Srbija

Grobovi iz 6. veka otkriveni tokom radova na Moravskom koridoru

Pet grobova iz 6.veka otkriveno je na lokalitetu Bedem kod sela Maskara tokom radova na izgradnji Moravskog koridora, piše portal Krusevacgrad.rs.Istraživanja će se završiti za desetak dana i neće promeniti dinamiku radova na Moravskom koridoru, navodi portal.Prilikom radova na iskopu za temelj potpornog zida na 10,78 kilometru, u zoni arheološkog lokaliteta Bedem Maskare, u podnožju južnog bedema vizantijske tvrđave, otkriveno je 5 grobnih mesta. O tome je obaveštena nadležna institucija Zavod za zaštitu spomenika kulture iz Kraljeva, i izvršena privremena zaštita nalaza. Zavod za zaštitu spomenika kulture iz Kraljeva je doneo meru zaštitnog arheološkog iskopavanja u dužini od 30 metara – precizira se u odgovorima koji su iz Koridora Srbije dostavljeni  portalu.U dogovoru sa zavodom za zaštitu spomenika kulture Kraljevo, odmah se pristupilo prikupljanju dokumentacije za dozvolu za hitna zaštitna iskopavanja prostora nekropole i ta procedura je u toku.Po dobijanju dozvole za iskopavanja od Ministarstva kulture i informisanja Republike Srbije, ekipa Narodnog muzeja Kruševac i Arheološkog instituta u Beogradu pristupiće daljim arheološkim istraživanjima, kako bi se ovaj prostor što pre oslobodio za nastavak daljih radova na izgradnji Moravskog koridora.Na  pitanje Krusevacgrad.rs, da li na trasi Moravskog koridora ima još potencijalnih arheoloških lokaliteta na koje je izvođačima skrenuta pažnja, iz Koridora odgovaraju da je, angažovanjem Arheološkog Instituta iz Beograda, obezbeđen arheološki nadzor za sve vreme izvođenja radova na Moravskom koridoru.Direktor Behtela: Digitalni Moravski koridor do početka 2024. godine

