Srbija

Socijalni radnici koji obole od COVID-19 imaju pravo na 100% plate

Vlada Srbije je u koordinaciji sa reprezentativnim sindikatima proširila Posebni kolektivni ugovor za socijalnu zaštitu, tako da će sada svi zaposleni koji su na radu zaraženi COVID-19 ili kojima je izrečena mera samoizolacije imati pravo na 100 odsto plate dok su na odsustvu.Zaposleni imaju pravo na zaradu koja se računa na osnovu dvanaestomesečnog proseka primanja, uključujući i period za koji do dana stupanja na snagu ovog kolektivnog ugovora nije izvršen konačni obračun i isplata naknade plate po osnovu privremene sprečenosti za rad.Prvih 30 dana je za isplatu zadužen poslodavac, a nakon toga iz obaveznog zdravstvenog osiguranja do zakonom propisane visine naknade plate, a preostali iznos razlike do visine od 100 odsto prosečne plate takođe pokriva poslodavac.Odsustvo sa rada zaposleni dokazuju rešenjem nadležnog organa (sanitarnog inspektora, organa nadležnog za kontrolu prelaženja državne granice, carinskog organa, izvodom iz evidencije Ministarstva unutrašnjih poslova i dr.) ili izveštajem lekara o privremenoj sprečenosti za rad. 

2020

Mercator donirao 4 miliona dinara za bolnice i kasarne

Kompanija "Mercator-S" donirala je robu u vrednosti od oko četiri miliona dinara za kovid bolnice i kasarne Vojske Srbije angažovane u borbi protiv pandemije Kovid 19, a prvi kontigent donirane pomoći isporučen je danas kovid bolnici KBC "Dragiša Mišović".„Svaka donacija u ovom trenutku je dobrodošla. Kako pacijentima koji leže u našoj bolnici, tako I brojnom medicinskom osoiblju koji se brinu o tim pacijentima. Zahvalio bih se kompaniji Mercator-S i svim drugim kompanijama koje su nam svesrdno pomogle u ovako važnom trenutku i pokazale svoju društvenu odgovornost”, rekao je Predrag Savić, zamenik direktor KBC Dragiša Mišović.U narednih mesec jednom nedeljno voda, sokovi, slatkiši i voće biće isporučivani KBC ‘’Dragiša Mišović’’, Zemunskoj bolnici, Kliničkim centrima u Novom Sadu, Nišu i Kragujevcu, dok će kasarnama u Kneževcu i Zucama biti isporučena sredstva za higijenu i dezinfekciju.„Kad je proglašena pandemija korona virusa prvo smo zaštitili naše zaposlene. Prvi smo postavili pleksiglas pregrade na kasama i podne oznake za održavanje rastojanja u radnjama. Nastojali smo da naši ljudi i cenjeni potrošači dobiju što je moguće bolje uslove za rad i za nabavku osnovnih namirnica. Mercator-S je za izvanredan rad u vanrednim okolnostima svim kolegama u maloprodaji isplatio bonuse na zarade. Dali smo svoje ljude, znanje i donacije gde god nam se ukazala prilika, i koliko god smo bili u mogućnosti. U pet kliničkih centara u Srbiji i dve vojne kasarne, doniraćemo robu u vrednosti 4 miliona dinara. Medicinski radnici u bolnicama Dragiša Mišović i Zemunskoj, kao i Kliničkim centrima u Novom Sadu, Nišu i Kragujevcu, na nedeljnom nivou dobijaće namirnice koje će im pomoći da izdrže radeći najteži i najvažniji posao za Srbiju danas. Srećni smo što imamo priliku da solidarnost, kao jednu od primarnih vrednosti naše kompanije proširimo na društvo u celini”, rekao je Lazar Marković, direktor područja maloprodaje u kompaniji Mercator-S.

