potrebe su naš putokaz.” Izjavio je Zoran Blagojević, Predsednik Izvršnog odbora.U želji da svojim delovanjem promovišemo zdrave životne navike i pomognemo savladavanju svakodnevnih izazova kojima smo svi izloženi, u godini kada proslavljamo punoletstvo, Wiener Städtische osiguranje omogućava 18% popusta na ugovorenu premiju Dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja svim novim osiguranicima, fizičkim i pravnim licima. Wiener Städtische osiguranje 18 godina posluje u Srbiji kao deo jedne od najvećih evropskih osiguravajućih grupacija - VIG, prisutne u 25 zemalja i sa više od 25.000 zaposlenih. U 2019. godini VIG je zabeležio preko 10 milijardi evra premije i profit od preko 522 miliona evra. Ključna vrednost WSO-a – različitost, proizilazi upravo iz pripadnosti Vienna Insurance Group. Bogato lokalno iskustvo, razmena znanja, ideja i kulturnog nasleđa unutar grupe predstavljaju jedinstvenu osnovu na kojoj se baziraju najviši standardi usluga za klijente u Srbiji.

Srbija

Bankarske usluge poskupele od 15 do 60 odsto

Dok država najavljuje pomoć građanima od 30 evra tokom dva meseca sredinom godine, bankarske usluge poput održavanja računa, isplata gotovine, SMS obaveštenja, korišćenja bankomata već su početkom 2021. godine poskupele od 15 do 60%, pišu Biznis i finansije.Na poskupljenja svojih usluga banke su se spremale još tokom decembra, i obavestile su  klijente preko interneta i mejlom o novim cenama.U pojedinim bankama, vođenje platnog i ostalih dinarskih računa sada košta 190 dinara. Za SMS obaveštenja tokom meseca će umesto 70 biti potrebno 100 dinara, a minimalna naknada za isplatu keša korišćenjem platne kartice na bankomatu ili šalteru druge banke, umesto 150 koštaće 200 dinara.Za 200 dinara, ili gotovo 70% poskupeće usluga za zamenu kartice ako je ukradena ili izgubljena i umesto dosadašnjih 300 biće 500 dinara. Uvedena je i naknada za upit stanja na bankomatu uz pomoć kreditne kartice od 40 dinara.Provizija za podizanje gotovine na bankomatu banke kod koje građani nemaju račun prema novom tarifniku iznosi od 20 do 240 dinara za najniže iznose.NBS: UBUDUĆE BANKE NEĆE MOĆI DA KAŽU "MI SMO NAJBOLJI" Iz Udruženja banaka kažu da je prema Zakonu o bankama, svaka od njih u obavezi da donese i objavi Opšte uslove o poslovanju.Objašnjavaju i da im banke ne dostavljaju izmene cenovnika i da je to poslovna politika svake od njih. Tvrde da nema ustaljenih pravila i da svaka banka donosi svoju tarifnu politiku, ali da korekcija cena ne ide uvek u pravcu povećanja i da se često dešava da se cene naknada za pojedine usluge snižavaju, kao i da su mnoge besplatne.Iz Narodne banke Srbije (NBS) kažu da banke u skladu sa Zakonom o platnim uslugama, imaju obavezu da informišu svoje korisnike pismenim putem najmanje dva meseca ranije, 15 dana pre početka primene.Kako u NBS objašnjavaju, svaka banka je samostalna u odluci o ceni svojih usluga, ali svakoj je u interesu da ima konkurentnu ponudu. CENE BANKARSKIH USLUGANa tržištu Srbije prema podacima NBS posluje 26 banaka, 14 platnih i dve institucije elektronskog novca. Nove provizije za podizanje novca sa svog bankomata kreditnom karticom Eurobanke košta najmanje 200 dinara, kod Unikredit 250, a Adiko – 240 dinara. Za istu uslugu, Komercijalna banka naplaćuje od 100 do 150 dinara, a Kredi agrikol 60 dinara. Provizija za podizanje novca sa bankomata ili šaltera druge banke platnom karticom Eurobanke sada je najmanje 200 dinara, Komercijalne 60 dinara, Halk banke 20, Banke Poštanska štedionica 50, Inteze 90, a u Rajfajzen banci 210 dinara.