Srbija

Međunarodni dan veština mladih – finansijska pismenost

Kada se pomenu veštine mladih, preovladava mišljenje da je informatička pismenost veština u kojoj oni daleko prevazilaze starije generacije. Ipak, na Međunarodni dan veština mladih koji se obeležava svakog 15. jula, korisno je setiti se još jedne veštine koju mnogi mladi, a ni oni malo stariji, možda još uvek nisu savladali u dovoljnoj meri, a biće im od velike koristi tokom celog života. Reč je o finansijskoj pismenosti – odgovornom odnosu prema novcu i upravljanju ličnim finansijama.Iako većina mladih finansijski još uvek zavisi od roditelja i ne mora sama da zarađuje novac, osim ako to želi, mnogima od njih već od prvog susreta sa novcem postane jasno koliko ga je teško steći, a koliko lako potrošiti. Većina njih složiće se sa konstatacijom da novca retko kad ima dovoljno za sve što im treba i što žele. Upravo zato je za mlade važno da ovladaju veštinom finansijske pismenosti – ona će im pomoći da novac koji imaju na raspolaganju iskoriste na što efikasniji način.Koliki ti je budžet?Bez obzira na to da li spadate u kategoriju mladih ili ne, da li sami zarađujete novac ili ne, prvi korak u uspostavljanju kontrole nad ličnim finansijama je formiranje budžeta. Jedan list papira, ili prazna stranica na ekranu, podeljeni na levu i desnu stranu, biće dovoljni za početak. Sa jedne strane potrebno je zabeležiti sve prihode koje imate tokom meseca – džeparac, pokloni, stipendije, povremeni poslovi i slično, a sa druge sve ono na šta u istom periodu trošite novac – mobilni telefon, internet, aplikacije, izlasci sa društvom, treninzi, članarine, kulturna i sportska dešavanja… Za poslednji korak potrebno je sabrati iznose u svakoj koloni i uporediti ih. Da li su jednaki? Da li su prihodi veći od rashoda ili je obrnuto? U zavisnosti od toga zavisiće i dalji koraci.Kako do uštede za krupnije stavke?Ako ste u prethodnom koraku došli do zaključka da su prihodi veći od rashoda, neće vam biti teško da taj iznos izdvojite sa strane za neke posebne prilike. Međutim, kako stvoriti novac onda kada su vam prihodi i rashodi jednaki, ili kada ste ustanovili da su rashodi veći?Da biste uštedeli potreban novac, prvo odredite za šta štedite i koliko je to novca; tačnije, odredite svoj cilj štednje. Ako je suma prevelika, razmislite da li možete da u određenim vremenskim intervalima – mesečno, nedeljno, dnevno, već u skladu sa mogućnostima i prihvatljivim vremenskim rokom da stignete do zacrtanog cilja – izdvajate manju sumu. Na primer, recimo da je vaš cilj 9.000 dinara. Ako vam je previše da ga izdvojite odjednom, možda biste mogli 4.500 dinara dva puta godišnje, ili 750 dinara mesečno, ili 24-25 dinara dnevno? Kada definišete ove stvari, formirali ste plan štednje. Razmislite koliko vam je prihvatljivo da izdvojite sa strane i koliko brzo treba da stignete do cilja, a u ovim računicama može vam pomoći i ovaj kalkulator.Pitanje koje još uvek ostaje nerešeno je kako do 24-25 dinara dnevno, ako sto zaključili da prostora za štednju u budžetu nema. Razmislite ponovo – moguće je da se u rashodima nalaze neke stavke koje vam i nisu bitne, ili su bar mnogo manje bitne od vašeg cilja štednje. Ako to ne pomogne, pokušajte da za te troškove nađete jeftinije varijante. Na kraju, uvek ostaje mogućnost da roditeljima objasnite šta vam je cilj i zamolite da i oni pomognu. Možete se dogovoriti da li delite iznos, ili vi plaćate sve, da vam iznos daju odjednom ili u ratama.Iako ove sume mogu da deluju beznačajno, isti princip možete da primenjujete i na mnogo krupnije stavke koje vas i vaše roditelje očekuju u budućnosti, kao što su na primer troškovi školarine, polaganje vozačkog ispita, nabavka neke naprednije tehničke opreme ukoliko vaš budući fakultet to zahteva, ili sredstva za pokretanje sopstvenog posla.Štednja nije odricanjeNajzad, važno je reći da štednja ne znači nužno i odricanje. Formiranje budžeta upravo i služi tome da novcem upravljate pametnije, da znate na šta trošite novac i pronađete načine kako da ga bolje iskoristite. Uz malo znanja i truda, finansije ćete postaviti tako da vas podrže u tome.Keš ili aplikacija?Prebrojavanje ušteđevine ima svojih čari, ali ume da bude i zamorno, naročito ako svakog dana dodajete manje sume. Ako ste već nerazdvojni od svog telefona, zašto ga onda ne biste iskoristili i za vođenje ličnih finansija? Trend u svetu upravo i jeste povećanje bezgotovinske razmene novca u odnosu na onu koja se obavlja novčanicama - tako je lakše, brže, sigurnije, često i jeftinije.Ako ste napunili 16 godina, otvara vam se još jedna pogodnost – da imate sopstveni račun u banci i platnu karticu koju možete da koristite i za plaćanje preko interneta. Uz račun tu je i aplikacija za upravljanje novcem pomoću mobilnog telefona. Banke mladima sve ove usluge uglavnom pružaju besplatno. Kad imate račun, roditelji mogu da vam prebace novac i kad niste zajedno. Postoje razne opcije za bezgotovinsku razmenu novca između roditelja i dece, i stalno se pojavljuju nove.Za više korisnih finansijskih saveta i jednostavnih objašnjenja komplikovanih finansijskih pojmova posetite platformu ErsteZnali.rs. Platforma je deo besplatnog, nekomercijalnog programa finansijske edukacije građana koji već više od dve godine sprovodi Erste Banka. Program je pokrenut sa ciljem da najšira zajednica, od naših najmlađih sugrađana do odraslih, bolje razume upravljanje svojim finansijama.