2020

Kompanija Petrol donirala 5 miliona dinara za zdravstvo

Petrol Srbija je, kao društveno odgovorna kompanija, donirala 5 miliona dinara za nabavku opreme neophodne za suzbijanje epidemije koronavirusa. Korisnici donacije biće Institut za virusologiju, vakcine i serume Torlak i Republički fond za zdravstveno osiguranje. Na ovaj način kompanija će podržati napore za očuvanje života i zdravlja građana Srbije. "Tokom izazovnih vremena, naš zajednički cilj je da preuzmemo odgovornost i pokažemo solidarnost prema zajednici u kojoj živimo i radimo. Kroz ovu donaciju želimo da podržimo naše zdravstvene institucije i radnike, kao i da pokažemo poštovanje prema njihovim naporima. Zajedno ćemo izaći kao pobednici", rekao je Uroš Bider, generalni direktor kompanije Petrol. Kompanija Petrol je, u skladu sa preporukama Vlade Srbije preduzela je sve neophodne mere kako bi zaštitila svoje radnike i sačuvala radna mesta. Pored toga, velika pažnja je usmerena na očuvanje zdravlja i zaštitu potrošača. Petrol Srbija je energetska kompanije koja u Republici Srbiji posluje preko kompanije Petrol d.o.o. Beograd  i kompanije Beogas d.o.o, a koje su deo kompanije Petrol d.d. Ljubljana, Slovenija. Na teritoriji Republike Srbije posluje od 2002. godine. Osnovna delatnost je trgovina naftom, naftnim derivatima i ostalom trgovačkom robom, kao i  izgradnja i održavanje gasovoda i distribucije gasa u skladu sa metodologijom Agencije za energetiku.

Srbija

Firmama Vučićevog kuma još 2,3 miliona evra za struju iz MHE

Elektroprivreda Srbije (EPS) je firmama čiji je vlasnik ili suvlasnik Nikola Petrović, kum predsednika Srbije Aleksandra Vučića, prošle godine isplatila oko 2,3 miliona evra za struju iz malih hidroelektrana (MHE), prenosi Mreža za istraživanje kriminala i korupcije (KRIK).EPS je lani za firme koje imaju status povlašćenih proizvođača ukupno izdvojio 21,8 miliona evra.Najveći pojedinačni iznos, 3,9 miliona evra, domaća elektroprivreda je isplatila svojoj ćerki firmi "Drinsko-limske hidroelektrane", dok su na zbirnom drugom mestu kompanije povezane sa Petrovićem, koji je i nekadašnji direktor "Elektromreža Srbije".Centar za istraživačko novinarstvo Srbije (CINS) je objavio da je tokom 2018. godine kompanijama koje su povezane sa Petrovićem po istom osnovu prihodovale 3,1 miliona evra, a godinu dana pre toga oko 2,9 miliona evraU ranijim istraživanjima CINS je ukazivao da u posao sa malim hidroelektranama delimično ulažu funkcioneri i ljudi bliski vlastima.Тако Firma "Eco Energo Group", čiji je suvlasnik i direktor Petrović, poseduje više malih hidroelektrana elektrana.Udeo u vlasništvu imaju i njegovi partneri Dragan Klisura, vlasnik firme "Hidro-Tan" koja se bavi izgradnjom malih hidroelektrana, Nenad Kovač (Neša Roming), vlasnik "Tehnomanije" i niza drugih firmi, kao i Vera Ristić, vlasnica firme "Eco Global" i majka Jelene Đoković, supruge tenisera Novaka Đokovića, navodi KRIK.Dok je bio direktor državnog preduzeća "Elektromreža Srbije" od 2012. do 2016. godine, Petrović nije imao udela u vlasništvu "Eco Energo Group", ali se vratio u firmu po odlasku sa pozicije.

Srbija

Za četvrtinu manje vozila na naplatnim rampama u martu

Nа naplatnim rampama u Srbiji broj vozila u martu je bio manji za četvrtinu, u odnosu na isti period lane, objavile su Novosti. Zbog zatvaranja granica i ograničenja koja su bila na snazi za teretnjake, JP "Putevi Srbije" beleži prihod manji za 8,5 odsto. U Ministarstvu saobraćaja procenjuju da bi u svim vidovima transporta gubitak do kraja godine mogao biti veći od 700 miliona evra, od čega oko 30 miliona evra zbog manje naplate putarine.Kako se navodi, statistika za april će verovatno biti još nepovoljnija, jer vanredno stanje traje tokom celog meseca, dok je do polovine marta, pre uvođenja vanrednog stanja, situacija na putevima bila redovna.Prošlog meseca je srpskim putevima prošao 3,1 milion automobila, kamiona i autobusa, dok je u martu prošle godine bilo 4,2 miliona vozila. Inkasanti su naplatili 1.732.449.064 dinara, dok je u istom mesecu lane prihod iznosio 1.893.329.307 dinara