Srbija

Privredne komore Zapadnog Balkana: Ukinite vize, dajte nam budućnost

Privrednici Zapadnog Balkana apelovali su na predstavnike vlasti u regionu da učine sve kako bi privreda poslovala na što jednostavniji način, kao i da se okrenu budućnosti i zajedničkoj regionalnoj saradnji, saopšteno je iz PKS."Građanima regiona dajte budućnost, a ne prošlost", zajednička je poruka predsednika privrednih komora Zapadnog Balkana vladama svojih zemalja, poslata sa sednice Upravnog odbora Komorskog investicionog foruma zapadnobalkanske šestorke (Kif ZB6), asocijacije koja okuplja privredne komore Severne Makedonije, Bosne i Hercegovine, Albanije, Crne Gore, Kosova i Srbije.Privrednici traže hitno ukidanje svih poslovnih i ekonomskih barijera u regionu, posebno onih koji su poslednica loših političkih odnosa Beograda, Prištine i Sarajeva.Od Vlada u Sarajevu i Prištini zatraženo je međusobno ukidanje viza i svih drugih ograničenja za slobodu kretanja.Zatraženo je priznavanje registarskih tablica i osiguranja vozila koja onemogućuju potpunu slobodu kretanja i poslovanja što dovodi do nepotrebnih troškova u poslovanju privrede."Privredne komore Zapadnog Balkana poslale su i jasnu poruku Evropskoj uniji da je nedopustiva dalja blokada uvođenja vizne liberalizacije za stanovnike Kosova. Sprečavanje građana i privrede da slobodno putuju u direktnoj je suprotnosti sa osnovnim ljudskim i evropskim pravom. Privredne komore regiona podsećaju Brisel da je upravo vizna liberalizaca bila prekretnica i najveći zamajac ekonomskog razvoja svih zemalja Zapadnog Balkana", dodaje se u saopštenju.Zajednički je ocenjeno i da je inicijativa o ukidanju PCR testa za putovanje građana u zemlje regiona, koja je usvojena upravo na incijativu privrednih komora, imala velikog efekta na poslovanje kompanija.

Srbija

Grad Beograd najavio subvencije za poljoprivrednike

Sekretarijat za privredu grada Beograda za mesec dana će raspisati javne pozive za dodelu podsticaja u oblasti poljoprivrede, prenosi novinska agencija Tanjug.  Svi zainteresovani poljoprivrednici, iz budžeta prestonice ove godine za tu vrstu podsticja mogu da očekuju 180 miliona dinara.Kako je najavio gradski sekretar za privredu Milinko Veličković, biće raspisana četiri javna poziva.Novac od podsticaja će biti namenjen za nabavku traktora i poljoprivrednih priključnih mašina za povrtarstvo, ratarstvo, pčelarstvo i ratarstvo.Vlada Srbije nedavno je usvojila uredbu kojom će podržati nedovoljno razvijene oblasti poljoprivredne proizvodnje, kao i područja u kojima su teži uslovi rada, o čemu je Nova ekonomija već pisala.Za unapređenje konkurentnosti poljoprivrednih gazdinstava država će ove godine izdvojiti oko 53 milijarde dinara.ZA SUBVENCIJE POLJOPRIVREDI IZDVOJENO 53 MILIJARDE DINARA

Srbija

Transparentnost: Poreska krije informacije o oporezovanju frilensera

Nevladina organizacija Transparentnost Srbija saopštila je da Poreska uprava bez osnova krije informacije od javnog značaja koje su u vezi sa naplatom poreza "radnicima na internetu". Transparentnost se zbog toga ponovo Povereniku za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti."Da je reč o svesnom pokušaju onemogućavanja pristup informacijama svedoči činjenica da je TS tražila samo statističke podatke koji se odnose na broj obveznika i kontrola koje je vršila Poreska uprava", navodi se u saopštenju Transparentnosti.Prema njihovim rečima, Poreska uprava se prilikom odbijanja zahteva pozvala na zaštitu podataka o poreskim dužnicima, što je u ovom slučaju, kako ocenjuju nije relevantno, jer podaci nisu ni traženi za pojedine poreske dužnike. "Ovakvo postupanje otvara i pitanje da li Poreska uprava uopšte ima statističke podatke o ovoj oblasti svog rada i o kontrolama koje je trebalo da vrši tokom prethodnih godina", kažu u Transparentnosti.Dodaju da su tražili dokumente koji sadrže informacije o tome koliko građana podleže obavezi podnošenja poreske prijave sa obračunatim porezom po osnovu zarade ostvarene pružanjem usluga i rada na internetu od 2015. godine do danas.UDRUŽENJE RADNIKA NA INTERNETU POZVALO NA DIGITALNI PROTEST U Transparentnosti objašnjavaju da su te informacije tražili po godinama, kao i da ih je zanimalo koliko je Poreska uprava kontrolisala naplatu poreza od tih građana od 2015. do danas.Transparentnost Srbija podseća da je Poreska uprava prethodnih godina odbila desetine sličnih zahteva koje su im slali.Podsećaju da je Poreska, nakon toga ipak dostavljala te informacije, ali po rešenjima Poverenika za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti.Transparentnost Srbija saopštila je da je i ovog puta uputila žalbu Povereniku za informacije od javnog značaja.Retoraktivna naplata poreza radnicima na internetu,, odnosno frilenserima, uzburkala je javnost, a Vlada Srbije je nakon uličnih protesta Udruženja radnika na internetu koje je u međuvremenu oformljeno, pristala na pregovore sa njima.

2020

Prilika da vodimo pozitivne promene

U kompaniji PepsiCo verujemo da postoji prilika da utičemo na način na koji se proizvode, distribuiraju, konzumiraju i odlažu hrana i piće kako bismo se borili sa zajedničkim izazovima sa kojima se suočavam...