Lifestyle

Dve predstave Beogradskog dramskog pozorišta na 54. i 55. Bitefu

Dvostruko, 54. i 55. izdanje Bitef festivala je na programu od 13. do 25. septembra 2021. godine. U glavnom programu će biti prikazano četrnaest predstava iz deset zemalja, dok će domaća pozorišta imati čak četiri predstavnika.U prologu festivala, 13. i 14. septembra, publika će imati priliku da vidi dve predstave Beogradskog dramskog pozorišta, Living room u režiji Ersana Montaga i Cement Beograd u režiji Sebastijana Horvata. Ovakav izbor za sam početak festivala nikako nije slučajan. To je rezultat potrebe umetničkog tima Bitefa da široj javnosti još jednom ukaže na pozitivan iskorak koji je Beogradsko dramsko pozorište napravilo u cilju kreiranja umetnički relevantne ponude savremenog pozorišta. Sebastijan Horvat i Ersan Montag su autori koji su afirmisani u širem međunarodnom kontekstu upravo na Bitefu, pa je ovo i dokaz teze da Bitef, uprkos oprečnim mišljenjima, ima značajan uticaj na pozorišni život u Srbiji.Living room Ersana Montaga je deo trilogije koja se zasniva na likovno spektakularnoj slici jednog sveta koji nastanjuju otuđene egzistencije, a izvođenje na Bitefu će ujedno biti i svetska premijera koprodukcije Beogradskog dramskog pozorišta i Bitef teatra. Predstava prati različite trenutke iz života operske pevačice iz Beograda koja je izgubila svoje najbliže u ratovima devedesetih u Jugoslaviji. Po rečima umetničkog direktora Bitefa Ivana Medenice, Living room nije politički komentar, već lirska meditacija o prolaznosti, vremenu, izneverenim nadama, usamljenosti i kao takva daje doprinos viziji „posthumanog sveta“, što je jedna od centralnih tematskih odrednica Bitefa 2021. godine.Samo dve godine posle trostrukog trijumfa predstave, Ali: strah jede dušu na 53. Bitefu (Grand Prix „Mira Trailović“, Nagrada Politike za najbolju režiju, Nagrada publike), autorski tim Sebastijan Horvat i Milan Ramšak Marković je ponovo na Bitefu. Cement Beograd je predstava inspirisana komadom Cement Hajnera Milera i autorski je projekat koji, kroz dva stilski oštro razdvojena dela, gradi metaforičko upozorenje u vezi sa tim da odustajanje od ideala revolucije vodi ka duhovnoj, moralnoj i fizičkoj degradaciji.Pored koncepta transhumanizma i posthumanizma, jednu od glavnih tematskih celina ovogodišnjeg izdanja Bitefa činiće i predstave sa ekološkim temama. Sa tim u vezi, tim Bitefa je pokrenuo i niz aktivnosti koje za cilj imaju da u svakodnevnom funkcionisanju festivalskog tima, organizaciji događaja sa publikom i tokom festivala smanje negativan uticaj na životnu sredinu. U okviru ovih napora, organizuje se konkurs za mlade do 30 godina (vizuelne umetnike, dizajnere i sve druge zainteresovane) za osmišljavanje i izradu eko-brendinga Bitefa. Cilj konkursa je da festivalski materijali kao što su Info pult, reciklažne kutije, press wall-ovi i svi drugi fizički vizuali koji se koriste na festivalu budu izrađeni isključivo od ekološki prihvatljivih materijala. Više o konkursu i uslovima za učešće može se pročitati na vebsajtu Bitefa.Rezervacija i prodaja ulaznica za ovogodišnji Bitef počeće u drugoj polovini avgusta zbog aktuelne epidemiološke situacije. Pratite sajt Bitefa i društvene mreže za više informacija.Festival su tradicionalno podržali Sekreterijat za kulturu Grada Beograda i Ministarstvo kulture i informisanja Republike Srbije, Gete Institut i Francuski institut u Beogradu. Partner i prijatelj Bitefa je i ove godine I&F Grupa, u okviru koje posluje i McCann Beograd, kreativna agencija festivala. Partneri festivala i ove godine su Erste Bank a.d. Novi Sad i dugogodišnji prijatelj festivala Coca-Cola Hellenic Srbija.