Svet

Poljska kontroliše preuzimanje domaćih kompanija izvan zemalja EU

Poljska namerava da uvede kontrolu preuzimanja njenih kompanija pogođenih koronavirusom od strane investitora izvan Evropske unije, piše Euractiv.Ministarka za privredu i tehnologiju i zamenica premijera Jadviga Emilevič izjavila je da Vlada hoće da bude obaveštena o bilo kakvom planiranju preuzimanja poljskih kompanija koje dolazi izvan EU. Emilevič je rekla da su mnoge porodične firme u Poljkoj postale laka meta za investicione fondove, jer im je zbog krize izazvane koronavirusom vrednost pala. Ona nije navela konkretne fondove ili zemlje u kojima se oni nalaze.Vlada Poljske planira da za pomoć ekonomiji izdvoji 330 milijardi zlota (72,7 milijardi evra). Predlozi za zaštitu domaćih firmi predstavljaju dodatak paketu pomoći privredi. „Drugo rešenje ima veze sa teškom finansijskom situacijom poljskih kompanija i ogromnim interesovanjem za njih kod kompanija ili fondova izvan EU. Ne želimo da one postanu tuđe vlasništvo“, rekla je Emilevič.Ona je rekla da će o takvim preuzimanjima morati da bude obaveštena odgovarajuća državna institucija, u ovom slučaju antimonopolska služba. Emilevič je dodala da preduzeća koje Vlada želi da zaštiti pripadaju sektorima za energetiku, medicinu, farmaciju, prehranu, transport, logistik, obradu podataka i telekomunikacije. Poljska nije jedina zemlja u EU koja se odlučila na ovakav korak. Ranije u aprilu je Vlada Nemačke odlučila da pooštri pravila za zaštitu domaćih firmi od preuzimanja od strane investitora iz zemalja van EU.Analitičari i kritičari smatraju da vladajuća Partija prava i pravde (PiS) može i da mere za pomoć ekonomiji iskoristi za kontrolu privatnog sektora. Od dolaska na vlast 2015, vlada PiS povećala je kontrolu energetskih kompanija i banaka, i kritikovala privatizacije zaključene u vreme ranijih vlada.

Svet

EU ublažila izveštaj o dezinformacija nakon pritiska Kine

Izveštaj Evropske unije o dezinformacijama iz Kine i Rusije ublažen je nakon pritiska iz Pekinga, piše PoliticoEU.Tri izvora potvrdila su za Politico da su kineske diplomate vršile pritisak na EU da promeni izbor reči u izveštaju o „narativima i dezinformacijama“ u vezi sa pandemijom koronavirusa. Politico piše da je u objavljenoj verziji izveštaja Evropske službe za spoljne poslove (EEAS) izbrisano da Kina vodi „globalnu dezinformacionu“ kampanju.Jedan zvaničnik EU rekao je da je kineska misija pri EU zbog izveštaja protestovala putem više kanala.Kako piše New York Times, u prvobitnoj verziji izveštaja analitičari su tvrdili da postoji „kontinuiran i koordinisan pritisak zvaničnih kineskih izvora za skretanje krivice“. U objavljenoj verziji piše da postoji pritisak „nekih aktera, uključujući i kineske“. Times takođe piše da u objavljenoj verziji nedostaju i kritike Kine na račun francuskog odgovora na pandemiju i pominjanje mreže prokineskih „botova“ iz Srbije. Ester Osorio, savetnica za komunikacije Visokog predstavnika EU Đuzepa Borelja, intervenisala je da se objavljivanje prvobitne verzije izveštaja odloži, piše Times. Portparol EEAS Peter Stano demantovao je navode iz Times-ovog članka i rekao da se u njemu iznose „neosnovani i netačni navodi“, i  da „sadrži činjenično netačne zaključke o izveštaju EEAS“.Kineski list South China Morning Post iz neimenovanih diplomatskih izvora saznaje da je EU ublažila deo izveštaja o Kini zbog bojazni da bi Peking uzvratio uskraćivanjem medicinskih sredstava. Izveštaje o dezinformacijama za potrebe EU redovno sastavlja tim pridružen EEAS, koji je prvobitno formiran da prati sumnje o dezinformacijama i propagandi koji dolaze iz Rusije. Dužnosti tima prošle godine proširene su i na Kinu, piše South China Morning Post.