Srbija

Poštanski saobraćaj u Srbiji: Duplirao se broj paketa

Pismonosne pošiljke poslednjih godina beleže pad, dok slanje paketa beleži značajan rast, navodi se u Strategiji razvoja poštanskih usluga Srbije za period 2021-2025. U periodu od 2012. do 2019. godine beleži se pad ukupnog obima poštanskih usluga za oko 6% koji je  posledica pada obima pismonosnih pošiljaka, realizovanih kod javnog poštanskog operatora Pošta Srbije i koji je godišnje iznosio između 1% i 5%.Ukupan obim pismonosnih pošiljaka u 2019. godini iznosio je oko 263 miliona i bio je za 16% manji u odnosu na 2012. godinu, odnosno za oko 7% manji u odnosu na 2018. godinu.Kada je reč o obimu paketskih usluga realizovanih kod Pošte Srbije, one nakon perioda pada, od 2016. godine beleže rast, tako da je 2019. godine iznosio oko 1,14 miliona paketa i bio je za 107% viši nego u 2012. godini.U unutrašnjem saobraćaju u 2019. godini bilo je duplo više paketa nego u 2012. godini, navodi se u strategiji.U međunarodnom paketskom saobraćaju beleži se konstantan rast u ovom periodu  sa prosečnom godišnjom stopom rasta od oko 14% tako da se broj paketskih pošiljaka  od 2012. godine do 2019. godine povećao sa oko 46 hiljada na oko 115 hiljada. Kada se posmatra obim komercijalnih usluga, odnosno ekspres pošiljaka, kurirskih pošiljaka i paketa van domena univerzalne poštanske usluge tu je primetan značajan, konstantan rast ovih pošiljaka između 2012. i 2019. godine. Godišnja stopa rasta ovih vrsta pošiljaka kretala se između 10% i 17%, tako da ukupan rast iznosi 150%, odnosno u 2019. godini ostvaren je obim od oko 39 miliona pošiljaka.Jedan od osnovnih razloga za ovako intenzivan rast paketskih, ekspres i kurirskih usluga je i ubrzani razvoj e-trgovine u Srbiji poslednjih nekoliko godina, ocenjuje u Strategiji. Ukupan prihod od poštanskih usluga od 2012. godine, kada je iznosio oko 12,7 milijardi dinara, konstantno je rastao sa prosečnom godišnjom stopom od 8% tako da je u 2019. godini ostvaren prihod od približno 21 milijarde dinara.Na tržištu poštanskih usluga  poštanske usluge obavlja Pošta Srbije kao javni operator i poštanski operatori koji poseduju odobrenja za obavljanje poštanskih usluga.Na osnovu zvaničnih podataka RATEL od 31. decembra 2020. godine u Srbiji ukupno je aktivan 51 operator. Pored javnog operatora, koji ima i dozvolu za pružanje univerzalne poštanske usluge, još 50 operatora poseduje važeće dozvole za obavljanje poštanskih usluga. Poštanski sektor predstavlja značajan faktor koji utiče na rast privrede i BDP. U 2019. godini poštanska delatnost u  Srbiji ostvarila prihod od oko 21 milijardi dinara (oko 180 miliona evra), što čini oko 0,39% ukupnog BDP u toj godini.U poštanskom sektoru u 2019. godini bilo je ukupno zaposleno 19.032 radnika, odnosno oko 0,9% od ukupnog broja zaposlenih u Republici Srbiji.

Srbija

Nije livada samo za ovce: Država daje svoju zemlju i za druge svrhe

Poljoprivredno zemljište u vlasništvu Srbje može se koristiti i u druge nepoljoprivredne svrhe, predviđeno je najnovijom uredbom. Država u nekoliko slučajeva na korišćenje može da ponudi neobradivo državno poljoprivredno zemljište (pašnjaci, trstici i močvare), i obradivo državno poljoprivredno zemljište (njive, livade, vrtovi, voćnjaci i vinogradi) šeste, sedme i osme katastarske klase.Državno poljoprivredno zemljište može se dati na korišćenje za proizvodnju energije korišćenjem obnovljivih izvora energije vetra i sunca izgradnjom, odnosno za postavljanje elektrana na energiju vetra. Državne njive mogu se korisititi i za izvođenje geoloških istražnih radova i/ili eksploataciju mineralnih sirovina (gline, šljunka, peska, kamena, nafte i prirodnog gasa i dr.) i/ili izvođenje radova na odlaganju jalovine, pepela, šljake i drugih opasnih i štetnih materija na poljoprivrednom zemljištu na određeno vreme uz dostavljanje neophodnih odobrenja izdatih od strane ministarstva nadležnog za poslove rudarstva i geologije.Na državnom poljoprivrednom zemljištu se mogu graditi i objekti od značaja za državu, kao i objekati energetske i komunalne infrastrukture, telekomunikacija i zaštite od elementarnih nepogoda, a koje se zbog prirodnih i drugih karakteristika ne mogu graditi na drugoj lokaciji, predviđeno je Uredbom o uslovima, načinu i postupku za davanje poljoprivrednog zemljišta u državnoj svojini na korišćenje u nepoljoprivredne svrhe.Vlada Abu Dabija postala suvlasnik PKB-a i zemlje oko Beograda Državno poljoprivredno zemljište može se dati na korišćenje fizičkom ili pravnom licu.Državno poljoprivredno zemljište može se dati na korišćenje na period do 30 godina. Njive u postupku restitucije ne mogu se ponuditi.Do zemljišta se dolazi tako što jedinica lokalne samouprave grupiše državno poljoprivredno zemljište koje se planira za davanje na korišćenje u posebne jedinice javnog nadmetanja.Zainteresovano lice podnosi nadležnom organu jedinice lokalne samouprave pismo o namerama za korišćenje državnog poljoprivrednog zemljišta i odgovarajući projekat.Odluku o objavljivanju javnog oglasa za davanje na korišćenje državnog poljoprivrednog zemljišta donosi nadležni organ jedinice lokalne samouprave, uz saglasnost ministarstva nadležnog za poslove poljoprivrede.Davanje državnog poljoprivrednog zemljišta na korišćenje sprovodi se u postupku javnog nadmetanjaZemljište koje je predmet ugovora o korišćenju ne može biti predmet raspolaganja davanjem na korišćenje trećim licima.Drastične razlike u ceni maline: Od 250 do 400 dinara

Srbija

Pirotski ćilim najbliži ulasku na UNESKO listu kulturnog nasleđa

Pirotski ćilim je, među svim srpskim ćilimima, najbliži ulasku na UNESKO listu nematerijalnog kultrunog nasleđa, poručeno je na VI tkačkoj koloniji na Staroj planini, navodi se u saopštenju Udruženja proizvođača rukotvorina Etno mreža. Kolonija je okupila više od 30 žena iz cele Srbije sa ciljem popularizacije tkanja i usavršavanja tradicionalne veštine izrade ćilima."Pirotsko ćilimarstvo je svoju prepoznatljivost steklo zbog posebne veštine tkanja na vertikalnom razvoju i šarama koje su zbog svojih boja karakteristične za ovo podneblje. Ono što je najvžanije, a zbog čega je upisano u Nacionalni registar nematerijalnog kultrunog nasleđa Srbije, jeste što ga lokalna zajendica prepoznaje kao deo svog identiteta", istakla je Danijela Filipović iz Centra za nematerijalno kultruno nasleđe Srbije.Aktivnim delovanjem lokalne zajednice, poput edukativnih programa i tkačkih radionica, doprinosi se očuvanju zanata, što otvara mogućnost kandidovanja na Uneskovu listu, rekla je Filipović.Koloniju je organizovalo Udruženje proizvođača rukotvornina Etno mreža uz podršku NALED-a, Grada Pirota, Ministarstva poljoprivrede i ambasade SAD.

Srbija

RERI i WWF traže referendum o Zakonu o vodama

NVO "Regulatorni institut za obnovljivu energiju i životnu sredinu" (RERI) i Svetska organizacija za  prirodu (WWF) pozvali su danas građane Srbije da svojim potpisima podrže peticiju za raspisivanje referenduma o izmenama Zakona o vodama, piše Beta.Ukazali su da se izmenama i dopunama Zakona o vodama, koje su juče usvojene u Skupštini Srbije, između ostalog, menjaju odredbe o načinima korišćenja i davanju u zakup vodnog zemljišta.Uveden je mehanizam "neposredne pogodbe" pri davanju u zakup vodnog zemljišta u javnoj svojini za korišćenje rečnih nanosa i za postavljanje plutajućih objekata (splavova).SKUPŠTINA SRBIJE USVOJILA JE ZAKON O IZMENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O VODAMA, U KOM SE, IZMEĐU OSTALOG, NAVODI DA SE VODNO ZEMLJIŠTE U JAVNOJ SVOJINI "POD POSEBNIM USLOVIMA" MOŽE DATI U ZAKUP I NEPOSREDNOM POGODBOM"Novim propisima se menja procedura odlučivanja o raspolaganju javnim dobrima. Na ovaj način se dodatno otvara prostor za koruptivne aktivnosti, a eliminiše princip transparentnosti i javnih nabavki u raspolaganju resursima koji predstavljaju najvažnije javno dobro – vodu", navodi se u saopštenju RERI-ja i WWF-a.Podsetili su da su se građani Slovenije na nedavno održanom referendumu u ogromnoj većini (87 odsto izašlih birača) izjasnili protiv izmena Zakona o vodama i odbili da svoje vodne resurse prepuste nekontrolisanoj uzurpaciji bez realnih kontrolnih mehanizama."Ubeđeni smo da bi građani Srbije u sličnom, gotovo istom broju rekli NE privatizaciji i uzurpaciji njihovih reka samo kada bi ih neko pitao", smatraju u RERI-ju i WWF-u.Ranije je povlačenje predloženih izmena Zakona o vodama tražilo više od 40 nevladinih organizacija.