Svet

Evropske lou-kost avio kompanije počinju sa letovima u maju

Više evropskih niskobudžetnih avio kompanija počinje sa obnovom letova u maju, javlja Rojters.Mađarska avio prevoznik Wizz Air saopštio je da će 1. maja pokrenuti neke letove iz Londona, i biće jedan od prvih evropskih avio prevoznika koji obnavljaju pružanje usluga. Prvi letovi, između ostalih, biće za više odredišta u Rumuniji, kao i za Budimpeštu, Lisabon i Tenerife u Španiji.Wizz Air je saopštio da će posada nositi maske i rukavice tokom letova i deliti putnicima maramice za dezinfekciju, a avioni će tokom noći biti deiznfikovani. „Zaštitne mere koje uvodimo će osigurati najsanitarnije moguće uslove“, rekao je menadžer kompanije za Veliku Britaniju Ovejn Džons. Izvršni direktor Wizz Air-a Josef Varadi rekao je ranije u aprilu da kompanija namerava da u avionima ostavi trećinu sedišta praznim, kako bi razmak između putnika bio veći.  Irski avio prevoznik Ryanair, najveći Wizz Air-ov rival na tržištu, saopštio je da će do 30. aprila najveći deo njegove flote ostati prizemljen, a na njihovom veb-sajtu rezervacije su otvorene od 8. aprila. Britanski Easy Jet, koji je ranije prizemljio sve avione, počeće da prima rezervacije od 18. maja.Evropske avio kompanije obustavile su veći deo letova tokom proteklih šest nedelja zbog drastičnog pada potražnje i ograničenja na putovanja radi suzbijanja pandemije koronavirusa. Prema podacima Međunarodne asocijacije za aero transport, vazdušni saobraćaj u Evropi trenutno je smanjen za 90 odsto.

Srbija

Psiholozi u Srbiji građanima pružaju podršku putem društvenih mreža

Na inicijativu Instituta za javno zdravlje Vojvodine, u saradnji sa Društvom psihologa Srbije, omogućeno je onlajn savetovanje i pružanje psihološke podrške građanima, javlja portal Radija 021.Psiholozi građanima pružaju podršku najviše putem društvenih mreža Facebook i Instagram. Građanima je dostupan i veb-sajt mentalnozdravljeikorona.rs, a uskoro će biti napravljena i posebna imejl adresa. Psiholozi podršku pružaju mahom preko četa, a počeli su da se organizuju nedugo nakon proglašenja vanrednog stanja.Psiholog Dragica Jovišević iz Instituta za javno zdravlje Vojvodine kaže su neki od glavnih razloga zbog kojeg im se građani obraćaju osećaj teskobe, stres i anksioznost. Ona kaže da građani znatno više traže psihološku podršku tokom policijskog časa.„Što je policijski čas duži, to je i više ljudi koji nam se javljaju. Ljudi mahom znaju kako da u normalnim okolnostima izađu na kraj sa problemima, ali te strategije sada ne mogu da primene i tu nastaje problem. Na primer, neko voli da ide u šetnje i to mu mnogo pomaže, ali to trenutno nije opcija i onda je teskoba pojačana. Nije problem samo ni zatvorenost, već sve promene koje se velikom broju ljudi sada dešavaju, jer situacija ipak zahteva dosta prilagođavanja“, izjavila je Jovišević za 021.Ona je rekla da ljudi traže podršku i zbog straha od zaraze, straha za opštu egzistenciju, zdravlje ukućana i prijatelja. Jovišević kaže da je nekim građanima podrška potrebna i zbog preopterećenja poslom, jer u trenutnim okolnostima rade značajno više.„Naš osnovni zadatak je psihološka podrška koja podrazumeva i slušanje, ali i normalizaciju reakcija jer je uobičajeno da se u kriznim situacijama ljudi osećaju teskobno. Kroz razgovor, mi ih polako navodimo da se sete na koje načine su rešavali slične situacije u prošlosti, a kako bi se oslonili na psihološku snagu koju i inače poseduju. Sve ostalo bi bila psihoterapija i izlazi iz ovog okvira“, kaže Jovišević, i dodaje da je nekima lakše da se izraze putem četa. To odgovara i onima koji kod kuće „nemaju mogućnost da razgovaraju putem telefona u intimi“. Osim informacija u vezi sa pružanjem psihološke podršle, na veb-sajtu mentalnozdravljeikorona.rs dostupni su i tekstovi na temu mentalnog zdravlja. Jovišević kaže da planiraju i aktivnosti sa decom, kao vid pomoći roditeljima.