Srbija

U maju izdata 2.001 građevinska dozvola, najviše za zgrade

U maju mesecu 2021. izdata je 2.001 građevinska dozvola, što predstavlja povećanje od 49 odsto u odnosu na isti period prethodne godine, navodi Republički zavod za statistiku. Od ukupnog broja dozvola izdatih u maju, 80,5 odsto dozvola odnosi se na zgrade, a 19,5 odsto na ostale građevine.Ako se posmatraju samo zgrade, 74,5 odsto dozvola izdato je za stambene, a 25,5 odsto za nestambene zgrade, dok se kod ostalih građevina najveći deo odnosi na cevovode, komunikacione i električne vodove, 67,2 odsto. U aprilu mesecu 2021. izdata je 2.061 građevinska dozvola, što predstavljalo povećanje od 102,9 odsto u odnosu na isti period prethodne godine.  Prema dozvolama izdatim u maju 2021. u Srbiji, prijavljena je izgradnja 3.853 stana, s prosečnom površinom od 70,5 metara kvadratnih.Od ukupnog broja stanova u novim stambenim zgradama, 8,5 odsto stanova biće građeno u zgradama s jednim stanom, s prosečnom površinom od 137,7 metara kvadratnih, a 90,6 odsto stanova biće građeno u zgradama s tri stana i više stanova, i njihova prosečna površina biće znatno manja i iznosiće 63 metara kvadratnihPredviđena vrednost radova novogradnje u maju 2021. iznosi 90,6 odsto od ukupno predviđene vrednosti radova.Posmatrano prema oblastima, najveća građevinska aktivnost očekuje se u Srednjobanatskoj oblasti, 36,4 odsto od predviđene vrednosti novogradnje, zatim slede Beogradska oblast sa 22,8 odsto, Sremska oblast ,12,2 odsto, Južnobačka oblast 3,8 odsto, Šumadijska oblast 3,7 odsto i Mačvanska oblast 3,4 odsto. 

Srbija

Radnici fabrike „Simpo Šik“ najavljuju potpunu blokadu u septembru

Jedan od organizatora današnje blokade upozorenja magistralnog puta Niš-Priština kod Kuršumlije Slavko Ilić najavio je potpunu blokadu u septembru, ukoliko nadležne službe ne reše stuaciju u fabrici "Simpo Šik", prenosi Rešetka.On je ukazao na "katastrofalan položaj radnika Kuršumlija, plate manje od minimalaca, neisplaćene poreze i doprinose u poslednjih deset godina". "Država ćuti, nije je briga za radnike koji nemaju da prežive ni deset dana. U penziju idu sa 12 do 13 hiljada dinara, jer im se ne priznaje staž zbog neisplaćenih poreza i doprinosa. Jedan moj prijatelj koji je radnik obećao je, očajan zbog svega, da će da se zapali. Ne smemo to da dozvolimo i moramo da se izborimo za prava ovih mučenika",  kazao je Ilić.Nezadovoljni radnici preduzeća "Simpo Šik" u Kuršumliji održali su danas u podne konferenciju za štampu na otvorenom i blokadu upozorenja magistralnog puta Niš-Priština. Radnici preduzeća već 10 godina zbog nepovezanog radnog staža odlaze u penziju sa 13 ili 14 hiljada dinara, a trebalo bi sa minimumom od 20.000 dinara, dok su im zarade oko 28.000 dinara, što je iznos niži od zagarantovane minimalne cene rada koji iznosi 32.000 dinara, naveli su ranije Udruženi sindikati Srbije Sloga.  

Srbija

Udruženje upozorava na „eko krizu“ u Sremskim Karlovcima

Udruženje građana ''Karlovački vinogradi'' pokrenulo je peticiju u kojoj, između ostalog, traži obustavu proširenja zone eksploatacije, kao i zabranu korišćenja petrol koksa i drugih prljavih energenata radu ciglane AD Polet Bečej, pogon IGM Stražilovo. Traži se i sprovođenje mera sanacije i rekultivacije zatvorenih kopova. "Opština Sremski Karlovci je dopustila da na njenoj prelepoj obali Dunava, u poznatom vinogorju i na obodu nacionalnog parka Fruška Gora - nikne industrijska zona", piše u peticiji. Problem, kako navode,  traje i raste duže od jedne decenije i aktualizovao se zahtevom ciglane u vlasništvu hrvatske NEXE grupe za promenom namene poljoprivrednog i vinogradarskog zemljišta u korist eksploatacije gline, jer žele da se prošire na dodatnih oko 70 hektara najlepšeg poteza uz Dunav."Nije dovoljno ugrožavanje zdravlja ljudi, jer koriste petrol koks i druge prljave energente, sada je cilj oteti i najkvalitetniju zemlju", poručili su u peticiji."Karlovački vinogradi" u peticiji traže i zabranu skladištenja opasne materije TNG i obustavu povećanja skladišnih naftnih kapaciteta u RZ Prosjanice koji nose rizik potencijalnog hemijskog udesa, potpuno izmeštanje skladišta amonijum nitrata privrednog subjekta Promist d.o.o i potpunu zabranu delatnosti na parceli 3485 koje podrazumevaju držanje opasnih materija i nose rizik potencijalnog hemijskog udesa i eksplozije.Među zahtevima je i očuvanje i zaštita vinogradarstva, voćarstva i pčelarstva kao tradicionalnih delatnosti i organske proizvodnje, te provođenje svih zakonom predviđenih mera očuvanja i zaštite prirodnih resursa, geoloških i arheoloških lokaliteta.Udruženje tvrdi da je odlukom opštinskih organa prepušteno i 54 hektara pošumljenog priobalnog dela Dunava za razvoj radne zone.Ocenjuju da ako opština bude ciglani dala pravo da otkupljuje zemlju na tom prostoru, "zemlja će i bukvalno nestati, a pljoprivredno zemljište će preko noći postati industrijsko". "Vinogradi upisani u vinogradarski registar Srbije - biće pred nestankom, a vinogradari onemogućeni da svoje zasade proširuju, dobiju organske sertifikate i da iz nacionalnih i fondova EU traže subvencije kako bi dalje razvijali ovaj kraj". Navode i da drveća više nema, ali da zato  niču naftni rezervoari, uz sam ekološki koridor reke Dunav - do Čortanovačke šume, kao dela Nacionalnog parka Fruška gora i u neposrednoj blizini Koviljsko-Petrovaradinskog rita. "Osim što ovo ugrožava stotine ljudi koji na ovom potezu žive, rade, obrađuju zemlju od koje se hrane, ovo dovodi u pitanje opstanak jednog od najboljih i najstarijih mikrolokaliteta za vinogradarstvo u Srbiji, po kome su Karlovci nadaleko poznati".Udruženje navodi da je rešenje jednostavno jer "ciglana sa lakoćom može naći drugu, manje naseljenu i neiskorišćenu lokaciju za eksploataciju". "A mi naše vinograde, voćnjake, imanja u koja smo generacijama ulagali – ne možemo da preselimo", poručuju.  

Srbija

Italijanska fabrika obuće GEOX odlazi iz Vranja?

Italijanska fabrika obuće Geoks mogla bi već do kraja jula da napusti Vranje, piše Tanjug, prenosi SEEbizPrema nezvaničnim informacijama, jedan broj radnika već je upućen na Nacinonalnu službu zapošljavanja, a u prethodnih mesec dana fabrka nije radila, jer su zaposleni bili na kolektivnom godišnjem odmoru.Kako je navedeno, u prodavnici Geoksove obuće u Vranju već duže vreme traju rasprodaje, pa je ona potpuo ispražnjena, kao pred zatvaranje.Takođe, glavni modelar vranjskog Geoksa od prošle nedelje prebačen je u Maroko, gde će se proizvoditi najvažniji modeli ove firme.Fabrika obuće Geoks planira obučavanje vranjskih srednjoškolaca Ipak, može se čuti da bi imovinu i deo radnika Geoksa mogao da preuzme turski Teklas, koji uspešno radi u Vladičinom Hanu.Dolazak Geoksa u Vranje dogovoren je 2012. godine, a fabrika je sa radom počela 2016. godine.Radnica Geox-a dobila otkaz nakon protesta Novosti pišu da radnici tvrde da nemaju nikakave zvanične informacije i da se svi nadaju da su u pitanju špekulacije, kao i da se sindikati nadaju da neće doći do scenarija o kome se priča, a to je da se proizvodnja preseli u Albaniju.Kako je navedeno, Geoks je od države dobio subvenciju od 11,25 miliona evra, što je bilo 9.000 evra po svakom planiranom zaposlenom. Investitori koji dobiju podršku države moraju da održe investiciju najmanje pet godina nakon realizacije projekta. Fabrika obuće Geoks planira obučavanje vranjskih sr

Srbija

Nekretnine u Srbiji i u junu dominantno kupljene za keš

Dominantan način plaćanja nepokretnosti u junu 2021. godine je bio gotovinski , u 85 odsto realizovanih prometa,  navodi Republički geodetski zavod (RGZ).Tokom juna 2021. godine u Srbiji je zaključen 14.121 ugovor o kupoprodaji nepokretnosti, što predstavlja povećanje od 16 odsto u odnosu na isti mesec prethodne godine, a u poređenju sa junom 2019. godine povećanje je 46,5 odsto. Tokom juna ove godine na teritoriji Srbije prometovano je ukupno 15.448 nepokretnosti, od čega  je 5.613 prometa zemljišta, 3.729 prometa objekata, a  6.106 prometa posebnih delova objekata. I pranje novca povećava cene nekretnina u SrbijiКoličina novca na tržištu u junu 2021. iznosila je 549,7 miliona evra.Posebni delovi objekata češće se plaćaju iz kredita od ostalih vrsta nepokretnosti, što je u junu iznosilo 30 odsto od ukupnog broja prometovanih posebnih delova objekata. Sa druge strane zemljište se u 99 odsto prometa plaćalo gotovinom.Iz kredita se najčešće plaćaju stanovi. U Srbiji je u junu 34 odsto stanova plaćeno kreditnim sredstvima.Po regionima su iz kreditnih sredstava najviše plaćani stanovi u Gradu Beogradu  - 38 odsto. Na drugom mestu je Vojvodina sa 36 odsto, pa Šumadija i zapadna Srbija sa 27 odsto. Najmani deo kreditnog finansiranja stanova je u južnoj i istočnoj Srbiji - 26 odsto. Skok cene stanova: Štedimo u zidovima