Srbija

Prvo aplauz, a onda buka

Na društvenim mrežama pojavio se veliki broj videa na kojima se vidi kako građani u Beogradu, ali i drugim gradovima Srbije lupaju u šerpe u 20 časova i 5 minuta.Građani su se odazvali pozvu "Bukom protiv diktature" koji se prethodnih dana širio po društvenim mrežama. Evo kako je to izgledalo u pojedinim delovima grada:Maksimilijan Topalović je prisutan. U bloku 70 kidamo, ~9 minuta pic.twitter.com/INRvWenVxR— Dušan Čavić (@sedamdeseti) April 26, 2020Komšiluk me više nego prijatno iznenadio, rasturale šerpe i pištaljke! ????????Moja kutlača za divno čudo izdržala ovaj put????— Vlado Georgiev - Barba (@VladoGeorgiev) April 26, 2020ALOEEEE TIŠE MALO STE ŠERPE NE ČUJEM SAMOGA SEBE pic.twitter.com/Ra6yavl5yb— Drakče, rođak sa sela (@homerhsimpson) April 26, 2020Vracar izmedju "Pada Vlada" I "Vučiću, leči se"... Šerpe, ograde od terase, udaraljke. Komšinica se dere: "Buka u modi" I tako 15 minuta #digniglas #bukaumodi #protestbgd pic.twitter.com/UgeJwxgalt— Zarka Radoja (@Zarkica) April 26, 2020Pucaju šerpe. #Banjica pic.twitter.com/Ganu6dwwp3— Ivana Pavlovic (@ivana_ipa) April 26, 2020Večeras u blokovima ozbiljna buka!#BukomPROTIVdiktature#našgrad pic.twitter.com/OdJm6cJFAh— Dobrica Veselinović (@dobrinacelnik) April 26, 20208:05, а сад мало ми. pic.twitter.com/GoX9151Sgs— PoleksijaMudri1 (@PoleksijaM) April 26, 2020Bgd Vidikovac pic.twitter.com/BVKVfuqcOP— Dr. KRUŠIK (@Mare32254214) April 26, 2020

Srbija

Skoro 60.000 potpisa za zabranu rijaliti programa

Peticiju koju je organizovalo udruženje "Srbija u pokretu" je potpisalo 59.000 ljudi, a samo u jednom danu oko 30.000 građana, navode iz udruženja i dodaju da će potpise sutra u 10 sati predati predsednici Vlade Ani Brnabić.Udruženje je navelo da sada kada svi sedimo kod kuće i kada se naredne nedelje sprema karantin od 4 dana, TV Happy i TV Pink direktnim emitovanjem rijaliti programa krše mere zabrane okupljanje. U momentima kada se veliki broj lekara bez zaštitne opreme bori za živote i zdravlje građana, na televiziji razni šarlatani i nadrilekari daju potpuno neumesne izjave za korona virus.Ističu da se umesto emisija koje će inspirisati nekog novog Milankovića i Crnjanskog, svakim danom emituje nasilje nad ženama, uvrede, samopovređivanje i smanjuju se šanse da će mladi na ovakvoj prekretnici krenuti putem nauke i kulture, pokazujući još jednom da je Srbija zemlja velikana.Najavili su da je ovo samo prvi korak i da nakon predaje potpisa planiraju veliku online akciju."Poslednji korak će biti usvajanje zakona o ograničenju rijaliti programa koji se nalazi u Skupštini i Pupin, Tesla, crtaći za decu, Ivo Andrić ponovo na našim ekranima. Nacionalne frekvencije su dužne da to ispune zbog zakona. Mi smo dužni da ih nateramo da taj zakon poštuju zbog naše dece. Možda trenutno stanje, naročito na TV ekranima ne deluje sjajno, ali momenat kada ćemo ponovo imati normalan TV program zavisi isključivo od svih nas zajedno!", navode iz udruženja Srbija u pokretu. Peticija se nalazi na linku https://peticije.srbijaupokretu.org/petitions/zabrana-rijaliti-programa

Srbija

Krov nad glavom prikupio preko milion dinara pomoći za mesec dana

Združena akcija Krov nad glavom prikupila je preko milion dinara pomoći u periodu od mesec dana. Novac su uplatili solidarni građani iz Srbije i inostranstva, a aktivisti od tih sredstava kupuju namirnice za najugroženije kategorije društva. Zahvaljujući tom novcu uspeli smo da dopremimo hranu i higijenu za oko 800 ljudi, među kojima je i 30 beskućnika, naveli su iz Krova nad glavom. Organizacija, koja je poznata po borbi za pravo na dom, pozvala je solidarne ljude na početku vanrednog stanja da doniraju novac za najugroženije u akciji „Niko gladan, niko žedan, niko bez doma“. Građani su na dinarski račun, ali i putem PayPala i donacija iz inostranstva, za mesec dana uplatili oko 1.350.000 dinara, a od tog novca su kupljeni paketi sa hranom, lekovima i osnovnim namirnicama za porodice u Beogradu, ali i Novom Sadu i Subotici, gde ova organizacija takođe ima ogranke. Foto: Krov nad glavom SuboticaBoris Telčki iz Krova nad glavom Subotica rekao je za Novu ekonomiju je da je do sada u ovom gradu pomoć dostavljena za 22 socijalno ugrožene porodice. „Ukupno je pomoć u vidu paketa sa osnovnim životnim namirnicama dobilo 37 odraslih i 45 dece. U pitanju su porodice koje su zbog ove vanredne situacije ostale bez prihoda ili žive od socijalne pomoći. Akciju smo započeli od porodica sa kojima smo već radili i branili ih od iseljenja ili sličnih problema vezanih za prinudnu naplatu od strane izvršitelja, a onda su se počeli javljati i ostali građani kojima je potrebna pomoć. Posle dve nedelje trajanja akcije su nam se javili i novi volonteri, koji žele da pomognu u dostavljanju paketa, trenutno pored naših starijih članova imamo i šest novih volontera.“   U planu je i akcija u kojoj će aktivisti iz Beograda, Novog Sada i Subotice pokušati da animiraju domaće i lokalne firme, kako bi pomogle u prikupljanju sredstava. „Mislim da će postojati potreba za ovakvim akcijama i nakon završetka vanrednog stanja, jer sve više ljudi ostaje bez posla. U našem gradu postoje i druge inicijative i pojedninci koji pomažu ugroženima, tako da smo i sa njima ostvarili saradnju i komunikaciju. Trudimo se da pomognemo svima koji se jave, a pakete smo dostavljali i porodicama u okolnim mestima poput Stare Moravice i Telečke. U proseku potrošimo oko četiri ili pet hiljada dinara za jedan paketi i trudimo se da ti paketi, pored hrane, sadrže i osnovna higijenska sredstva, čak i pelene ako ima dece.“ rekao je Boris Telečki za Novu ekonomiju i zaključio da ne vidi da postoji strateški pristup od strane države, kada je u pitanju rešavanje problema socijalno ugroženih građana.Foto: Krov nad glavom Novi SadSlađana Ljubičić iz Krova nad glavom Novi Sad navodi da se za pomoć obraćaju mnoge porodice iz svih krajeva Vojvodine, pa i cele zemlje. „Ljudi iz malih mesta, koji su i ranije bili prepušteni sami sebi, da se bore sa siromaštvom, bez struje i vode, zaboravljeni su i u ovo doba pandemije i do sada nikakva pomoć, paketi, pozivi, niti bilo kakva inicijativa lokalnih nadležnih službi nije došla do njihovih vrata.“Slađana dodaje da su volonteri iz Novog Sada pakete dostavljali i u Vračev Gaj (Opština Bela Crkva), Mali Žam (Opština Vršac), Nikince (Opština Ruma), Staru Moravicu (Opština Bačka Topola), Kruševac i Kobilje nadomak Kruševca zahvaljujući solidarnim građanima iz lokala, koji su bili spremni da izađu na teren i pomoć proslede porodicama, koje su se javljale i dodaje „Uslovi u kojima većina ovih porodica živi su vrlo zabrinjavajući. Na primer, samohranoj majci iz Vračevog Gaja i njenom sinu, kuća samo što ne padne. Pitanje je da li se onda ova porodica izlaže većem riziku kada boravi u kući, kako nam se preporučuje. Samohrane majke iz Novog Sada i okoline koje su nas kontaktirale, prve su dobile pakete sa hranom, higijenskim prozivodima, pelenama i ostalom opremom za decu.“ U akcijama i komunikaciji sa porodicama učestvuje nekoliko aktivista, sa vrlo skromnim budžetom, koji zavisi isključivo od donacija dobrih ljudi, ističe Slađana. „ Najveće napore ulažemo da pronađemo solidarne građane, koji bi pomoć prosledili do mesta do kojih mi iz Novog Sada ne možemo da dođemo. Zato apelujemo na sve ljude da, u svojim zajednicama, pomognu onima kojima je pomoć najpotrebnija. Javite nam se, uključite se, jer je siromaštvo problem koji se tiče svih nas. Ove porodice ne smeju ostati same i izolovane. Ne dozvolimo da naše komšije i sugrađani budu bez hrane i domova.“  zaključila je za Novu ekonomiju Slađana Ljubičić iz Krova nad glavom Novi Sad. 