Srbija

BIG grupa kupila Kragujevac Plazu i Kruševac Fashion Park

BIG grupa, koja je vlasnik BIG tržnih centara širom Srbije, kupila je tržne centre Kragujevac Plaza i Kruševac Shopping Park.Kompanija CEE-BIG iz Holandije postala je vlasnik firmi iz Srbije - SEK DOO i NEPI Real Estate Project Two, obe registrovane na istoj adresi u Beogradu, piše u rešenju Komisije za zaštitu konkurencije.U Britaniji se lane zatvorilo 11.000 trgovinaCEE-BIG je deo izraelske grupe za razvoj koncepta otvorenih tržnih centara i životnog stila pod krajnjom kontrolom kompanije BIG Shopping Centres iz Izraela, navodi se u rešenju.BIG grupa u Srbiji poseduje tri šoping centra u Beogradu, po jedan u Novom Sadu, Pančevu i Zrenjaninu kao i Fashion Park Outlet u Inđiji. Zajedno, svi trgovinski centri ove grupe u Srbiji prostiru se na skoro 28 hektara.Firma SEK je osnovana radi upravljanja tržnim centrom Kragujevac Plaza, dok NEPI rukovodi tržnim centrom Kruševac Shopping Park.Internet prodaja veliki izazov za klasične trgovine Kragujevac Plaza se prostire na 2,2 hektara, ima preko 80 prodavnnica, a za posetioce je otvoren 2012. godine. Kruševac Shopping Park sadrži 17 radnji i prostire se na 0,9 hektara.Komisija je zaključila da ova kupovina neće narušiti konkurenciju na tržištu.Blic je u junu ove godine objavio promotivni tekst u kome se navodi da je vrednost ove transakcije 61 milion evra sa godišnjim neto operativnim prihodom od 5,2 miliona eura.

Srbija

Radnici „Simpo Šik“-a najavili blokadu magistralnog puta Niš-Priština

Nezadovoljni radnici preduzeća Simpo Šik u Kuršumliji održaće danas u 11.59 časova konferenciju za štampu na otvorenom i blokadu upozorenja magistralnog puta Niš-Priština, najavljeno na sajtu Udruženih sindikata Srbije Sloga.Ukoliko im država ne reši problem uplata i povezivanja radnog staža za poslednjih 10 godina i isplatu zarada u skladu sa zakonom, sledi totalna blokada tog puta, do ispunjenja zahteva i početka primene zakona u tom preduzeću.Radnici preduzeća već 10 godina zbog nepovezanog radnog staža odlaze u penziju sa 13 ili 14 hiljada dinara, a trebalo bi sa minimumom od 20.000 dinara, dok su im zarade oko 28.000 dinara, što je iznos niži od zagarantovane minimalne cene rada koji iznosi 32.000 dinara, navodi Sloga."Zbog navedenih problema, koji su za nas životno egzistencionalni, obraćali smo se svima, od lokala do parlamenta, vrha države i resorne ministarke zadužene za rad, zapošljavanje, biračka i socijalna pitanja. Međutim, država i nadležni i dalje ćute, tako da smo prinuđeni da postepeno uđemo u radikalizaciju do ispunjenja naših zahteva", rekao je za Informativnu službu Sloge, predstavnik radnika Slavko Ilić. Udruženi sindikati "Sloga" odazvaće se ranijem pozivu za podrškom radnicima preduzeća Simpo Šik-a u Kuršumliji i biti uz njih na konferenciji za štampu i blokadi upozorenja."Smatramo da je neophodno odmah rešavati njihove probleme, povezati radni staž i isplatu zarada u nivou zagarantovanog, jer nije normalno da se radnici zbog čiste egistencijalne stvari drže u ropstvu države i nesposobnih ljudi. Način na koji se radnici ovog preduzeća tretiraju je paradigma bezakonja u ovoj zemlji", rekao je predsednik granskog Sindikata industrijskih radnika Sloga (SIRS) Vladimir Radosavljević. Simpo ŠIK d.o.o. osnovan je 11.02.2010. godine kao zavisno preduzeće u okviru kompanije Simpo a.d. Vranje, navodi se na sajtu preduzeća. Ima šest proizvodnih pogona (Pilana, Parketara, Šperana, Masiv, Lesonit, Oplemenjeni lesonit) i 600 zaposlenih radnika.