Srbija

Generali osiguranje: Kako sačuvati mentalno zdravlje u kriznim situacijama

Kompanija Generali ja na svom vebsajtu objavila priručnik iz oblasti mentalnog zdravlja i navela da se sada nalazimo u kriznoj situaciji u kojoj se ruše postojeći obrasci ponašanja i traže nova, bolja rešenja.Pred našim očima dolazi do promene koju nismo mogli da predvidimo niti spremno da dočekamo. Nije ni čudo što se ljudi često zapitaju da li je normalno što se osećaju kako se osećaju. Sa aspekta mentalnog zdravlja, treba znati da je potpuno normalno osećati se zbunjeno, dezorijentisano i uplašeno u nenormalnoj situaciji. Kada to prihvatimo, naći ćemo metode i tehnike koje nam mogu pomoći da iz ovog iskustva izađemo bolji i za sebe i za svoje okruženje. One se mogu i naučiti, usavršavati i koristiti u svakoj kriznoj situaciji, navodi se u tekstu na sajtu kompanije. Priručnik je urađen u saradnji sa psihologom Suzanom Banović, više informacija o preuzimanju priručnika možete pronaći na satu kompanije Generali na linku OVDE. 

Svet

Auto kompanije se pripremaju za obnovu proizvodnje u SAD

Proizvođači automobila Folksvagen, Tojota, Hjundai i Fijat Krajsler spremaju za za obnovu proizvodnje u SAD početkom maja, nakon obustave rada zbog pandemije koronavirusa, javlja televizija CNN.Kompanije su saopštile da će slediti preporučene protokole za bezbednost radnika i suzbijanje širenje infekcije. Folksvagen, koji ima fabriku u državi Tenesi, i Hjundai, čija se fabrika nalazi u Alabami, pored drugih mera će radnicima meriti temperaturu. Folksvagen će radnicima obezbediti i neophodnu zaštitnu opremu, uključujući maske i rukavice. Fijat Krajsler je početkom aprila saopštio da počev od 4. maja „postepeno obnavlja“ rad u fabrikama u SAD i Kanadi. Nedavno je portparol kompanije potvrdio taj plan. Folksvagen, Tojota i Hjundai planiraju da počnu sa radom istog datuma ili nešto kasnije.Američki proizvođači automobila Ford i Dženeral motors (GM) saopštili su da još ne znaju tačan datum pokretanja proizvodnje u fabrikama u SAD. „Nastavljamo sa procenama situacije u javnom zdravlju, uputstva vlade i spremnost snabdevača, kako bismo odredili pravi trenutak za obnovu proizvodnje“, saopštio je Fordov portparol. Japanska auto kompanija Honda ne planira sa obnovom rada u SAD bar do 8. maja. Američka Unija automobilskih radnika (UAW) ocenjuje da je potrebno još planiranja i dogovora pre nego što bi radnici mogli da se vrate u fabrike. UAW još uvek pregovara sa GM, Fordom i Fijatom oko najbezbednijeg načine da fabrike počnu sa radom. Sindikat je sa kompanijama u martu osnovao radnu grupu, radi dogovora oko toga kako i kada će fabrike automobila u kojima rade njegovi radnici početi sa radom. UAW ne zastupa radnike Folksvagena, Tojote i Hjundaija.